Mastitisi u krava

> Doc. dr. sc. Miroslav Benić

Hrvatski veterinarski institut

Usuvremenoj mljekarskoj proizvodnji mastitisi zasigurno zauzimaju prvo mjesto među uzrocima gospodarskih gubitaka. Pri masovnijoj pojavi mastitisa u stadu mliječnih krava, naime, vlasnik je suočen s najmanje dvama problemima. Jedan je smanjena kakvoća mlijeka koja je doskora značila nižu otkupnu cijenu, a u posljednje vrijeme i zabranu otkupa sirovog mlijeka. Drugi problem, kojeg dio proizvođača nije ni svjestan, smanjena je proizvodnja mlijeka. Kada bismo ovim problemima još pridodali i troškove liječenja, odbacivanja mlijeka tijekom karence, dodatni rad oko životinja za liječenja, došli bismo do zaključka da su mastitisi problem koji ne ugrožava život životinje, ali lako može ugroziti egzistenciju vlasnika. Borba protiv pojave mastitisa u stadu mliječnih životinja nikada nije završen posao. Naprotiv, to je trajna zadaća svakog proizvođača mlijeka koju treba voditi i u laktaciji, i u suhostaju, tijekom same mužnje, ali i u razdoblju između redovitih mužnji.

Građa vimena

Vime krave sastoji se od četiriju odvojenih žlijezda, po dvije sa svake strane. Baza tijela žlijezde pričvršćena je na trbušnu stijenku pomoću rahloga vezivnog tkiva. Ispod kože vimena nalazi se fascia superficialis mammae, a predstavlja nastavak površinske fascije trupa i fasciae profunda mammae.

Ispod fascije nalazi se fibroelastična čahura od koje u parenhim mliječne žlijezde ulaze brojne trabekule i čine intersticij ili stromu mliječne žlijezde dijeleći parenhim u režnjeve i režnjiće. Iz režnjića izlaze mali kanalići koji se spajaju u sve veće dok se ne spoje u jedan (ductus lactiferi) koji se ulijeva u mliječnu cisternu. Riječ je o spremištu za mlijeko, a nalazi se u donjem dijelu tijela žlijezde i u sisi. Na vrhu sise nalazi se sisni kanal dug svega od 5 do 14 mm, kroz koji mlijeko izlazi za mužnje ili sisanja.

Vime je dobro opskrbljeno krvnim žilama, budući da za litru mlijeka kroz njega mora proteći oko 500 litara krvi. Osim bogatog Najveći broj mastitisa uzrokuju mikroorganizmi, prije svega bakterije, gljivice pa čak i neke alge, međutim, treba imati na umu da mastitisi mogu biti i tzv. sterilni, odnosno nastati zbog mehaničkih ozljeda

spleta krvnih žila, u vimenu je razgranat i splet limfnih žila koji završava u supramamarnim limfnim čvorovima.

Pravilno građeno vime priliježe uz trbuh i proteže se u stranu, prema straga i prema naprijed, tako da gledamo li ga straga ispunjava prostor između nogu, a vršci sisa punoga vimena normalno dopiru do skočnoga zgloba. Najbolje je kada su sise duge između 8 i 10 cm, tako da se mogu rukom obuhvatiti, a da pritom iz šake viri samo vrh sise.

Malene ili prevelike sise nisu poželjne. Vršci sisa trebaju biti u istoj razini (gledano vodoravno), moraju biti zaobljeni, ne šiljasti, tupo odsječeni ili ljevkasti. Sve četvrti vimena moraju biti podjednako velike, a mliječna žlijezda meka i elastična. Puno vime je napeto ali ipak elastično. Razvoj mliječne žlijezde, tvorba mlijeka kao i otpuštanje mlijeka (tijekom mužnje ili sisanja) odvijaju se pod utjecajem različitih hormona.

Kakvoća sirovog mlijeka

Kada se govori o kakvoći sirovog mlijeka, treba razlikovati kakvoću koja se odnosi na kemijski sastav od higijenske kakvoće koja se odnosi na ukupan broj mikroorganizama i na broj somatskih stanica. Premda u ovom tekstu neće biti riječi o kemijskom sastavu sirovog mlijeka, ipak treba istaknuti da su kemijski sastav i higijenska kakvoća mlijeka povezani.

