Hrčak_br_34_srpanj_2008

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva

34 srpanj 2008.

34 HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo

srpanj_2008 8.indd 1

CroRA >> Croatian Reading Association

2.6.2008 18:39:18 Process Black

Hrčak Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 34, srpanj 2008.

Davorka Semenić Premec: Čitanje za osobe s posebnim potrebama ........................................................................ 21

Sadržaj:

Aktualno Ivana Pažur Vojvodić: Zidne novine u Pekingu ..........

Maja Blažević: UNESCO-ova godina jezika ...............

Ivana Faletar: Iskoristimo internet za obrazovanje ....

Ivana Faletar: Europski projekt Jezici od kolijevke .....

Ana Krželj: Pričigin – 2. festival pričanja priča ...........

22. svjetski kongres o čitanju: Čitanje u drugačijem svijetu / Reading in a Diverse World .............................

16. europska konferencija o čitanju ..............................

Riječ urednice Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Događanja mr. sc. Maja Krtalić: Poruka članovima predsjednice Hrvatskoga čitateljskog društva ....................................... 3 11. skupština Hrvatskoga čitateljskog društva ............... 4 Davorka Semenić Premec: Stručni skup HČD-a Poticanje čitanja od najranije dobi .................................. 4 Ivana Martinović: Međunarodni stručni skup povodom Dana dječje knjige ............................................................. 5 mr. sc. Maja Krtalić: Profesionalnost, oznaka za pismenost ............................ 6 Ana Sudarević: Sastanak Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge (IDEC) ........................ 7 Ivana Martinović: Osnovnoškolce u knjižnice! ............. 8 Drahomira Gavranović: Knjižnice za slijepe i slabovidne na dnevnom redu .............................................................. 9 Novosti iz ogranaka mr. sc. Loris Bučević-Sanvincenti: Osnovan Ogranak Hrvatskog čitateljskog društva za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju ......................................................

Nataša Bogdanović Jadronja: Uloga knjižnica u poticanju čitanja ..............................

Jasmina Milovčić: 170. joj je godina tek .......................

Jasminka Štimac: Novi odjeli Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin .......................... mr. sc. Narcisa Potežica: Nove knjižnice u Novom Zagrebu ...............................

25 25

Pročitali smo za vas Ivana Martinović: Prikaz Smjernica za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi ................................................ 26

Riječ urednice Dragi čitatelji, veliko mi je zadovoljstvo što u novom broju Hrčka predstavljamo novu predsjednicu Društva, mr. sc.

Maju Krtalić. Usto donosimo i ostale promjene u tijelima HČD-a o kojima se odlučivalo na 11. godišnjoj skupštini u travnju. Čestitke svim novoizabranim i ponovno izabranim članovima, ali i kolegicama koje su potaknule i na kraju realizirale osnivanje novog, 18. ogranka HČD-a za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

Nadam se da ćemo već u sljedećem broju imati prilike čitati o njihovim uspješnim aktivnostima, baš kao što u ovom donosimo brojne zanimljive primjere iz “starih” ogranaka, ali i iz prakse općenito. Osim što je svima cilj poticanje čitanja, vrlo je vrijedna ostvarena suradnja među ustanovama (školama, knjižnicama, muzejima...), međupredmetno povezivanje te, naravno, kreativnost i primjereni rezultati. Članovi HČD-a aktivno su sudjelovali i na stručnim skupovima u Hrvatskoj i svijetu, čije su prikaze pripremili za vas.

Također, želim vas podsjetiti da ćemo i ove godine organizirati natječaj Smiješak...čitajte! za najbolju fotografiju koja promovira čitanje i pismenost. Natječaj će biti otvoren od 1. lipnja do 8. rujna, a svi ste pozvani na sudjelovanje.

I prije nego vam zaželim ugodno čitanje, tek preporuka da se na popisu literature za ljetne praznike nađe i ovaj Hrčak, jer sam sigurna da ćete u njemu prepoznati nešto čime ćete obogatiti svoj budući rad, pronaći inspiraciju za nove projekte ili ostvarenje nove suradnje.

10 11 11 12 12

Tematski osvrti Ivana Saćer: Čitateljske navike osoba treće životne dobi ................ 13 Praksa, ideje, inicijative Ana Sudarević: Čitajmo im od najranije dobi: osvrt na prošlogodišnje rezultate projekta ..................

Zdenka Bilić: Digitalna knjiga Perunika i bogovi praslavenskog panteona ..................................................

Ana Demut: Reci to na njemačkom .............................

Goran Marjanović: Učenici biraju ................................

Branka Kalauz: Izabran najčitač škole .........................

Ljiljana Šorgić: Pjesnici među nama ............................

Sanja Basta: Učenici uživali u Jako dugačkim pričama... .........................................................................

Sanja Ždralović: Druženje s Joanne Harris .................

Irena Pavlović: Poticanje čitanja glumom ....................

23 23 24 24 25

14 15 17 17 18 19 19 20 21

2

srpanj_2008 8.indd 2

2.6.2008 18:39:26 Process Black

DOGAĐANJA Poruka članovima predsjednice Hrvatskoga čitateljskog društva Poštovani članovi i članice Hrvatskoga čitateljskog društva, na izbornoj skupštini održanoj 18. travnja 2008. godine u Zagrebu izabrano je Predsjedništvo Društva u razdoblju od 2008. do 2010. godine. Kao predsjednici, čast mi je nastaviti izvrstan rad dosadašnjeg vodstva te se ujedno zahvaljujem na ukazanom povjerenju.

Plan je Društva u idućem mandatnom razdoblju nastaviti s dosadašnjim aktivnostima, ali i uvesti neke nove.

Nastavit ćemo s redovitim izlaženjem glasila Hrčak kako bismo Vam prenosili sadržaje iz rada Društva, ali i spoznaje iz svijeta o poticanju čitanja i pismenosti. U 2006. godini objavili smo knjigu Fortuna čitanja autora Danka Plevnika, a ove ju godine planiramo prevesti na engleski jezik kako bismo stručnim krugovima izvan hrvatskog govornog područja ponudili to zanimljivo djelo. Nastavit ćemo obavještavanje članova Društva o najnovijim događanjima u zemlji i svijetu, o stipendijama i međunarodnim skupovima, o projektima i programima, i to putem mrežne stranice HČD-a, putem Hrčka, elektroničkom poštom te Kalendarom događanja.

Nastojat ćemo biti što prisutniji u javnosti te promicati čitanje i podizati razinu svijesti o važnosti pismenosti.

Potaknuti prošlogodišnjim velikim odazivom naših članova, ali i onih koji to još nisu, i ove godine provest ćemo natječaj za najbolju fotografiju vezanu uz čitanje. Veselimo se vašoj kreativnosti!

Shvaćajući kako je samo zajedničkim naporima i suradnjom moguće uistinu ostvariti zacrtane ciljeve, nastojat ćemo što učinkovitije nastaviti suradnju (ili ju započeti tamo gdje još nismo) s drugim srodnim ustanovama i udrugama koje djeluju na promicanju pismenosti i čitanja u zemlji, a potom i u inozemstvu. Na međunarodnom planu, radit ćemo u Europskom odboru IRE (IDEC), a po osnivanju i u Udruzi europskih čitateljskih društava (FELA) te pratiti rad drugih čitateljskih udruga kako bismo primijenili njihova iskustva u vlastitom radu.

Tradicionalno ćemo obilježiti Međunarodni dan pismenosti (8. rujna) kroz dopise u medijima te promoti-

Maja Krtalić, predsjednica HČD-a

vne publikacije i akcije. Nadamo se da ćete nam i Vi u tome pomoći!

Dva su područja u radu Društva na koja posebno želimo staviti naglasak. Uz nastavak projekta Čitajmo im od najranije dobi, radimo na pokretanju projekta HČD-a i Udruge RODA (Roditelji u akciji) “Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njihove roditelje”. Cilj je projekta dati roditeljima svakog novorođenčeta paket s edukativnim materijalima o socijalno prihvatljivom odgoju i važnosti čitanja od rođenja, popisom kvalitetnih slikovnica, slikovnicom na dar te besplatnom iskaznicom lokalne gradske knjižnice. Svjesni smo da je ideja širokih razmjera te stoga krećemo malim koracima, ali se oslanjamo i na iskustva hrvatskih knjižnica koje već imaju slične inicijative. Ove godine nastojat ćemo to napraviti u dva grada. Više informacija o samom projektu i njegovom napretku pružit ćemo u idućim brojevima.

Na kraju, zadatak koji trajno ostaje jedan od temeljnih jest širenje aktivnog članstva oživljavanjem postojećih i osnivanjem novih ogranaka te intenzivnijim uključivanjem članova u rad Društva. Kako bi ciljevi Hrvatskog čitateljskog društva uistinu zaživjeli, potrebna je živa mreža ogranaka i što aktivnije članstvo. Mnogi naši ogranci i mnogi naši članovi već dugo vrijedno rade potičući čita-

Urednica: Ana Sudarević

Drahomira Gavranović, Sanja Ždralović

Uredništvo: mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, mr. sc. Martina Dragija Ivanović, mr. sc. Maja Krtalić, dr. sc. Ivanka Stričević,

Lektura: Goran Tanacković Faletar Prijelom: Ema Klubičko

Sjedište HČD-a: Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Lorenza Jägera 9 Tel. 031 484 689, 484 690; Faks 031 212 514; E-pošta: hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr

3

srpanj_2008 8.indd 3

2.6.2008 18:39:26 Process Black

nje i promičući pismenost. Za one koji imaju volju, ali ne znaju kako početi, osmislit ćemo ideje i početne korake.

Pomozite nam u tome! Jedan član upozorio nas je nedavno na važnost uključivanja komercijalnog i upravnog sektora u ostvarivanje ciljeva Društva. Dat ćemo sve od sebe da to i ostvarimo.

Kao što vidite, razdoblje koje slijedi zamislili smo radno i aktivno. Nadamo se da ćete nam se i Vi pridružiti svojim aktivnostima, savjetima i sugestijama.

Srdačno Vas pozdravljam. predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva mr. sc. Maja Krtalić

11. skupština Hrvatskog čitateljskog društva Redovita godišnja skupština Hrvatskog čitateljskog društva, ujedno i izborna, održana je 18. travnja 2008. u prostoru Multimedijalne dvorane Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice u Zagrebu. Obilježile su ju promjene u vodstvu Društva i izmjene Statuta, a po običaju, dan je izvještaj i plan rada Društva te financijski izvještaj za 2007., kao i plan za 2008. i 2009. godinu.

Prisutni članovi, među kojima su po prvi put kao promatrači bili i zagrebački srednjoškolci, jednoglasno su podržali mr. sc. Maju Krtalić kao novu predsjednicu HČD-a, kao i Sanjicu Faletar Tanacković i Anu Sudarević za nove dopredsjednice, Merien Gracek za tajnicu i Drahomiru Gavranović za blagajnicu Društva.

Za predstavnicu podupirajućih članova ponovno je izabrana Ankica Janković, isto kao i Danko Plevnik za predstavnika počasnih članova HČD-a. Birani su i članovi Nadzornog odbora za 2008. i 2009. koji čine Loris Bučević-Sanvincenti, Marija Ivanović i Vinka Jelić. Prihvaćen je i prijedlog promjene Statuta koji se odnosi na učestalost održavanja Skupštine – umjesto svake godine, Društvo će Skupštinu održavati svake druge godine.

Razdoblje između dviju skupština trebali bi iskoristiti ogranci i u tom vremenu organizirati stručne skupove na lokalnim razinama.

Glavne tendencije u radu HČD-a tijekom naredne dvije godine ostaju obilježavanje Međunarodnog dana

Skupština Društva

pismenosti, rad na izdavačkoj djelatnosti te širenje projekta Čitajmo im od najranije dobi. Također, nastavlja se postojeća suradnja sa srodnim udrugama i ustanovama, ali plan je i ostvarivanje nove, poput one s udrugom RODA (Roditelji u akciji), s kojom se već intenzivno radi na novom zajedničkom projektu Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njihove roditelje.

Više o promjenama i planovima, kao i uvijek, može se naći na mrežnim stranicama Društva www.hcd.hr.

(M. G.)

Stručni skup HČD-a Poticanje čitanja od najranije dobi Zagreb, 18. travnja 2008.

poznati povijesni dokumenti i knjige, osobe od društvenog i političkog značenja za razvoj pismenosti na hrvatskom jeziku, glavne ustanove i zgrade iz tog vremena.

Mr. sc. Ljiljana Sabljak u svom je izlaganju “Komunikacijski krug autor – knjiga – čitatelj” govorila o značenju knjige za budućnost, a osnovni je zaključak da knjigu, barem u skoroj budućnosti, neće istisnuti nijedan drugi moderni(ji) medij. Naime, unatoč internetu i ostalim elektronskim medijima, tiskana knjiga još uvijek ima svoju ulogu. A da bi to i dalje bilo tako, treba redovito održavati tzv. “higijenu čitanja”. Na to su se odlično nadovezali

Davorka Semenić-Premec davorka.semenic.premec@kgz.hr Stručni dio Skupštine otvorila je novoizabrana predsjednica 18. ogranka HČD-a za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju mr. sc. Loris Bučević-Sanvincenti, koja je ukratko predstavila plan i program rada Ogranka. U izlaganju je dan i kratak povijesni pregled tradicije i značenja čitanja u Zagrebu od ilirskih čitaonica do danas. Prikazani su i neki manje 4

srpanj_2008 8.indd 4

2.6.2008 18:39:27 Process Black

DOGAĐANJA

predstavljeni primjeri iz prakse. Drahomira Gavranović govorila je o poticanju čitanja od najranije dobi te predstavila idejni projekt Društva Edukativno-informativni paket za novorođenčad i njihove roditelje. Nekoliko gradova, odnosno ogranaka HČD-a provodi slične projekte namijenjene mladim roditeljima. Nataša Bujas iz Gradske knjižnice u Sisku predstavila je projekt Učlanimo bebe koji se provodi u suradnji s Matičnim uredom, a rezultat je besplatna iskaznica knjižnice za novorođenčad.

