Vijesti iz Ministarstva poljoprivrede

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 12.11.2021. u Pleternici 12. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Premijer Plenković poručio je da

je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema. Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru i Našicama. Na sjednici u Pleternici članovima savjeta predstavljena je informacija o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, Razvojni sporazum i Plan industrijske tranzicije panonske Hrvatske, informacija o provedbi projekata iz područja poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskoga socijalnog fonda.

Otvarajući sjednicu, Plenković je poručio da je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema. “Kroz pet godina na svim dosadašnjim sjednicama savjeta poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za našu Vladu i koliko su budućnost i razvoj Slavonije važni za Hrvatsku”, poručio je. Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.

Unatoč teškim uvjetima pronalazimo rješenja za budućnost

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dobar je za obrazovanje, poduzetništvo, poljoprivredu, proizvodnju, promet i sve druge aspekte ulaganja. Od zadnjega sastanka, od kojega je prošlo više vremena od planiranog zbog pandemije bolesti COVID-19, sve razine vlasti u Hrvatskoj bile su mahom angažirane na suzbijanju posljedica pandemije.

“Morali smo učiniti maksimalne napore za funkcioniranje sustava, proračunsku stabilnost, plaće, radna mjesta i mirovine. Reagirali smo agilno, dobro,

pronašli smo balans između zdravstvene zaštite i funkcioniranja društva i gospodarstva, istovremeno vodeći računa da temeljni smjerovi naše politike ne dođu u pitanje”, kazao je premijer dodajući kako ta zadaća nije bila nimalo jednostavna. U tom je razdoblju, dodao je, održan investicijski kreditni rejting, dok su najnovije prognoze Europske komisije Hrvatsku stavile na treće mjesto po gospodarskom rastu u 2021., koji će prema njihovim prognozama biti 8,1 posto.

Iako su Vladine projekcije da će taj rast biti veći - 9 posto - premijer Plenković istaknuo je da je važno to što je EK revidirala svoje projekcije o rastu na više za gotovo 3 postotna boda, što znači da prepoznaju sve napore koje je Hrvatska poduzela u ovoj krizi. “Pokazali smo žilavost, upornost i sposobnost, a unatoč teškim uvjetima pronalazimo rješenja za budućnost”. Tome rastu golem doprinos dala je i turistička sezona, kazao je premijer Plenković, koja je bila iznad svih očekivanja.

U pet slavonskih županije isplaćeno 1,2 milijarde kuna za očuvanje 100 tisuća radnih mjesta

Predsjednik Vlade istaknuo je da u

vrijeme krize uzrokovane pandemijom Vlada nije dopustila društveni rascjep. Politikom očuvanja radnih mjesta, očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru u 120 tisuća poduzeća. U pet slavonskih županija kroz te

12 mljekarski list / 12. 2021.

su mjere isplaćene 1,2 milijarde kuna za 100 tisuća zaposlenika i 14 tisuća poslodavaca. “U tim je trenucima jedino država mogla napraviti taj iskorak i spriječiti val otpuštanja i val stečajeva”, istaknuo je.

Vlada je u proteklom razdoblju radila i na ubrzanju apsorpcije europskih sredstava iz prve Višegodišnje financijske perspektive, iz kojeg je za pet slavonskih županija alocirano 18,5 milijardi kuna. “Od listopada 2016. do 30. rujna ove godine isplaćene su 10,3 milijarde kuna, a od zadnjeg sastanka savjeta u Našicama u pogledu ugovaranja iznos je podignut za više od dvije milijarde kuna”, naveo je premijer.

Sklopljen je i Dodatak II. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema u koji je uključeno 38 novih razvojnih i strateških projekata u vrijednosti 10 milijardi kuna.

Novo rješenje za karte potpora puno pravednije prema Slavoniji

Podsjetio je da je nedavno otvoren i most Svilaj, poručivši da se radi o sjajnoj poruci i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali i općenito suradnji BiH i Hrvatske na koridoru Vc, a time će se izravno iz Slavonije spojiti ceste prema jadranskoj obali. I ovom prigodom premijer Plenković istaknuo je kako treba nastaviti proces cijepljenja protiv koronavirusa, kazavši da je u slavonskim županijama trenutno oko 50 posto cijepljenoga odraslog stanovništva barem prvom dozom. Apelirao je još jednom na sve da se cijepe, kazavši

da se ovih dana bilježi ubrzana dinamika cijepljenja i istaknuvši da je cijepljenje najbolji način zaštite.

