7 minute read
MUŠKETIRI DIGITALNOG ZDRAVSTVA
PRIPREMILA KATARINA DIMITRIJEVIĆ HRNJKAŠ MUŠKETIRI DIGITALNOG ZDRAVSTVA
Po definiciji su mušketiri vojnici naoružani musketom, koji su djelovali u sastavu kopnenih vojski mnogih europskih zemalja kao dio pješaštva i konjaništva, koji su iz kardinalske službe prešli u kraljevsku stražu. Naši mušketiri digitalnog zdravstva naoružani su znanjem i vizijom eZdravstva, te bogatim iskustvom u implementaciji digitalnih rješenja u zdravstvenom sustavu. Radeći u službi javnog zdravlja, brinu se “mušketirski“ o sigurnoj i etičnoj primjeni zdravstvenih podataka kao i o promicanju imidža Hrvatske na globalnoj eHealth sceni na kojoj nimalo ne zaostajemo, zahvaljujući njima i suradnim stručnjacima koji stoje iza eRecepta, Andrije.AI i drugih odličnih projekata pod okriljem Ministarstva zdravstva / HZZO-a.
Advertisement
Obojica su se složili da digitalizacija zdravstva više ne može stati, ona je tu te je treba prihvatiti kao sastavni dio modernog zdravstvenog sustava i skrbi.
FOTO // IGOR DUGANDŽIĆ, SHUTTERSTOCK
01
Hrvoje Belani
Umjetna inteligencija i pametne aplikacije u borbi protiv COVID-a? Zašto ne i zapravo - veliko da! O tome smo govorili s mr. sc. Hrvojem Belanijem, načelnikom Sektora za implementaciju i unaprjeđenje informacijskih sustava pri Upravi za e-zdravstvo Ministarstva zdravstva, koji je otkrio kako se umjetna inteligencija koristila za borbu protiv virusa i kako je nastao asistent Andrija, virtualni “epidemiolog” s kojim je komuniciralo čak 90.000 građana. Njega su kreirale i besplatno ustupile tvrtke perjanice domaćeg IT-a: Infobip, Mindsmiths i Oracle.
ANDRIJA.AI – VIRTUALNI ASISTENT VLADE U BORBI PROTIV PANDEMIJE
IT sektor itekako je dao svoj doprinos u borbi protiv globalne svjetske pandemije, čiji se učinci mogu mjeriti i u Hrvatskoj, no bazen potencijala tek je dijelom iskorišten te postoji još puno prostora da se digitalna rješenja zaista iskoriste za čuvanje zdravlja ljudi u borbi protiv korone. Tako je i umjetna inteligencija u Hrvatskoj pomogla da se s epidemiologa u jednom trenutku skine teret četvrtine svih pitanja građana. Andrija je simulirao epidemiologa i odgovarao na upite građana što napraviti ako posumnjaju da su zaraženi. Zahvaljujemo se našim tvrtkama koje su ga kreirale i besplatno ustupile, a koliko je pomogao govori podatak da je samo u prvih nekoliko tjedana rada Andrija rasteretio epidemiološku korisničku službu za čak 25 posto, a više od 80 posto ocjena bile su pozitivne. Andrija je tijekom svog radnog vijeka s građanima razmijenio oko 2,5 milijuna poruka, napravio 85.962 samoprocjena, svaki dan s njim je preko WhatsAppa razgovaralo od 200 do 250 ljudi. Sami brojevi govore kolika je to bila pomoć epidemiolozima.
POTENCIJAL UMJETNE INTELIGENCIJE U ZDRAVSTVU
Nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj koriste sustav umjetne inteligencije koji omogućava lakšu interakciju pacijenta i liječnika. Imamo domove zdravlja koji aktivno sudjeluju u međunarodnim inovacijskim projektima za primjenu umjetne inteligencije i, preciznije, strojnog učenja u zdravstvu – otkriva Belani o “prodoru” umjetne inteligencije i IT rješenja u ordinacije. Andriju je prepoznala i Udruga za umjetnu inteligenciju CRO AI, koja okuplja vodeće tvrtke i startupove iz područja umjetne inteligencije u Hrvatskoj te nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj umjetne inteligencije orijentirane prema čovjeku njegujući dijalog. Pozitivni primjeri hrvatskih startupova razvijaju virtualne asistente za personaliziranu kardiovaskularnu prevenciju ili, pak, virtualne asistente za mentalno zdravlje. Postoje i zrela rješenja za pretvaranje govora u tekst u stvarnom vremenu, koja liječnicima olakšavaju i skraćuju vrijeme pisanja nalaza i otpusnih pisama.