Gradska knjižnica i čitaonica Frana Galovića u Koprivnici ima duži niz godina sličan projekt, a predstavila ga je Danijela Petrić. Radi se o Knjigama za bebe. Već u rodilištu mame, odnosno bebe, dobiju prvu slikovnicu i letak s pozivom za upis u knjižnicu te popisom kvalitetnih slikovnica.

Nakon tih izlaganja razvila se rasprava o različitim iskustvima u drugim gradovima. Raspravljalo se također o problemima izrade kvalitetnih slikovnica za djecu rane

Izlaganje Loris Bučević-Sanvincenti

dobi te općenito o financijskim problemima koji prate realizaciju takvih i sličnih ideja. No svi su se složili u jednom: dobrom suradnjom učiteljske i knjižničarske struke knjiga i čitanje neće izgubiti svoju važnost.

Međunarodni stručni skup povodom Dana dječje knjige 17. travnja 2008.

Zagreb, Hrvatski centar za dječju knjigu Ivana Martinović imartinovic@ffos.hr

a petnaestogodišnja Mirta Stantić izložila je rad autorice dr. sc. Anite Peti-Stantić koji govori o užitku čitanja. Doc. dr. sc. Diana Zalar komentirala je poznatu činjenicu da će dijete zavoljeti čitanje ako je redovito od rođenja okruženo materijalima za čitanje i ljudima koji čitaju, potvrdivši na temelju svoga iskustva predavanja dječje književnosti te obiteljskoga iskustva da tomu nije nužno baš tako.

O građi knjižničnih fondova u školskim knjižnicama u Hrvatskoj govorila je dr. sc. Ivanka Stričević i zaključila da one svojom ponudom potiču samo funkcionalno čitanje, dok je čitanje iz užitka u velikoj mjeri zanemareno.

Uzimajući lektiru kao činjenicu s kojom se svakodnevno „bore“ učitelji, knjižničari i učenici, potebno je iznaći načine na koje će ta borba svima biti manje bolna. Nekoliko rješenja ponudila je školska knjižničarka Ida Bogadi, koja je iznijela niz duhovitih i provjerenih recepata na koji se način može obraditi lektira: izrada knjigomjera i komunikacijskih panoa, osmišljavanje stihokaza, lutkokaza i sl.

Na kraju je dr. sc. Lidija Dujić potaknula na raspravu postavljajući pitanje lektire i administracije koju čitanje lektire povlači za sobom te promišljajući o tome kakvi su tekstovi predloženi u dugačkim popisima lektire. Zaključak je sveden na pitanje Kome uopće treba lektira? jer, ako bi ona trebala potaknuti na čitanje one koji čitati ne vole, odakle onda neprimjereni tekstovi koji se nerijetko nađu u popisima? I treba li oupće lektira onima koji već vole čitati?

Dan dječje knjige i dvanaestu obljetnicu postojanja Hrvatski centar za dječju knjigu obilježio je organizacijom međunarodnog stručnog skupa pod nazivom Čitanje – obveza ili užitak, koji je okupio sve koji se bave dječjom knjigom i čitanjem. S različitih točaka gledišta pokušalo se dati odgovore na pitanja uživaju li djeca u čitanju, na koji ih način „inficirati“ ljubavlju za knjigu i čitanje te kako na užitak u čitanju utječe lektira.

Hela Čičko, viša knjižničarka i voditeljica Odjela za djecu i mlade, predstavila je projekt Knjižnica širom otvorenih vrata, koji je nagrađen drugom nagradom Zaklade ERSTE na Natječaju za projekte za društvenu integraciju u zemljama Srednje i Jugoistočne Europe. Predstavila je i taktilnu slikovnicu namijenjenu slijepoj i slabovidnoj djeci, kao jedan od rezultata navedenog projekta.

Zanimljiv i učinkovit primjer poticanja čitanja – Slovensko knjižnično-muzejski MEGA kviz – opisala je mr. sc. Darja Lavrenčič-Vrabec iz Knjižnice Otona Župančiča u Ljubljani. Kviz se već nekoliko godina zaredom provodi u organizaciji slovenskog Centra za dječju književnost i knjižničarstvo, u suradnji s muzejskim ustanovama diljem Slovenije.

Dr. sc. Nedžad Ibrahimović s Filozofskog fakulteta u Tuzli predstavio je „suvremenu“ verziju Šume Striborove,

5

srpanj_2008 8.indd 5

2.6.2008 18:39:27 Process Black

Profesionalnost, oznaka za pismenost Izvještaj s IRINE radionice Cluj-Napoca, Rumunjska, 24. i 25. siječnja 2008. mr. sc. Maja Krtalić mkrtalic@ffos.hr

Europskog udruženja čitateljskih udruga čiji je cilj razvijati i promovirati empirijska i teorijska istraživanja i poučavanja pismenosti na europskom području. Karen Maass predstavila je rad na časopisu Danske čitateljske udruge, a Pieter Depessemier i Jeroen Clemens izlagali su o utjecaju informacijske tehnologije na promicanje pismenosti.

Estela D’Angelo Menéndez predstavila je projekt u koji se uključila i Španjolska čitateljska udruga. Naziv je projekta Mreža gradova koji čitaju i pišu, a naglasak mu je na promicanju čitanja i pismenosti u različitim aspektima društvenog konteksta. Henrietta Dombey predstavila je početne ideje i probleme te trenutni rad na projektu čitateljske udruge Velike Britanije pod nazivom Knjige za Afriku. Hrvatsko čitateljsko društvo predstavile su Ana Sudarević i Maja Krtalić u izlaganju s temom Kako i zašto se uključiti u rad čitateljske udruge.

Uz izlaganja, velika se pažnja pridavala radu u grupama na promišljanju onoga što je predstavljeno i razmjeni iskustava. Pozitivna atmosfera, volja za suradnjom i niz novih ideja nastalih zahvaljujući novim iskustvima i poznanstvima učinili su ovu radionicu iznimno značajnom za daljnji rad Hrvatskoga čitateljskog društva. Potrebno je još istaknuti da je Hrvatsko čitateljsko društvo prepoznato kao udruga s dragocjenim iskustvom i zanimljivim projektima.

Dvodnevnu radionicu za voditelje europskih i euroazijskih čitateljskih udruga pod nazivom Profesionalnost, oznaka za pismenost (Professionalism, a Trademark for Literacy) organizirali su Europski i Euroazijski odbor (IDEC i IDEAC) Međunarodne čitateljske udruge (IRA), a okupila je 65 sudionika iz 31 države.

Radionica je započela predstavljanjem rada IRE i IDEC/IDEAC-a koje su održale Brenda S. Townsend i Ann-Sofie Selin.

Maja Krtalić

Prvo izlaganje na temu profesionalnosti i vodstva održala je Taffy Raphael govoreći o tome što znači profesionalno se baviti pismenošću te koja su znanja za to potrebna i prenoseći pritom iskustva iz vlastite prakse.

Dio izlaganja bio je posvećen vođenju i održavanju nacionalnih udruga te privlačenju novih osoba u vodstvo.

Brenda Townsend govorila je o tome kako identificirati i privući moguće buduće vođe nacionalnih organizacija.

Paata Papava izložio je svoja iskustva u osnivanju čitateljske udruge, a Taffy Raphael održala je izlaganje o tome kako nacionalne udruge mogu surađivati s Međunarodnom čitateljskom udrugom.

Posebno je zanimljivo bilo izlaganje Paate Papave i Tee Lobjanidze o vodstvu i organizaciji projekata prilikom kojega su predstavili svoj projekt suradnje s piscima dječjih knjiga. Predstavljen je i rad na organizaciji FELE,

Ana Sudarević

6

srpanj_2008 8.indd 6

2.6.2008 18:39:28 Process Black

DOGAĐANJA

Sastanak Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge (IDEC) Cluj-Napoca, Rumunjska, 26. i 27. siječnja 2008.

Ana Sudarević ana.sudarevic@yahoo.ca

je čitateljskoj udruzi Gruzije i Latvije odobrena subvencija za organiziranje prve godišnje konvencije u fiskalnoj godini 2008.-2009.

Značajan dio ovog sastanka posvećen je organizaciji Feredacije europskih čitateljskih udruga (Federation of European Reading Associations - FELA). Gerry Shiel (Irska), idejni začetnik organizacije, i Serge Terwange (Belgija, frankofoni dio) izvijestili su da će sjedište FELE, ponajprije zbog jednostavnije pravne procedure, biti u Belgiji, te su predstavili prijedlog budućeg statuta FELE o kojem se potom raspravljalo. Raspravljalo se i o načinu plaćanja članarine, no konačne odluke nisu donesene.

To pitanje svakako će se još rješavati na sljedećim IDECovim sastancima. Podsjetimo, cilj je osnivanja FELE olakšati pristup fondovima Europske unije za financiranje projekata kojima se promiče pismenost u Europi te ostvariti veću podršku i utjecaj u aktivnostima za promicanje pismenosti u Europi.

Rad u manjim skupinama omogućio je fokusiranije bavljenje različitim temama: 16. europska konferencija o čitanju, stručni skup/radionica Škole u kojima cvjeta pismenost, IDEC-ove mrežne stranice www.literacyeurope. org te subvencije i partnerstva, a prijedlozi i zaključci kasnije su predstavljeni Odboru.

S ciljem bolje komunikacije i bržeg protoka informacija oblikovane su nove IDEC-ove mrežne stranice (www. literacyeurope.org) na kojima se, među ostalim, nalaze i sve prezentacije s radionice European and Eurasian Leadership Workshop 2008: Professionalism, a Trademark for Literacy.

Sljedeći sastanak IDEC-a održat će se 2. i 3. kolovoza ove godine u latvijskom gradu Siguldi.

Prvi od dva godišnja sastanka IDEC-a održan je u rumunjskom gradu Cluj-Napoci, a prisustvovali su mu predstavnici dvadeset triju europskih zemalja članica IDEC-a. Uz njih, radu Odbora prisustvovali su i uvaženi gosti, među kojima su i bivši predsjednik IDEC-a Gerry Shiel, predsjednik Euroazijskog odbora (IDEAC) Paata Papava te Taffy Raphael i Brenda Townsend iz IRE. Prvi dio sastanka posvećen je administrativnim poslovima poput financijskog izvješća, a potom su predstavljene zemlje, tj. njihovi predstavnici, koje će uskoro postati članice IDEC-a: Kosovo, Litva, Rumunjska i Ukrajina.

Taffy Raphael (IRA Board of Directors) izvijestila je o izborima za dopredsjednika i članove Odbora koji traju do ožujka ove godine te pozvala sve članove IRE da glasuju. Također, obavijestila nas je o sastavljanju novog statuta i pravilnika IRE, što je potaknulo raspravu o aktivnijem uključivanju i bržem protoku informacija između IRE i IDEC-a.

Brenda Townsend potom je ukratko najavila ovogodišnju 53. IRINU konvenciju koja će se održati u svibnju u Atlanti. Uslijedile su i najave ostalih stručnih skupova i konferencija koje će se održati tijekom ove i sljedeće godine: konferencija o čitanju za područje Latvije i zemalja Baltičkog mora (Sigulda, Latvija, 30. srpnja - 1 . kolovoza 2008.), stručni skup povodom 40. obljetnice Finske čitateljske udruge (7. i 8. studenoga 2008.), 16. europska konferencija o čitanju (Braga, Portugal, 19. - 22. srpnja 2009.) i stručni skup/radionica Škole u kojima cvjeta pismenost (Moskva, 26. - 29. svibnja 2009.). Posebno je istaknuto da

Serge Terwange (lijevo) i Gerry Shiel (sredina) predstavljaju FELU

7

srpanj_2008 8.indd 7

2.6.2008 18:39:28 Process Black

Osnovnoškolce u knjižnice!

Prikaz stručnog skupa Tko čita, ne skita! : programi za poticanje čitanja djece osnovnoškolske dobi Zagreb, 14. ožujka 2008.

