26 minute read
AMBASADORI INOVACIJA
FOTO // IGOR DUGANDŽIĆ / SHUTTERSTOCK
…“I zato, pomičite granice! Ne prihvaćajte ono što imalo nalikuje na osrednjost! Oslobodite se lanaca koji su vas vezali uz uobičajeno. I svakako napustite gomilu. Jedino mjesto na koje možete stići slijedeći gomilu jest- izlaz. Zauzmite se za ono što je najbolje u vama! Posvetite se izvrsnosti! Postanite nevjerojatno domišljati i izražavajte svoju strast!...“
Advertisement
Robin Sharma, Vodič za vrhunski uspjeh
Tatjana Skoko Mark Davis Fadi Almahariq Mato Njavro Zdravka Knežević Ivan Olujić Darko Chudy
MICROSOFT HRVATSKA ROCHE HRVATSKA
RONNA & NERO
CISCO HRVATSKA RONNA & NERO
ZŠEM JGL
Važno je potaknuti što veću suradnju između startupova i zdravstvene industrije kako bi se stvorile inovacije.“
Tatjana Skoko
MR. SC. TATJANA SKOKO, DIREKTORICA MICROSOFT HRVATSKA
Inovacije su onaj “tajni sastojak“ svakog uspješnog projekta ili poslovne priče, navodi ova uspješna direktorica globalne korporacije koja transformira društvo i industrije. Za nju biti inovativan znači i moći promijeniti perspektivu te pristupiti stvarima na drugačiji način od uobičajenog. Premda se ICT industrija u Hrvatskoj još uvijek percipira kao “muški svijet“, to nije točno jer ova ambasadorica inovacija ukazuje da u industriji ima mnogo žena lidera, programerki i vrhunskih stručnjakinja. Ova vizionarka svojim radom i djelovanjem nesumnjivo doprinosi promjeni percepciji žena – lidera u zajednici koje mijenjaju inovacijske horizonte.
INOVATIVNE TEHNOLOGIJE DOSLOVNO SPAŠAVAJU ŽIVOTE!
Predstavljate kompaniju koja se uvijek trudi biti korak ispred ostalih, ostaviti među drugima velik trag. Je li to svakodnevna borba da biste bili u krugu najboljih i naj-
inovativnijih? Misija nas u Microsoftu je osnažiti svaku osobu i svaku organizaciju na planeti da postigne više. Vjerujemo da je tehnologija oduvijek snažna sila koja pokreće i mijenja poslovanje te radimo na poticanju održive budućnosti u kojoj svi imaju pristup prednostima i mogućnostima koje tehnologija stvara. Zbog toga je jedan od naših glavnih ciljeva da do 2030. budemo potpuno ugljično negativna kompanija. U Microsoftu nas nadahnjuju ljudi diljem svijeta koji koriste naše tehnologije za maštovite, inovativne stvari koje mijenjaju život. To je ono što nas konstantno inspirira i odatle i dolazi naša inovativnost u mnogim područjima.
Volimo raditi usporedbe s drugim zemljama. Kakva je Hrvatska kada govorimo o tim pomicanjima granica i o inovacijama u
zdravstvu? Među prvim smo EU zemljama prepoznali značaj primjene tehnologije u zdravstvu i počeli s implementacijom tehnologije u zdravstveni sustav. Implementacijom tehnologije uspjeli smo i u tom dijelu državi omogućiti značajne uštede u mnogim resursima, pa i financijskim. Međutim, tehnologija napreduje strelovito brzo i danas imamo čitav niz neiskorištenih prilika u segmentu zdravstva.
SVJEDOČIMO VELIKIM USPJESIMA I PROMJENAMA U HRVATSKOJ
Protekle godine u ICT industriji dobili smo 2 jednoroga (tvrtke čija vrijednost premašuje milijardu USD), raste broj startupova, osnovana je CROAI udruga koja intenzivno radi na promoviranju umjetne inteligencije kao tehnologije na kojoj možemo graditi uspjeh. Tu su i pozitivni primjeri uspjeha koje naše tvrtke ostvaruju na međunarodnim tržištima. Smatram da u narednim godinama ulazimo u izuzetno zanimljiv i uzbudljivi period. Moja osobna želja i želja Microsofta je doprinijeti tim promjenama i iskoristiti znanje i iskustvo naših lokalnih stručnjaka koji rade za Microsoft kako bismo zajednički izgradili brojne uspješne projekte i priče.
Vidimo veliki potencijal od primjene inovativnih tehnologija, poput umjetne inteligencije u zdravstvu, te Microsoft uvelike ulaže u ovu tehnologiju kako bi se transformirale organizacije i industrije i stvorila dodana vrijednost u zdravstvu. Jedan od lijepih primjera primjene umjetne inteligencije u zdravstvu je od našeg partnera Newton Technologies, koji primjenjuje kognitivan servis Speech to text (pretvaranje govora u tekst) i na taj način bitno ubrzava cjelokupan proces, jer kada liječnik završi sa pregledom, kroz govor automatizmom se tekst ispisuje u sustav, i doktor je u potpunosti posvećen svojem pacijentu.