Govoreći o brojnim prirodnim nepogodama koje su u proteklom periodu uz pandemiju koronavirusa pogodile Hrvatsku, premijer Plenković naveo je da je Vlada, nakon velikog nevremena koje je pogodilo Požeštinu, reagirala izdvojivši oko 58 milijuna kuna za sanaciju šteta.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je za ovo desetljeće osigurala najviše bespovratnih sredstava u povijesti, ukupno više od 25 milijardi eura, i izradila sve bitne strateške dokumente - Nacionalnu razvojnu strategiju, sektorske strategije, Nacionalni plan oporavka i otpornosti. “Kroz poticanje naše temeljne politike, a to je ravnomjeran regionalni razvoj, a osobito kroz novi integrirani teritorijalni program, imat ćemo na raspolaganju dodatna sredstva od 14 milijardi kuna koja će omogućiti dodatni razvoj”, kazao je. Posebno je zadovoljstvo izrazio novim rješenjem za kartu potpora, istaknuvši da je prethodno objektivno bilo nepravedno prema gospodarskim subjektima u Slavoniji. “To su ozbiljni iskoraci i ozbiljan signal ulagačima koji žele pokrenuti proizvodnju i otvarati radna mjesta u slavonskim županijama”, poručio je.

U Planu oporavka i otpornosti 131 milijun eura za poljoprivredu

Podsjetio je i na inovativan Vladin pristup prošlogodišnjom odlukom da

Osijek postane prvi veliki grad u kojem će se izgraditi 5G mreža i to predstavlja jedan od pionirskih projekata i hvatanje koraka s digitalizacijom i četvrtom industrijskom revolucijom.

Važnim je istaknuo i aktivnosti u pogledu korištenja geotermalne energije u toplinarstvu, a od devet takvih lokaliteta u Hrvatsko, čak ih je šest na području Slavonije, Baranje i Srijema. To je, dodao je, važno i za širi kontekst globalne borbe protiv klimatskih promjena.

Spomenuo je i luke na unutarnjim plovnim putovima, a tri od četiri takve su na ovom području - Vukovar na Dunavu, Osijek na Dravi i Slavonski Brod na Savi. Istaknuo je da je Vlada puno ulagala u luke jer su one važne za gospodarstvo, promet i povećanje kapaciteta. Najavio je i ulaganja u zdravstveni sustav, istaknuvši kako je izrazito važno da KBC Osijek postane velika, moderna bolnica.

Što se tiče poljoprivrede, strateške grane gospodarstva, premijer je istaknuo da je u Planu oporavka osiguran 131 milijun eura za investicije. Izgradnja prvoga regionalnoga distribucijskog centra za voće i povrće krenula je u Osijeku, a investicija je vrijedna 101 milijun kuna. Takvi centri omogućit će da Hrvatska svoje poljoprivredne proizvode prodaje u najboljem trenutku i prema najpovoljnijoj cijeni, dodao je. “Naša vizija je u poljoprivredi proizvoditi veću količinu visoko kvalitetne hrane po konkurentnijim cijenama i održivo upravljati prirodnim resursima”, poručio je premijer Plenković.

mljekarski list / 12. 2021.13

> AKTUALNO

Prognoza cijene i troškova proizvodnje mlijeka u 2022. godini

Važno je pitanje kako se planira i planira li se uopće kako proizvođačima mlijeka “amortizirati” sljedeću godinu, odnosno ublažiti očekivane poteškoće

> Prof. dr. sc. Zoran Grgić Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Osnova svakog biznisa je dobro

planiranje, a ono se može provesti samo ako raspolažemo s procijenjenim vrijednostima varijabli koje utječu na poslovanje za buduće razdoblje. U proizvodnji mlijeka to bi bili troškovi odnosno inputi za proizvodnju stočne hrane, otkupna cijena mlijeka te potpora dohotku Ministarstva poljoprivrede.