Ivana Martinović imartinovic@ffos.hr

mlade te knjižničarstvo, koji je danas zapravo stručni odjel Knjižnice Otona Župančiča u Ljubljani. Predstavile su široku lepezu programa, aktivnosti i projekata koje provodi Pionirska sama ili u partnerstvu s Ministarstvom kulture i Ministarstvom za školstvo Republike Slovenije te institucijama, ustanovama i udruženjima na lokalnoj razini. Cilj je tih programa poticanje posudbe knjiga i promicanja čitanja djece i mladih u školskom i izvanškolskom sustavu. Neki su od njih Čitateljska značka za djecu, mlade i odrasle, program koji se provodi u suradnji s udrugom Čitateljska značka Slovenije, Rastem s knjigom, nacionalni projekt poticanja učlanjenja u knjižnicu učenika 7. razreda osnovne škole te darivanje knjiga. Mačak u vreći za djecu, mlade i odrasle program je za poticanje posudbe knjiga. Mačka u vreći karakterizira 5-6 knjiga kvalitetnog sadržaja starijeg datuma. Knjige su zamotane u papir i taj je paket moguće otvoriti tek kad ga se posudi. Nadalje, tu je i Kristijanova knjižna naprtnjača – poticanje posudbe knjiga predškolske djece i Noć s Andersenom – knjižnica na kupalištu, poticanje čitanja priča u svako doba i na svakom mjestu. Organiziraju se i kvizovi namijenjeni različitim dobnim skupinama djece i mladih u čijem su središtu knjiga i čitanje. Na osnovi podatka da je 56% djece i mladih do 15 godine života učlanjeno u knjižnice može se zaključiti da knjižnice u Sloveniji vrlo uspješno ispunjavaju svoje poslanje u pogledu kulture čitanja djece i mladih.

Doc. dr. sc. Ivanka Stričević, donedavna predsjednica IFLINE Sekcije knjižnica za djecu i mlade, predstavila je IFLINE Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi koje su plod zajedničkog jednogodišnjeg rada svih sekcija IFLINOG Odjela III (Javne knjižnice) na čelu sa Sekcijom knjižnica za djecu i mlade. Dostupne su na: http://www.ifla.org/VII/d3/pub/Profrep100.pdf Kao sadašnja predsjednica IFLINE Sekcije za pismenost i čitanje (http://www.ifla.org/VII/s33/index.htm), doc. dr. sc. Ivanka Stričević govorila je o kulturi pismenosti koja se u međunarodnim okvirima smatra višim pojmom od sintagme kultura čitanja. Kultura pismenosti uključuje više činitelja, počevši od razvoja vještina čitanja, uporabe informacija i pisane riječi u svakodnevnom životu, motivacije za čitanje i učenje izvan formalnog sustava obrazovanja te stjecanje pozitivnih stavova prema poticanju i promicanju pismenosti uz djelovanje niza nastavnih i izvannastavnih čimbenika koji mogu i trebaju utjecati na kulturu čitanja i pismenosti. Kultura čitanja jest sveukupnost navika i zanimanja za knjigu i čitanje, a čine ju pristup materijalima za čitanje, posjedovanje vlastite literature, nacionalna politika promica-

Kultura čitanja nit je poveznica predavanja i primjera dobre prakse izloženih na ovogodišnjem stručnom skupu pod nazivom Tko čita, ne skita! Programi za poticanje čitanja djece osnovnoškolske dobi, održanom u Knjižnici Medveščak u organizaciji Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva i Knjižnice Medveščak iz Knjižnica grada Zagreba. Izlaganja govore o kulturi čitanja općenito, o kulturi čitanja mladih slovenskih čitatelja te o kulturi čitanja iz svjetske perspektive.

Izlaganje: Marija Ivanović

Prof. dr. sc. Karol Visinko ističe da kulturu čitanja određuje poučavanje čitanja, razvijanje čitanja s razumijevanjem, uvježbavanje brzog i točnog čitanja i čitanje u sebi, ali ju isto tako čini i poticanje čitanja, razvijanje navika svakodnevnog čitanja i zrelog odnosa u odabiru i čitanju različitih tipova i vrsta tekstova te vještina bilježenja o pročitanome. Odgovornost za razvijanje kulture čitanja u izlaganju se stavlja na nastavu hrvatskog jezika te školsku i druge knjižnice. Nadalje se postavlja pitanje u kojoj je mjeri razvijena kultura djece i mladih u Hrvatskoj.

Kako se na to pitanje ne može odgovoriti jer ne postoje podaci na temelju kojih bi se to utvrdilo, nameće se ideja o potrebi istraživanja na nacionalnoj razini kojim bi se utvrdila stvarna slika kulture čitanja djece i mladih, jer je kvalitetna slika kulture čitanja preduvjet i polazište za nastavak djelovanja na čitateljske navike, potrebe i interese te vještine i sposobnosti. Mr. sc. Tilka Jamnik i Ida Mlakar pripremile su izlaganje o kulturi čitanja djece i mladih u Sloveniji na primjeru razvoja knjižničarstva za djecu i mladež, odnosno pregledu šezdesetgodišnjeg djelovanja Pionirske – Centra za dječju književnost i književnost za 8

srpanj_2008 8.indd 8

2.6.2008 18:39:29 Process Black

DOGAĐANJA

nja čitanja, suradnja odgovornih istitucija, pridavanje važnosti pisanoj riječi u društvu te podržavanje poticanja i razvoja pismenosti na najvišim razinama. Istaknula je nadalje svijest Sekcije o uzajamnoj povezanost čitanja i pismenosti te činjenicu da je njezin cilj, što je očito iz same promjene naziva u „...pismenost i čitanje“ umjesto dosadašnjeg „za čitanje“, pomoći knjižnicama diljem svijeta da razviju programe i projekte poticanja pismenosti, osigurati prostor za istraživanje i raspravu (međunarodni forum) o promicanju čitanja u tiskanim i elektroničkim medijima te implementirati nove spoznaje u knjižnične usluge na dobrobit svih građana. U srži je bavljenja Sekcije rad na povećanju društvene svijesti o važnosti pismenosti i čitanja, sustavno poučavanje pismenosti i čitanja te poticanje funkcionalnog čitanja, identifikacija onih koji ne čitaju te dolazak do njih. Na tom tragu, Sekcija interaktivno djeluje s drugim IFLINIM sekcijama te mnogim međunarodnim čitateljskim i knjižničarskim udruženjima i ustanovama, uključujući Međunarodnu čitateljsku udrugu (IRA) te Međunarodno vijeće za knjige za mlade (IBBY).

Primjeri dobre prakse uslijedili su u drugom dijelu stručnog skupa, nazvanom Tržište dobre prakse, a predstavljena su iskustva iz knjižnica u Delnicama, Vinkovcima, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Bjelovaru, Dubrovniku i Velikoj Gorici. Pokazali su da se u knjižnicama u Hrvatskoj provode različiti programi poticanja čitanja u vidu kvizova, satova lektire na drugačiji način, susreta s književnicima, dramatizacija priča, novinarskih radionica, izrade mrežnih časopisa, likovnih natječaja te kreativnih radionica.

Gradska knjižnica Rijeka tako je organizirala Knjiškoteku – kviz Dječjeg odjela Stribor. Sudionici su podijeljeni u dvije dobne skupine, 8 -10 te 11-14 godina. Voditelji su također mladi, a članovi žirija osobe su iz javnog života.

Teme obuhvaćene kvizom jesu književnost, popularna znanost, stripovi, časopisi te poznavanje knjige i knjižnica općenito. Kina, kazališta, izdavačke kuće te Klub za mlade sponzori su kviza i osiguravaju nagrade natjecateljima i publici. Tendencija je kviza postati nacionalnim.

U Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar organiziraju se Radionice priča namijenjene djeci s poteškoćama u čitanju i pisanju. Radionice se odvijaju u organizaciji knjižničarke Vjeruške Štivić, a u suradnji s logopedom Opće bolnice Bjelovar Markom Opačićem te djecom koja imaju navedene poteškoće. Radionice se sastoje u pričanju priče djeci, prilagođavanju teksta prema načelima štiva laganog za čitanje i tehničkoj izradi slikovnice pomoću računala i tehničke opreme. U svakoj fazi sudjeluju djeca te im se na taj način pomaže u obogaćivanju rječnika i razumijevanju i bogaćenju rečeničnih struktura i motivira ih se na čitanje. Na pitanja kako pomoći djeci s disklesijom u čitanju, na koji način u njima pobuditi zanimanje za knjigu te kako ih poticati da čitaju odgovorila je Meri Butirić iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu poster-izlaganjem pod naslovom DYXY. Na temelju primjera dobre prakse može se zaključiti da su mnoge knjižnice u Hrvatskoj svjesne važnosti rada na razvijanju i poboljšavanju kulture pismenosti i čitanja te svojim primjerima mogu služiti kao poticaj ostalima, a društvu u cjelini kao razlog za ponos.

Knjižnice za slijepe i slabovidne na dnevnom redu Zagreb, 27. i 28. veljače 2008.

Drahomira Gavranović dgavrano@unizd.hr

Važnu ulogu u razvijanju usluga za slijepe i slabovidne na globalnom planu ima i Konzorcij DAISY. DAISY (Digital Accessible Information System) je digitalni oblik dokumenta s mnogim naprednim funkcijama koje ljudima s oštećenjima vida nude lakše snalaženje, čitanje i korištenje samih zapisa. Konzorcij želi objavljivati sve vrste informacija istovremeno kada se objavljuju za cjelokupnu populaciju kako bi i slijepi i slabovidni mogli istovremeno pratiti što se događa u svijetu.Više o tome na www.daisy.org.

Neke hrvatske knjižnice posjeduju DAISY-knjige iako je to još uvijek skupo za našu sredinu, ali bi s vremenom trebalo postati uobičajeno jer to je samo jedan dio misije svih knjižnica – osigurati svima pristup informacijama.

Stručni skup na temu knjižnica i usluga za slijepe i slabovidne (Putting libraries for the blind and print disabled on the agenda) organizirale su u Zagrebu IFLINA Sekcija za slijepe, Konzorcij DAISY i Hrvatska knjižnica za slijepe i slabovidne, a okupilo se pedesetak sudionika iz Srednje i Istočne Europe, ali i šire.

Predsjednica IFLE Claudia Lux u uvodnom je izlaganju govorila o važnosti predstavljanja problema i potreba knjižnica za slijepe političkom vodstvu i senzibiliziranja javnosti za njihove probleme, a predstavila je i aktivnosti IFLE kao krovne organizacije svih informacijskih ustanova s posebnim osvrtom na Sekciju za slijepe i slabovidne.

9

srpanj_2008 8.indd 9

2.6.2008 18:39:29 Process Black

Vrlo vrijedan dio seminara bili su i izvještaji pojedinih zemalja i regija (Hrvatske, Estonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Vojvodine) o stanju knjižnica i udruga za slijepe, o korisnicima i stanju fondova, nabavi i načinima tiskanja knjiga na brajici i drugim formatima (audio, DAISY i dr.). To su dragocjena iskustva za naš dio Europe jer se do sada nije znalo pravo stanje knjižnica za slijepe, a i suradnja je bila slaba. Specifičnost našega područja jest i ta da postoje mnoge nerazvijene sredine u kojima žive slijepi koji nisu imali prilike susresti se s brajicom, a kamoli s audioknjigom.

Raspravljalo se i o pitanju autorskoga prava i problemima s kojima se susreću izdavači knjiga na brajici, ali i knjižnice koje ih daju na korištenje. Također se spominjao problem obrade digitalne i digitalizirane građe, nove metode izrade i pohrane teksta u XMLkodu koji nudi velike mogućnosti preoblikovanja zapisa i pohranjivanja u različitim formatima i sl.

Zaključeno je kako je produkcija knjiga za slijepe i slabovidne slaba i da bi trebalo senzibilizirati

javnost i nadležna ministarstava za informacijske potrebe te skupine ljudi. Sve je veća težnja i želja za oblikovanjem usluga i nabavom primjerene građe za slijepe i slabovidne u narodnim knjižnicama, a ne samo u specijalnim knjižnicama.

Tako se na skupu moglo čuti i dobrih primjera projekata provedenih u djelo koji su nastali upravo s ciljem poboljšanja usluga za slijepe i slabovidne osobe u narodnim knjižnicama. Jedan od primjera jest projekt proveden u Gradskoj knjižnici Koprivnica pod vodstvom Dijane Sabolović Krajina s nazivom Knjižnična usluge za slijepe i slabovidne (http://library.foi.hr/m3/upitsl.asp).

Projekt je pokrenut 2006. godine u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije kao pilot-projekt u Hrvatskoj zahvaljujući donaciji Europske unije u okviru Programa CARDS 2002.

Na osnovi svega, zaključak skupa jest da se treba posvetiti marketingu, oglasiti se u javnosti, znati što tražiti i zauzeti stav.

Novosti iz ogranaka Osnovan Ogranak Hrvatskog čitateljskog društva za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju mr. sc. Loris Bučević-Sanvincenti l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr

Davorka Semenić Premec, Ljiljana Sabljak i Loris Bučević Sanvincenti

Hrvatsko čitateljsko društvo svojim je dugogodišnjim kontinuiranim djelovanjem potvrdilo svoje postojanje utemeljenjem svoga osamnaestog ogranka. Članice HČDa mr. sc. Loris Bučević-Sanvincenti, Ivančica Đukec, mr. sc. Marija Ivanović, mr. sc. Ljiljana Sabljak i Davorka Semenić-Premec bile su inicijatori osnivanja Ogranka za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, smatrajući da su za to sazreli uvjeti s obzirom na broj od šezdesetak aktivnih članova koji će moći sustavnije i sadržajnije djelovati na zacrtanim ciljevima.

Osnivačka skupština Ogranka HČD-a za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju održana je u okviru 11. godišnje skupštine i stručnog skupa HČD-a u Zagrebu 18. travnja 2008. godine.

