USPJEŠNO UPRAVLJANJE U ZDRAVSTVU

ANTONIJA BALENOVIĆ

IRENA HRSTIĆ

VIKTOR PERŠIĆ

PRIPREMILA KATARINA DIMITRIJEVIĆ HRNJKAŠ

Dvije fantastične žene i jedan muškarac vizionar! Tako bismo mogli opisati naše sugovornike koji su unutar svojih zdravstvenih ustanova napravili inovativne iskorake i razmišljali ne samo poput izvrsnih menadžera u zdravstvu nego i poput lidera. Ovakve inspirativne priče trebaju poslužiti kao uzor i motivacija ostalim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj da se uz pravu viziju i pravi tim može napraviti uspješna priča na dobrobit pacijenta, lokalne zajednice ali i cijele regije.

INOVACIJE NE BI SMJELE POČIVATI SAMO NA ENTUZIJAZMU POJEDINACA

IZV. PROF. DR. SC. ANTONIJA BALENOVIĆ, DR. MED. RAVNATELJICA DOMA ZDRAVLJA ZAGREB - CENTAR

Nema bolje sugovornice o budućnosti domova zdravlja u Hrvatskoj od izv. prof. dr. sc. Antonije Balenović, dr. med., ravnateljice Doma zdravlja Zagreb – Centar, najvećeg u državi, kojem gravitira oko 380.000 pacijenata ili pola Zagreba i u kojem radi oko 890 zaposlenika u 19 različitih djelatnosti. Osim inovacija u upravljanju koje primjenjuje sa svojim timom unutar ustanove, ova vizionarka i uspješna menadžerica u zdravstvu je predavač na skupovima Europske škole nuklearne medicine, Europskog društva nuklearne medicine, Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije na temu zdravstvenih politika, digitalizacije i primjene umjetne inteligencije u zdravstvu.

PACIJENTI KOD NAS DOLAZE – PO ZDRAVLJE!

Primjećujem da je naziv ‘dom zdravlja’ jako prikladan jer sugerira pacijentu da u njega dolazi po zdravlje, dok bolnice u svom korijenu naziva imaju riječ bol i bolest. I sama sam kao studentica prije svega htjela liječiti bolesne, razmišljala o radu u bolnici i bolestima kojima bih se bavila, a činjenica je da manji broj liječnika u početku svoje karijere ima želju

baviti se zdravljem i prevencijom bolesti. Riječ bolnica obično vežemo uz bolest i zato je naziv dom zdravlja odličan jer ukazuje na okružje u kojem se traži i čuva zdravlje i bliži je pacijentu.

DOMOVI ZDRAVLJA SU VAŽNI ZA ODRŽIVOST SUSTAVA I PREVENCIJU

U Hrvatskoj je posljednjih 25 godina bio prisutan proces svojevrsnog rastakanja domova zdravlja, smanjivao se broj specijalističkih timova a time i obavljenih pregleda pa su pacijenti usmjeravani prema bolnicama gdje su onda nastajale liste čekanja jer visoko specijalizirani odjeli ne mogu “progutati” sve pacijente koji su u potrebi niti se mogu ili trebaju baviti prevencijom bolesti. A to sve je rezultiralo današnjim stanjem sa sve lošijim ishodima liječenja za brojne bolesti i stanja koja se zapravo mogu i moraju spriječiti. Rana intervencija štedi novac i sve druge resurse u sustavu, a bolje usmjerava sve ljudske resurse u zdravstvu. Zato se i brojne zemlje u EU okreću prema jačanju lokalnih izvanbolničkih zdravstvenih jedinica koje imaju laboratorijsku i radiološku dijagnostičku obradu, multidisciplinarne specijalističke timove, oftalmologe, interniste, specijaliste fizikalne medicine, psihijatre, neurologe, uz obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i jako sestrinstvo.

PANDEMIJA UBRZALA DIGITALNU TRANSFORMACIJU

Pandemija je iznjedrila i novi način rada, pa i pogurala postojeća rješenja. Iako smo bili prvi dom zdravlja koji je proveo pilotprojekta uvođenja uputnica A5 (elektronske konzultacije između liječnika obiteljske medicine i bolničkih specijalista), tek sada je ona u potpunosti zaživjela. Radi se o vrlo kompleksnom poslu za koji se na žalost dobiva premalo novaca što nije motivirajuće niti za sustav primarne zdravstvene zaštite a niti za bolničke specijaliste pa se i taj sustav elektronskih konzultacija i uopće segment novih ICT zdravstvenih usluga treba bolje definirati, doraditi i primjereno platiti.