Stočna hrana je temeljna varijabla, jer čini do polovice troškova proizvodnje mlijeka. Vlastita proizvodnja stočne hrane prije svega ovisi o dostupnom zemljištu - koje u pravilu nedostaje proizvođačima mlijeka, te nafti i mineralnim gnojivima (u kojima nafta čini 80% troškova), a cijene nafte danas su takve da ih određuje Vlada na zaštićenoj razini od 11,00 kuna po litri.

U EU su objavljene prognoze cijene mlijeka i one bi trebale ostati na 0,33 € po kg, a rast cijena inputa, posebice mineralnih gnojiva, trebao bi se vraćati na razinu prije posljednjeg rasta cijene nafte. U prilog tome govori i stabilizacija cijena nafte na svjetskom tržištu posljednjih nekoliko tjedana. Takva prognoza i kretanja vrijede, dakako, za zemlje uređenih ekonomija, u kojima unatoč tome postoje kolebanja cijena. Kod nas su takva kolebanja puno izraženija i gotovo uvijek idu na štetu proizvođača i prerađivača mlijeka. I krize traju dulje nego u razvijenim ekonomijama EU-a, o čemu svjedoči i posljednja velika kriza 2014. nakon koje nikada nismo poravnali dohodak poljoprivrednih proizvođača, već smo u zaostatku od 15-ak postotnih bodova.

Dugoročno stanje na tržištu

Europska komisija, kao i u svemu, mljekarski sektor promatra dugoročnije. Do

Važno je proizvođačima mlijeka “amortizirati” sljedeću godinu, odnosno ublažiti očekivane poteškoće u dijelu rasta troškova stočne hrane i gnojiva

2030. prosječna europska cijena mlijeka rast će na oko 0,38 €/kg, ali će se i troškovi povećati za 10-15%. Ipak, europska mliječna industrija ostat će konkurentna na svjetskom tržištu, najviše zbog plaćanja po postotku mliječnih proteina te daljnjeg razvoja tržišta sireva.

Na svjetskoj razini, nekoliko zemalja u razvoju moći će zadovoljiti više vlastitih potreba za mliječnim proizvodima do 2030. Veliki konkurent, Novi Zeland, imat će nešto teže uvjete. Tamo bi proizvodnja i izvoz mlijeka mogli čak i neznatno pasti. SAD, s druge pak strane, postaju sve jači konkurent Europi, ali zaostaju u proizvo-

dima s dodanom vrijednošću. Za EU se očekuje snažniji razvoj od “tradicionalne proizvodnje mliječnih proizvoda”. Ekološki sektor jačat će prema 10% ukupne proizvodnje, ali će na važnosti dobiti i druge tehnologije proizvodnje, poput proizvodnje mliječnih proizvoda bez GMO-a. Pitanje je koliko ozbiljno razmišljamo u tom smjeru i hoćemo li se u novom sedmogodišnjem razdoblju planiranja i provedbe politike EU-a tome uspješno prilagoditi.

Prognoza rasta proizvodnje za sljedeću godinu

Vratimo se u bližu budućnost - nadolazeću 2022. godinu. Najprije o otkupnim cijenama mlijeka. Prema podacima u grafikonu 1, EU predviđa manja kolebanja u ukupnim količinama mlijeka raspoloživima za domaće tržište, što bi trebalo osigurati otkupnu cijenu mlijeka najmanje na razini današnje. Do promjena bi trebalo doći u proizvodnji prerađevina, a prema njihovu izvozu i domaćoj potrošnji proizvođačima, ali i cijeloj mljekarskoj industriji, omogućili bi se normalniji uvjeti za poslovanje i u sljedećoj godini.

14 mljekarski list / 12. 2021.

Proizvodnja voluminozne krme, ponajprije pašnjaka i livada, u ovoj je godini manja nego u 2020. u mljekarski najjačim zemljama članicama EU-a (Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj) pa se ne očekuje planirani rast proizvodnje mlijeka u 2022. od +0,8%. Zahvaljujući dobroj proizvodnji u drugim regijama EU-a, ipak se očekuje rast proizvodnje mlijeka od 0,3%. Ta činjenica može pozitivno utjecati na hrvatsko tržište s kojeg bi moglo konačno nestati jeftinoga uvoznog mlijeka koje je bilo kočnica za formiranje realne cijene mlijeka na policama hrvatskih trgovina. To može rezultirati i korigiranjem otkupnih cijena mlijeka hrvatskih otkupljivača.