Tom je prilikom za predsjednicu Ogranka izabrana mr. sc. Loris Bučević-Sanvincenti, a Davorka SemenićPremec za njegovu dopredsjednicu. Predsjednica je predložila program rada Ogranka za 2008. i 2009. godinu koji se usuglašava s programom HČD-a: održavanje stručnih skupova, organiziranje stručnih i znanstvenih aktivnosti u cilju promicanja, istraživanja i unapređivanja čitanja i pismenosti u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji; suradnja s lokalnim knjižnicama, školama i drugim prosvjetnim i kulturnim institucijama; provođenje aktivnosti s djecom u vezi s čitanjem i pismenošću; obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti prigodnim predavanjima, izložbama, suradnjom sa sredstvima javnog priopćavanja i dr. te izdavanje biltena, brošura i informativnih letaka.

10

srpanj_2008 8.indd 10

2.6.2008 18:39:30 Process Black

DOGAĐANJA

Uloga knjižnica u poticanju čitanja Stručni skup za knjižničare Karlovačke županije Nataša Bogdanović Jadronja natasa-b-jadronja@net.hr

knjiga-čitatelj. Ona općepoznatoj shemi kojom se bave sve suvremene metodologije proučavanja književnosti na zanimljiv način pridodaje knjižničara kao posrednika između autora i knjige s jedne strane i čitatelja s druge strane. Pritom knjižničar nasljeđuje pjevača (barda, aeda) usmene književnosti i ima iznimno važnu ulogu onoga koji suvremenog pojedinca potiče na kvalitetno i kontinuirano čitanje.

Stručni je skup zaokružio Danko Plevnik, autor zbirke eseja „Fortuna čitanja“, osobitim „predavanjem“ u kojem su prisutni knjižničari stavljeni u ulogu čitatelja jednog od njegovih eseja. Tako se na stručnom skupu posvećenom poticanju čitanja nije samo govorilo o čitanju nego i čitalo. A čitali su knjižničari – samozatajna, ali često nezaobilazna karika čitateljskog procesa.

Ovim stručnim skupom jasno je ukazano na specifičnu ulogu knjižnica i knjižničara u poticanju čitanja bez kojeg nema pismenog, obrazovanog i obaviještenog društva 21. stoljeća.

Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige održan je 8. studenog 2007. godine stručni skup na temu „Uloga knjižnica u poticanju čitanja“. Skup je namijenjen knjižničarima Karlovačke županije, a održan je u novouređenoj multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“. Nakon pozdravnog govora voditeljice Županijske matične službe Jasmine Milovčić, skup je otvorila dugoreška spisateljica i prijateljica Gradske knjižnice Irena Lukšić.

Predavanjem „Knjiga moja prijateljica“ podsjetila je sve prisutne na radost i važnost čitanja u djetinjstvu kada likovi iz priča mogu biti jednako stvarni i vrijedni prijatelji kao i oni koji nas okružuju. Ljiljana Sabljak, pomoćnica ravnateljice za korisnike i programe Knjižnica grada Zagreba, osvrnula se u predavanju koje je slijedilo na ulogu knjižničara u komunikacijskom „trojstvu“ autor-

170. joj je godina tek Prikaz aktivnosti povodom proslave rođendana karlovačke gradske knjižnice Jasmina Milovčić jasmina@gkka.hr Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, uz varaždinsku, najstarija je narodna knjižnica u Hrvatskoj. Osnovana je 1. ožujka 1838. g. kao Ilirskog čitanja Društvo. Ovaj veliki i svakako važan jubilej svečano je obilježen prigodnim programom kojemu su, uz goste i prijatelje knjižnice, nazočili i predstavnici Grada, Županije, Ministarstva kulture te Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ravnateljica Frida Bišćan podsjetila je ukratko na najznačajnije osobe i događaje iz povijesti rada knjižnice, a u izložbenom salonu Ljudevita Šestića postavljena je izložba iste tematike.

Mjesec dana kasnije, također u sklopu obilježavanja rođendana knjižnice, predstavljena je monografija Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić - Karlovac: 1838.-2008.

Građu za povijesni dio (1838.-1948.) istražila je arhivistica Rosana Mikulić, a recenziju je priredio dr. sc. Danko Plevnik. Tijekom predstavljanja istaknuto je da je ovo “samo početak”, prva knjiga u nizu koja će predstaviti povijesni razvitak te ustanove.

Naslovnica monografije

I na kraju, treba podsjetiti da je prošle godine knjižnica nadograđena i renovirana te je tako postala pravo informacijsko i kulturno središte Karlovca, ali i Karlovačke županije.

11

srpanj_2008 8.indd 11

2.6.2008 18:39:30 Process Black

Novi odjeli Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin Jasminka Štimac j_stimac@net.hr

suradnja osnovnim i srednjim školama, školama stranih jezika, različitim institucijama, udrugama i kreativnim pojedincima.

U studenom prošle godine Gradska knjižnica „Metel Ožegović“ dobila je novih 150 m2 na korištenje. Utrošeno je 900.000 kuna – namjenska sredstva izdvojio je Grad Varaždin, a trećinu iznosa podmirilo je Ministarstvo kulture. Tako su svoj odjel dobili mladi i njima je prilagođen prostor u kojem će moći provoditi slobodno vrijeme. Na raspolaganju im je bogata zbirka stripova, odabrani naslovi časopisa i revija te stručno-popularna zbirka. Tu je preseljena i zbirka strane literature, oko 5000 svezaka na petnaestak jezika i više od 2000 primjeraka različite građe na suvremenim medijima.

U privlačno uređenim prostorima korisnicima je namijenjeno sedam računala. Pristup internetu omogućuje pretraživanje drugih fondova i virtualnu povezanost s cijelim svijetom. Međuknjižničnom posudbom omogućit će se dostupnost knjiga i korisnicima izvan Varaždinske županije, a u realizaciji raznolikog programa nudi se

Novi odjel za mlade

Nove knjižnice u Novom Zagrebu mr. sc. Narcisa Potežica n.potezica@kgz.hr Knjižnica Novi Zagreb završila je 2007. godinu s dvije novouređene knjižnice. Svečano je otvorena nova Knjižnica Sloboština, a preuređena je i Knjižnica Mala

Mlaka, koja je ujedno postala peti ogranak Knjižnice Novi Zagreb. Novozagrebačka knjižnična mreža sada je sastavljena od šest knjižnica koje djeluju na području južno od Save i namijenjena je stanovnicima Novog Zagreba kako bi lakše zadovoljili svoje čitalačke potrebe.

Novouređeni prostor

Knjižnica Sloboština Prije dvije godine dobile su Knjižnice grada Zagreba od Gradskog poglavarstva novi prostor za Knjižnicu Sloboština u istoimenom naselju. Radovi su završeni početkom studenog 2007. godine, zahvaljujući Gradskom uredu za kulturu i Gradskom uredu za prostorno uređenje i izgradnju grada Zagreba, investicijom vrijednom 1.500.000 kn. Novu knjižnicu veličine 167 m2 uz nazočnost brojnih uzvanika otvorio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Okupljene goste pozdravila je voditeljica Knjižnice Novi Zagreb mr. sc. Narcisa Potežica, rekavši nekoliko riječi o dosadašnjem radu knjižnice s oko 3.000 članova u premalom prostoru od 100m2 i sa 16.000 knjiga. Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić zahvalila je investitoru i skrenula pažnju na potrebu osuvremenjivanja knjižnica.

Na iznenađenje svih nazočnih, gradonačelnik je istaknuo kako treba izgraditi novu središnju knjižnicu od 3.000 m2 na lokaciji u Podbrežju. Tako je Knjižnica Novi 12

srpanj_2008 8.indd 12

2.6.2008 18:39:30 Process Black

Zagreb, koja je prostorno bila veličine 985 m2, završila 2007. godinu s 1.099 m2, a nadalje očekuje novu veliku središnju knjižnicu.

prostorija je oličena, postavljen je novi tapison, stari prozori zamijenjeni su novim PVC-prozorima, montirano je centralno grijanje i klimatizacijski uređaj, a knjižnica je informatizirana.

Od 29. listopada 2007. godine zaposlena je djelatnica i knjižnica je svakodnevno otvorena za korisnike. Na taj je način Knjižnica Mala Mlaka postala peti ogranak Knjižnice Novi Zagreb.

Knjižnica Mala Mlaka Knjižnica Mala Mlaka počela je s radom u svibnju 1995. godine. Ove je godine uređena u kratkom roku: izmijenjene su elektroinstalacije, skinuta je stara lamperija,

TEMATSKI OSVRTI Čitateljske navike osoba treće životne dobi Ivana Saćer isacer@ffos.hr

nije niti jedna osoba s nepotpuno završenom osnovnom školom.

Kao razlog odlaska u knjižnicu osobe treće životne dobi najčešće Čitateljske navike najčešće se istranavode ispunjavanje slobodnog vrežuju kod srednjoškolaca i adolescemena (38%), a odmah zatim slijedi nata, osobito nakon pojave interneta hobi (31%). 17% ispitanika navelo je koji se često smatra konkurencijom samoobrazovanje kao razlog korištečitanju. Međutim, vrlo su se rijetko, nja knjižnice, a samo ih 5% dolazi u barem dosad, istraživale čitateljske knjižnicu radi druženja. navike osoba treće životne dobi. S Na pitanje o tome što najradije obzirom na činjenicu da u današnje čitaju 42% ispitanika odgovorilo je vrijeme prosječna životna dob iznosi dnevni tisak, 22% beletristiku, a 16% 75 godina u razvijenim zemljama, to povijesnu tematiku; 10% ispitanika znači da posljednja trećina života poodgovorilo je nešto drugo (knjige o činje nakon 50. godine, koja sa sobom zdravlju, vjerske knjige, enciklopediubrzo donosi i umirovljenje. Tada je, kuharice, molitvenike i suvremeljudi imaju više slobodnog vremena, nu hrvatsku književnost). U manjoj a mnogi ga ispunjavaju čitanjem. se mjeri čitaju poezija i znanstvena U sklopu izrade diplomskog fantastika (po 5%). rada provedeno je anketno istraNajbrojniji su ispitanici koji proživanje u Osijeku na uzorku od 60 Foto: Ivana Francisković čitaju manje od 5 knjiga godišnje ispitanika starijih od 50 godina, a (38%), ali odmah iza njih slijede cilj istraživanja bilo je utvrđivanje ispitanici koji pročitaju više od 20 knjiga tijekom jedne stanja čitateljskih navika, ukusa i interesa te dobne skugodine (22%). Zatim slijedi 17% onih koji pročitaju od pine. Podjednako je muških i ženskih ispitanika, kao i 11 do 15 knjiga, 13% čita od 6 do 10 knjiga, a njih 10% onih koji su učlanjeni u knjižnicu te onih koji nisu njepročita od 16 do 20 knjiga u godini. zini članovi.

Osobe treće životne dobi najčešće odabiru knjigu koju Prema obrazovnoj strukturi, najviše je ispitanika sa će čitati prema preporuci prijatelja ili knjižničara (37%), završenom srednjom školom (47%), slijede oni s visokom 20% bira prema autoru čiji stil pisanja znaju, 18% pogleda školom i fakultetom (35%), s nezavršenom osnovnom knjige koje su vraćene u knjižnicu, prema koricama knjiškolom (11%) i na kraju sa završenom osnovnom školom ge i naslovu bira 10% osoba, a popis novih knjiga prati (7%). S obzirom na obrazovanje, može se utvrditi sljedesamo 9% ispitanika. će: što ljudi imaju više obrazovanje, više ih je učlanjeno u Ispitanici najčešće navode da čitanjem žele naučiti neknjižnicu, tj. svi ispitanici koji imaju visoku školu ili fakulšto novo (njih 40%), zatim žele dobiti neki zdravstveni tet učlanjeni su u knjižnicu. S druge strane, član knjižnice 13

srpanj_2008 8.indd 13

2.6.2008 18:39:31 Process Black

bolje reklamirati knjige. 7% ispitanika kaže da bi starije ljude trebalo opismenjavati kako bi više čitali, a 3% ispitanika dalo je svoj prijedlog: knjige pisane većim slovima.

Dragocjenih 76% ispitanika čita svojim unucima i na taj način prenosi interes za čitanje i razvija čitateljske navike kod mladih naraštaja.

Ovakvi ohrabrujući podaci dobiveni analizom anketnog upitnika pokazuju da većina osoba treće životne dobi dolazi u knjižnicu upravo radi provođenja svog slobodnog vremena i samoobrazovanja. Vidljivo je i da u toj dobnoj skupini ima onih koji imaju razvijene čitateljske navike te puno i redovno čitaju, a samim time trebali bi zavrijediti dodatni angažman knjižnica i nove knjižnične ponude. Nakladnici i knjižničari mogli bi se uvelike usavršavati na području pružanja usluga trećoj životnoj dobi, pogotovo uzme li se u obzir da ta dobna skupina postaje sve brojnija. S obzirom na interese te dobne skupine, knjižnice imaju mogućnost poboljšati svoju stručnu ponudu, a tu bi mogućnost bilo šteta propustiti.

savjet (26%), a njih 17% samo želi nešto što će im zaokupiti pozornost. 8% ispitanika odabralo je odgovor nešto drugo, pa navode da uopće ne čitaju knjige, nego samo tisak, a neki kažu da se čitanjem žele opustiti i odmoriti.