INOVACIJE NE BI SMJELE POČIVATI SAMO NA ENTUZIJAZMU POJEDINACA

Inovacije počivaju na entuzijazmu, ali to nije dovoljno za pravu prilagodbu i unaprjeđenje radnih procesa, osobito ne u osjetljivom i iznimno kompleksnom sustavu u kojem se donose odluke o životu i zdravlju. Za to trebaju i ključne odluke nadležnih krovnih tijela.

RAZLIKA U MENADŽERSKOM STILU – MUŠKARCI I ŽENE

Možda je opći dojam da je jednostavnije muškarcima biti šef, a da je sa ženama kompliciranije, ali bih rekla da su žene u radu drugačije, traže više detalja i informacija, možda sporije donose odluke, a obično su vrlo zainteresirane za širi sklad i za opće dobro. Muškarci ponekad lakše i brže donose odluke, što je često važno ali nije nužno prednost kada se radi o upravljanju financijama. Vezano uz temu muškog i ženskog upravljanja često se citira izjava Margaret Thatcher u kojoj ona uspoređuje vođenje države s vođenjem domaćinstva, a i brojne druge žene u povijesti i sadašnjosti pokazale su da se dugovječno mogu nositi s različitim izazovima u upravljanju sustavima i financijama upravo zato jer sagledavaju mjeru i ono što nosi sutrašnji dan.

01

AntonijaBalenović

BOLNICU ČINE- LJUDI!

DOC. DR. SC. IRENA HRSTIĆ, DR. MED. RAVNATELJICA OPĆE BOLNICE PULA

02

Irena Hrstić

1300 zaposlenika Opće bolnice Pula, bolnice, kao “dar pod božićnu jelku“ dobit će novu bolnicu, najsuvremeniju u Hrvatskoj, koja bi u potpunosti trebala “oživjeti” do Božića.

“Na prste ruku brojimo dane kad ćemo taj osjećaj “novoga“ imati našoj bolnici, govori nam to ravnateljica doc.dr.sc Irena Hrstić ne skrivajući sreću što se upravo “finiširaju” radovi na novoj bolnici vrijednoj 100 milijuna eura. A u novoj bolnici pazili su i na detalje uređenja pa će i podovi pedijatrije zabljesnuti u šarenim bojama, ozelenjuje se i okoliš što bi trebalo umanjiti osjećaj “težine“, koji nosi svaki pacijent kad ide u bolnicu. Ova sposobna i energična menadžerica u zdravstvu ima vrlo široku perspektivu te stav da će i pacijentima i zaposlenicima biti lakše i vedrije biti u najsuvremenijoj bolnici u državi, a pritom je vrlo osviještena o važnosti implementacije inovacija i kvalitetne analitike u rad bolničke ustanove kako bi se poboljšali ishodi liječenja.

IZAZOV KOORDINIRANJA IZGRADNJE NAJSUVREMENIJE BOLNICE

Osim opremljenosti najnovijim uređajima, posebno je i to što će nove kirurške sale biti i veće od starih, iz njih će se videokonferencijom moći povezati s kolegama bilo gdje u svijetu, imat će i softversku podršku pa će liječnici imati na dohvat ruke sve videozapise, rendgenske i radiološke snimke, moći će ih jednostavno “dohvatiti” iz sustava ako ih zatrebaju. Koliko god da je teško dok radite, na to potpuno zaboravite kad uspijete. A u bolnici smo nekako naviknuli da se uvijek nešto nenadano dogodi jer medicina nije kuharica iz koje iščitavate recept i jednostavno ga slijedite. Naš rad uvijek je stres jer se jednom radi o djetetu, drugi put o starijem čovjeku.