Uz ograničen rast ponude mlijeka, ali dobru potražnju za sirevima na domaćem i izvoznom tržištu, predviđa se povećanje proizvodnje sireva za 1% u 2022. godini. To će ići na štetu proizvodnje maslaca i obranog mlijeka u prahu, koji su već u razdoblju siječanj-srpanj 2021. smanjeni za 1,3%, odnosno 4%.

Promatrano količinski, u 2022. godini predviđa se povećanje proizvodnje mlijeka u 27 država članica EU-a na 150,45 milijuna tona. Kako je potrošnja tekućeg mlijeka u EU nepromijenjena, većina dodatnog mlijeka ide u preradu. Proizvodnja sireva najvažnija je prerađevina, a predviđa se povećanje proizvodnje sireva u EU-27 na 10,4 milijuna tona, što je 50 tisuća tona više nego 2021. i 168 tisuća tona više nego 2020. Domaća potrošnja sireva u EU i izvoz nastavljaju rasti. Predviđa se da će se proizvodnja maslaca u EU 2022. oporaviti na 2,14 milijuna tona, nakon smanjenja u 2021. u odnosu na 2020.,

Grafikon 1. Procjena kretanja proizvodnje mlijeka i prerađevina u EU 2021. i 2022. godine (u %)

i to zbog nedostatka mlijeka i na račun izvoza. Također, predviđa se i da će se proizvodnja nemasnog mlijeka u prahu oporaviti na 1,56 milijuna tona u 2022., nakon smanjenja u 2021. u odnosu na 2020., što će rezultirati manjim izvozom. Na proizvodnju punomasnog mlijeka u prahu u EU-27 najviše utječe stagnirajuća proizvodnja mlijeka, sa značajnim smanjenjem proizvodnje u 2021. i 2022. i manjim izvozom.

Veliki rast cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji

Na svjetskom pa i EU tržištu zabilježena je promjena troškova inputa u poljoprivredi. Prije svega to se odnosi na troškove mineralnih gnojiva, a tek u manjoj mjeri promijenili su se troškovi hranidbe. Kod nas je došlo do puno većih promjena, toliko da su se pojedine

udruge proizvođača pobunile zbog nepovoljnoga gospodarskog položaja u stočarstvu i zatražile dodatne potpore i pomoć poljoprivrednicima.

Promjene cijena inputa su od nekoliko postotnih bodova (specifične krmne smjese za telad i krave), do više od nekoliko desetaka postotnih bodova za pojedinu koncentriranu krmu (soju, stočni ječam, kukuruz…). Cijena mineralnih gnojiva u odnosu na prošlu godinu povećana je od 78 (NPK 15:15:15) do više od 255% (urea). Osim za “mješanca”, cijene svih ostalih gnojiva povećane su više nego dvostruko.

Nažalost, kako su po ovim cijenama ušla u tekuću proizvodnju proizvođača gnojiva, teško je očekivati korekcije cijena na niže (bar u većoj mjeri) za sljedeću sjetvenu sezonu.

Važno je proizvođačima mlijeka “amortizirati” sljedeću godinu, odnosno ublažiti očekivane poteškoće u dijelu

Tablica 1. Pregled promjena cijena inputa u hranidbi krava

2019.

2020.

2021.

indeks 2021./2020.

Kukuruz (kn/kg)

1,04

1,11

1,45

130,63

Ječam (stočni) (kn/kg)

1,26

1,04

1,29

124,04

Pšenica (kn/kg)

1,22

1,19

1,46

122,69

Pšenično krmno brašno (kn/kg)

0,98

0,92

1,23

133,70

Soja (kn/kg)

2,37

2,67

3,82

143,07

Sojina sačma (kn/kg)

2,75

2,92

3,34

114,38

Mliječni nadomjestak za telad (kn/kg)

7,85

8,11

8,83

108,88

Starter za telad (2 mj.) (kn/kg)

3,21

3,16

3,38

106,96

Krmna smjesa I. za krave muzare 19% bjelančevina (kn/kg)

1,96

1,88

2,09

111,17

Krmna smjesa II. za krave muzare 13% bjelančevina (kn/kg)

1,74

1,89

1,91

101,06

Superkoncentrat za krave muzare (kn/kg)