EDIH – EUROPSKI DIGITALNI INOVACIJSKI HUB U HRVATSKOJ?
Ministarstvo zdravstva s Institutom “Ruđer Bošković“ i još 13 zavoda, ustanova i tvrtki okupilo je konzorcij naziva “AI4Health.Cro“. Zajedničkim projektom prošli su pretprijavu i kandidiraju za Europski digitalni centar za inovacije u području inovativne primjene umjetne inteligencije u zdravstvu. Kao AI4Health.Cro već sada smo ušli u više međunarodnih partnerstva, prepoznati smo kao hrvatski ekosustav u digitalnom i umreženom zdravstvu, a očekuje nas i prijava na poziv Europske komisije za financiranje europskih digitalnih inovacijskih centara bespovratnim sredstvima od 1 do 2 milijuna eura godišnje kroz tri godine. Ključno nam je stvoriti poticajno okruženje za testiranje novih digitalnih rješenja u inkubacijskoj fazi, a zatim ih na sustavan, provjeren i siguran način dati na korištenje našim građanima, kako bi ih osnažili u brizi o vlastitom zdravlju i komunikaciju sa zdravstvenim djelatnicima učinili učinkovitijom i sa što manje prepreka.
BUDUĆNOST eZDRAVSTVA I UMJETNE INTELIGENCIJE U ZDRAVSTVU
Zdravstvo je sjajan poligon za digitalna rješenja i poboljšanje zdravstvenih usluga. Umjetna inteligencija, primjerice, može biti sjajna za olakšavanje administrativnih poslova koji, prema nekim procjenama, uzima 51 posto vremena medicinskih sestara i 16 posto vremena liječnika. Već postoje i rješenja umjetne inteligencije koja mogu pomoći davanju brže i bolje dijagnoze. Čovjek je uvijek nezamjenjiv, ali sad je već stvarnost i korištenje asistencije robota s umjetnom inteligencijom tijekom mikrokirurških zahvata. Roboti pomažu da operacije budu preciznije, manje invazivne, a onda da se i pacijent brže oporavi. Umrežavanjem velikog broja kirurga i bilježenjem onoga što oni rade, može se dobiti jasna slika o uspješnijim radnjama i na kraju dobiti robot s iskustvom svih kirurga. Sve to ide u smjeru autonomnih robota. Ovakva budućnost već je počela i ima sjajnu perspektivu.
MR. SC. HRVOJE BELANI, DIPL. ING. ELEKT. NAČELNIK SEKTORA ZA IMPLEMENTACIJU I UNAPREĐENJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA, UPRAVA ZA E-ZDRAVSTVO, MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
AI4Health.Cro je već sada prepoznat kao hrvatski ekosustav u digitalnom i umreženom zdravstvu!
HRVOJE JEZIDŽIĆ, DIPL. ING. ELEKT. VODITELJ SLUŽBE ZA PODRŠKU, IZVJEŠTAVANJE I NADZOR NACIONALNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA UPRAVA ZA E-ZDRAVSTVO, MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
02
Hrvoje Jezidžić
Sada već polako zaboravljamo da su papirnati recepti 2011. godine otišli u povijest i da se sada gotovo intuitivno služimo elektronskim receptima, na način da je dovoljno ljekarniku pokazati zdravstvenu iskaznicu bilo gdje u Hrvatskoj, te ćemo uvidom u podatke u središnjem dijelu Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH) dobiti propisani lijek. O tome kako je bilo uvoditi e-recept, te što se sve danas digitaliziralo u zdravstvu, razgovarali smo Hrvojem Jezidžićem, donedavnim višegodišnjim pomoćnikom ravnatelja HZZO-a za informacijske tehnologije, a danas voditeljem Službe za podršku, izvještavanje i nadzor nacionalnih informacijskih sustava u Ministarstvu zdravstva. On je od samih početaka bio uključen u stvaranje CEZIH-a, koji je postao srce stvaranja našeg digitalnog zdravstva.