U mlijeku s povišenim brojem somatskih stanica smanjuje se udio kazeina a povećava udio albumina i imunoglobulina. Drugim riječima, takvo je mlijeko manje pogodno za sirenje jer je kazein sastojak koji čini gruš, dok se drugi proteinski sastojci gube sirutkom. Osim toga izravnog učinka na prinos sira, negativan učinak većeg broja somatskih stanica ogleda se i u lošijoj kakvoći proizvoda dobivenih od takvog mlijeka, budući da brojni enzimi iz upalom zahvaćene četvrti vimena pogoršavaju okus i skraćuju rok trajanja takvih proizvoda. Zbog toga se ne treba čuditi sve većim zahtjevima mljekara kada je riječ o higijenskoj kakvoći mlijeka.

Ukupan broj mikroorganizama u sirovom mlijeku najčešće je posljedica naknadnog onečišćenja već pomuzenog mlijeka. Vrlo rijetko, uzrok povećanja broja bakterija upala je mliječne žlijezde, a ako se ipak dogodi, najčešće je riječ o mastitisu uzrokovanom streptokokima. Izvori su onečišćenja i uzroci povećanog broja mikroorganizama posuđe, pribor za mužnju te mikrobiološka kakvoća vode za pranje. Pranje i dezinfekcija pribora gube učinak ako se završno ispiranje obavlja vodom loše mikrobiološke kakvoće. Treba napomenuti da prve mlazove mlijeka treba baciti i da mlijeko odmah nakon mužnje treba što brže ohladiti. Naime, mlijeko sadržava sastojke koji sprečavaju razmnožavanje bakterija ili ih ubijaju čak i neko vrijeme nakon mužnje. Još dok su antibakterijski mehanizmi aktivni, mlijeko treba ohladiti.

Uzimajući u obzir činjenicu da uzroci povećanog broja mikroorganizama uglavnom leže izvan organizma krave, korektivne mjere za smanjenje broja mikroorganiza-

Ukupan broj mikroorganizama u sirovom mlijeku najčešće je posljedica naknadnog onečišćenja već pomuzenog mlijeka, a vrlo je rijetko uzrok povećanja broja bakterija upala mliječne žlijezde

ma u mlijeku lakše je provesti a učinak se vidi odmah, što nije slučaj kod povećanja broja somatskih stanica.

Što su somatske stanice?

Somatskim stanicama nazivamo sve oblike i tipove stanica koji se mogu vidjeti u obojenim razmazima mlijeka ili taloga mlijeka. Mogu se podijeliti u dvije skupine - stanice koje potječu iz krvi (leukociti) i stanice koje potječu iz tkiva mliječne žlijezde (epitelne stanice).

Najčešći je uzrok povećanja broja somatskih stanica u mlijeku bakterijska infekcija. Bakterije u vime ulaze najčešće kroz sisni kanal, a vrlo rijetko dospijevaju krvlju ili limfom iz drugih dijelova tijela. Umnažajući se u mliječnoj žlijezdi, bakterije proizvode toksine i enzime koji stimuliraju oslobađanje tvari, tzv. medijatora upale u napadnutom tkivu. Medijatori upale privlače leukocite iz krvi pa se oni koncentriraju u napadnutom tkivu. Masa leukocita prolazi između epitelnih stanica mliječne žlijezde u mliječne alveole, povećavajući broj staničnih tvorbi u mlijeku. Jačina upalne reakcije, a time i broj privučenih stanica, ovisi o vrsti uzročnika, stadiju laktacije, imunostatusu životinje, genetskim čimbenicima i kondiciji životinje. Na broj somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka utječe broj inficiranih četvrti.