3,02

3,05

3,16

103,61

mljekarski list / 12. 2021.15

> TEHNOLOGIJA UZGOJA

Tablica 2. Troškovi vlastite i kupljene stočne hrane po jednom grlu

Potrošnja

Vlastita proizvodnja

Kupljena stočna hrana

Opis

kg

2020

2021

2020

2021

Sjenaža

5.000

1.850

2.100

2.750

3.350

Kukuruzna silaža

5.200

2.340

2.912

3.120

3.224

Sijeno

2.400

720

840

1.080

1.200

Krmna smjesa koncentrirana

1.900

3.128

3.588

3.515

4.077

Zamjenica

50

406

442

406

442

Smjesa za telad

50

158

169

158

169

Smjesa za krave

250

488

510

488

510

UKUPNO

9.089

10.561

11.516

12.972

*Proračunato prema cijenama inputa u prethodnoj godini

rasta troškova stočne hrane i gnojiva. Sporadične potpore i ad-hoc reagiranje ili čekanje što bi se moglo dobiti od EU-a do sada nije pokazalo dobre rezultate, iako proizvođači, kako se čini, vole jednokratne izravne potpore za pomoć dohotku. Nažalost, to ne može biti dugoročna strategija razvoja mljekarstva u Hrvatskoj.

Očekujemo pozitivne pomake u mljekarskom sektoru, pogotovo kada je riječ o korekcijama cijena konzumnog mlijeka na policama trgovina (zbog prethodno opisanih utjecaja na EU- tržištu), čime bi se stvorili preduvjeti za povećanje otkupne cijene mlijeka kod proizvođača. Dakako, uz sve sadašnje i buduće proaktivne mjere nadležnog Ministarstva poljoprivrede.

Grafikon 2. Kretanje cijena mineralnih gnojiva 2020.-2021. (u kunama po kilogramu)

Vlastita proizvodnja stočne hrane prije svega ovisi o dostupnom zemljištu - koje u pravilu nedostaje proizvođačima mlijeka, te nafti i mineralnim gnojivima

Najkvalitetnije krmne trave i DTS mješavine

Generalni zastupnik:

Zrinski Frankopanska 12, Jastrebarsko t. 01/7987-726 m. 097/6130-305 f. 01/7987-724 www.granarium.hr veleprodaja@granarium.hr

mljekarski list 01/2021.

Kontaktirajte 16 10 nas i provjerite posebnu ponudu za čitatelje Mljekarskog mljekarski list list / 12. / 6. 2021. lista!

19

Primjena za razlicite ˇ usjeve

PATENTIRANO

U EU!

ekonomika proizvodnje

Veca ´ isplativost

ZA SVE KOJI ŽELE VIŠE:

Brža fermentacija

Sil-All 4x4 +

PREMIX

Više sacuvanih ˇ proteina

· Više mlijeka, bolje kvalitete

· Bolji imunitet

· Manje problema s papcima i nogama

· Lakše uočavanje estrusa

· Manje upala vimena

Učinkovit u svim uvjetima

Unaprijeđeni Sil-All 4x4+ dodaje već provjerenom sastavu Sil-All 4x4+ nova važna svojstva za obranu od plijesni i glijivica. Uz već poznate koristi kao što su brža fermentacija, smanjeni gubitak ST, više zaštićenih proteina i bolja probavljivost, postiže se dodatna aerobna stabilnost i time sprječava gubitak suhe tvari iz silaže.

Dajući do 5% više silaže u usporedbi s netretiranim silosima, Sil-All

4x4+ smanjuje potrebu za kupnjom proteina, stvarajući razliku u Vašoj profitabilnosti koja se mjeri u tonama.

TOP-KVALITETA

ZA MLIJEČNE KRAVE!

Una Via - www.unavia.fr © shutterstock

Za više informacija, kontaktirajte Vašeg lokalnog distributera ili posjetite stranicu www.sil-all.com

Alltech Hrvatska d.o.o., Josipa Lončara 3, 10090 Zagreb Tel: 385 (0)1 2339 588 | Fax: 385 (0)1 2339 008 | Alltech.com

MANJE GUBITAKA, VIŠE KORISTI

LALLEMAND ANIMAL NUTRITION SPECIFIC FOR YOUR SUCCESS www.lallemandanimalnutrition.com mljekarski list / 12. 6. 2021. 17 49 11

mljekarski list 01/2021.