Koliko digitalizacija pomiče granice inovativnosti u
zdravstvu? U posljednjih nekoliko godina, zdravstvene organizacije ubrzale su proces usvajanja i uključivanja tehnologija u svakodnevno poslovanje. Vidjeli smo kako brzo velik broj zdravstvenih organizacija ne samo da primjenjuje nove tehnologije, već kreće na put razvoja svojih digitalnih mogućnosti. Usredotočeni su na nova rješenja koja koriste zdravstvene podatke i naprednu analitiku za transformaciju i inoviranje zdravstvene zaštite i znanosti o životu na duboko pozitivan način. Nove okolnosti dovele su do ubrzanih trendova u zdravstvu koji će imati trajan utjecaj. Zdravstvene organizacije unutar nekoliko mjeseci doživjele su digitalnu transformaciju koja bi inače trajala nekoliko godina. Nove i postojeće tehnologije primijenjene su za rješavanje hitnih potreba, a također su istaknule neke slabosti u našem zdravstvenom sustavu. Oslanjanje na digitalnu tehnologiju i podatke pokazalo se kao nužnost, i to će ostati i u budućnosti, jer upravo oslanjanje na podatke omogućava bolju i kvalitetniju medicinsku skrb, a korištenje tehnologije u npr. telemedicini doslovno spašava živote.
O “ODGAJANJU“ BUDUĆIH AMBASADORA INOVACIJA
Obrazovanje predstavlja ključ za stvaranje inovacija. Obrazovni sustav treba njegovati inovacijsku kulturu koji će omogućiti djeci da od malih nogu kritički razmišljaju, da budu znatiželjni, prihvate mogućnost učenja i grešaka, prihvate rizike, eksperimentiraju i stvaraju inovacije.
PODACI U ZDRAVSTVU SU TEMELJ BUDUĆNOSTI INOVACIJA!
Prije nekog vremena je Vlada Republike Hrvatske predstavila vrlo važnu suradnju sa zdravstvenom industrijom i kompanijom Roche na pripremi i provedbi projekta personalizirane medicine u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda. Ovakve suradnje su važan iskorak jer pacijentima omogućuju novi, inovativan pristup utemeljen na personaliziranoj medicini i učinkovitijem liječenju od malignih bolesti. Mark Davis je na čelu hrvatskog predstavništva jednog od najvećih svjetskih proizvođača inovativnih lijekova i medicinskih proizvoda, a kao ambasador inovacija posvećen je transformiranju zdravstvene zaštite u skrb utemeljenu na personaliziranome i datadriven pristupu.
INOVACIJE U ZDRAVSTVU – TROŠAK ILI INVESTICIJA?
Obećanje koje inovacija nudi ostvaruje se tek kada pacijenti imaju pristup novim tretmanima i dijagnostičkim pristupima. Kao vodeći ulagač u istraživanje i razvoj, naš poslovni model ovisi o tome da naši dionici prepoznaju vrijednost koju donosi inovacija. Istodobno, predani smo održivosti zdravstvenih sustava pa donosimo i nove pristupe nadoknadi troškova. Bili smo, na primjer, pioniri u sporazumima koji povezuju neto cijenu koju primamo sa zdravstvenim ishodima pacijenata u stvarnom svijetu tako da primamo punu isplatu samo ako liječenje funkcionira kako je obećano. Na taj način pacijent, zdravstveni sustav i Roche imaju koristi od inovacija i sustav je uvjeren da dobivaju punu vrijednost za utrošeni novac. Ovo je jedan od načina na koji se vrijednost inovacije dijeli sa svim dionicima.
Što inovacije znače za Vašu
tvrtku? Roche je posvećen razvoju inovativnih proizvoda u farmaceutskim i dijagnostičkim područjima. Zapravo, Roche je jedan od vodećih ulagača u istraživanje i razvoj u bilo kojoj industriji. U posljednjoj godini Roche je potrošio blizu 10 milijardi dolara u istraživanje i razvoj, stavljajući to odmah iza Applea u ukupnim ulaganjima. Zahvaljujući tim vodećim ulaganjima u industriji možemo donijeti nova terapijska i dijagnostička rješenja koja poboljšavaju zdravstvene ishode za pacijente i društvo.
Vaša je tvrtka lider na području personalizirane medicine, posebno u onkologiji. Koliko su inovacije važne za oboljele od
raka? Sve je više priznanja da je za optimiziranje strategija liječenja potrebno duboko razumijevanje genetike tumora i molekularnih karakteristika. Kad govorimo o personaliziranoj medicini, mislimo na to da će se duboko razumijevanje jedinstvenog profila tumora svake osobe upotrijebiti za usmjeravanje odabira najprikladnijeg liječenja baš kad je to potrebno. U Rocheu smo predani razvoju ne samo inovativnih lijekova, već i dijagnostičkih rješenja za usmjeravanje liječenja te, sve više, korištenjem anonimnih zdravstvenih podataka za potporu učinkovitom odlučivanju, a sve to vodi do održivijih zdravstvenih sustava.
Što predviđate budućnost ino-
vacija u zdravstvu? Kao zdravstvena tvrtka usredotočena na inovativna rješenja, vjerujemo da su podaci sastavni dio poboljšanja života pacijenata, osnaživanje liječnika koji ih liječe i zdravstvenih sustava koji se brinu o njima. Skupljanjem i analizom velike količine anonimiziranih zdravstvenih podataka o pacijentima, znanstvenici, pružatelji zdravstvenih usluga i kreatori politike mogu donijeti bolje, održivije i odluke utemeljene na dokazima. Prijedlog Europskog prostora za podatke o zdravlju od strane Komisije EU promicao bi razmjenu zdravstvenih podataka u cijeloj Europi radi bolje zdravstvene zaštite, boljeg kreiranja politike i boljeg istraživanja i inovacija. Roche podržava te napore zajedno s mnogim drugim dionicima koji vjeruju da će podaci biti sastavni dio budućnosti inovacija.