Samo 3% ispitanika čitanjem želi dobiti rješenje za neki problem u životu. Što se tiče tiska, Glas Slavonije čita najviše ispitanika (37%), a drugo mjesto po čitanosti zauzimaju novine 24 sata (17%). Jutarnji list čita 15% ispitanika, a isto ih je toliko navelo da čita nešto drugo (Autoklub, Sportske novosti, Arenu, Slavonski dom, Feral Tribune, Vitu, Metro, časopise o uređenju interijera i Glas koncila); Večernji list odabralo je 9% ispitanika, Nacional 4%, a Globus tek 3% ispitanika. Čak 34% ispitanika tvrdi da bi osobe treće životne dobi više čitale kad bi imale pravo na besplatno članstvo u knjižnicama; 21% ispitanika misli da bi tome pripomogle jeftinije knjige; zanimljivije naslove kao poticaj za čitanje odabralo je 16% ispitanika, a njih 19% tvrdi da bi trebalo

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... Čitajmo im od najranije dobi Osvrt na prošlogodišnje rezultate projekta Ana Sudarević ana.sudarević@yahoo.ca Prošle je godine Hrvatsko čitetaljsko društvo pokrenulo projekt Čitajmo im od najranije dobi u sklopu kojega su dr. sc. Ivanka Stričević i Hela Čičko teorijski i praktično istaknule što, zašto i kada čitati djeci već od njihovog rođenja. Također, predstavile su i neke od najkvalitetnijih slikovnica na hrvatskom tržištu, a svi sudionici dobili su edukativno-promotivne letke i anotirani popis najkvalitetnijih slikovnica na našem tržištu (isti se mogu naći na mrežnoj stranici: http://www.hcd.hr/?sel=68).

Prva je radionica održana u Osijeku u suorganizaciji HČD-a, Komisije za knjižnične usluge za djecu i mlade Hrvatskog knjižničarskog društva, Centra za predškolski odgoj i Gradske i sveučilišne knjižnice početkom listopada 2007., a krajem studenoga ista radionica održana je u Zadru u suorganizaciji Hrvatskog čitateljskog društva, Komisije za knjižnične usluge za djecu i mlade Hrvatskog knjižničarskog društva i Dječjeg odjela Gradske knjižnice

Velika posjećenost skupa

Zadar u Dječjem vrtiću Sunce, područnom objektu Ciciban.

U obje radionice sudjelovali su zainteresirani odgajatelji, knjižničari, studenti knjižničarstva i pedagogije te 14

srpanj_2008 8.indd 14

2.6.2008 18:39:32 Process Black

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Ocijenite brojkom od 1 do 5 uspješnost ovog predavanja/radionice

roditelji djece predškolske dobi. Osim velikog odaziva, i evaluacijski listići svjedoče o vrlo pozitivnim dojmovima i zadovoljstvu održanim događanjem.

Najslikovitija, ali i najpoticajnija ocjena projekta jest ta da su svi sudionici (100 %) rekli da bi sudjelovanje na toj vrsti predavanja/radionice preporučili svoj prijateljima i kolegama. Nadalje, preko 90% odgajatelja te svi roditelji (100%) u oba grada smatraju da su predavanje i radionica pridonijeli boljem razumijevanju rane pismenosti i važnosti čitanja djeci od najranije dobi.

Gotovo isti postotak roditelja i u Osijeku (94%) i u Zadru (92%) smatra da su stečene spoznaje primjenjive u radu s vlastitom djecom ili djecom u odgojnoj skupini, a vrlo je slično i s odgajateljima: Osijek (97%), Zadar (85%).

Ujednačene su i ocjene roditelja koji su ovo predavanje/radionicu ocijenili peticom (80% u Zadru, 67% u Osijeku), odnosno četvorkom (20% u Zadru, 33% u Osijeku).

I ocjene odgajatelja vrlo su visoke, iako je postotak nešto drugačiji: najveća je razlika u najvišoj ocjeni (u Zadru je 80% odgajatelja dalo peticu, a u Osijeku 42%); što se tiče četvorke, postotak je vrlo sličan (33% u Osijeku, a 15% u Zadru), a najveća je razlika to što nitko od Zadrana nije predavanje/radionicu ocijenio trojkom, dok je to učinilo 25% Osječana (vidi Graf 1).

Rezultati anketa jasno pokazuju da je projekt, prije svega, vrlo uspješno predstavljen i u Osijeku i u Zadru te da ga roditelji i odgajatelji podjednako smatraju korisnim. Iz dojmova koje su sudionici iznijeli također se vidi njihovo zadovoljstvo. Velik broj njih poručio je da su na-

Graf 1. Ocjene osječkih i zadarskih odgajatelja

učili nešto novo i korisno te da će svoje nove spoznaje podijeliti s prijateljima/kolegama. Određeni broj, ponajviše odgajatelja, rekao je da su slušajući predavanje/radionicu potvrdili svoje znanje i dosadašnji način rada. Također valja napomenuti da su lokalni suorganizatori i sudionici programa po završetku radionice nastavili sa sličnim sadržajima, primjerice manjim radionicama i savjetodavnom aktivnošću ostalih odgajatelja i roditelja o potrebi čitanja djeci od najranije dobi.

Digitalna knjiga Perunika i bogovi praslavenskog panteona Prikaz rada skupine mladih knjižničara Zdenka Bilić knjiznica@net.hr Inovativnost, korištenje novih tehnologija i zanimljiva tema sastavnice su programa za okupljanje učenika u izvannastavnu aktivnost mladih knjižničara. Atraktivnost programa jedini je poticaj za rad ove skupine jer pragmatičnih poticaja u liku predmetnog učitelja te nastupa na smotri ili natjecanju uz pripadajuće bodove ovdje nema.

Potreba za djelovanjem daje životnost skupini u ostvarivanju zadataka koji se u osnovi svode na želju da se čita više i da se druge potakne na čitanje.

Odabir teme Postavljanjem pitanja Što je zajedničko cvijetu perunici i bogu Perunu? skupina mladih knjižničara uključila se u projekt Perunika koji se provodio u OŠ „Otok“ u Zagrebu

Naslovnica digitalne knjige

15

srpanj_2008 8.indd 15

2.6.2008 18:39:32 Process Black

2007. godine. Pitanje je postavljeno kako bi se upoznali s mitskom pozadinom samog imena perunika.

Preispitujući polazište za istraživanje učenici su uvidjeli da gotovo ništa ne znaju o slavenskoj/hrvatskoj mitologiji, što se ne može reći i za poznavanje mitologija nekih drugih naroda. Zaključivši kako to nije uredu dogovorili smo se krenuti tragovima starohrvatske mitologije.

Započeli smo s traženjem i prikupljanjem raznih izvora koji govore o Perunu i njegovoj družini, ne znajući kamo će nas to odvesti. Daljnji rad mogli smo planirati tek nakon iščitavanja izvora.

Istraživanje je bilo prilagođeno uzrastu knjižničara, polaznicima 5., 6. i 7. razreda. Najprije je trebalo odrediti osnovne karakteristike odabranog boga, a potom vidjeti što i kako (ako uopće) o njima govore odabrani izvori.

Dobiveni odgovori uobličeni su u pismeni prikaz. Takvim su radom samostalno došli do znanja, odnosno razlikovanja bogova za koje postoje materijalni dokazi i koji su imali svoja svetišta i štovatelje te onih drugih, romantiziranih, koji su plod nečije mašte.

Značajno postignuće čitanja jest spoznaja da “knjige lažu”, da sve tvrdnje treba provjeravati i ne uzimati ih kao neupitnu datost.

Pokazalo se da su djeca do određene granice spremna istraživati, a potom odabiru izvor kao najprihvatljiviji i tu se interes za rad gubi. Tražili smo odgovor na pitanje što nam je kao knjižničarima činiti s rezultatima istraživanja, tj. s petnaest pisanih prikaza praslavenskih bogova, i kako s njima upoznati druge učenike.

Knjižica u digitalnom obliku učinila nam se dobrim rješenjem zbog velikih mogućnosti predstavljanja. Odlučili smo se za dramaturški okvir: perunika i bogovi praslavenskog panteona govore što knjige danas o njima pišu. Tekst je preoblikovan u monolog, a svaki knjižničar trebao je i kostimom predstaviti božanstvo.

Bila je to dobra prilika da nakon istraživanja budemo kreativni, da maštamo i zaposlimo ruke.

Izradu kostima dogovorili smo u Muzeju za umjetnost i obrt s muzejskom pedagoginjom Malinom Zuccon Martić. Početni poticaj došao je razgledavanjem odjeće iz stalnog postava i izložbe modnog dizajnera i kostimografa Alana Hranitelja. Izgled kostima trebao je biti „bogovski“. Osnovni atributi svakog božanstva izraženi su bojama. Jedini materijal koji se koristio bile su vreće za smeće. Kreativnost u radionicama, a bilo ih je nekoliko, temeljila se na stalnom propitivanju mogućnosti koje je pružao materijal. Treba istaknuti da su se knjižničari u muzejskom okruženju osjećali jako dobro, što se može iščitati i iz njihovih kreacija.

U konačnici, svako se božanstvo moglo predstaviti publici/kameri i reći što knjige danas o njemu pišu.

Sve što su napravili učenici su fotografirali i snimili te je uslijedila izrada knjige u obliku Power Point-prezentacije. Zbog nepredviđenih teškoća oko montaže potražili smo uslugu tzv. “prijatelja knjižnice”, tako da konačan izgled digitalne knjige ne pripada u potpunosti mladim knjižničarima.

Izvori1 Izvori su nam otkrili uzrok našeg neznanja. Ne postoji hrvatska mitologija ni samostalna znanstveno utemeljena disciplina koja bi se bavila mitskim predodžbama poganskih Hrvata. Razlog je tomu činjenica da mitovi nisu zapisani. Ono što imamo jest mnoštvo romantiziranih verzija po uzoru na druge mitologije. Danas, kad je pojačan interes za duhovno i nacionalno, u našim publikacijama i novinama možemo pročitati štošta, jer se bavljenje mitom pokazalo hobističkom temom. Zato sam tražeći izvore zatražila stručnu pomoć u Institutu za etnologiju i folkloristiku čija je djelatnica Suzana Marjanić bila otvorena za suradnju tijekom čitavog vremena trajanja projekta.

Dragocjenim izvorom znanja pokazalo se gostovanje izložbe Perunika – hrvatski nacionalni cvijet u školskoj knjižnici. Društvo Iris croatica ljubazno je ustupilo svoju izložbu koju sam postavom prilagodila potrebama školskog projekta i koja je zbog svoje sveobuhvatnosti, primjerenosti i atraktivnosti poticajno djelovala na istraživanje teme.

Organizacija Dogovorili smo temu: Perunika i bogovi praslavenskog panteona.

Naš rad zamislili smo kao istraživačko pisanje. Svaki je knjižničar, nakon što je pročitao polazni tekst, knjigu “Hrvatska narodna mitologija” Nikole Sučića, izabrao jednog boga kojeg će istražiti i o kojem će pisati koristeći se kako stručnim tekstovima, tako i romantiziranim verzijama. Kako stručni tekstovi nisu popularno pisani, trebala sam odabrati dijelove koje učenici mogu čitati s razumijevanjem budući da su samo jedinu stručnu knjigu mogli samostalno koristiti2.

1 Bajuk Pecotić, Lidija. Kneja. Zagreb: Mozaik knjiga, 1999.

Ledić, Franjo. Mitologija Slavena. Tragom kultova i vjerovanja starih Slavena. Zagreb: vlastita naklada, 1969.

Nodilo, Natko. Stara vjera Srba i Hrvata. Split: Logos, 1981.

Novak, Marija. Tragovi hrvatske mitologije. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2007.

Ratzinger, Joseph. Duh liturgije: Temeljna promišljanja. Mostar – Zagreb: ZIRAL, 2001.

Sučić, Nikola. Hrvatska narodna mitologija. Zagreb: Tisak «Grafika», 1943.

Slovenska mitologija: enciklopedijski rečnik. Beograd: Zepter, 2001.

Vinšćak, Tomo. Vjerovanje o drveću u Hrvata. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2002.

Katičić, Radoslav. 1989. Hoditi – roditi: Tragom tekstova jednoga praslavenskog obreda plodnosti. Studia ethnologica 1: 45-62.

Marjanić, Suzana. 2002. (Dijadna) boginja i duoteizam u Nodilovoj staroj vjeri Srba i Hrvata. Narodna umjetnost 39/2: 175 – 198 http://www.rastko.org.yu/antropologija/slovenska_mitologija.html 2

Belaj, Vitomir. Hod kroz godinu. Zagreb: Golden marketing, 1998.

16

srpanj_2008 8.indd 16

2.6.2008 18:39:32 Process Black

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Reci to na njemačkom Ana Demut ana.demut@si.t-com.hr U knjižnici OŠ Zvonimira Franka (Kutina) održana je radionica na njemačkom jeziku pod nazivom Die Schulbibliothek (školska knjižnica). Radionicu je vodila nastavnica njemačkog jezika Ruža Janković u suradnji s knjižničarkom škole. Sudjelovali su učenici 5.c razreda.