VOĐENJE BOLNIČKOG SUSTAVA

Vođenje bolničkog sustava je vrlo kompleksno jer ravnatelj mora brinuti i o najsitnijim detaljima. Čak i o naizgled banalnostima kao što su nabavka bolničkih plahti. Pacijenta neće zanimati ako nemate plahti i zašto je pošiljka novih možda zapela. Ako su statističke šanse da se nešto zakomplicira jedan posto, to je malo, ako se radi o vašem zdravlju, onda je to za vas previše. U bolnici svaki kotačić mora savršeno raditi kao švicarski sat i ako samo jedan ne radi, sve se ruši kao domino efekt.

BOLNICU ČINE LJUDI

Gledajući slike starih prostora, priznajem da svi pomisle “jao”, ali bolnicu na kraju dana ipak čine ljudi. Kada se osvrnem na dugogodišnje priče o minusima koje gomilaju bolnice nemoguće je da zdravstvo posluje pozitivno, medicina je sve skuplja. Hrvatski građani zaista imaju zdravstvenu skrb u rangu EU, ali to košta. Kada bi pacijenti pri svakom otpusnom pismu vidjeli račun, smrznuli bi se. No pacijent se time ne treba brinuti, a to ne radi ni liječnik kada ga liječi. Danas jedino specijalizirane bolnice mogu biti dijelom profitabilne jer pružaju ciljanu odnosno kontroliranu zdravstvenu uslugu, nema nepoznanica. Opće bolnice daju

U bolnici svaki kotačić mora savršeno raditi kao švicarski sat i ako samo jedan ne radi, sve se ruši kao domino efekt.“

sveobuhvatnu uslugu i u njima se ne može predvidjeti što će se događati. I zato bolnice nisu profitabilne.

ZDRAVSTVENE USLUGE PRILAGODITI POTREBAMA REGIJE

Ne trebaju sve bolnice raditi baš sve u zdravstvu nego bi se temeljem epidemioloških podataka iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo trebalo odrediti koje zdravstvene potrebe dominiraju regijom.

Hipotetski, ako u nekoj županiji ima više starijih koji razvijaju dijabetes, a kao komplikacija nastaju ozljede vida, tada bi bolnica trebala imati više oftalmologa. Opće bi bolnice trebale raditi samo ono za čim ima potrebe na nekom području, ne sve, pogotovo ne stvari za kojih nemaju kompletiran tim ljudi.

MISIJA POMAGANJA BOLESNICIMA

Zdravstveni stručnjaci su posebna kategorija ljudi koji tijekom svog posla ne razmišljaju ni o čemu drugo nego o tome da pomognu bolesniku. Voljela bih da svi u našem društvu to uvide. Želja mi je da napokon počnemo gledati na život s osmjehom i da se vratimo “običnim” problemima u zdravstvu.

UVIJEK SMO BILI ISTINSKI PIONIRI U MODERNOJ SKRBI!

PROF. DR. SC. VIKTOR PERŠIĆ, RAVNATELJ SPECIJALNE BOLNICE ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU BOLESTI PLUĆA, SRCA I REUMATIZMA THALASSOTHERAPIA OPATIJA Koračati putevima kojima se rijeđe ide bila je cijena napretka utkanog u 64 godine postojanja opatijske Thalassotherapije. Putevima kojima se uspinjati teško, a ispasti je lakše. Tih 50-tih godina prošlog stoljeća vježbanje je bila potpuna avangarda za srčane bolesnike. Bolesnici s preboljelim srčanim udarom tri su mjeseca mirovali, ležali i tek neznatno se kretali. No ne i u opatijskoj Thalassotherapiji gdje su tada utrli put aktivnom oporavku uz kontrolu i nadzor. Naš sugovornik i uspješni menadžer u zdravstvo, ravnatelj prof. dr. sc. Viktor Peršić otkriva kako želi da njihov centar izvrsnosti postane rasadište znanja i stručnosti koje želi spustiti na niže razine te rehabilitaciju učiniti dostupnom ljudima u njihovim lokalni sredinama. Zahvaljujući svom entuzijazmu i volonterstvu, već su krenuli tim putem.

