Hrčak_br_48_49_prosinac_2014 by Hrcak_HCD

Tematski broj Čitateljske grupe i klubovi u Hrvatskoj 48-49 prosinac 2014.

48-49 HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo

CroRA >> Croatian Reading Association

Hrčak

Glasilo Hrvatskog čitateljskog društva, br. 48-49, prosinac 2014. Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. Čitateljske grupe i klubovi u Hrvatskoj:stručni skup Zagreb, 8. rujna 2014. Ovaj tematski broj Hrčka sadrži izlaganja i primjere dobre prakse sa stručnog skupa.

Sadržaj: Sadržaj:

Riječ urednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Nataša Bujas i Iva Dužić: Čujete li knjige? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Svjetlana Devčić: Glasno čitanje – vježba i užitak . . . . . . . . . . . . . 35 Vesna Šredl: ideje, Heroji i sanjalice: istraživanje o poželjnim Praksa, inicijative osobinama književnih likova među učenicima Osnovne škole 27 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... Dr. Ivan Merz Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... 29 Dinka Kovačević: Prvi jezično prilagođen roman Davorka Premec: Mojih sat vremena Čudnovate zgode šegrta Hlapića . . . . . . . .čitanja . . . . . . ................ . . . . . . . . 32 . . . 38 Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: Zdenka Bilić: Bajkaonica: 13 godina čitanja bajki u OŠ Otok Zagreb . . . . 39 TkoBogadi: je Videku Ida Pričanapravio u podne . . košuljicu: . . . . . . . . . .poticanje . . . . . . . . .čitanja . . . . . . . . . . . 41 u udomiteljskim obiteljima Maja Klarić: Kreativna sinergija........................................... – Miss Foto i Miss Poetika . 34 . . . 41 Kristina Duvnjak: Poticanje prirodoslovne pismenosti učenika osnovne škole: primjer projekta Bioteka u pokretu . . . . . . . . . . . . 42 Aktualno

Poruka nove predsjednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Riječ urednice

Tema broja – Čitateljske grupe i klubovi u Hrvatskoj Dragi čitatelji ...................................................................... Ivana Bašić: Čitateljska grupa - mjesto dijaloga sa samim sobom, 2 s drugima i sa svijetom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Događanja

Primjeri dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Verena Tibljaš: Rijeka čitateljskih klubova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Mjesec hrvatske knjige Ivana Kelava i Mirta Šimić: Čitateljski klubovi Knjižnice Arijana Herceg Mićanović: Ivane Brlić Mažuranić u stvarnom i virtualnom svijetu . . . . . . . . . . 6 Čitamo li poeziju, čitaklub li nas poezija? . . .............................. Svjetlana Ciglar: Čitateljski Spajalica . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 7 Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 Zorka Renić: Razvijanje kulture čitanja u školi: Klub čitatelja Katica Novoselac: Galerija Medicinske škole Bjelovar . . . . . . pjesnika . . . . . . . . .................................. . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 7 AnaBazina Rubić:i Blanka Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama Blanka Bunjevac: Čitateljski klub Book Zone . ...... . . . 6 9 Žozefina Žentil Barić: Zadrani u potrazi za dobrim knjigama u Novosti iz ogranaka klubovima i na blogovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Buterin: Čitateljske mladih ........................... 6 NedaIvan Adamović: Osnivanje i radnavike Čitateljskog kluba Mame Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar . . . . . . . . . . . 11 Zbivanja u Hrvatskoj Goranka Rosanda Furlan: Od psihijatrijske bolnice Vrapče do Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : dječjih knjižnica – terapijski psi pomažu čitati . . . . . . . . . . . . . . . . 12 hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 Ivana Bašić: Čitateljske grupe i klubovi u Hrvatskoj: stručni skup Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 Hrvatskog čitateljskog društva povodom Međunarodnog dana Grozdana Ribičić: pismenosti 2014. . . . . . . .Slikovnica . . . . . . . . . .mojeg . . . . . .djetinjstva . . . . . . . . . . .......... . . . . . . 10 13 Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva Vedrana Kovač Vrana: Bašić, Ivana. O čitateljskim grupama ..... : 11 metodički priručnik s primjerima dobre prakse. Zagreb : Balans Zbivanja u svijetu centar za logopediju i biblioterapiju, 2014. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Aktualno . . . .čitanja: . . . . . . . intervju . . . . . . . .s. Metom . . . . . . . Grosman, . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Zagovaranje 19. europska konferencija o čitanju: Pismenost u novom kontekstu autoricom knjige U obranu čitanja................................ 36 komunikacije: istraživanje, educiranje i svakodnevica . . . . . . . . . 43 Pročitali smo smo za vas . .za . . .vas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pročitali Tea Čonč: Stropnik, Alka. Knjižnica za nove generacije: Ivana Debogović: Bašić,zaI.mlade. Biblioterapija virtualni sadržaji i usluge Zagreb: i poetska terapija: priručnik za početnike ..................................... Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 . . . Arijana Herceg Mićanović: Vuković, Tvrtko. Tko je u razredu ugasio svjetlo?: predrasude, stranputice i moguće promjene u poučavanju i proučavanju lirike na primjerima Cesarićevih pjesama Voćka poslije kiše i Pjesma mrtvog pjesnika. Zagreb : Meandarmedia, 2012. . . . . . . . . Drahomira Gavranović: Plevnik, Danko. Tolle lege: za slobodu čitanja. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2012. .