O INOVATIVNOM PRISTUPU U KREIRANJU ONKOLOŠKIH ZDRAVSTVENIH POLITIKA
Nema sumnje da rak ostaje veliki izazov zdravstvenim sustavima diljem Europe s obzirom na starenje stanovništva i napredak tehnologije. Zdravstvene politike mogu podržati inovacije kada razmišljamo o više od pukih troškova, već o tome kako ulaganja u zdravstvo učiniti učinkovitima i održivima. U onkologiji to bi nas trebalo dovesti do razmatranja povećanih napora u probiranju i ranom otkrivanju kako bi se mogla postaviti dijagnoza kada su tretmani najučinkovitiji i često je moguće izlječenje. Štoviše, pristupi poput personalizirane zdravstvene zaštite omogućuju nam da pomoću profila tumora pojedinog pacijenta odaberemo najučinkovitije liječenje, a ne gubimo novac na pristupe s malom vjerojatnošću uspjeha. To je bolje i za pojedinog pacijenta i za cjelokupni sustav. Hrvatska je napravila veliki napredak u području personalizirane zdravstvene zaštite ranije ove godine kada je vlada odobrila financiranje za sve metastatske onkološke pacijente da dobiju ovu vrstu dubinskog genetskog profiliranja za koje smo uvjereni da će podići standard liječenja za sve.
Mark Davis
MARK DAVIS, GENERALNI DIREKTOR, ROCHE HRVATSKA
Fadi Almahariq
DOC. DR. SC. FADI ALMAHARIQ, NEUROKIRURG KB DUBRAVA, ČLAN ISTRAŽIVAČKOG TIMA ZA NEURONAVIGACIJSKE ROBOTE RONNA I NERO
Ovaj mladi neurokirurg i znanstvenik rođen je u Dubaiju, no obzirom na hrvatsko podrijetlo s majčine strane, nakon završetka matematičke gimnazije u Dubaiju vratio se u domovinu te završio Medicinski fakultet u Zagrebu. Naš ambasador inovacija je uz sva stručna usavršavanja završio i Akademiju za politiku u zdravstvu, želeći svojim inovativnim mindsetom ukazati na važnost međunarodnog angažmana i kreiranja pozitivnih zdravstvenih politika koje zadržavaju najbolje zdravstvene stručnjake u Hrvatskoj! A obzirom da je dio istraživačkog tima koji je u Londonu osvojio nagradu za RONNA-u kao najbolju inovaciju u medicinskoj robotici, možemo biti ponosni da je ovaj ambasador inovacija ostao raditi u Hrvatskoj!
HRVATSKA INOVATIVNOST PREPOZNATA DO DUBAIJA!
Robotika u medicini već postoji, ali i dalje itekako oduševljava. Vi ste imali čast , dovesti i predstaviti veliku inovaciju u Hrvatskoj. Ukratko nam objasnite što je
Ronna i kako ona pomaže vama
liječnicima, a kako pacijentima?
RONNA je produkt uspješne i izvrsne suradnje između medicinske i tehničke struke, suradnje neurokirurga iz Kliničke bolnice Dubrava i inženjera s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. RONNA je neuronavigacijski robot koji pomaže u izvođenju stereotaksijske operacije na mozgu kao što je biopsija tumora na mozgu, nova generacija RONNA-e može sama bušiti mjesto ulaska na kosti lubanje i precizno doći do željenje pozicije unutar tumorskog procesa. RONNA nam pomaže da budemo precizniji u izvođenju operacije te skraćuje vrijeme potrebno za izvođenje operacije.
Kao član multidisciplinarnog istraživačkog tima sudjeluje na projektu neuronavigacijskih robota RONNA i NERO, kojeg vodi prof. dr. sc. Bojan Jerbić sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Hrvatski projekt RONNA G4, neurokirurški robot četvrte generacije, u Londonu je nagrađen glavnom nagradom u kategoriji najbolje inovacije (Best Integration and Innovation Award) u sklopu međunarodnog simpozija Hamlyn o medicinskoj robotici.
Kakav je bio osjećaj kada ste dobili priliku operirati pomoću Ronne?
Izvanredan osjećaj pun ponosa i zadovoljstva jer smo napravili veliki korak za hrvatsku neurokirurgiju i medicinu, te ponudili našim pacijentima najbolju moguću medicinsku skrb što nas jako veseli i motivira da budemo i dalje kreativni i uspješni u našem poslu.
O VAŽNOSTI INOVACIJA U MODERNOJ MEDICINI
Inovacije su vrlo bitne, jer je napredak medicine ovisan o napretku tehnologije i aparature koja se koristi u svrhu poboljšanja pružanja medicinske skrbi našim pacijentima. U današnje vrijeme teško je zamisliti modernu medicinu bez inovacije i napredne tehnologije u medicini!