Napominjemo da osim bakterijske infekcije cijeli niz čimbenika utječe na BSS u uzorku mlijeka, što treba imati na umu prilikom uzimanja uzorka i tumačenja rezultata brojenja somatskih stanica. Broj somatskih stanica nije isti u svim fazama redovite mužnje. Stoga se najobjektivniji rezultat dobije iz uzorka uzetog od kompletno pomuzenog vimena. Velika je greška uzimati uzorak za određivanje broja somatskih stanica u razdoblju između dviju redovitih mužnji. Naime, u mliječnoj žlijezdi uvijek zaostaje mali dio mlijeka, čak i ako se kravi u venu aplicira oksitocin, hormon koji utječe na otpuštanje mlijeka. Ta mala količina mlijeka sadržava najviše somatskih stanica, a u mliječne alveole i kanaliće dospijeva brzo nakon završetka redovite mužnje. Stoga će u uzorku uzetom nekoliko sati nakon redovite mužnje biti obilje stanica, neki podaci iz literature navode čak 4-70 puta više somatskih stanica nego u mlijeku dobivenom tijekom redovite mužnje.

Broj somatskih stanica može se razlikovati između jutarnje i večernje mužnje

Tablica 1. Promjene udjela sastojaka mlijeka u mlijeku s visokim brojem SS-a

Sastojak Normalno mlijeko Mlijeko s visokim brojem somatskih stanica %

Mliječna mast Laktoza Ukupne bjelančevine Ukupan kazein Protein sirutke Serumski albumin Laktoferin Imunoglobulini Natrij Kloridi Kalij Kalcij

3,5 4,9 3,61 2,8 0,8 0,02 0,02 0,10 0,057 0,091 0,173 0,12

3,2 4,4 3,56 2,3 1,3 0,07 0,10 0,60 0,105 0,147 0,157 0,04

Slika 1. Obojene stanice iz taloga mlijeka

ako vremenski razmak između mužnji nije jednak. Nadalje, BSS ovisi o stadiju laktacije pa se veći broj stanica može očekivati u krava u poodmakloj laktaciji nego u krava na početku laktacije (ne uzimajući u obzir vrijeme tvorbe kolostruma). Osim toga, u starijih krava u pravilu je za očekivati veći broj somatskih stanica nego u mlađih krava. Osim navedenih razloga povećanog broja somatskih stanica, u literaturi se spominje još i utjecaj stresa, godišnjeg doba te utjecaj genetskih čimbenika. Na kraju ovog dijela izlaganja treba spomenuti možda presudan čimbenik o kojem ovisi broj somatskih stanica, odnosno zdravlje mliječne žlijezde, a to je svakako funkcionalno-tehnička ispravnost muznog uređaja. Način mužnje jedan je od ključnih čimbenika o kojem ovisi broj somatskih stanica u mlijeku. Suvremena proizvodnja mlijeka ne može se ni zamisliti bez uporabe muznih uređaja. Trend smanjenja broja krava u Hrvatskoj poglavito se odnosi na male uzgajivače koji prakticiraju ručnu mužnju, pa je za očekivati da će s iščezavanjem malih uzgajatelja mliječnih krava i pojavom većih proizvođača mlijeka strojna mužnja u potpunosti zamijeniti ručnu. S gledišta prevencije mastitisa, dobar muzni uređaj mora ukloniti sve nepovoljne čimbenike koji mogu pridonijeti pojavi mastitisa. Kako bi muzni uređaj udovoljio tim zahtjevima, potreban je besprijekoran rad svih dijelova uređaja u skladnoj funkcionalnoj cjelini te njegovo pravilno higijensko održavanje.

Muzni uređaj mora: • Osigurati stabilan vakuum tijekom mužnje bez ikakvih oscilacija. Kolebanje vakuuma u području vrška sisa igra veliku ulogu u nastanku mastitisa, zbog povratnog toka mlijeka. Mala količina već pomuzenog mlijeka, zbog kolebanja vakuuma, može se vratiti kroz sisni kanal i tako unijeti uzročnika u unutrašnjost vimena. • Spriječiti mogućnost mužnje na prazno.

Mužnjom praznog vimena bitno se mijenja vakuumsko opterećenje sise. Budući da u cisternu ne dotječe mlijeko iz vimena, sisni se kanal više ne otvara tijekom

opterećujuće faze (faze kompresije).

Zbog toga je sisa jače stisnuta nego tijekom usisne faze. Dulje trajanje mužnje praznog vimena (tzv. slijepa mužnja) izaziva točkasta krvarenja u području vrška sisa i djelomično curenje krvi u sisnu cisternu, čime se otvara put infekciji. • Osigurati pravilan rad pulzatora s obzirom na broj pulzacija u jedinici vremena, ujednačenost rada obiju strana te odnos faza pulsnog ciklusa. Poremetnja bilo kojeg od ovih čimbenika uzrokuje povećani rizik infekcije mliječne žlijezde. Premalen broj pulzacija (<30/min) izaziva bol zbog usporene cirkulacije krvi kroz sisu.