Riječ urednice Dragi članovi,

Davorka Premec: Pismenost i različitosti: Događanja . . . . .europske . . . . . . . . konferencije . . . . . . . . . . . . o . .čitanju . . . . . . ................. . . . . . . . . . 12 17 sažetak 17.

Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između Riječ urednice

44 46

dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti Dragi čitatelji, ovajpred put vama oblikovali podrubriku i ilustratori je dvobroj novogIlustracije Hrčka. Ovo je, prije svega, posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog tematski broj posvećen čitateljskim grupama i klubovima u i praktičnog O povijesti njihovoj Hrvatskoj kojistajališta. su predstavljeni na ilustracija, stručnom skupu održanom važnosti iMeđunarodnog odabiru pišu profesorice s Učiteljskog povodom dana pismenosti ove godine. To je fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva snovo namavodstvo ujedno i prvi skup koji je uspješno organiziralo su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i HČD-a, koje od travnja 2014. vodi novoizabrana predsjednica pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze Kristina Čunović. Također, Kristina je i novopridruženi član aktivnosti vezanih uz ilustracije. našeg uredništva. Skrenula bih vamdvije pozornost i na intervju s Tijekom gotovo godine, koliko smo pripremali autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s ovaj broj, stigao je impozantan broj zanimljivih i kvalitetnih kojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim priloga, na čemu vam zahvaljujem. No, zbog financijske čitateljimakoja u suvremenom dobu. situacije, nam trenutno diktira ritam izlaženja, te zbog S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera aktualnosti sadržaja, brojni tekstovi objavljeni su u našem dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. e-biltenu. S druge strane, baš zahvaljujući ovakvoj situaciji, Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene širimo međusobnu komunikaciju na nove medije. dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički Stoga vas pozivam da nam i dalje šaljete svoje ideje, bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). prijedloge, priloge, jer ćemo za sve naćiTako mjesta, bilo na ćemo, objavljujući u virtualnom tiskanim stranicamavaše ili upriloge virtualnom prostoru. prostoru, popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka.

AlkaizStropnik: Pismenosti Novosti ogranaka . . . . . . . . . . . 21. . . . stoljeća . . . . . . . . ......................... . . . . . . . . . . . . . . 13 20 Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 Davorka Semenić-Premec: 6. godišnja i izborna skupština ogranka HČD-a za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju . . . . . . . . 20 Ilustracije i ilustratori Kristina Čunović: Izborna skupština karlovačkog ogranka HČD-a . . . 21

Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19

Obilježen Međunarodni dan Likovni pismenosti . . . . . .ilustracije . . . . . . . . . . . . . 21 Antonija Balić-Šimrak: aspekti Gabrijela Vine: Projekt Uspon u pismenost na karlovački način . . 21 u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 Adrijana Hatadi: Lansirali smo ljubav prema čitanju u Osnovnoj Narančić Kovač: školiSmiljana Braća Radić Koprivnica . . . .Kratka . . . . . . .povijest . . . . . . . ilustracije . . . . . . . . . .. . . 22 22 Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala Maja Lesinger: Svemirski lov na blago povodom Međunarodnog .................................................................... danailustratorima pismenosti u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga . . . . . . . . . . 22 22 Tomislav Torjanac: Sprega riječiu ipismenost . slika ......................... Sanja Delač: Razredni projekt: Uspon . . . . . . . . . . . 24 23 Kestutis Kasparavičius Hrvatskoj: intervju . . . . . . . . . i . ja . . ........ . . . . 26 23 Ivana Guljašević: uRiječ, ilustracija, animacija

mr. sc. Alka Stropnik, Ivana Faletar

nakon godine dana pred vama je novi broj Hrčka.

14. godišnja i izborna skupština Hrvatskog čitateljskog društva . . 17 ELINET – The European Literacy Policy Network . . . . . . . . . . . . 17 Tematski osvrti Kristian Ujlaki: Prikazi stručnih skupova u svijetu . . . . . . . . . . . . 19

Tematski osvrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Mate Juric: Prikaz komparativnog istraživanja studentskih navikaUrednica: čitanja i kupovanja knjiga . . . . Prijelom: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Lajpciške za podučavanje rane pismenosti . . . . . . . . . . Ana preporuke Sudarević 24DB Igor Kanižaj: Zašto smo još uvijek medijski nepismeni? . . . . . . . . Petra Uredništvo: Skelin Giljanović: Djeca medija .Sjedište . . . . . . . . HČD-a: . . . . . . . . . . . . . dr.Herceg sc. Ivanka Stričević, OŠ je Antunovac, Arijana Mićanović: Entuzijazam slaba valuta Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, ili o čemu govorimo kad govorimo o ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . .

25 25 26 28 29 30

Školska 15 tel. 031/278-899; Praksa, ideje, inicijative . . . . . . . . . . faks . . . . .031/278-895; . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Kristina Čunović: Čitaj mi!: kampanjae-pošta: za promicanje čitanja Lektura: hcd@hcd.hr; naglasGoran djeci od rođenja . . . Faletar . . . . . . . . . URL: . . . . . http://www.hcd.hr . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Tanacković

Ugodno čitanje! Ugodno čitanje! Urednica Urednica 2

Poruka nove predsjednice Hrvatskog čitateljskog društva

DOGAĐANJA

Međunarodnog dana pismenosti, Poštovani članovi i članice Hrvatskog čitateljskog društva! Na izbornoj skupštini održanoj u travnju 2014. u Zadru iza- 8. rujna 2015. Naime, svaki peti brano je novo predsjedništvo za razdoblje od 2014. do 2016. g. petnaestogodišnjak ili 75 milijuZahvaljujem na ukazanom povjerenju u ime Predsjedništva kona odraslih osoba u Europi ima jeg čine: Kristina Čunović, predsjednica, Snježana Berak, prva poteškoća u čitanju i pisanju što dopredsjednica, i Klaudija Ladan Mandić, druga dopredsjedni- im otežava pronalaženje posla, Kristina Čunović, predsjednica ca. Velika nam je čast što možemo nastaviti dobar rad dosadaš- socijalizaciju i inkluziju ograHrvatskog čitateljskog društva njeg vodstva s kojim i dalje namjeravamo surađivati. ničavajući njihovo sudjelovanje 2014.- 2016. g. Plan Društva je i u idućem mandatnom razdoblju nastaviti u kulturnom i društvenom živos dosadašnjim aktivnostima. Nastavit ćemo informirati članove tu. Hrvatskom čitateljskom društvu to je poticaj za organizaciArijana Herceg Mićanović a ponegdje i očistiti teren odu čitanju predodžbi Društva o najnovijim događanjima u zemlji i svijetu, o istra- ju predrasuda, stručnog skupa Rana pismenost i poteškoće koji će i osvijestiti da poezija arijana.herceg.micanovic@kgz.hr živanjima i projektima koji promiču čitanje i pismenost putem sestečenih održati tijekom 8. rujnaškolovanja 2015., čime bismo sečinjenicu priključili Europskoj jest živaza i duboko prisutna životu te da nam postojaima mrežne stranice www.hcd.hr, glasila Hrčak, e-biltena http:// kampanji poticanje čitanjaui našem obilježili 20. obljetnicu rećiudruge. o namaS samima. A ono u čemuzamolili se prepoznajemo Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! hcdbilten.wordpress.com/, elektroničkom poštom kao i objav- njašto naše obzirom na navedeno, smo Ministarskloni smoi cijenjenu doživljavati kao nešto i “naše”. Zvuči poznato? To su samo neki stereotipa ljivanjem kalendaraNažalost. događanja. Nastojat ćemoodnastaviti objav- stvo kulture ministricu dr.blisko sc. Andreu Zlatar-Violić da Pošli smo od pretpostavke da poezija jestPozivam negdje ovdje, o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira ljivati glasilo Hrčak kako bismo vam prenosili informacije o preuzme pokroviteljstvo/sufinanciranje skupa. ogranke je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki kao neštoi aktivnostima hermetično, samodovoljno i samoupućujuće skupovima ogranaka Društva. Podsjećam te kako dasamo se pojačano aktiviraju i osmisle obilježavanje Međunarodnog način reaktualizirati. teško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. je za Društvo posebno važno, u vrijeme kada izostaje redovna dana pismenosti 2015. u lokalnim sredinama. Svi koji imate voI dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, potpora države, redovito uplaćivanje članarine. Stoga pozivam lju, a ne znate kako, slobodno se obratite Predsjedništvu koje će ima svoju publiku i nekako nalazi put do sve članove, pojedince i ustanove da to redovito čine. pomoći da napravite prve korake. nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, Jedan od planova Društva u naredne dvije godine nastaPosebno veseli sve veći odaziv naših članova, ali i onih koji smještena na marginama margina, vak je partnerske suradnje u provođenju nacionalne kampanje to još nisu, na naš fotografski natječaj Smiješak... čitajte! koji je prepuštena malom krugu onih koji ju za poticanje čitanja naglas djeci od rođenja Čitaj mi!. Naime, prošle godine, prigodom pokretanja kampanje Čitaj mi!, naslovpišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. Hrvatsko čitateljsko društvo je zajedno s Hrvatskim knjižničar- ljen Smiješak.... Čitaj mi!. Na ovogodišnji 9. fotografski natječaj Jedan je od pokušaja da se popularizira skim društvom, Hrvatskim pedijatrijskim društvom, Hrvatskom pristiglo je 25 fotografija, a ocjenjivačka komisija izabrala je pjesništvo svakako i odabir teme udrugom istraživača dječje književnosti i UNICEF-om, a pod pobjedničke fotografije Igora Popovića, Maje Lončar i Monike ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih, po- Reljić. Od ove godine uključili su se Naklada Ljevak i Hrvatski – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim krenulo prvu nacionalnu kampanju za poticanje čitanja u obite- fotosavez kao sponzori koji su pobjednike natječaja darivali svoimperativom željelo barem u ovih mjesec lji, udana želji da