PERJANICA ZDRAVSTVA

Mi smo u Opatiji 2008. godine postali Referentni centar za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor, a 2012. Referentni centar za kardiološku rehabilitaciju, te smo do danas ostali perjanica zdravstva, kao što smo bili kroz svu povijest od osnivanja 1957. godine. I 2009. godine otvorili smo Kliniku za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila koja u proteklih 12 godina nije označavala samo mjesto obavljanja niza bitnih kardioloških pretraga, niti je bila samo neko novo mjesto za liječenje akutnih srčanih oboljenja. Ona je bila i ostala mjesto sa prilikom brze, efikasne i kvalitetne kardiološke skrbi, moderne, inovativne kardiorehabilitacije, a težnja za iznimnom stručnošću se nikada nije napuštala. Razvili smo intervencijsku kardiologiju i aritmologiju, postavili nove trendove u kardiorehabilitacijskoj medicine, a danas nudimo nova rješenja za poboljšanja ovog vrlo bitnog segmenta u kardiologiji. Vjerujem kako smo pokazali kako smo uvijek bili istinski pioniri i protagonisti izazova u modernoj kardiologiji.

PACIJENT U SREDIŠTU SKRBI I USLUGA

Sada se orijentiramo na pacijente i pokušavamo u 21 dan rehabilitacije pacijenata usmjeriti na pravi put i promjene životnog stila tako da on bude održiv, a ne da se nakon tri tjedna rehabilitacije vrate starom načinu života. Kroz rad shvatili su kako je za bolesnika najbitnija motivacija, to kako ga potaknuti da, primjerice, uporno svaki dan vrti pedale na kućnom biciklu i da tako održe tjelesnu aktivnost. Zato su mehaničke sprave zamijenili digitalnima koje očitavaju koliko se kalorija potrošilo, kolika se udaljenost prešla i vrlo jednostavno se vidi da se napor zaista isplati. To je motiv koji pokreće bolesnike. A kod nas dolaze i najteži bolesnici nakon transplatacije srca ili s ugrađenom mehaničkom pumpom.

OPATIJA KAO CENTAR IZVRSNOSTI

U Opatiji danas zaista imamo centar izvrsnosti za rehabilitaciju pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, tu smo elita, no iskrena želja ljudi u Thalassotherapiji je približiti rehabilitaciju ljudima, tako da netko iz Osijeka, Varaždina ili iz Ploča ne mora potezati do Opatije na oporavak. Potpuno entuzijastički i volonterski, zaposlenici Thalassotherapije su već započeli taj projekt jer su svjesni da je rehabilitacija u Opatiji “skupa“, i da bi manji lokalni centri bili bliže ljudima i jeftiniji. U Opatiji žele postati mjesto na kojem bi stručnjaci “trenirali” znanja i vještine koje bi primjenjivali u svojim lokalnim razinama, prenijeti to na magistre fizioterapije i magistre sestrinstva koji bi postali svojevrsni ambasadori zdravlja srca uz asistenciju i pomoć stručnjaka u Opatiji.

CENTAR INTEGRATIVNE I PREVENTIVNE MEDICINE

Thalassotherapia izradila je i online platformu preko koje bi zdravlje ljudi bilo bliže. Dobili smo građevinsku dozvolu i imamo punu podršku županije za izgradnju Centra integrativne i preventivne medicine koji bi bio potpora svima koji se bave rehabilitacijom.

SCIENCE4HEALTH

Vođeni iskrenom željom da širimo znanje i osvijestimo važnost zdravlja srca i krvožilnog sustava, ove godine skrenuli smo pažnju javnosti na svoj posao sasvim neobičnim potezom – u sklopu prvog Hrvatskog kongresa prevencijske i sportske medicine te kardiološke rehabilitacije s međunarodnim sudjelovanje “Science4Health”, organizirali smo obaranje Guinnessovog rekorda u disciplini najdužeg podvodnog hoda na dah u Thalassotherapiji s hrvatskim roniocem na dah Vitomirom Maričićem.

Viktor Peršić

Postoje samo tri boje, deset brojeva i sedam nota, ali važno je ono što činimo s njima, kako ih slažemo. Jer tek tada nastaje neka nova vrijednost. “

03

ONCOLOGY

NEWS TIME TO ACT CROATIA U SLUŽBI BORBE PROTIV RAKA: DAMIR ELJUGA NACIONALNI SCREENING PROGRAM RAKA PLUĆA ZADAJMO UDARAC RAKU SPORTSKA DIPLOMACIJA: IVAN KVESIĆ ANĐELO KVESIĆ MARIO VEKIĆ MAŠA MARTINOVIĆ

POWERED BY