Tijekom radionice učenici su upoznati s pojmovima knjižnica - die Bibliothek, školska knjižnica - die Schulbibliothek te knjižničarka - die Bibliothekarin.

Svi su nazivi stavljani na veliki pano.

Upoznali su također i neke vrste knjiga – Bücher: knjige za djecu – Kinderbücher, bajke – Märchen, slikovnice – Bilderbücher, knjige za mladež – Jugendbücher, romane – Romane,

Radionica Die Schulbibliothek

priče – Erzählungen i knjige iz pojedinog područja, struke – Fachbücher.

Na kraju radionice učenici su na stolice na kojima su bili nazivi das Bilderbuch – slikovnica, die Zeitschrift – časopisi, der Roman – roman i das Märchen – bajka trebali iz mnoštva knjiga odabrati odgovarajuće te ih pravilno postaviti na stolice.

Rad se odvijao u skupinama.

Dok su jedni postavljali knjige na stolice, ostali su budno pratili je li zadatak pravilno izvršen, a bilo je i burnog reagiranja ako bi se slučajno netko zabunio.

U drugom dijelu radionice svaka skupina izradila je slikovnicu – Bilderbuch s temom koju je samostalno odabrala. Tekst je bio na njemačkom jeziku. Sve su slikovnice bile izložene u knjižnici.

Radionica je bila izuzetno uspješna te su učenici na kraju sata zapitali: “Možemo li imati takvu radionicu i na engleskom jeziku?”

Učenici biraju Goran Marjanović vemarjan@inet.hr Knjižničarke Gradske knjižnice Sisak Ljiljana Šorgić i Nataša Bujas te Goran Marjanović, učitelj hrvatskog jezika Osnovne škole Dragutina Tadijanovića iz Petrinje, osmislili su zajedno pomalo neuobičajen sat lektire za dva sedma razreda. Tijekom listopada, umjesto djela s popisa obavezne lektire, učenici su imali prilike sami birati što će čitati taj mjesec.

Jedan razred knjige je birao sam, bez sugestija učitelja, a drugi je čitao knjige koje im je preporučio učitelj. Učenici obaju razreda izradili su plakate o pročitanim knjigama, tj. kataloge pročitanih knjiga koje su potom prezentirali knjižničarkama Gradske knjižnice u Sisku.

Nakon toga, učenicima su predstavljene aktivnosti dječjeg odjela i odjela za odrasle sisačke gradske knjižnice, a svi su sudionici tog događanja nagrađeni prigodnim poklonima. To je bila i prigoda da se zainteresirani učenici učlane u knjižnicu jer im do dobre knjige neće biti teško putovati iz Petrinje u Sisak. Cijeli susret snimila je i lokalna televizijska postaja i tako dodatno dala na važnosti promicanju čitanja.

Učenica predstavlja najdražu knjigu

17

srpanj_2008 8.indd 17

2.6.2008 18:39:33 Process Black

Izabran najčitač škole Branka Kalauz

razred, 5. i 6. te 7. i 8. razred, a u svakoj je skupini sada 6 učenika.

Ponovno slijedi proglašenje najčitača pojedinog odjela, a oni su ujedno i finalisti u završnoj svečanosti koja se održava u lipnju.

Tom prilikom učenici čitaju pred suučenicima, učiteljima, roditeljima i gostima. Finalisti natjecanja dobivaju na dar vrijedne knjige, a važno je napomenuti da su i ostali natjecatelji nagrađeni.

Tragom članka Kako je čitanje postalo cool: nizozemski projekt poticanja čitanja autorice Irene Dumančić (Hrčak, 27- 28), odlučila sam pokrenuti natjecanje u čitanju u našoj školi (OŠ 22. lipnja, Sisak). Cilj je, prije svega, popularizirati čitanje, a potom i promovirati lijepo i pravilno čitanje, kao i odnos s publikom. No ono što čitavo natjecanje čini tako posebnim i popularnim upravo je čarolija čitanja kojom čitač zna i može začarati svoje slušatelje.

Natjecanje Biramo najčitača škole trajalo je tijekom školske godine 2006./ 2007.

Vrednovanje Prosudbena komisija sastavljena od učenika, učitelja i vanjskog člana Ljiljane Šorgić (Narodna knjižnica i čitaonica Sisak) ocjenjivala je sljedeće elemente: pravilan izgovor glasova hrvatskog jezika, rečeničnu intonaciju, pravilnu uporabu naglasaka, razgovjetnost čitanja, brzinu, ljepotu glasa, nadahnut stil te odnos s publikom.

Organizacija Učiteljice razredne nastave te učiteljice hrvatskog jezika biraju među prijavljenima tri ponajbolja čitača u svojim odjelima, od 3. do 8. razreda. Potom učenici odabiru (samostalno ili uz pomoć nastavnika) ulomak iz čitanke ili iz djela s popisa lektire i pripremaju ga za izražajno čitanje u trajanju od tri minute. Tijekom prvog kruga natjecanja učenici čitaju razrednim kolegama i učiteljici.

Do kraja prvog obrazovnog razdoblja znaju se imena svih natjecatelja.

Drugi krug natjecanja provodi se u školskoj knjižnici po određenom rasporedu, pred prosudbenom komisijom koju čine: knjižničarka, učiteljica razredne nastave, učiteljica predmetne nastave te po jedan učenik iz sedmog i osmog razreda. Publiku čine suučenici koji hrabre svoje kolege, učitelji i roditelji.

Od devet natjecatelja u svakom odjelu prosudbena komisija odabire tri najbolja čitača koji idu u sljedeći krug natjecanja. Oni su ujedno i najčitači odjela. Nakon toga natjecatelji se natječu u dobnim skupinama – 3. i 4.

Zaključak Važno je spomenuti da je tijekom ovog natjecanja ostvarena i zanimljiva korelacija s izvannastavnom aktivnošću. Naime, grupa je učenika sa svojom učiteljicom engleskog jezika Nadom Tušak u origami-tehnici izradila ljiljane različitih boja koje su nosili natjecatelji čitači, a svaka boja označavala je rang do kojeg su stigli. Također, svaki natjecatelj dobio je i straničnik u istoj tehnici i boji, a školska pedagoginja Azra Rađenović izradila je svečane pozivnice za roditelje i goste te dizajnirala diplome za natjecatelje.

Svi smo vrlo zadovoljni tim projektom pa s natjecanjem nastavljamo i u ovoj školskoj godini. Također, izradili smo i Pravilnik o natjecanju koji ćemo objaviti na mrežnoj stranici škole.

Natjecatelji čitači

18

srpanj_2008 8.indd 18

2.6.2008 18:39:33 Process Black

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Pjesnici među nama Ljiljana Šorgić ljsorgic@nkc-sisak.hr U Središnjem odjelu Narodne knjižnice i čitaonice Sisak obilježena su dva značajna datuma vezana uz naše istaknute pjesnike Dragutina Tadijanovića i Dobrišu Cesarića. Početkom studenoga obilježen je Tadijin rođendan i tim smo povodom prikazali učenicima Osnovne škole 22. lipnja dokumentarni film o pjesniku. Nakon toga učenici su izveli recital Tadijanovićeve poezije. Na sličan je način obilježena i obljetnica smrti Dobriše Cesarića – učenicima Osnovne škole I. Kukuljevića prikazali smo dokumetarni film o životu i radu pjesnika, a druženje je završilo recitiranjem Cesarićevih pjesama. Odabir pjesama i priprema za izvođenje dio je priprema učenika za ta događanja.

Obje aktivnosti osmišljene su nakon što je gospodin Branko Pejnović knjižnici ustupio te vrijedne filmove.

Također, “putokaz” je bio i mjesečni kalendar HČD-a koji redovito primamo i prema kojemu često planiramo aktivnosti.

Budući da su oba pjesnika na popisima osnovnoškolske lektire, a već postoji odlična suradnja s profesorima hrvatskoga jezika u našim školama, odlučili smo doprini-

Učenici upoznaju pjesnike na drugačiji način

jeti afirmaciji pjesništva kroz antologijsku poeziju naših velikih pjesnika.

Simboličan naslov ...među nama... odabran je iz jednostavnog razloga, jer smo željeli pokazati svim sudionicima da, iako pjesnici više nisu fizički prisutni među nama, kroz ove dokumentarne filmove možemo osjetiti veličinu i snagu duha koju su posjedovali, možemo se vratiti u vrijeme njihovog djetinjstva i odrastanja koje nije tako davno, ali je zasigurno puno drugačije od današnjeg.

Učenici uživali u Jako dugačkim pričama...

Sanja Basta sabas@net.hr

predviđali što će se dalje dogoditi žabicama i kako će riješiti problem na koji su naišle. S obzirom da su radnja priča i likovi smješteni u poznate krajolike Siska i okolice, učenici su s većim zanimanjem slušali/čitali priče i pratili na zemljovidu put kojim su se kretale žabice.

Autorica je ujedno i knjižničarka na Dječjem odjelu NKČ Sisak te smo stoga dogovorili posjet knjižnici i književni susret. Nakon što im je autorica pročitala priču, učenici su joj postavljali pitanja, no niti tijekom pripreme za susret niti tijekom samog sureta nisu saznali što se žabicama dogodilo na kraju, pa je jedini način da udovolje svojoj čitateljskoj znatiželji bio da posude knjigu u knjižnici i sami ju pročitaju do kraja.

Nakon razgovora učenici su napisali svoje dojmove, a onda je uslijedio zadatak kojemu je cilj bio kreativno stvaralaštvo. Samostalno ili u paru trebali su odgovoriti na jednu od ponuđenih tema: napravi karikaturu žabica iz priče; nacrtaj strip u kojem su glavni likovi životinje; smisli brojalicu o žabicama i izvedi ju uz sviranje na udaraljkama; izmisli reklamu o Jako dugačkim pričama... za novine; napiši pismo autorici i iznesi joj svoja razmišljanja o knjizi; napiši pismo žabicama (ili jednoj od njih) u kojemu hvališ njihovu hrabrost za sve što su učinile za spas bare Žabenske; na zemljovidu županije ucrtaj put kojim su putovale žabice – plavom bojom put u nizinskim dijelovima, a crvenom u brežuljkastim

Učitelji/ce u početnim razredima osnovne škole koriste različite načine za poticanje čitanja i čitateljskih navika kod svojih učenika, koriste različite tekstove i ostvaruju nastavu na različitim mjestima. Pri ostvarivanju navedenih zadaća preporuča se suradnja sa školskom ili mjesnom (gradskom) knjižnicom. Tako knjižničari s Dječjeg odjela Narodne knjižnice i čitaonice Sisak često pripremaju radionice i izložbe te organiziraju kvizove, predstave i književne susrete na koje pozivaju učenike i učitelje/ ice iz osnovnih škola. I učenici mog 3. razreda (OŠ 22. lipnja, Sisak) rado sudjeluju u svim aktivnostima.

Književni su susreti učenicima uvijek zanimljivi jer tada imaju priliku bolje upoznati i autora i njegovo djelo koje su pročitali.

Tijekom veljače učenike sam pripremala za književni susret s Renatom Holcer, autoricom Jako dugačkih priča o tri hrabre žabice i čarobnom kamenu spasa, a i o zmaju također (Sisak: NKČ Sisak, 2007.).

U zbirci od 27 priča odabrano je pet priča u kojima su učenici upoznali glavne likove, saznali što se dogodilo u njihovoj bari te zašto su žabice morale krenuti na neizvjestan i opasan put. Koristeći tehnike kritičkog čitanja i promišljanja (npr. vođeno čitanje), učenici su 19

srpanj_2008 8.indd 19

2.6.2008 18:39:34 Process Black

dijelovima Županije; zamisli da si jedna od žabica na kraju priče. Što bi poručio/poručila stanovnicima grada Siska?

Na taj je način ostvarena i korelacija s nastavom pri-

rode i društva, a učenici su, osim toga, dodatno osvijestili važnost ekologije, tj. očuvanja prirode od onečišćenja. Najoriginalnijim uratkom proglašena je Mihovilova novinska reklama:

Mihovilova novinska reklama za Jako dugačke priče...

Test sreće Zaokruži odgovor na pitanje.

1. Mogu li žabe biti plave, žute i dlakave? a)samo u Jako dugačkim pričama... b)ne znam 2. Mogu li hrabre žabice Kreks, Rego i Žabunika na putu po Sisačko-moslavačkoj županiji pronaći Kamen spasa? a)samo u Jako dugačkim pričama... b)ne znam 3. Može li se nadmudriti strašni zmaj odgovorima na njegove zagonetke?

a)samo u Jako dugačkim pričama... b)ne znam 4. Mogu li male žabice spasiti svoje žablje selo od roda? a)samo u Jako dugačkim pričama... b)ne znam Ako ste na sva pitanja zaokružili a), bit ćete jako duuuugo SRETNI. Ako ste pak zaokružili b), pročitajte Jako dugačke priče... koje su zapravo kratke priče jer se čitaju u jednom dahu i saznat ćete da je sve moguće!