se kod roditelja, ali i cjelokupnog društva, razvije jim izdanjima. (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora svijest o važnosti čitanja. U godini dana od pokretanja kampanje U narednom razdoblju nastavit ćemo raditi u Europskom odprema poeziji i pjesnicima, učiniti ih organizirano je preko 300 događanja u kojima je sudjelovalo boru IRA-e (IDEC) te u Udruzi europskih čitateljskih društava vidljivijima i pristupačnijima – vratiti okopoeziji 10000 čitatelje djece i roditelja. Preko 1000 volontera sudjelovalo (FELA). Na radnom sastanku IDEC-a u siječnju 2015. predstai čitateljima poeziju – pa je ujeprovođenju aktivnosti kampanje i promicalo čitanje naglas vit ćemo hrvatsku kampanju Čitaj mi! koju je Hrvatsko čitateljs tom nakanom u knjižnicama diljem djeciHrvatske u dječjimodržano vrtićima,mnoštvo školama, pjesničkih obiteljskim centrima. Čitalo sko društvo kandidiralo za nagradu International Reading Assose ususreta, parkovima i naradionica gradskimi trgovima, tribina, izložbi. u pedijatrijskim ambu- ciation Award for Innovative Reading Promotion in Europe kao lantamaDjelić i na dječjim odjelima bolnica. kampanje Či- najinovativniji projekt u području promicanja rane pismenosti. tog programa ostvarenAktivnosti je i Također, nastavljamo djelovati u Povjerenstvu za izradu taj mi! možete pratiti na mrežnim stranicama www.citajmi.info na ovogodišnjem Interliberu gdje već Nacionalne strategije za poticanje čitanja, koje je imenovala i društvenim mrežama Facebook i Twitter. Prvi puta u Hrvatskoj tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na ministrica kulture RH Andrea Zlatar-Violić 18. veljače 2014., mogli ste vidjeti uz prometnice veleplakate koji promiču čitanje svom štandu priređuju radionice za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina a u kojem u ime Hrvatskog čitateljskog društva aktivno djeluje u obiteljima s malom djecom. Budući da svakom djetetu treba mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske Drahomira Gavranović. Zadaće Povjerenstva su: izrada Nacioomogućiti čitanje i razvijanje uz čitanje, nastojat ćemo kontinuknjige. Valjalo je dakle ponuditi program nalne strategije za promicanje kulture čitanja i poticanja navike irano promicati ranu pismenost i kulturu čitanja u obiteljima i koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka čitanja, izrada posebnog akcijskog plana za odgajanje i animitimeovog doprinijeti održivosti kampanje Čitaj mi!. teksta nego ih i pokušati pretvoriti ranje čitatelja najranije dobi, osmišljavanje posebnihPoetskog mjera koje Zahvaljujući iniciranju i pokretanju mnogobrojnih aktivnosti Ivana Bašić osmislila je i provela radionice u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i uključuju brigu za hrvatsku književnost i autore, stvaranje kojeneagresivno, jačaju pismenost i kulturu čitanja u Hrvatskoj, naše Društvo kolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobropreta opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, poznatih pjesama kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. zalirskih kritičko čitanjetehnikom književnih i neknjiževnih tekstova jedina je udruga iz Republike Hrvatske prihvaćena kao pridru- postavki nove i originalne pjesme. tih je radionica proizašao čitav Alka uStropnik, Aleksandra Željka Network Lazar i – i druge. Nadamo se da ćeIzdržava donošenjem ove Strategije ženi partner projektu The EuropeanCvitković, Literacy Policy niz vrlo zanimljivih kreativnih rješenja. Arijana Herceg su ga program radionica skrbiti o kulturi ičitanja u smislu redovite analize promjeELINET. Projekt je Mićanović dvogodišnjiosmislile i financira Europska komisija trajno Skupina učenika odjela Škole primijenjene za djecuod i mlade kroz 2014. koje jedo tijekom održavanja kontekstagraﬁčkog čitanja, dosljedne podrške novim nau razdoblju 1. veljače 31. siječnja 2016. Interlibera Ukupni fond na društvenog umjetnosti i dizajna teiz osiguranja Zagreba sudjelovala je ukoordinacije radionici i 439eura, polaznika, od čegakoordinira 223 tinejdžera. projektima financiranja, je 4prošlo milijuna a projektom Sveučilište u Kölnu. cionalnim Kako ilustrirati na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban jeDruštva, izazov svoja bilo znanja osmišljavanje radionica njihovepjesmu provedbe. Kao predsjednica i iskustva stečena uzapo- evaluacije Tomislava Tomića tri pjesme Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s većugrađujem dosta izgrađenim Pred nama je još ilustrirali jedno aktivno i radnoDobriše razdoblje. Pozivamo kretanju nacionalne kampanje Čitaj mi! zajedno s Radovi nastali naaktivnostima, toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, kojau poeziju čita europske rijetko i nerado, da Kaštelana. nam se pridružite svojim savjetima i pridrugim članovima ELINET-a oblikovanje kampanje vasJure zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnomčitanja samo koja u školi. se pokrenuta suočiti s povodom nizom jedlozima. za poticanje će bitiTrebalo službeno