O SURADNJI ZDRAVSTVENIH STRUČNJAKA S MEDTECH-OM I AKADEMSKOM ZAJEDNICOM
Suradnja je jako važna, jer bez suradnje nema napretka u bilo kojem području tako i u medicini! Kada se suradnja ostvari između medicine i tehnologije dobije se inovacija! koja pomaže u svakodnevnom radu liječnika te omogućava da zahvati, dijagnoze i terapija budu precizniji i učinkovitiji!
Što ima svijet, a mi nemamo? Odnosno, što biste voljeli da od moderne tehnologije postoji u našem sustavu?
U mnogim razvijenim zemljama imaju jaku i inovativnu medicinsku industriju koju mi nažalost nemamo, ta moderna oprema je jako skupa, mi u Hrvatskoj imamo ograničen broj te opreme, a u svijetu imaju tu modernu opremu u većem broju te se ta oprema koristi u rutinskim zahvatima.
Koja je Vaša poruka za hrvatske start up-ove u zdravstvu? Kako oni, poput Vas, mogu osvojiti, npr. idući start up u Londonu?
Moja poruka je da u Hrvatskoj postoji veliki potencijal, imamo dobru bazu, treba biti uporan i vjerovati u svoju ideju. Ako ne uspijete od prve, nemojte odustati, idući pokušaj će biti uspješniji! Ključ uspjeha je multidisciplinarni pristup, profesionalni i kolegijalni odnosi uz upornost kako bi se postigao željeni cilj!
O NEW EUROPE BUSINESS FORUMU
New Europe Business Forum interdisciplinarni je događaj, koji organiziramo svake godine. Cilj je u Hrvatskoj okupiti čelnike iz različitih područja (poslovanja, politike, sporta, umjetnosti, znanosti) kako bi raspravljali o raznim temama, od poduzetništva preko vodstva i znanstvenih inovacija do makroekonomskih trendova i geopolitičkih događanja. Svakako postoji prostor za rasprave o navedenim temama, posebno nakon pandemije koja je ubrzala proces optimizacije poslovanja farmaceutskih kompanija kroz digitalnu transformaciju.
U javnosti ste prepoznati kao osoba koja promiče izgradnju globalnih mreža i partnerstva, što i u praksi demonstrirate sa svojim studentima kroz brojne međunarodne aktivnosti. Koliko je otvorenost prema globalnim idejama i najboljim praksama važna za poslovni uspjeh i gospodarski rast? Možete li nam primjerom prenijeti neku važnu „lekciju“ koju ste usvojili od kolega iz Singapura ili Luxembourga s kojima intenzivno surađujete?
Vođenje najboljim praksama i izgradnje široke poslovne mreže ključno je za uspjeh u globaliziranom svijetu. Kao što sam rekao, Zagrebačka škola ekonomije i managementa ima više od 150 partnerskih poslovnih škola, fakulteta i sveučilišta diljem svijeta na koje studenti odlaze na studentske razmjene u trajanju od jednog semestra ili cijele akademske godine, bez dodatnih troškova školarine. Ovakva suradnja studentima omogućava razvoj globalne perspektive, ne samo kroz boravak u inozemstvu, već prvenstveno kroz učenje i rad u međunarodnom okruženju. Singapur je jedinstven u svijetu po mnogočemu, ali ono što je možda ključno jest njihova sposobnost da sebe učine korisnima i nezaobilaznima u široj regiji u kojoj žive. Vi danas ukoliko želite izgraditi posao u JI Aziji, a velika ste korporacija, jednostavno ne možete izbjeći Singapur. Najbolja infrastruktura, (zračne) luke, financijsko središte, populacija koja je visokoobrazovana i spremna za rad na najkompleksnijim projektima – sve to ima Singapur i zato ga ne možete izbjeći. Puno toga se od njih može naučiti. Drago mi je što su to studenti prepoznali, pa su tako naša partnerska sveučilišta u Singapuru – Nanyang Technological University i Singapore Management University jedni od najtraženijih fakulteta za studentske razmjene.
Na jednom globalnom forumu o zdravstvenim politikama
Novi dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) mijenja stereotipe kao najmlađi čelnik neke visokoškolske ustanove u Hrvatskoj. Ovaj dinamični vizionar nedavno je pokrenuo suradnju ZŠEM-a s talijanskim H-FARM-om, najvećom i vodećom europskom platformom za inovacije i digitalizaciju s kojima su pokrenuli i Global Executive MBA studij. Od pozicije u Lehman Brothers-u u Londonu, preko doktorata u Švicarskoj, postdoktorata na Harvardu i poslovnih projekata u Singapuru, ovaj zaljubljenik u ekstremne sportove pomiče granice izobrazbe i networkinga. Njegov inovativni mindset ugrađen je u sve što radi i pokreće, što ga čini autentičnim liderom i ambasadorom inovacija!
budućnosti istaknuto je kako zdravstvena profesija treba uz časopise Nature i Lancet pratiti i The Financial Times. Koliko su ZŠEM programi oblikovani prema potrebama zdravstva i zdravstvene industrije u smislu poboljšanja financijske pismenosti, inovativnog mindseta i vještina upravljanja?
