NEWS

ŽELITE NAJBOLJU MEĐUNARODNU EDUKACIJU ZA BUDUĆNOST U ZDRAVSTVU I ZDRAVSTVENOJ INDUSTRIJI? GEMBA I NAJVEĆI INOVACIJSKI KAMPUS U EUROPI VAS ČEKAJU!

H-FARM.COM

Zagrebačka škola ekonomije i

managementa (ZŠEM) potpisala je sporazum s vodećom europskom platformom za inovacije i digitalizaciju, talijanskim H-FARM-om o održavanju Global Executive MBA (GEMBA) programa. H-FARM poznat je kao vodeći europski poduzetnički hub koji je tijekom 15 godina uložio više od 28 milijuna eura u 120 startupova. Uz poduzetnički akcelerator, H-Farm je prije tri godine razvio jedan od tehnološki najnaprednijih fakultetskih kampusa gdje se prepoznaju i potiču tzv. tech talenti. Global Executive MBA program je u svojoj izvedbi orijentiran na glavne izazove budućnosti, digitalnu transformaciju, održivost i stvaranje poslovnih strategija za 21. stoljeće. Organiziran je kako bi polaznicima pružio fleksibilnost pohađanja nastave te česta studijska putovanja, ne samo na H-FARM kampusu u Italiju, već i u dva vodeća svjetska huba – Luxemburgu i Singapuru. Najbolja hrvatska poslovna škola, ZŠEM, ovim je sporazumom napravila veliki iskorak u području inovacija i digitalizacije!

Abbott i Real Madrid udružuju se kako bi podržali zdravlje i prehranu djece na globalnoj razini KADA SE FARMACIJA I SPORT SLOŽE U PLEMENITOJ MISIJI!

Abbott je objavio vijest o sklapanju trogodišnjeg ugovora kao Health Sciences and Nutrition Partner nogometnog kluba Real Madrid i globalni partner Zaklade Real Madrid - organizacije koju je ovaj poznati nogometni klub osnovao radi promicanja vrijednosti svojstvenih sportu prema djeci na globalnoj razini. Partnerstvo će obuhvatiti aktivnosti obrazovanja, sporta i socijalne skrbi za podršku ugroženoj djeci diljem 80 država, kao i nutritivnu potporu prvim muškim i ženskim timovima te timovima Akademije, te podršku inovacijama i razvoju novih proizvoda. Zaklada podržava 65.000 djece godišnje u 80 država kroz obrazovanje o sportskom duhu, timskom radu, poštovanju te zdravlju i prehrani. Partnerstvo podržava Abbottovu predanost rješavanju problema globalne pothranjenosti u sljedećem desetljeću.

WHO objavio preporuke za stvaranje snažne i održive zdravstvene skrbi

Svjetska zdravstvena orga-

nizacija (WHO) navela je sedam bitnih područja koje je potrebno osnažiti kako bi se poboljšale zdravstvene usluge diljem svijeta. Zdravstvene usluge su “iscrpljene i rastegnute“ puno više od svojih kapaciteta tijekom pandemije COVID-19. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila svojih sedam preporuka za osiguranje budućnosti zdravstvenih sustava nakon posljednje dvije godine opterećenja tijekom pandemije.

Sedam preporuka Svjetske zdravstvene organizacije su:

1. Iskorištavanje trenutnog odgovora kako bi se osnažila spremnost na pandemiju i zdravstvene sustave 2. Ulaganje u osnovne funkcije javnog zdravstva, uključujući one potrebne za upravljanje rizikom u hitnim slučajevima (od svih mogućih zdravstvenih prijetnji) 3. Izgradnja snažnih temelja primarne zdravstvene zaštite 4. Ulaganje u institucionalizirane mehanizme za angažman cijelog društva 5. Stvaranje i promicanje poticajnog okruženja za istraživanje, inovacije i učenje 6. Povećanje nacionalnih i globalnih ulaganja u temelje zdravstvenog sustava te upravljanje rizikom od svih opasnosti u hitnim slučajevima 7. Rješavanje već postojećih nejednakosti i nerazmjernog utjecaja COVID-19 na marginalizirane i posebno osjetljive populacije.

REFORMA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA – OBJEDINJENOM JAVNOM NABAVOM DO UJEDNAČENE KVALITETE I RACIONALNIJIH CIJENA

Ministar zdravstva Vili Beroš potpisao odluku o zajedničkoj provedbi postupaka javne nabave lijekova, ugradbenog i potrošnog bolničkog materijala, te usluga za sve zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu. Cilj je ujednačiti razinu kvalitete materijala, te postići financijske uštede. Sve zdravstvene ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska moraju odlukom ministra zajednički nabavljati lijekove, ugradbeni i potrošni bolnički materijal, te usluge za svoje potrebe, kako bi se ujednačila razina kvalitete materijala za sve ustanove u Hrvatskoj, te ostvarile financijske uštede u odnosu na dosadašnju praksu razjedinjenih nabavki pojedinih ustanova. To je samo jedna od mjera reformi u javnom zdravstvenom sustavu kojima je cilj svim pacijentima u cijeloj zemlji osigurati ujednačenu razinu kvalitete medicinskog ugradbenog materijala, lijekova i usluga, a pri tome racionalizirati potrošnju sredstava iz zdravstvenog proračuna.