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

TEMA BROJA

Hrčak TEMA BROJA – ČITATELJSKE GRUPE I KLUBOVI U Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. HRVATSKOJ Čitateljska grupa – mjesto dijaloga sa samim sobom, s drugima i sa svijetom

Sadržaj:

Ivana Bašić Riječ urednice ivana.basic.baj@gmail.com

čite fizičke reakcije (izraz lica, položaj tijela, visina glasa, Praksa, ideje, inicijative približavanje ili udaljavanje od drugoga) raznih članova Jerkostvaraju Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 s grupe poseban referentni okvir za socijalizaciju Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... ljudima sličnog interesa, ali drugačijih pogleda na 29 svijet, Davorka Mojih sat vremena 32kou čemu sviPremec: sudjeluju cijelim svojim čitanja bićem................ I dok je pri Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: čovjek fizički skriven, munikaciji u virtualnom prostoru Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja pri čemu je jedna njegova važna dimenzija isključena, u u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 čitateljskim grupama možemo biti cjeloviti – jedinstvo duha, duše i tijela. Članovi čitateljskih grupa dolaskom Aktualno naZagovaranje susret potvrđuju cjelovitu prisutnost čitanja:svoju intervju s Metom Grosman,u vremenu i prostoru jer sa sobom ne mogu donijeti samo glas ili36 samo autoricom knjige U obranu čitanja................................ jednodimenzionalnu sliku svog bića. Doći na susret čin je samostalne Pročitalivolje, smopotvrda za vasvoljnog sudjelovanja u trenutku kojeg s drugima, kakvi god u tom trenutku bili i s Ivanadijelimo Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska čim god sepriručnik u tom trenutku u privatnom životu suočavali. terapija: za početnike ..................................... 38 Čitateljska grupa mjesto je na kojem naši stavovi, misli i osjećaji, povezani upravo s aktualnim trenutcima naših života, ne mogu ostati do kraja skriveni. Dolaskom na susret potvrđujemo da smo spremni jedan djelić svojih života utkati u djeliće života drugih ljudi. Tko nije spreman članovi, naDragi takvu vrstu razmjene i prožimanja s drugima, obično nakonnekog godinevremena dana predosjeti vamada je novi broj Hrčka. nakon čitateljska grupa nije za Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između njega i izabere neki drugi oblik dijeljenja u kojem može dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja zadovoljiti potrebe za razmjenom informacija o knjigama teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti ili za neobaveznim virtualnim raspravama iz kojih se u ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori svakom trenutku može fizički isključiti, mu netko ili posvećenu ilustracijama u književnosti, i toako s teorijskog nešto nije po volji. i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj Ulaganje naporapišu u profesorice čitanje knjige, dijalog sa samim važnosti i odabiru s Učiteljskog sobom i s udrugima susresti za mjesec fakulteta Zagrebu, koje a svojaćemo praktična iskustva s nama dana, su podijelili tema neki od naših najpoznatijih ilustratorabilježenje i promišljanje o kojima želimo razgovarati, pisaca.i razmišljanje Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze detalja o njihovoj važnosti, dio su pripreme vezanih uz ilustracije. zaaktivnosti susrete. Sve navedeno govori u prilog tome da je riječ Skrenula bih vam pozornost i nao intervju s o procesu koji traje cijeli mjesec, komunikaciji za koju autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s se pripremamo i koja ima utjecaj na naš svakodnevni žikojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim vot, makar utoliko što osjećamo da imamo svoju malu čitateljima u suvremenom dobu. zajednicu s kojom u stalnom unutrašnjem dijalogu o S druge strane, smo primijetit ćete nešto manje primjera bitnim pitanjima smisla, etike i estetike. Učinak dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. ovakvih druženja smanjenje osjećaja izolacije, jačanje interesa Naprotiv,jeradi bolje, brže i jednostavnije razmjene zadobrih drugeideja i drugačije, osjećaj zadovoljstva i savjeta veći oblikovali smo elektronički pri čitanju biltenkoje (https://hcdbilten.wordpress.com/). knjiga bismo inače brzo odbacili ili Tako zaboravili (ili ih ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, nikada ne bismo uzeli u ruke), bolje pamćenje sadržaja i, popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. što je najvažnije, stvaranje zajedničkog okvira značenja koji se iskazuje kroz posebnu vrstu humora karakterističUgodno čitanje! nog za svaku čitateljsku grupu.

Dragi čitatelji ...................................................................... 2