Na gotovo svakom kolegiju na ZŠEM-u studenti rade individualne i grupne projekte prema vlastitim preferencijama. Plastičnije rečeno, na kolegiju Poduzetništvo studenti
O VAŽNOSTI INOVACIJA U EDUKACIJI I PRILAGODBI CJELOŽIVOTNE IZOBRAZBE POTREBAMA DIGITALIZIRANOG, DISRUPTIVNOG, DINAMIČNOG I GLOBALIZIRANIJEG TRŽIŠTA
Kontinuirana suradnja s poslovnom zajednicom i osluškivanje potreba tržišta osigurava sposobnost prilagodbe nastavnih programa stalnim tehnološkim promjenama. Naši studiji kreirani su u suradnji s vodećim managerima i stručnjacima u svom području te smo prošle godine proširili svoj programski savjet na 18 visoko afirmiranih ljudi iz poslovne zajednice, poput Davora Lukšića, Tanye Davora Lukšića, Tanye Golešić, Ivana Zubaka, Alana Durica i mnogih drugih. Programski savjet nam je omogućio da naši programi budu aktualniji nego ikad dosad, a studenti još agilniji.
O VAŽNOSTI INOVATIVNOG MINDSETA ZA SUVREMENO POSLOVANJE
Mišljenja sam kkao je Mišljenja sam kako je inovativan mindset iznimno važan za suvremeno poslovanje. Tijekom studija na ZŠEM-u pred studentima nekoliko puta stoji izazov rješavanja nekog od globalnih problema ili osmišljavanja proizvoda i usluga koji dosad ne postoji. Studenti dosad ne postoje. Studenti su to dosad radili kroz kolegije Poduzetništvo i Design thinking, a sada imaju priliku za daljnje usavršavanje u najvećem i najmodernijem europskom kampusu za inovacije, obrazovanje i inkubaciju startupova, a sve to startupova, a sve to samo na 3h ddvožnje od samo na 3 sata vožnje od Zagreba. Zagreba.
izrađuju poslovni plan za kompaniju prema vlastitom izbor, na kolegiju Management informacijskih sistema rade plan uvođenja ERP sustava za kompaniju koju odaberu, itd. Glavni cilj ovakvog pristupa je usvajanje znanja i vještina te njihova primjena kroz projekte koje studenti planiraju raditi u budućnosti. Tako da su naši programi primjenjivi na sve industrije, uključujući zdravstvo i zdravstvenu industriju.
Koja je Vaša omiljena izreka koja na najbolji način opisuje Vašu viziju u svemu što radite?
Kao veliki ljubitelj sporta i aktivnosti na otvorenom te Vaš sugovornik u HEALTH HUBu, istaknuo bih izreku koja opisuje moj životni stil, a to je Mens sana in corpore sano (hrv. U zdravom tijelu zdrav duh). Svoje studente stalno potičem na aktivan život.
Mato Njavro
DR. SC. MATO NJAVRO, DEKAN ZAGREBAČKE ŠKOLE EKONOMIJE I MANAGEMENTA
Naša ambasadorica iskusno je ime farmaceutske industrije i direktorica znanstveno-stručnih operacija u JGL, s 25 godina iskustva u istraživanju i razvoju, te registracijama. Ujedno je i koordinatorica novoosnovanog Znanstvenog vijeća JGL-a, kao nezavisnog i međunarodnog tijela koje okuplja vrsne domaće i inozemne stručnjake, te koje će ojačati znanstveni profil projekata istraživanja i razvoja kompanije. Osnivanje Znanstvenog vijeća je dodatni iskorak u razvoju inovativnih proizvoda kojim se stvara vlastiti znanstveno-inovacijski ekosustav za globalna tržišta. Inovativni mindset kakav Hrvatska treba za međunarodnu konkurentnost!
Zdravka Knežević
DR. SC. ZDRAVKA KNEŽEVIĆ, DIREKTORICA ZNANSTVENOSTRUČNIH OPERACIJA I KOORDINATORICA ZNANSTVENOG VIJEĆA JGL D.O.O.
DOLAZI LI VRIJEME ZA HRVATSKU INOVATIVNOST NA GLOBALNOJ SCENI?
Vrijeme je i bilo i ostaje SADA, a biti će ga i dalje- uz uvjet da sustavno dalje - uz uvjet da sustavno radimo na novim idejama i rješenjima, da ulažemo u istraživanje i razvoj, povezujemo pogled i snage industrije sa onima iz akademske zajednice. Ako neumorno gradimo humani kapital i vjerujemo - samo je nebo granica!
Vaša kompanija nedavno je osnovala i predstavila Znanstveno vijeće za iskorak u razvoju inovativnih proizvoda. Možete li ukratko opisati Vašu misiju i viziju vezanu iz inovativni potencijal?
Naša je misija ponuditi pacijentima i potrošačima proizvode koji omogućuju bolju kvalitetu života- posebno u segmentu zdrave funkcije naših osjetila: oka, nosa, kože. Svrha našeg postojanja je sažeta u kratkoj rečenici “Osjeti život“- u njegovim bojama, mirisima i dodiru, u prirodi i odnosima sa drugim ljudima. Znanstveno vijeće koje smo osnovali kao stručno nezavisno tijelo je korektor i dodatna provjera naših ideja i projekata, s ciljem da dođemo do pacijenata i potrošača s proizvodima koji su znanstveno i klinički utemeljeni, te s elementom inovacije i odgovora na potrebe pacijenata.
Koliko je teško, ali i izazovno biti jedan od kreatora za bolju budućnost našeg zdravstvenog sustava?