Suprotno tome, prevelik broj pulzacija u jedinici vremena skraćuje vrijeme potrebno za mužnju, ali izaziva nepotpuno punjenje sise mlijekom pa ona bude jače uvučena u sisnu čašku, što rezultira oštećenjem tkiva sise. Nepravilan rad strana pulzatora uzrokuje neujednačenost izmuzivanja lijeve i desne polovice vimena, pa dolazi do mužnje na prazno jedne polovice ili čak jedne četvrti vimena. Takva mužnja pogoduje oštećenju tkiva i pojavi mastitisa. S obzirom na odnos pojedinih faza, ispravan pulzator mora osigurati trajanje faze vakuuma najmanje 30% ukupnoga pulsnog ciklusa, a udio faze tlaka najmanje 15%. • Biti opremljen sisnim gumama koje oblikom i veličinom odgovaraju muznoj životinji. Neprilagođenost sisnih guma veličini sisa uzrokuje mehanička oštećenja u području sisa, a time se otvara put infekciji. Iznimno duge sise duboko su uvučene u sisnu gumu, tako da tijekom tlačne faze sisna guma ne brtvi potpuno. Ako je sisna guma prevelika ili su sise prekratke, cjelokupna površina sise izložena je muznom vakuumu. Vrhovi sisa u tom se slučaju, zbog izloženosti previsokom vakuumu, zbog zastoja krvi i limfe mogu mehanički oštetiti, što se očituje otvrdnućem, cijanozom i oštećenjem vrhova sisa. • Osigurati transport mlijeka iz kolektora putem duge mliječne cijevi u mljekovod ili kantu. Transport mora biti ravnomjeran i bez bućkanja, jer svako suvišno bućkanje mlijeka dovodi do povećane koncentracije slobodnih masnih kiselina koje mijenjaju okus mlijeka.

Funkcionalno-tehnički ispravan i higijenski dobro održavan muzni uređaj utječe na zdravstveno stanje mliječne žlijezde i higijensku kakvoću proizvedenog mlijeka. Postoji bliska veza između ispravnosti muznih uređaja i njihove higijene u odnosu na broj staničnih elemenata i bakterija u mlijeku. Negativan utjecaj lošijih uvjeta držanja i njege životinja može se djelomice kompenzirati dobrom higijenom u izmuzištu.

Zbog svega navedenog, muzni uređaji moraju se podvrgnuti redovitim kontrolama funkcionalno-tehničke ispravnosti koje posredno osiguravaju proizvodnju mlijeka s malim brojem somatskih stanica i nisku pojavnost mastitisa u stadu. Kontrola funkcionalno-tehničke ispravnosti obuhvaća sljedeće zahvate i mjerenja: • kontrolu pogonskog vakuumetra • kontrolu pogonskog vakuuma i kontrolu oscilacija vakuuma • mjerenje snage vakuum crpke • kontrolu priključka vakuum crpke na zrakovod • kontrolu regulacijskog ventila (provjera ispravnosti rada i provjera raspona regulacije regulacijskog ventila) • kontrolu zrakovoda • kontrolu muznih priključaka (muznih kanti, sisnih guma i ostaloga gumenog pribora) • kontrolu rada pulzatora • mjerenje snage protoka rezervnog zraka (kapacitet) i • kontrolu dizni za iscjeđivanje kondenzata (iskapnica).

Broj somatskih stanica nije isti u svim fazama redovite mužnje, a najobjektivniji rezultat dobije se iz uzorka uzetog od kompletno pomuzenog vimena

Uzročnici mastitisa

Najveći broj mastitisa uzrokuju mikroorganizmi, prije svega bakterije, gljivice pa čak i neke alge. Treba imati na umu da mastitisi mogu biti i tzv. sterilni, odnosno, nastati zbog mehaničkih ozljeda. Do danas je poznato oko 130 različitih vrsta mikroorganizama koji mogu uzrokovati mastitise. Svi se mogu svrstati u dvije skupine.