Čitateljske grupe su iz više razloga u posljednjih nekoDogađanja liko desetljeća dobile na važnosti u zapadnom svijetu i svi Mjesec knjige razlozi stoje hrvatske u odnosu prema ekonomskim čimbenicima Arijana Herceg Mićanović: koji određuju način života i, što je puno važnije, vrijedČitamo li poeziju, čita li nas poezija?Svijet .............................. 3 nosne sustave pojedinaca i obitelji. rada određuje Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 čovjeka kao proizvođača i potrošača koji, između proiKatica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 zvodnje dobara i potrošnje novca kojeg je zaradio, ima taAna Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 man toliko vremena da oblikuje svoju potrošačku listu, a Novosti iz ogranaka razgovori s drugim ljudima pritom su mu jasno usmjereni Ivan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6 gotovo jedino na iskazivanje potrošačkih želja i potreba. u Hrvatskoj Pri Zbivanja tome mediji zauzimaju mjesto samozvanog ovlašteŠtefka Batinić: Od slikovnjaka Vragobe zadovoljenja : nog posrednika između želja ido njihovog te hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 postaju mjesto stvaranja slike standarda koji odgovara Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 određenim ekonomskim mjerama za koje je pojedinac Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 spreman – imati više novca uvijek znači dobiti i više slika Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 koje trebaju ispuniti prazan prostor za standard kojeg nosvijetu vacZbivanja diktira. U u takvom svijetu čovjek se nalazi u tankom Davorka Premec: Pismenost i različitosti: procijepu između onoga što bismo nekada nazvali „višim sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 silama“, prisiljen na nedostatak vremena za usmjerenost na ono što ga udaljava Tematski osvrti od svijeta proizvodnje i potrošnje. Duhovno osiromašeni čovjek koji postane svjestan svog Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 položaja, traži prostore u kojima će njegov duh, duša i tiIvana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 jelo dobiti drugu vrstu zadovoljenja, u odnosu na unutraši ilustratori nje Ilustracije slike i vrijednosti koje ne diktira tržište ideja i slika. Smiljana Narančić Kovač: Slika ili u dječjoj knjizi 19 Upravo za ljude koji se vraćaju tek kreću na........... put prema Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije unutrašnjem (prema traganju za osobnim vrijednostima u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 kojeSmiljana su uvijek predmet preispitivanja) Narančić Kovač: Kratka povijestčitateljske ilustracije .. grupe 22 važan suLovrenčić: prostor jer se naoslikanosti takvim mjestima Sanja Iskustvo – pohvalaisključivo i jedino dijele unutrašnje slike, onakve kakve nikome ilustratorima .................................................................... 22ne mogu i ne žele biti projekcije kako živjeti i prema čemu Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24se Ivana Guljašević: ilustracija, animacija i ja ili ....... 26 upravljati da bi bioRiječ, društveno priznat, omiljen u glavnom toku trenutnih pomodnosti. Suvremeni zapadni čovjek ima toliko malo vremePrijelom: stavove, misli i na zaUrednica: duboke razgovore koji reflektiraju Ana Sudarević 24DB osjećaje da mu razgovor o knjizi koji se odvija samo jedHČD-a: nom Uredništvo: mjesečno, što je najčešćaSjedište dinamika čitateljskih susc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, sreta,dr. dostojno ispunjava onaj minimum smislenog sadrDrahomira Gavranović, 31216 Antunovac, žaja mr. potrebnog reflektiranjeŠkolska često nerazumljivih potisc. Alka za Stropnik, 15 tel. 031/278-899; caja Ivana kojimaFaletar je ispunjen svakodnevni život. U svemu tome faks 031/278-895; izuzetno je važna fizička blizina ljudi shcd@hcd.hr; kojima se jednom Lektura: e-pošta: Gorančlan Tanacković Faletar URL: http://www.hcd.hr mjesečno čitateljske grupe susreće, jer upravo razli-

Riječ urednice

Urednica

2 4

TEMA BROJA

DOGAĐANJA

jaloga sa samim sobom, s drugim i sa svijetom, prostor slobode u kojem se značenja formiraju isključivo iz skupa različitih osobnosti okupljenih na jednom mjestu. Upravo u tome je ljepota i vrijednost ovakvog načina druženja – svi članovi čitateljskih grupa svjesni su da je zajedničko uporište grupe u poštivanju različitosti i u ravnopravnosti koje dolaze iz užitka razgovora o pročitanom. Čitajući knjige učimo čitati svijet – dijeleći iskustva o pročitanom učimo koliko različitih mišljenja o tom svijetu ima, uživamo u višeznačnosti, i upravo zato možemo otkriti one univerzalne, svevremenske, neprolazne poveznice između ljudi. Svijest o zajedničkim temeljima, a ponegdje i očistiti od predodžbi dopredrasuda, koje dođemo na ovakav način,teren snažnija je od svake stečenihuma tijekom školovanja i osvijestiti poduke – ona prožima cijelogačinjenicu čovjekadajerpoezija spoznai duboko prisutna u našem životu te da nam ima jejest na živa cjelovit način, iz mnogobrojnih različitih iskustava što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo čitanja knjige/čovjeka/svijeta.

Zbog svega navedenoga čitateljsku grupu možemo (i moramo) razumijevati kao poseban model učenja koji nam samo potvrđuje da je čovjek motiviran za čitanje (i učenje) samo i jedino onda kad može dijeliti sadržaje i u njih upisivati osobna značenja. Ovo je posebno važno u svijetu u kojem je pluralizam ideja stvorio široki prostor, u kojem čovjek sve teže pronalazi ljude koji su voljni zajedno s njim istraživati i ulaziti u konstruktivne rasprave poticajne za osobni razvoj. Umjesto da se zrcale u gotovim slikama koje im nude velike „tvornice snova“, članovi čitateljskih grupa upoznaju drugog čovjeka – jedino biće kroz koje možemo upoznati sami sebe, jedinu točku Arijana zrcaljenja na Herceg kojoj smoMićanović uvijek usklađeni, sa svim svojim arijana.herceg.micanovic@kgz.hr vrlinama i manama, koliko god nam se to činilo nemogućim ili nedostižnim idealom. Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! U tom smislu čitateljske grupe nisu samo mjesto njeZvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa govanja kulture čitanja – one su mjesto njegovanja dio pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki način reaktualizirati.

kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te teško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, ima svoju publiku i nekako nalazi put do nje, poezija jedobre u mnogo prakse težoj situaciji, Primjeri smještena na marginama margina, prepuštenačitateljskih malom krugu onih klubova koji ju Rijeka pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. Jedan je od pokušaja da se popularizira pjesništvo svakako i odabir teme Verena Tibljaš Dječji klubovi Mali knjigoljupci i Male knjigopije, ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige mreža čitateljskih grupa Biblioklub (9 čitateljskih grupa), – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim Emocija. Strast. Osobna uključenost. Tri su ključne tinejdžerski klub Čarobna kućica, dva kluba za mlade imperativom željelo barem u ovih mjesec fraze kojima se osniva svaki čitateljski klub. Ili bar svaki – Studentski čitateljski klub i Vrli novi čitateljski (2 čidana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora kojiprema želi uspjeti. tateljske grupe), tri kluba za odrasle – Nedopričljivi, Čipoeziji i pjesnicima, učiniti ih Da bismo pokrenuli jednu lavinu čitateljske strasti, tateljska grupa ogranka Drenova i One, te dva „rubna“ vidljivijima i pristupačnijima – vratiti moramo prije svega nositi upoeziju sebi. Da poezijiječitatelje i čitateljima – pabismo osjećali ra- kluba – Manga & anime klub i mreža Fantasy klubova (3 je čitateljskih s tom nakanom u knjižnicama dost druženja, moramo diljem u sebi nositi radost či- grupe tinejdžera, stariji osnovci i srednjoškolci). Što se Hrvatske održano mnoštvo pjesničkih tanja. Da bismo išta osjetili, moramo biti osobno uključe- zapravo događa u Rijeci? Tihi i spori, ali sigurni i stvarsusreta, tribina, radionica i izložbi. ni. Ako smo osobno uključeni, osjećat ćemo pripadnost. ni rast klubova tijekom vremena. Rast voditelja (i porast programa ostvaren je i I to je Djelić krug utog kojem se rađa čitateljski klub. To je krug u broja i osobni rast), rast članova (i porast broja i osobni na ovogodišnjem Interliberu gdje već kojem, strašću i ljubavlju zalijevan, raste čitateljski klub. rast), rast klubova (i porast broja i uzrastanje). Jedni iz tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na Dodamo li priređuju prstohvatradionice igre i prstohvat svom štandu za djecu i hrabrosti, dobit drugih proizlaze, inspirirajući jedni druge, učeći jedni od Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina ćemo prvi čitateljski klub u Gradskoj mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatskeknjižnici Rijeka. drugih, ispreplićući se međusobno. Niknuo 2001. jeg.,dakle na krilima tinejdžerki uz vjetar Kako je moguće oblikovati jedno takvo stablo? Koknjige.jeValjalo ponuditidviju program koji će ne samo osporiti tvrdnje u leđa jedne knjižničarke. Zvaos početka se Book café Moljac. I ordinacijom njihova postojanja i djelovanja, njihova rasovogjeteksta i pokušati pretvoriti rastao punihnego desetihgodina. Pokazao je put svim ostalim poreda rasprava, njihovih posebnih aktivnosti, njihovih Ivana Bašić osmislilaispreplitanja, je i provela radionice u njihovukoji suprotnost dokazujućinicali i pokazujući, suptilno i klubovima su s vremenom u knjižnici. Za sve međusobnih druženja, susreta. Poetskog Svom tom kolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, životne dobi i uzraste. Od najmlađih, preko tinejdžera i razgranatom brigom stvara se osjećaj zajedništva, osjepoznatih lirskih pjesama tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. studenata, do onih u zlatnim i još zlatnijim godinama. Do ćaj bliskosti među voditeljima i među članovima. Osjećaj nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i danas ih jeHerceg osnovano četrnaest. Nekisusuprogram se u međuvremepripadnosti istoj ustanovi – knjižnici niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja.koja brine o njima. Arijana Mićanović osmislile radionica nu za ugasili, nicali. klubova Interlibera u Gradskoj Koordinator programa ujedno koordinator čitateljSkupina učenika graﬁčkog odjelaje Škole primijenjene djecu idrugi mlade su kroz koje jeDanas tijekomtih održavanja knjižnici Rijeka ima devet. Devet klubova, ali sedamna- skih klubova. On komunicira voditeljima umjetnosti i dizajna iz Zagrebas sudjelovala je iumotivira radionici njiprošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. Kakomeđusobnu ilustrirati pjesmu na kojoj su uzinformira pomoć svog profesora Poseban je izazov radionica za est čitateljskih grupa, jerbilo dva osmišljavanje su kluba mreže čitateljskih hovu komunikaciju, kolege knjižTomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim grupa. Puno je to grupa, puno je to ljudi. Od 8 do 78. ničare o aktivnostima klubova, upućuje ravnatelja ii voJure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doistadjelovanja, su vrlo ukusima stavovima, poeziju rijetko i nerado, Velika je toi rijeka koju koja pokreće istačita strast – strast prema ditelje poslovanja u problematiku klupskog zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnom samo u školi. Trebalo se suočiti s nizom čitanju i dijeljenju dojmova o pročitanom. informira javnost o terminima rasprava, naslovima knji-