Teško je u segmentu velike konkurencije širom svijeta, no naša struka i znanstvenici rade i traže inovacije i prava rješenja. Tu nema zemljopisnih granica, niti podjele na male i velike kompanije; Svi smo u utrci za pravim idejama i rješenji- ma. Izazovno je jer se svaki dan susrećete s novim situacijama, potrebom da tražiš rješenja i “čupaš“ kreativne prijedloge u istraživanju i razvoju, kliničkim i timovima registracija novih proizvoda.
Što je potrebno da biste bili konkurentni na globalnoj razini? Je li u pitanju inovativnost, odvažnost, razmišljanje korak ispred svih ili nešto sasvim drugo?
Potreban je balans inovativnosti tj. istraživačko-razvojnog segmenta s poslovnom utemeljenošću ideja i fokusom na potrebe pacijenata i potrošača. Da, neophodno je kreativno ali i kritičko razmišljanje, hrabrost da kreneš u novom smjeru uz oprez da se provjeravaš i korigiraš kad treba, visoka motivacija i želja da se tim dokaže kroz svoje projekte, upornost da se izdrži u teškim trenucima te brzina rada i odluka - da se dođe do cilja. Redovito provjeramo ideje kroz patentne pretrage, praćenje konkurencije i kreativni napor - da ponudimo diferenciranu dodanu vrijednost kroz proizvod ili uslugu. Želimo ponoviti i nadmašiti uspjeh naših poznatih proizvoda- Aqua Maris, Meralys, Vizol S linije, te radimo na projektima koji imaju taj potencijal i više od toga.
VAŽNOST HRVATSKE ZDRAVSTVENE INDUSTRIJE
Domaća industrija je vrlo značajna za inovativnost na globalnoj razini, a pogotovo jer industrija teži ka udruživanju sa znanstvenim potencijalom fakulteta, instituta, klinika; Sve s ciljem primjenskih istraživanja i realizacije ideja- do proizvoda i usluge za tržište.
INOVACIJE U ZDRAVSTVU - HRVATSKA NASPRAM DRUGIH DRŽAVA
U segmentu istraživanja i razvoja farmaceutskih i medicinskih proizvoda- Hrvatska je ostavila značajan trag na globalnoj razini. I ne samo zbog svjetski priznatog uspjeha azitromicina, već i zbog niza drugih manjih inovacija- koje su osigurale prepoznatljivost istraživačko-razvojnih timova iz Hrvatske u svjetskoj farmaceutskoj industriji, patente, izvozni potencijal proizvoda te povezanost naše industrije sa znanstvenim ekosustavom u domovini i šire.
INOVACIJE NE POZNAJU ZEMLJOPISNE GRANICE!
Vjerujem da je Znanstveno vijeće veliki napredak za Hrvatsku, jer ćemo moći razvijati nove proizvode u korist pacijenata i potreba liječenja, a u čemu znanost vodi glavnu riječ!”
AKO NE ŽELITE BITI U NEČEMU NAJBOLJI, TIME SE NE BAVITE!
Nije prošlo ni godinu i pol dana otkako se svijet naglavce preokrenuo i kada smo ponijeli svoje poslove kući. Dnevni boravci, kuhinje i spavaće sobe postali su uredi i neki su u jednom danu morali osigurati da posao i dalje „teče“, da se radi, ali u kućnim uvjetima. Koristilo se more aplikacija za komunikaciju na daljinu, a onda bi se međusobno dogovarali, isprobavali, ljutili, čekali jedni na druge kako bi napokon kolege uhvatili tu zajedničku nit komunikacije koja baš svima radi. Sigurnost? To je bila možda na sporednom mjestu, o njoj su promišljali oni veliki, oni u manjim tvrtkama reagirali su kasnije.
PRILIKE ZA HRVATSKU
U svjetlu mnogobrojnih medijskih priča o uspješnosti domaćih IT kompanija i rješenja, u Hrvatskoj smo općenito zaista na visokoj razini educiranosti. Hrvatska je idealan poligon za testiranje i u tome se ljudi dobro snalaze. Ako neka velika, primjerice, banka želi testirati nova rješenja, Hrvatska ima znanja i odlično je mjesto za testiranje. Zato se neke stvari kod nas i ranije uvode nego u drugim zemljama. U drugim branšama smo ponegdje malo ispred ili malo iznad drugih, ali definitivno imamo znanja. Vraćajući se na segment banaka i providera, tu smo definitivno u prvim redovima. Nema razloga da ne budemo i u zdravstvu za koje vidim golemi bazen mogućnosti da se iskoriste rješenja kojima bi se osigurala sigurnost sustava, dostupnost podatka i nesmetana komunikacija. To bi dalo prostora ljudima u zdravstvu da se bave svojim poslom i da ne moraju razmišljati o sigurnosnim i drugim elementima digitalne komunikacije. promišljati centralizirano te naći jedinstveno strukturirano rješenje. Sada je pravo vrijeme da se to napravi! IT stručnjaci trebaju rješavati pitanja sigurnosti i mrežne infrastrukture koja bi pojednostavnila i omogućila kvalitetniju kolaboraciju među zdravstvenim djelatnicima. Cisco je implementirao rješenja u brojnim europskim bolnicama, koja bi mogla biti dobar primjer i u Hrvatskoj. Trebalo bi iskoristiti sadašnji trenutak i na strukturirani način riješiti potrebe IT infrastrukture u zdravstvenom sustavu, naročito sada kada imamo pristup EU fondovima.