39

> REPORTAŽA

Moderna farma ml

Na farmi obitelji Perić u Viškovcima kod Đakova uzgoj visokomliječnih krava i proizvodnja mlijeka obiteljski je posao u koji već druga generacija ulaže nova znanja i tehnologije

> Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

Nova farma mliječnih krava obitelji Perić iz Viškovaca kod Đakova svjetlo dana ugledala je ove godine, a sufinancirana je sredstvima iz Programa ruralnog razvoja

Obitelj Perić iz Viškovaca gotovo

je dvadeset godina u samom vrhu kada je riječ o uzornim proizvođačima mlijeka s područja Đakovštine. A kako i ne bi kada su Martina i Dejan ustrajali u svojoj ideji da izgrade suvremenu farmu mliječnih krava koja će biti unaprijeđena verzija farme koju su Dejanovi roditelji Božica i Ilija izgradili 2004. godine, a koja je i danas u funkciji.

A da su uspjeli svjedoči nam i naslovnica ovoga broja koju krasi mlada obitelj, supružnici Martina i Dejan, ujedno i nositelji proizvodnje obiteljskoga gospodarstva, i njihovi sinovi Ivano, Borna i Fran, koji ne propuštaju priliku pomoći roditeljima u svakodnevnim poslovima na modernoj farmi čija je izgradnja sufinancirana sredstvima iz Programa

ruralnog razvoja. “Ideja o novoj farmi prisutna je dugo godina, a prvi pokušaj realizacije bio je 2015. kada se prvi put prijavljujemo na natječaj, na kojem nažalost ne prolazimo, što se ponovilo i sljedeće godine. Upornost se isplatila pa smo tek 2018. godine iz trećeg puta prošli na natječaju”, kaže tridesettrogodišnji Dejan Perić, koji sa suprugom Martinom danas uspješno vodi farmu sa 400 holstein goveda, od čega je 220 mliječnih krava.

Suradnja sa strukom

Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Perićeve krave prosječno proizvode čak 9592 kg mlijeka sa 3,8% mliječne masti i 3,6% proteina. Kada je riječ o izboru kvalitetnoga rasplodnog pomlatka i hranidbi

visokomliječnih krava, dugi niz godina uspješno surađuju sa stručnjacima HAPIH-a, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i mljekare Dukat, zaduženim za razvoj proizvodnje mlijeka. Treba istaknuti kako od početka pro-

18 mljekarski list / 12. 2021.

iječnih krava

Ivano, Borna i Fran Perić iz Viškovaca od malih nogu uče kako marom dobroga gospodara postupno i planirano razvijati obiteljsku proizvodnju mlijeka

izvodnje mlijeka ovi vrsni proizvođači mlijeka surađuju s mljekarom Dukat, s kojom njeguju kvalitetne poslovne odnose temeljene na obostranom povjerenju i poštovanju. Na 350 hektara zemlje, od čega je 70 ha vlastite, proizvode najkvalitetniju

krmu za mliječne krave, a kada je riječ o sastavljanju obroka, tu je svakako dobrodošla pomoć stručnjaka iz institucija s kojima surađuju.

Lagune za gnoj sufinancirane su sredstvima iz Programa ruralnog razvoja

Modernizacija proizvodnje

“Odavno smo svjesni da bismo opstali na tržištu i bili konkurentni moramo svakodnevno učiti i uvoditi nove tehnologije u proizvodnju mlijeka, tako su razmišljali i moji roditelji Božica i Ilija, tako su naučili i mene, a iskreno se nadam da ćemo supruga Martina i ja uspjeti naučiti i naše sinove”, kaže Dejan i dodaje kako su zadovoljni prosječnom proizvodnjom mlijeka od trideset litara po kravi dnevno. Međutim, ističe kako postoji prostor i za povećanje proizvodnje po kravi, ali uz uvjet da krave ostanu dugovječne u proizvodnji. “Moji su roditelji puno uložili

Robotizirano prigrtanje hrane i čišćenje blatnog hodnika

mljekarski list / 12. 2021.19

Poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za Vladu i koliko su budućnost i razvoj Slavonije važni za Hrvatsku

Poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za Vladu i koliko su budućnost i razvoj Slavonije važni za Hrvatsku