Druženje s Joanne Harris Sanja Ždralović sanjazdralster@gmail.com

sanje postalo njezin glavni izvor prihoda i dopustila nam da ju zamislimo kao profesoricu engleskog koja sjedi za katedrom: upravo tako ležerno zauzela je pozu oslanjajući se na stol prostorije u kojoj smo se okupili i započela Dvadesetak učenika trećih razreda Gimnazije A. G. Marazgovor – ovaj put ne sa svojim učenicima, nego sa svotoša iz Zaboka organizirano je posjetilo knjižnicu British jim hrvatskim čitateljima. Govorila je o sebi, ispreplela s Councila u Zagrebu. Povod je bio gostovanje britanske time isječke iz djela koje je čitanjem predstavila, ispričala književnice Joanne Harris i promocija triju najnovijih poneki vic… Otvorila nam je vraknjiga: Cipelice (The Lollipop Shuta svoga svijeta i uvidjeli smo da es), Poskočice i doskočice (Jigs and u svakom kutku ponuđene nam Reels) te Rune (Runemarks). Zaknjiževnosti leži živi dio autorice, datak prije odlaska bio je istražiti živi i nemirni dio Joanne Harris… život i djelo te poznate književnice, Podsjetila nas je time da je pisaautorice bestselera Čokolada i prinje poziv, potreba, umjetnost i žipremiti pitanja koja ćemo postaviti votna ljubav, a jednako smo tako ukoliko bude prilike. doživjeli i njezin krasan engleski i Učinak kontakta živućeg i počitanje. Ugodan glas i proživljene znatog pisca s publikom uvijek je riječi. Doista osobna i osobita prosnažan i motivira, te možemo reći mocija. da je za osobu koja voli čitati neNakon razgovora i promociprocjenjiv. Ali Joanne Harris je, i je učenici su rado kupili i dali na kao osoba i kao spisateljica, uvelike potpis hrvatska ili engleska izdanja nadmašila očekivanja naših sreknjiga. dnjoškolaca; iz knjižnice smo izašli U školi smo predstavili naš ozarenih lica i s nekom novom viziposjet, a članak o istome na enjom svijeta. gleskom jeziku možete pročitati Joanne Harris to nam je darona mrežnim stranicama gimnazije vala, obogatila nas riječju, osmije(www.gimagm.hr) u elektroničkoj hom i potaknula da pročitamo sva verziji našeg časopisa Gimnazinjezina djela. Kako? jalac. Usto, neke od priča Joanne Vrlo jednostavno. Rekla je neHarris obrađujemo na dodatnoj koliko riječi o sebi; upoznala nas sa Naslovnica nove knjige J. Harris nastavi engleskog jezika. svojim životom prije nego što je pi- Poskočice i doskočice 20

srpanj_2008 8.indd 20

2.6.2008 18:39:34 Process Black

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Poticanje čitanja glumom Irena Pavlović irena-phd@vip.hr

nije imao zadaće na sceni pripremao je „prateći“ materijal – postere i plakate na kojima je prikazan lik i djelo Williama Shakespearea.

Povrh svega toga, Hamleta su učenici sami adaptirali, prevevši ga na engleski jezik današnjeg vremena i upotpunivši ga suvremenim aluzijama i dosjetkama. Činilo im se naime da je sveopći ton drama malo previše žaloban i da treba ubaciti dozu smijeha.

Kako generaciju stasalu uz sažetke djela s interneta navesti da pročita kompletno djelo? I to ne bilo kakvo djelo, već četiri stotine godina stare tragedije u njihovom izvornom obliku – najpoznatije Shakespeareove drame na engleskom jeziku. Kako takve klasike oživjeti da učenicima postanu bliski i zanimljivi?

To su pitanja na koja sam pokušala odgovoriti i pritom doživjela trenutke koje smatram najvećim užitkom u mom dosadašnjem radu sa srednjoškolcima.

Budući da je razvijanje vještine čitanja jedan od temeljnih zadataka nastave stranog jezika, gimnazijalci svake godine dobiju zadatak obraditi jednog pisca. Koristi su od čitanja na stranom jeziku višestruke – usvajaju se nove riječi i proširuje vokabular, upoznaje se struktura jezika u izvornom obliku, bez prilagodbe za udžbenike, stječu se saznanja o kulturi i civilizaciji naroda iz kojeg pisac potječe, te zadnje, ali ne i najmanje važno, učenici uče kakvo je zadovoljstvo pukim listanjem knjige otputovati na neko drugo mjesto, a možda i u drugo vrijeme.

Prošle se školske godine treći razred gimnazije bavio Shakespeareom. Proučili smo biografiju pisca, pronašli najljepše nam sonete, odabrali naslove (Romeo i Julija, Macbeth, Othello i Hamlet) i zaključili da samo čitanje nije dovoljno. Učenici su se podijelili u grupe prema zadacima i dogovoreno je uprizorenje pojedinih scena. Sami glumci pripremali su se nekoliko mjeseci.

Uživljavanje u ulogu zahtijevalo je pažljivo iščitavanje drame, uspređivanje s različitim verzijama prijevoda na hrvatski te dugotrajne vježbe izgovora. Dio razreda koji

Detalj s učeničke predstave

Premijera pred prepunom Gradskom knjižnicom bila je veliki uspjeh. Iako pomalo drhtavog glasa, učenici su svojim sugrađanima približili elizabetansko doba i engleski jezik ranog 17. stoljeća. Zbog tog su poduhvata iznimno ponosni na sebe, a osim lijepih sjećanja na druženje s najvećim engleskim piscem svih vremena, u glavi su im ostali brojni stihovi koje rado iznova govore.

Čitanje za osobe s posebnim potrebama Prikaz triju radionica

ta” koji je pokrenut na razini Knjižnica grada Zagreba.

Do sada su svi programi u Knjižnici Savski gaj bili vezani uz djecu Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava i Centra za autizam.

U veljači ove godine počeli smo suradnju s Centrom za rehabilitaciju Nova skrb koji ima nekoliko lokacija na području grada Zagreba. Njihovi su korisnici odrasle osobe u dobi od 21 godine naviše s mentalnom retardaci-

Davorka Semenić Premec davorka.semenic.premec@kgz.hr Knjižnica Savski gaj, ogranak Knjižnice Novi Zagreb, godinama ima programe za osobe s posebnim potrebama, sada i u okviru projekta “Knjižnica širom otvorenih vra21

srpanj_2008 8.indd 21

2.6.2008 18:39:35 Process Black

Zajedničko čitanje knjige Bum Tomica

jom i psihičkim bolestima. Svakodnevno u Centru Nova skrb prolaze psihosocijalnu rehabilitaciju i radnu terapiju na području komunikacije, socijalizacije i brige o sebi primjereno kronološkoj dobi. Bave se sportom, obavljaju lakše poslove, izrađuju razne prigodne ukrase, kuhaju, čitaju i dr. Pokazala se potreba za čitanjem knjiga iz knjižnice, ali i druženjem, pa je dogovoren prvi susret.

Prva radionica održana je sredinom veljače s ciljem međusobnog upoznavanja i upisa u knjižnicu. Došle su 22 osobe s dvije lokacije Nove skrbi u pratnji svoje voditeljice Andree Pelin, dipl. defektologa. Nove korisnike upoznala sam s prostorom knjižnice, knjigama i uslugama. Nakon toga čitali smo zajedno naglas priče iz zbirke “Bum Tomica” Silvije Šesto. Moram naglasiti da sam imala u vidu da im njihovi voditelji inače izbjegavaju nuditi knjige za djecu jer ih se uči da sve što rade moraju raditi u skladu sa svojom kronološkom dobi. No tu sam zbirku izabrala zbog kratke forme i duhovitosti priča.

Radionica je jako dobro prihvaćena. Novim se korisnicima svidjelo sve, od prostora do knjiga. Oni su osobe koje ne mogu skriti ako im nešto nije po volji i koje se, kad se vesele, vesele iskreno. Čitanje je trajalo tridesetak

minuta, jer duže ne bi mogli zadržati koncentraciju, a sam posjet oko dva sata. Na odlasku je svatko posudio knjigu ili strip, ovisno o sposobnosti samostalnog čitanja. Dogovoreno je da će knjižnicu posjećivati svaka dva tjedna.

Sljedeća je radionica bila likovna i vodili su ju korisnici Centra Nova skrb. Naime, oni su djeci iz Osnovne škole Savski gaj pokazivali kako se od slanog tijesta izrađuju uskršnji pilići. Bili su jako sretni jer su sad oni bili ti koji će nekog nešto naučiti. S druge strane, bilo je dobro da se i djeca susretnu s nekim drukčijim od sebe. U početku im je bilo čudno, ali su se vrlo brzo sprijateljili. Osim toga, djeca koja su sudjelovala u radionici vodila su tjedan dana kasnije radionice za svoje vršnjake iz nekoliko razreda.

Treća radionica opet je bila čitateljska. Čitali smo “Bajku o vratima” Danijela Dragojevića. Ona je puna simbolike i inače ju različiti ljudi različito shvaćaju, pa je bilo zanimljivo vidjeti kako će ju prihvatiti naših novi korisnici. U početku su sve shvaćali doslovno, ali onda su, uz vođenje, došli i do drugih spoznaja. Naučili su nešto i oni, ali i ja, jer bez obzira na različitosti uvijek možemo učiti jedni od drugih.

22

srpanj_2008 8.indd 22

2.6.2008 18:39:35 Process Black

AKTUALNO Zidne novine u Pekingu Ivana Pažur Vojvodić ipazur@irb.hr Čitanje je aktivnost koja najbolje prikraćuje vrijeme čekanja autobusa, tramvaja, metroa... No što učiniti ako se pri ruci nema baš ništa za čitanje? Možda se polazeći od tog problema netko u Pekingu dosjetio postaviti, najčešće baš na stanicama autobusa, zidne novine. Drugi razlog mogao bi biti približavanje novina onima koji nemaju novaca za njihovo kupovanje. Nažalost, osim tih pretpostavki, ne mogu dati odgovor na vlastita pitanja kako, zašto i otkuda zidne novine te tko ih postavlja, jer odgovor, kako se čini, ne znaju ni sami Pekinžani koje sam priupitala u potrazi za objašnjenjem. Oni ih uzimaju kao nešto što se podrazumijeva pa su pred mojim pitanjem ostali zatečeni.

Zidne su novine ostakljeni poveći panoi sa zalijepljenim raširenim novinskim stranicama. Gdje god sam na njih naišla, uvijek su bile tekuće, što znači da ih netko svakodnevno mijenja. Prolaznici ih često čitaju, pa čak i one koje su udaljene od stanica javnog prijevoza. U nekim dijelovima grada ima ih dosta, dok ih u drugima nisam zamijetila.

U vrijeme prelaska novina u elektronički medij može se činiti kako su zidne novine zastarjele i samo je pitanje dana kada će potpuno nestati. No možda njihovo vrijeme nije sasvim prošlo, već se vraćaju u modu.

Zidne novine u Pekingu

Tako ih je prošle godine Večernjak postavio u Makarskoj za vrijeme dodjele nagrade Večernjakove turističke patrole, u Varaždinu za vrijeme Špancirfesta, u Karlovcu za vrijeme Karlovačkih dana piva i u Vinkovcima za vrijeme 42. Vinkovačkih jeseni.

UNESCO-ova godina jezika Maja Blažević mblazevic1@ffos.hr Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2008. godinu Međunarodnom godinom jezika. Uz slogan “Jezici su bitni” UNESCO u potpunosti preuzima svoju ulogu koordinatora aktivnosti. Polazište rada za one koji se odazovu ovom pozivu jest uvjerenje da je jezična raznolikost vrlo bitna jer ujedinjuje različite kulture i znanja. Neki od projekata u kojima Godina jezika djeluje jesu: radijski programi na svim jezicima, prevođenje projekata na manje poznate jezike, očuvanje ugroženih i rijetkih jezika itd.

Generalni direktor UNESCO-a Kodchiro Matsuura ističe da je osnovni cilj i polazište rada prepoznavanje važnosti jezične raznolikosti u svim područjima na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. UNESCO na suradnju poziva vlade, organizacije Ujedinjenih naroda, organizaci-

Promotivni plakat UNESCO-a

je građana, obrazovne institucije te sve nepristrane osobe s ciljem povećanja aktivnosti u području zaštite raznovrsnih, a osobito rijetkih jezika. Kao službeni početak Godine jezika uzima se 21. veljače, a detaljnije informacije moguće je pronaći na službenoj internetskoj stranici UNESCO-a: http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=35344&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html 23

srpanj_2008 8.indd 23

2.6.2008 18:39:36 Process Black

Iskoristimo internet za obrazovanje Prikaz WIKI-ja Literacy Online

vanju, a može mu se pristupiti na mrežnim stranicama http://idecideacleadership.wikispaces.com/.

Osim korisnih informacija i zanimljivih rasprava, ta mrežna stranica daje iscrpne savjete o načinima sudjelovanja u stvaranju WIKI-ja te kako se služiti samim WIKIprostorom u nastavi i svakodnevnom životu. Potiče se komunikacija i razmjena informacija između nastavnika i učenika i obrnuto te između učenika međusobno, a zagovara se i informacijska pismenost koja postaje neophodna u današnje vrijeme. Ove stranice svakako vrijedi pogledati ukoliko želite osuvremeniti svoju učionicu i učiniti učenje i korištenje interneta zanimljivijim i zabavnijim.