OBILJEŽENO 100 GODINA OD OTKRIĆA INZULINA – SPASONOSNA INOVACIJA FARMACIJE U SLUŽBI MILIJUNA SPAŠENIH ŽIVOTA

KRISTINA TOMIĆ YOUTUBE VIDEO U zagrebačkoj Muzičkoj akademiji je svečano otvorena izložba ‘100 godina od otkrića inzulina‘. Riječ je o izložbi fotografija koja prikazuje razdoblje od otkrića inzulina, njegove proizvodnje pa sve do korištenja ovog spasonosnog otkrića koji je spasio milijune života diljem svijeta. Inzulin je otkriven davne 1921. godine. Prvi put je primijenjen 1922., a u komercijalnoj proizvodnji je od 1923. godine. Njegovo otkriće je revolucionarno i spasonosno za milijune ljudi. Bez njega se i danas ne može živjeti. Ova izložba je u organizaciji

Hrvatskog saveza dijabetičkih

udruga koji upravo provodi javnozdravstvenu i edukativnu kampanju ‘Pokreni se!‘. Ova će izložba u iduće dvije godine biti prikazana diljem Hrvatske. Prije otvorenja same izložbe, uzvanici su pogledali kratak film o hrvatskoj olimpijki, osvajačici europske i svjetske medalje i članici hrvatske taekwondo reprezentacije, Kristine Tomić, koja boluje od dijabetesa tip 1.

POVJERENICA KYRIAKIDES I MINISTAR BEROŠ: JAČANJE PROVEDBE CIJEPLJENJA I BORBA PROTIV RAKA NAŠ SU ZAJEDNIČKI ZADATAK!

Europska strategija za cjepiva i provedba nacionalne kampanje cijepljenja u Hrvatskoj te daljnja suradnja u okviru Europske zdravstvene unije, Europskog tijela za pripravnost i odgovor u hitnim slučajevima (HERA) te europskog plana za borbu protiv raka bile su glavne teme susreta ministra zdravstva Vilija Beroša i europske povjerenice za zdravstvo i sigurnost hrane Stelle Kyriakides u posjetu Hrvatskoj. Uz pandemiju COVID-19, otvorena je i tema europskog plana za borbu protiv raka: “Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo zdravstva pravovremeno su prepoznali onkološku skrb kao jedan od nacionalnih i europskih – zdravstvenih i političkih prioriteta. Hrvatski Nacionalni strateški okvir protiv raka i Europski plan protiv raka usvojeni su u razmaku od samo par mjeseci. Oba dijele ambicioznu viziju svijeta u kojem rak prestaje biti vodeći javnozdravstveni problem modernog razvijenog društva kroz skupinu mjera kojima želimo utjecati na najvažnije aspekte sveukupne skrbi o raku.“

Zdravstveni stručnjaci s “prve linije“ borbe protiv COVID-19 trebaju veću podršku za mentalno zdravlje

Istraživački tim sa University College London (UCL) nedavno su ukazali na potrebu veće podrške u očuvanju i poboljšanju mentalnog zdravlja zdravstvenih stručnjaka na “prvoj liniji“ borbe protiv COVID-19. Tim psihijatara i psihologa osnovali su Radnu skupinu za odgovor na traume uzrokovane COVID-19, koja je uputila poziv za podizanje svijesti o važnosti edukacije o mentalnom zdravlju u okruženjima zdravstvene i socijalne skrbi. Ovaj apel proizašao je nakon studije koja je istražila dostupnu podršku za mentalno zdravlje dostupnu zdravstvenim djelatnicima na fronti borbe tijekom pandemije. Istraživanje je objavljeno u PLOS ONE.

ISTRAŽIVANJE ISPITALO UTJECAJ COVID-19 NA BOLNIČKU SKRB (IN-PATIENT) U HRVATSKOJ

Pandemija COVID-19 utjecala je na bolničku zdravstvenu skrb, obzirom da su se bolnice morale nositi s iznimno zaraznim koronavirusom, dok su istovremeno nastavile ispunjavati kontinuirane potrebe za zdravstvenim uslugama unutar lokalnih zajednica. Istraživanje autorice Karoline Kalanj i suradnika koje je nedavno objavljeno, ispitalo je izravni utjecaj COVID-19 na pružanje bolničke skrbi i bolničke prijeme u Hrvatskoj (inpatient care). Smanjenje bolničkog prijema i stacionarnih bolničkih aktivnosti tijekom 2020. može se pripisati brojnim čimbenicima, poput lockdown-a i karantene, reorganizacije bolničkih operacija, racionalizacije zdravstvenog kadra, te oklijevanja građana da zatraže bolničku skrb. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ispitale posljedice disrupcije bolničke skrbi u Hrvatskoj.