Prvu skupinu, tzv. kontagiozne uzročnike, čine svega dvije bakterijske vrste - Staphylococcus aureus i Streptococcus agalactiae, a neki tu još ubrajaju i bakteriju Mycoplasma bovis, koja se kod nas nešto rjeđe pojavljuje.

Drugu skupinu, tzv. uvjetno patogene uzročnike iz okoliša životinje čine svi ostali uzročnici. Između tih dviju skupina postoje razlike kada je riječ o mjestu na kojem obitavaju te načinu na koji se šire. Kontagiozni uzročnici žive u životinji ili na životinji. Streptococcus agalactiae živi gotovo isključivo u vimenu zaražene krave. Može neko vrijeme živjeti na sluznicama, a u vanjskom svijetu (u okolišu životinje) brzo propada. S. aureus živi i na koži i sluznicama životinje, a prigodice može ući u vime i uzrokovati mastitis.

Uvjetno patogeni uzročnici obitavaju uglavnom u okolišu životinje (na stelji, podu, ostalim površinama u staji), premda pojedini obitavaju na koži, sluznicama i probavnom traktu životinja. Okoliš životinje zapravo obiluje bakterijama koje, ako se ispune drugi uvjeti, lako mogu uzrokovati mastitis.

Način širenja

Izvor infekcije kontagioznim uzročnicima mastitisa je zaraženo vime, odnosno četvrt vimena. Kontagiozni uzročnici šire se s jedne životinje ili četvrti na drugu uglavnom tijekom mužnje, i to rukama muzača, mu-

Tablica 2. Usporedba stada u kojima prevladavaju različite skupine uzročnika Pokazatelj Najčešći uzročnici BSS (u stajskom uzorku) % krava s <300.000 SS/mL % krava negativnih mastitis testom Pojava kliničkih mastitisa Kontagiozni mastitis

Uvjetni mastitis Staph. aureus, Strep. agalactiae E. coli, Klebsiella, Strep. uberis najčešće >300.000/mL najčešće <300.000

<85% >85%

<85%

>85% tijekom cijele laktacije razdoblje teljenja i rana faza laktacije

znim uređajem i muznom opremom (krpama za brisanje i pranje vimena).

Izvor infekcije uvjetno patogenim uzročnicima mastitisa je okoliš životinje. Infekt se širi u razdoblju između redovitih mužnji, dok sisni kanal još nije potpuno zatvoren.

Vanjski znakovi mastitisa

S obzirom na vanjska obilježja, mastitis može biti vidljiv ili klinički prepoznatljiv po oteklini, crvenilu, bolnosti zahvaćene četvrti i osjetno toplijoj površini kože na mjestu upale u odnosu na druge dijelove vimena. U težim slučajevima povišena je i tjelesna temperatura i poremećeno opće stanje. Drugi oblik, supklinički, premda izvana bez ikakvih vidljivih promjena, za vlasnika je puno ozbiljniji. Očituje se jedino povećanjem broja somatskih stanica, što nije moguće uočiti bez pomagala.

U zabludi su oni proizvođači mlijeka koji smatraju da u stadu nemaju problema s mastitisima ako nema ni jednoga vidljivog slučaja. Naime, smatra se da na jedan vidljivi klinički slučaj dolazi 20-40 supkliničkih slučajeva.

Kontagiozni mastitisi češće se pojavljuju u supkliničkom obliku, a infekcije traju vrlo dugo, čak i kroz više laktacija pa čak i doživotno. Povremeno se mogu uočiti i kliničke epizode. Za razliku od njih, uvjetno patogeni uzročnici češće uzrokuju kliničke mastitise koji katkad mogu uzrokovati i smrt životinje. U usporedbi s mastitisima koje uzrokuju, kontagiozni uzročnici traju kraće što je naročito izraženo kod mastitisa uzrokovanog bakterijom E. coli. Ako ne dođe do smrtnog ishoda, što je dosta rijetko, usprkos teškoj kliničkoj slici u početku bolesti, stanje se vraća u normalu nakon svega dva tjedna.

Treba istaknuti i činjenicu da su uvjetno patogeni uzročnici iz okoliša češći problem u stadima u kojima su infekcije mliječne žlijezde uzrokovane kontagioznim uzročnicima pod kontrolom i na prihvatljivoj razini.