Pomoć kolega u osuvremenjivanju i osvježavanju nastave uvijek je dobrodošla, pa se tako i autor članovima i potencijalnim sudionicima tog mrežnog prostora obratio riječima: „Drago mi je što ovaj projekt pokrećemo zajedno!“

Ivana Faletar ifaletar@gmail.com Uz mnoštvo mogućnosti koje pruža internet, WIKI je jedan od najjednostavnijih oblika komunikacije koji omogućuje suradnju brojnih stručnjaka iz svih dijelova svijeta uz brzu razmjenu podataka i informacija. WIKIje mogu stvarati različite interesne skupine (SIG – Special Interest Group), pa je tako stranicu Literacy Online u svrhu razmjene iskustava članova Europskog odbora IRE (IDEC) izradio Jeroen Clemens, jedan od njegovih članova.

Glavna je tema tog WIKI-ja poticanje korištenja novih tehnologija i interneta u obrazovanju i opismenja-

Europski projekt Jezici od kolijevke Ivana Faletar ifaletar@gmail.com

1989), pri čemu najveći utjecaj imaju roditelji i bliža obitelj.

Osim što doprinose stvaranju posebnog odnosa između roditelja i djece, uspavanke potiču glazbeni i intelektualni razvoj djece, izvrstan su motivator kod učenja stranih jezika te zauzimaju posebno mjesto u sjećanjima svih nas.

Zašto onda ne iskoristiti prednosti tog projekta koji omogućuje djeci da se u ranoj razvojnoj dobi u toplini svog doma upoznaju s drugim jezicima i različitim kulturama koje nas okružuju?

Prikupljene uspavanke bit će dostupne na mrežnim stranicama projekta (www.lullabies-of-europe.org) i na CD-u i DVD-u. U popratnoj brošuri ponudit će se prijevodi i pojašnjenja kulturološke pozadine svake uspavanke.

Koordinator je projekta Sveučilište Çukurova iz Turske, a partneri su mu The Mosaic Art and Sound Ltd. (UK, Italija), Synthesis Center for Research and Education Ltd. (Cipar), The Regional In-Service Teaching Centre Arges (Rumunjska), Sveučilište West Bohemia (Češka), Videnscenter for Integration (Danska) te Kindersite Project Ltd. (UK).

Zainteresirani iz svih europskih zemalja pozvani su da podrže tu inicijativu i pridonesu očuvanju, ali i široj uporabi uspavanki na vlastitim jezicima. Detaljne informacije o projektu i mogućnostima uključivanja mogu se pronaći na mrežnim stranicama projekta (http:// lullabies-of-europe.org/UK/UKInvolved.php).

Zajednica europskih naroda prožeta je brojnim različitostima, pri čemu se one kulturološke i jezične ubrajaju u najznačajnije i najvrednije. Poznato je da je jedan od ciljeva Europske unije postići da svaki njezin stanovnik razumije barem dva druga europska jezika. Jedan od brojnih projekata kojim se tomu želi pridonijeti jest i projekt Jezici od kolijevke (Languages from the Cradle), poznat i pod nazivom Projekt uspavanke (Lullabies Project). Njegov je primarni cilj prikupiti, a potom i izraditi bazu uspavanki različitih naroda, te trenutno uključuje uspavanke na engleskom, talijanskom, češkom, grčkom, rumunjskom, turskom i danskom jeziku.

Prema razvojnim istraživanjima, okolina ima najveći utjecaj na razvoj djeteta do četvrte godine života (Howle,

Mrežna stranica s informacijama o projektu

24

srpanj_2008 8.indd 24

2.6.2008 18:39:36 Process Black

Pričigin – 2. festival pričanja priča Split, 29.-31. svibnja 2008.

Detalj s prošlogodišnjeg Pričigina

Ana Krželj ana.krzelj@azoo.hr

školskih knjižničara i uz pomoć učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika. Tijekom Festivala, pred publikom amfiteatra MKC-a, uz vodstvo spisateljice Dunje Kalilić i Željke Horvat Vukelja, protekao je i natječaj za tri najbolje priče.

Teme poput Da su se sreli Harry Potter i Snjeguljica... ili Život prije pojave mobitela osnovnoškolcima i srednjoškolcima predložio je Renato Baretić. Najboljima su uručene Bravure, a Školska knjiga osigurala je nagrade.

Ove će godine Festival pričanja priča Pričigin trajati od 29. do 31. svibnja, a natječaj za najbolje literarne radove otvoren je do 12. travnja 2008. godine. Pisci i gosti Pričigina zajedno će s publikom, koja je na prošlogodišnjem Festivalu pokazala da je željna dobre priče, aktivno sudjelovati u kreiranju dobre atmosfere doslovno „dodavajući“ priče verbalnim piciginom (picigin je igra dodavanja lopticom u morskom plićaku karakteristična za splitsko kupalište Bačvice). Pozivam sve koji su željni dobre priče da zaigraju splitski picigin riječima.

Sve informacije o Festivalu mogu se naći na mrežnoj stranici: http://www.pricigin.hr ili pricigin@pricigin.hr.

U potrošačkom svijetu koji nas okružuje, negdje usput zaboravili smo našoj djeci pričati priče. Upravo te priče našeg djetinjstva, kojih se rado sjećamo, izazivaju u nama najtoplije emocije. Vrijeme kada društveni život zamjenjuje računalo, a razgovor briše sjećanje na naše stare i njihove priče, potaknulo je idejnog začetnika Festivala dr. sc. Petra Filipića na pokretanje projekta „Pričigin“ – festival pričanja priča.

Projekt je zamišljen kao interaktivna radionica u kojoj se događa susret djece, pisaca profesionalaca i amatera.

Profesor Filipić smatra da je budućnost u kreativnoj avangardi u kojoj nema kopiranja ni želje za općeprihvaćenim, već se teži autentičnosti kojoj se može dodati nešto svoje: „I tu je prilika – nove ideje pronalaze stare gradove“.

Prošlogodišnji Pričigin (17.- 19. svibnja 2007.) potaknuo je veliki interes sudionika i posjetitelja. Najmlađi su kao najpričljiviji dio populacije nastupili na pozornici Doma mladih (Multimedijalnog i kulturnog centra u Splitu) nakon što su u školama provedene radionice kreativnog pisanja za učenike osnovnih i srednjih škola na inicijativu

22. svjetski kongres o čitanju: Čitanje u drugačijem svijetu / Reading in a Diverse World 28. - 31. srpnja 2008.

San José, Kostarika

nošću, a domaćin je konferencije Čitateljska udruga Kostarike. Sve informacije mogu se naći na: http://www.ira. org/association/meetings/world.html, a na istoj mrežnoj stranici mogu se besplatno preuzeti materijali s 21. svjetskog kongresa o čitanju održanog 2006. godine u Budimpešti. (A.S.)

IRIN bienale koji okuplja nastavnike, odgajatelje, istraživače, savjetnike za nastavu i ostale koji se bave pisme-

16. europska konferencija o čitanju 19. - 22. srpnja 2009., Braga, Portugal Logo konferencije

Glavna tema 16. europske konferencije o čitanju glasi Otkrivajući svjetove pismenosti, a kroz različite oblike rada – izlaganja, simpozije, radionice, prezentacije postera i okrugle stolove – obradit će se i mnoštvo podtema: predškolska i rana pismenost, višejezična i višekulturalna pismenost, pismenost i demokracija, škole u kojima raste pismenost, čitanje i pisanje za kritičko mišljenje itd.

Rok je za prijavu sažetaka 1. studenoga 2008. godine, a cijena kotizacije ovisi o vremenu prijave: do kraja travnja 2009. ona iznosi 130 eura, a tijekom svibnja i srpnja 150 eura.

Službena je mrežna stranica Konferencije www.littera-apl.org/conference. (A. S.) 25

srpanj_2008 8.indd 25

2.6.2008 18:39:36 Process Black

PROČITALI SMO ZA VAS Prikaz Smjernica za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi / glavna urednica Mirna Willer . – Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008 . - 46 str. ; 24 cm (Povremena izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. Novi niz; knj. 18) Ivana Martinović imartinovic@ffos.hr U ožujku 2008. objavljene su Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. One su rezultat zajedničkog rada svih sekcija IFLINOG Odjela III – Javne knjižnice, pod vodstvom Sekcije knjižnica za djecu i mladež te uz poseban trud Ivanke Stričević i Kathy East.

Publikacija sadrži tri glavna dijela. Započinje predgovorom hrvatskom izdanju Smjernica, a zatim slijedi izvorni tekst Smjernica.

U prvom dijelu govori se o poslanju dječjih knjižnica, ciljanim skupinama te zadovoljavanju potreba obitelji s djecom mlađom od tri godine. Potom se opisuju postojeće i preporučene knjižnične usluge za najmlađe korisnike te se opisuju njihovi ciljevi. Također, govori se o knjižničnom osoblju, uređenju prostora, vrstama građe i kriterijima odabira. Nadalje, opisana je i suradnja s ostalim ustanovama, promicanje dječjih knjižnica u javnosti te procjena i vrednovanje službi i usluga, kao i načini financiranja.

Drugi dio Smjernica čini lista za (samo)procjenu. Na osnovi navedenog pomagala moguće je izvršiti procjenu stanja na temelju imenovanih usluga te zaključiti što je već ostvareno u knjižnici, što se provodi, što se tek

Hrvatsko čitateljsko društvo :: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek, Hrvatska :: URL: http://www.hcd.hr :: E-pošta: hcd@hcd.hr

Naslovnica Smjernica

planira te koje bi usluge trebalo razmotriti.

U posljednjem dijelu opisani su primjeri dobre prakse iz svijeta na temelju kojih svaka knjižnica može pronaći nešto što će joj pomoći u uvođenju, ostvarivanju i/ili poboljšavanju knjižničnih programa za bebe i djecu rane dobi. Publikacija završava s osam primjera dobre prakse iz Hrvatske koji su predstavljeni na prošlogodišnjem stručnom skupu u Knjižnici Medveščak, održanom pod nazivom „Roditelji s bebama i malom djecom – dobro došli u knjižnicu!“.

Tekst Smjernica na hrvatski je prevela Irena Kranjec, a cjelovit tekst na engleskom jeziku dostupan je na mrežnoj stranici http://www.ifla.org/VII/d3/pub/Profrep100.pdf.

:: Tel: 031/484-689 :: Faks: 031/212-514 s naznakom ‘za Hrvatsko čitateljsko društvo’ :: Žiro-račun: 2393000-1102162281:: MB: 1338137

Napomena uredništva: Sljedeći broj Hrčka izlazi u jesen 2008. godine.

Molimo suradnike da priloge za HRČAK šalju elektroničkom poštom na adresu hcd@hcd.hr ili ana.sudarevic@yahoo. ca ili na disketi, u .doc formatu, na adresu: Hrvatsko čitateljsko društvo, c/o Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek.

26

srpanj_2008 8.indd 26

2.6.2008 18:39:37 Process Black

Postanite član/članica Hrvatskoga čitateljskog društva!

Ispunite i pošaljite/faksirajte nam odgovarajuću pristupnicu (za fizičke ili pravne osobe). Po primitku pravilno ispunjene pristupnice poslat ćemo Vam opću uplatnicu (30,00 kuna). Vaše članstvo počinje s danom primitka uplate i traje godinu dana. Pristupnicu je moguće ispuniti i na mrežnim stranicama Društva: www.hcd.hr

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 484 689, 031 484 690 : Faks: 031 212 514 : e-pošta: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za FIZIČKE osobe (samo za nove članove) Ime i prezime: _______________________________________ Ustanova: ____________________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto): _______________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: ________________________ E-pošta: _____________________________________ Zvanje i zanimanje: _______________________________________________________________________________ Datum: _______________ Potpis: ___________________________________________________________________

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 484 689, 031 484 690 : Faks: 031 212 514 : e-pošta: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za PRAVNE osobe (samo za nove članove) Ustanova: _____________ Matični broj: ___________ Ime i prezime kontakt-osobe: __________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto): _______________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: _________________ E-pošta: ___________________________________________ Zvanje i zanimanje: _____________________________ Datum: ____________________________________________ Potpis: __________________________________________________________________________________________

1, 2. i 3. mje sto 2007.

Hrvatsko čitateljsko društvo L. Jägera 9, 31000 Osijek || www.hcd.hr

Smiješak... čitajte!

SILVIJA BU

TKOVIĆ (1.)

Sudjelujte u natječaju za najbolju fotografiju koja ističe važnost čitanja i pismenosti. Očekuju vas vrijedne nagrade.

Način i pravila sudjelovanja: - Natjecati se mogu fotografi amateri bez obzira na dob.

- U obzir dolaze digitalne i klasične fotografije.

- Radovi trebaju prikazivati osobu koja čita.

- Fotografija treba isticati pozitivnu i zabavnu stranu čitanja.

- Radove šaljite e-poštom na: hcd@hcd.hr ili na adresu L. Jägera 9, 31000 Osijek do 1. rujna 2008.

ROCCO ZO RIĆ (2.)

Pobjednička fotografija bit će proglašena 8. rujna 2008. godine na Međunarodni dan pismenosti.

Više o natječaju na www.hcd.hr ili u vašem sjedištu ogranka HČD-a.

IRENA MEG

LAJEC (3.)

27

srpanj_2008 8.indd 27

2.6.2008 18:39:37 Process Black

Osijek >> Hrvatsko čitateljsko društvo Tisak: TIPOMAT d.o.o.

Naklada: 300 primjeraka

srpanj_2008 8.indd 28

2.6.2008 18:39:38 Process Black