CISCO je globalno ime ICT industrije, posebice istaknut u inovacijama u mrežnom povezivanju te izgradnji sigurnosnih sustava i data-centara. Kakve su se promjene dogodile u
vremenu pandemije? Sada je već došlo vrijeme kad se i dalje radi u kombinacijama od kuće i iz ureda, ali mnogi promišljaju kako osnažiti kritične točke u sustavu, kako smanjiti mogućnost zlonamjernih upada u sustave, osigurati sigurnu komunikaciju, sačuvati osjetljive podatke i pritom i dalje kombinirati rad na daljinu i u uredima.
INTERVIEW BY KATARINA DIMITRIJEVIĆ HRNJKAŠ
Kada smo poslove „odnijeli“ kućama, kompjuterski i IT sustavi tvrtki i ustanova postali su ranjivijima jer ulazna točka u sustav više nije bio kompjuter, koji je fizički smješten na poslu, nego kompjuter u privatnim kućama. I to je slaba točka sigurnosti. Ljudi su se intuitivno počeli snalaziti i u komunikaciji, upotrebljavati različite alate i programe. Ali ako se za posao odabere privatno rješenje za komunikaciju, tu obično dolazimo do pitanja sigurnosti na koje je Cisco uspješno odgovorio svojim rješenjima. Pojavio se i problem kako omogućiti zaposlenicima ili korisnicima pristup mreži nekog sustava, možda nekome i ograničiti pristup radi sigurnosti podataka te mnogi i dalje traže svoje rješenje. Kako bi to riješili, biraju se partneri kao što je Cisco koji generalno ima rješenja koja su otvorena za suradnju s drugima, ali na integriran način. Osnovni moto Cisca je jednostavnost korištenja, jednostavnost upravljanja i sigurnost. To su ključne stvari o kojima promišljamo.
Kako gledati inovativno na digitalno integriranje zdravstva?
Gledajući na zdravstveni sustav, o tim stvarima bi se trebalo
Cisco rješenja već su prisutna u zdravstvu, koriste ga mnogi bolnički sustavi i u Hrvatskoj. U svijetu ste pristupni u 17.000 zdravstvenih institucija. Koja je Vaša misija u zdravstvu?
Gledajući na bolnice i druge institucije, bitno je da podaci budu istovremeno sigurni, ali i dostupni djelatnicima i pacijentima na određenim razinama, bez obzira gdje se pristupa sustavima. Tu je i pitanje rada od kuće i dostupnost virtualnim zdravstvenim uslugama kroz kolaboracijska rješenja putem video veze. U takvim scenarijima gdje je najvažnija sigurnost i raspoloživost mreže i podataka, svakako se možete osloniti na Cisco.
CISCO U BROJKAMA
Ova tvrtka je povijesni lider u razvoju IT infrastrukture. Imaju zaposlenih oko 25.000 inženjera u svijetu što dovoljno govori o snazi kompanije. Godišnje investiraju 6,3 bilijuna dolara i to je više nego bilo koja druga IT kompanija u svijetu. Godišnje imaju i oko 180 akvizicija; gledajući svjetske konkurente, njihov postotak uspjelih akvizicija je najveći!
Ivan Olujić
IVAN OLUJIĆ, AREA MANAGER,CISCO
Pročelnik Zavoda za neurokirurgiju u Kliničkoj bolnici Dubrava, prof. dr. sc. Darko Chudy, zaslužan je sa svojim timom što se Hrvatska lansirala u svjetski vrh neurokirurgije. Njegova dostignuća graniče s genijalnošću, a posebno mjesto zaslužuje i to što je on jedan od idejnih kreatora hrvatskog robota RONNA-e (Robotska NeuroNavigacija), koja već pet godina pomaže u neurokiruškim operacijama zbog kojeg su one jednostavnije, preciznije, brže i manje invazivne za pacijente. Upoznajte našeg ambasadora inovacija!
INTERVIEW BY KATARINA DIMITRIJEVIĆ HRNJKAŠ
Darko Chudy
PROF. DR. SC. DARKO CHUDY, NEUROKIRURG KB DUBRAVA, ČLAN ISTRAŽIVAČKOG TIMA ZA NEURONAVIGACIJSKE ROBOTE RONNA I NERO
Već više od dva desetljeća radite operacije duboke mozgovne sti- mulacije kod pacijenata oboljelih uglavnom od Parkinsonove bolesti i distonije, u kojoj pacijent ne može kontrolirati pokrete. Kako izgleda Vaša stručna svakodnevica?