Slika 3. Uzorci za mikrobiološku pretragu

Slika 4. Antibiogram - ispitivanje osjetljivosti bakterije na antibiotike

Otkrivanje mastitisa

Sigurna dijagnoza postavlja se na temelju mikrobiološke pretrage. Za mikrobiološke pretrage, uzorci se uzimaju u sterilne bakteriološke epruvete. Kako bi bili upotrebljivi za pretragu, treba ih pažljivo uzeti na opisani način: 1. Za uzimanje uzoraka treba koristiti sterilne bakteriološke epruvete s poklopcem na navoj. 2. Označiti epruvete rednim brojevima, a u dopisu pored rednog broja navesti broj ušne markice krave te četvrt vimena.

Treba izbjegavati pisanje imena vlasnika na etiketi kao i pisanje broja ušne markice. 3. Vime očistiti, ne prati ako nije zaprljano.

Ako je oprano vodom prije sljedećeg koraka dobro ga posušiti suhim rupčićem. 4. Prva 2-3 mlaza mlijeka izmusti u poseb-

nu posudu 5. Vrhove sisa dezinficirati 70%-tnim alkoholom, počinjući s najudaljenijom sisom. 6. Izmusti 2-3 mlaza mlijeka u epruvetu tako da je napunjeno otprilike 2/3 epruvete. Otpočeti treba sa sisom koja je najbliža, kako bi se spriječila kontaminacija vrhova sisa. 7. Dostaviti u laboratorij na pretragu u što je moguće kraćem roku. Do slanja u laboratorij uzorke treba čuvati u hladnjaku.

Sastavni je dio mikrobiološke pretrage i određivanje osjetljivosti izdvojenih uzročnika prema antibakterijskim tvarima koje se primjenjuju u terapiji. Nekontrolirana uporaba antibiotika na dulji rok izaziva rezistenciju bakterija pa prečesto korišteni antibiotici postaju neučinkoviti.

Postoji veći broj metoda prilagođenih terenskim i/ili laboratorijskim uvjetima na temelju kojih se može postaviti sumnja na postojanje mastitisa. Na terenu (u staji), vime se klinički pregledava ali se mogu provesti i test na crnoj podlozi, mastitis test pomoću mastitis reagensa, ultrazvučni pregled sisa, mjerenje električne provodljivosti ili čak odrediti broj somatskih stanica. U laboratoriju se osim mikrobiološke pretrage može odrediti i broj somatskih stanica te izmjeriti aktivnost nekih enzima koji su pokazatelj stanja epitelnog tkiva unutar vimena.

Od metoda prilagođenih obavljanju u staji, svakako treba navesti mastitis test. Metoda je u uporabi već niz godina, jeftina je i lako se obavlja. Proizvođači mlijeka trebali bi obavljati mastitis test jednom tjedno za svaku životinju i bilježiti rezultate. Na taj način rano bi uočili svaku promjenu u broju somatskih stanica i bili bi u mogućnosti ranije djelovati, prije nego infekcija prijeđe u kroničan oblik.

Zagrebački mastitis reagens koji se kod nas upotrebljava u dijagnostici upala vimena sadržava površinski aktivnu tvar alkilaril sulfonat, koja razara membrane stanica a DNK oslobođenu iz jezgre sta-

Tablica 3. Prosudba rezultata mastitis testa sa Zagrebačkim mastitis reagensom

Prosudba reakcija Izgled mješavine mlijeka i reagensa Negativna Mješavina ostaje jednolično tekuća ili se uočavaju tanke, jasno vidljive niti

Slabo pozitivna (+) Unutar 1 minute nastaje mnoštvo krpičastih tvorbi bez stvaranja gel stanja

Pozitivna (++) Nakon nekoliko sekundi opaža se zgrušavanje poput bjelanjka koje se daljnjim pokretanjem plitice trga na rubovima

Jako pozitivna (+++) Želatinozno zgrušavanje nastaje naglo i daljnjim pokretanjem plitice smjesa ostaje kompaktna Broj SS (000/mL) Prosudba <300 Zdravo vime

300-500 Latentni 500-2000 mastitis

2000-15.000 Vidljivi mastitis