HRVATSKA JE U SAMOM EUROPSKOM VRHU eHEALTH RJEŠENJA
Bilo je to vrijeme čak otvorenog negodovanja i ljudskog “ne”, kada su pojedici odbijali prihvatiti jednu takvu “novotariju” kao što je e-recept koji je Hrvatsku lansirao u sam europski vrh. I zaista - jesmo u samom vrhu EU po pitanju pojedinih digitalnih rješenja u sustavu zdravstva. Bila je to revolucija u upravljanju u zdravstvu. CEZIH je početkom 2000-ih postojao na papiru, a partner, koji je razvijao digitalna rješenja, bila je tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. koja je još 2003. godine, nakon otvorenog postupka javne nabave, ugovorila razvoj i implementaciju središnjeg dijela sustava CEZIH-a, te ga do danas unapređuje prema zahtjevima Ministarstva zdravstva koje je vlasnik samog sustava CEZIH. Prvi pravi, pacijentima vidljivi uspjeh digitalizacije bili su upravo e-recepti, koji su danas u potpunosti zaživjeli. Mnoge zemlje također su razvijale sličnu inačicu e-recepta. Neke zemlje su razvile sustav erecepta samo regionalno, ne na nacionalnoj razini kao Hrvatska i još par zemalja. Štoviše, sada smo otišli i korak dalje te od prošle godine hrvatski građani preko e-recepta mogu podignuti svoj lijek i ako se nađu u Estoniji, u Portugalu te Finskoj. Naš e-recept probio je granice i postaje međunarodni alat. Također, građani navedenih zemalja mogu preko e-recepta podignuti lijek u Hrvatskoj.
eUPUTNICA KAO ZNAČAJAN DIGITALNI KORAK DALJE
Vizionarski se išlo korak dalje te je krajem 2019. godine zaživjela i e-uputnica. Zamislite situaciju da se probudite s laganim bolovima u prsima i javite se telefonom liječniku. Nakon telefonskog razgovora, obiteljski liječnik zaključuje da trebate specijalistički pregled i odmah generira e-uputnicu za kardiologa. Vi odlazite do specijalističke kardiološke ordinacije, a specijalist nakon pregleda generira e-nalaz i šalje ga u središnji dio sustava CEZIH-a ili„oblak sustava e-zdravstva”. Otamo ga zaprima i vaš liječnik obiteljske medicine, koji temeljem e-nalaza odmah generira e-recept za lijek. Pacijent gotovo iz specijalističke kardiološke ordinacije može direktno u ljekarnu po lijek. Koristi e-uputnice i e-recepta ogromni su jer štede dragocjeno vrijeme pacijentu koji zdravstvenu skrb dobiva puno brže i lagodnije. Priznaje da e-nalazi u realnom vremenu nisu u potpunosti (još) zaživjeli u svim ustanovama.
PORTAL ZDRAVLJA I OGROMAN POTENCIJAL PLATFORME e-GRAĐANI
Sam sustav digitalnih usluga u zdravstvu funkcionira kroz platformu e-građani, a tko si dade malo truda, otkrit će golem svijet digitalizacije i u zdravstvu koja zapravo sve pojednostavljuje i štedi vrijeme. Istaknuo bih uslugu Portal zdravlja na platformi e-građani preko koje pacijent ima uvid u podatke o svim svojim pregledima, nalazima, lijekovima, a isto tako u mobilnoj aplikaciji Portal zdravlja omogućena je pacijentu sigurna komunikacija s njegovim izabranim liječnicima. Na spomenutoj e-usluzi pacijentu je moguće i zatražiti propisivanja e-recepta za terapiju koju pacijent koristi za kronične bolesti bez potrebe odlaska u samu ordinaciju. Isto tako, pacijentu su vidljive i sve propisane e-uputnice kao i podaci o terminima i mjestu dogovorenih specijalističkih pregleda. Tijekom pandemije sada mnogi komuniciraju s pacijentom mailom te tako šalju nalaze, a uz Portal zdravlja i istoimenu mobilnu aplikaciju za tim nema potrebe jer se kroz navedene sustave može sigurno komunicirati.