Nema veće nagrade nego kada se pojedini pacijenti nakon operacija mogu vratiti na posao ili se njihov život drastično poboljša. Za mene kao neurokirurga to su lijepe priče jer su to vršnjaci moje djece pa itekako shvaćam što im znači vratiti ono što im je prije bilo uskraćeno. To što mi radimo jedinstveno je i specifično u svijetu. Ako me iskreno pitate koji je pravi mehanizam, način kako djeluje elektroničko polje na mozak, ne znam i to ne zna nitko na svijetu. Medicina često koristi empirijsku praksu, ona nešto proba pa vidi uspjeh i onda to primjenjuje. Korištenje duboke mozgovne stimulacije ljudi u vegetativnom stanju još je u eksperimentalnoj fazi. Japanci su davno pokazali da ova metoda ima određenih uspjeha, ali je sve to kod njih zamrlo jer medicina ima i onu grubu stranu – metode su skupe, a uspjesi nisu uvijek obećavajući. No u KB Dubrava su nastavili tim tragom zahvaljujući nagovorima prof. dr. sc Vedrana Deletisa i nakon pojedinih uspjeha, to su popratili i mediji. Ako kažemo da od deset pacijenata u vegetativnom stanju kod jednog možemo izazvati svjesnost, onda je to jako malo. Ali za tog pojedinca to je jako puno. Zahvaljujući mogućnostima, koje su mi dali u KB Dubravi, zamolio sam Upravu da se to tako radi. Imali smo veliki početnički uspjeh, to nas je zanijelo i došli smo do toga da smo sada svjetski priznati centar, da u tome imamo najviše iskustva.
Dio ste tima koji je napravio svjetski priznatu inovaciju s neuronavigacijskom robotikom?
RONNA je neuronavigacijski kirurški robot koji je utro put da Hrvatska postane jedna od vodećih zemalja u svijetu u primjeni medicinske robotike. RONNA je medicinski robot koji pomaže pri vrlo zahtijevnim neurokirurškim operacijama u KB Dubravi. Nastala je kad su se spojili naši svjetovi s prof. dr. sc. Bojanom Jerbićem na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (FSB). Mi liječnici smo rekli što bismo htjeli imati, a onda je prof. Jerbić sa svojim timom napravio tehničko inženjersko rješenje i nastala je RONNA. U Hrvatskoj imamo zaista kvalitetne inženjere, kvalitetne mlade stručnjake te je FSB izuzetno jak fakultet koji producira vrhunske stručnjake u svim područjima inženjerstva pa tako i u robotici. Sretan sam što je ove godine moj prijatelj profesor Jerbić na FSB-u uspio osnovati CRTA-u, Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije. Tamo su doslovno napravili umjetnu operacijsku dvoranu, imitaciju prave operacijske dvorane sa svim aparatima koje ona ima. Jedino im nedostaje pacijent, za mene kao liječnika ono najbitnije. Tako će od ove godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje uz ostale dosadašnje smjerove biti i novi smjer mehatronike s robotikom što će lansirati Hrvatsku u sferu prema visokorazvijenim zemaljama koje će stvarati buduće kadrove sposobne sudjelovati u najnovijim dostignućima u tehnologiji, pa tako i u primjeni robotike u medicini. Glavni razlog uspjeha RONNA-e je taj što su ljudi iz prakse tražili rješenja inženjera, a ne da je išlo obrnutim putem.
Kako vidite budućnost i daljnji razvoj u svom području?
Želja nam je da u budućnosti neurokirurške operacije izvode roboti koji će samostalno ulaziti u operacijske dvorane. A kad bi bio “trener repke”, vidim KB Dubravu, ali i KBC Zagreb, povezane s kolegama sa Strojarskog fakulteta kako zajedno kreiramo stručnjake na svjetskom nivou koji će zajedno stvarati najbolja rješenja u tehnološki sve zahtjevnijoj medicini, pa tako i medicinsku robotiku!
O VIZIJI HRVATSKE
Kao otac četvero djece, volio bih vidjeti da Hrvatska postaje slična Poljskoj u kojoj se visoko plaćeni stručnjaci vraćaju u domovinu i više ne iseljavaju više. Kvalitetni liječnici su potplaćeni te im je oduzeta pozitivna kontrola vlastitog napredovanja te zato mladi odlaze. Zalažem se za jačanje javnog, a ne privatnog zdravstva. Apsurd je da se u SAD-u neurokirurzi žele baviti jednostavnim operacija diskus hernija, a ne zahtjevnim operacijama tumora, jer one nisu toliko profitabilne. Da citiram Noama Chomskyja - država koja privatizira zdravstvo, školstvo i redarstvo prestaje postojati.
O MISIJI LIJEČNIČKOG ZVANJA
Tko se malo potrudi, pronaći će i detalj da je ovaj neurokirurg još kao dijete pred razredom i sa suzama u očima obećao da će postati liječnik i pomagati ljudima. Bilo je to vrijeme kad su njegova majka i otac bili bolesni. Obećanje je i ispunio, a u nišu posebnih liječnika stavlja ga još nešto – on je jedan od rijetkih, koji se posvetio oporavku ljudi u vegetativnom stanju, onima koji nemaju svijest i koje medicina gura na margine. Nepokretni i u besvjesnom stanju, ti ljudi ovise o brizi obitelji i to 24 sata na dan, 365 dana u godini. Oni ne mogu reći boli li ih što, da li im je vruće, hladno, okolina ne zna jesu li oni uopće svjesni svijeta oko sebe. Za takve ljude medicina je pokazala malo interesa, ali ne i dr. Chudy. Svoja iskustva prezentira diljem svijeta na ponos Hrvatske i hrvatskog zdravstva.
PLEMENITI DR. ČUDO MODERNE NEUROKIRURGIJE!
EUROPARLAMENTARCI U BORBI ZA ZDRAVIJU BUDUĆNOST: SUNČANA GLAVAK ROMANA JERKOVIĆ TOMISLAV SOKOL ŽELJANA ZOVKO EU NEWS