3 5

TEMA BROJA

Hrčak ga koje se čitaju, surađuje s izdavačima i s cijelom zajed- Sve je to život, pa i kad dođe trenutak odumiranja, ako lijeka nema, treba ga uzeti kao prirodni slijed. Dao je svonicom, uključuje klubove učitateljskog razne kulturne društva, manifestacije. Glasilo Hrvatskoga br. 43-45, prosinac 2011. Sve to i mnogošto drugo utječe na osjećaj jake među- je, ostavio traga. Možda će novi i drugačiji klub unijeti sobne povezanosti klubova i ljudi koji klubove vode. A novu radost u zajednicu. danas, trinaest godina nakon početka, u vođenje klubova Stablo čitateljskih klubova Gradske knjižnice Rijeuključeno je 9 knjižničara i 19 mladih volontera – člano- ka tijekom trinaest godina života razvilo je razgranatu va knjižnice i klubova. Respektabilna brojka! Dok je „još krošnju koja svojom širinom, strukturom, stalno ničućim jučer“ programska aktivnost u knjižnici smatrana nekom mladicama i plodovima, a napose atmosferom ulijeva sisporednom, manje važnom aktivnošću, danas broj ljudi gurnost i zadovoljstvo svima koji se nađu pod njom. Prouključen klupski život ulijeva radost i dokazuje da se voditi svojeideje, slobodno vrijeme u raspravama o pročitanoj Praksa, inicijative Riječuurednice knjizi s ljudima istih interesa, za strastvenog je čitatelja strpljenje, posvećenost i upornost isplate. Ovoj je proDragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 gramskoj aktivnosti trebalo puno vremena da zaživi, ali najbolje mogućeBajke provedeno Knjižnica....... pretvoreMatija Dreven: – izvori vrijeme. multikulturalnosti 29 u košnicu čitatelja, koji o pročitanom, najbolja sadaDogađanja daje plodove kakvima se nitko nije mogao nadati u naDavorka Premec: Mojih sat bruje vremena čitanja ............... 32 je Božena knjižnica Kolman Finžgar i Silva Kos:zamisliti. početku. Osim onih rijetkih, koji su vjerovali u ideju. moguća koju možemo Mjesec hrvatske knjige Tko je Videkuli,napravio košuljicu: poticanje čitanja čitatelja Putovanje krozMićanović: vrijeme zahtijeva vještinu prilagodbe. Uspijemo u konačnici, razvojem svjesnog Arijana Herceg u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 utjecati na općedruštvenu klimu i razvoj društva u cjelini, Stalno osluškivanje potreba, (ne)zadovoljstva članova. Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? .............................. 3 možemo reći da smo na dobrom tragu i da provodimo Odrastanje s klubom praćenje interesa, čitaAna Rubić: 30 dana ––30 pjesnikapromjena .................................... 4 Aktualno svoju misiju. Jer, čitateljski klub puno je više od grupe teljskih i navika. Svaka zasićenost očekuje osvjeKaticaukusa Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 Zagovaranje čitanja: ointervju s Metom Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 ženje. Odlasci, dolasci (napuštanje kluba, novi članovi) ljudi koja razgovara knjigama. I imaGrosman, puno veću moć no autoricom knjige U obranu čitanja ................................ 36 podrazumijeva Novosti iz spremnost ogranakana nove i drugačije situacije. što nam se na prvi pogled čini. Iskoristimo je.

Sadržaj:

Ivan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6

Pročitali smo za vas Zbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 Čitateljski klubovi Knjižnice Ivane Brlić Mažuranić u stvarnom i hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 virtualnom svijetu Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 KristinaKelava Giacometti: Putovanje Ivana i Mirta Šimiću dane djetinjstva ..... 11 čitateljskog kluba razmjenjivati informacije i dojmove o mirta.simic@kgz.hr pročitanim knjigama te dobivati informacije o ostalim doZbivanja u svijetu Dragi članovi, Davorka Premec: Pismenost i različitosti: gađanjima u knjižnici, klub već u prvih mjesec dana presažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić djeluje u sklopu rasta zadane okvire. Jedan dioječlanova kluba su korisnici nakon godine dana pred vama novi broj Hrčka. Prorijedila učestalost izlaženja,jealiizvrijeme između ali i Knjižnica grada Zagreba kao ogranak Knjižnice Silvi- knjižnice, nosevelik broj članova cijele Hrvatske, TematskiKranjčevića. osvrti za prikupljanje većeg broja ja Strahimira Već od svog osnutka 1991. iz dva širebroja regijeiskoristili (Srbija,smo Bosna i Hercegovina te Makedonija). teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 g. veliku pažnju posvećuje promicanju knjige i čitanja Danas ima 526 članova i svakim danom raste. osvrti ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije Ivana Faletar:različitih Alternativni načini promicanja čitanja u16 organizacijom aktivnosti i uključivanjem sve Kvalitetom i zanimljivošću postovai ilustratori klub je u svoje posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog akcije za poticanje čitanja na nivou Zageba i Hrvatske. članstvo privukao i brojne pisce i izdavačke kuće, s koIlustracije i ilustratori i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjojpromicanju knjizi ...........knjige 19 jima je uspostavljena intenzivna suradnja, što je povećalo U želji da još aktivnije doprinesemo važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog Antonija Likovni aspekti ilustracije aktivnosti u knjižnici koje članovi kluba održavaju i čitanja, u Balić-Šimrak: studenom 2012., u suradnji s mr. sc. Ivanom broj fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 je volonterski (tribine, predstavljanja knjiga, književni suBašić, predsjednicom Udruge Balans centra, osnovan su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i Narančić Kratka ilustracije .. 22 sreti, radionice). druge strane, to jedonosimo potaknuloprikaze osnivanje prviSmiljana čitateljski klub uKovač: knjižnici – povijest Opstanak – namijenjen pisaca. Također, Su rubrici Događanja Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala dva čitateljska u knjižnici – Čitateljski klub Na odraslim korisnicima. Način rada kluba osmišljen je po jošaktivnosti vezanih kluba uz ilustracije. ilustratorima .................................................................... 22 vam pozornost intervju s klub Algoriklasika bih (listopad 2013.) i na Čitateljski uzoru na primjere single-title klubova u svijetu, a temelji traguSkrenula Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 autoricom knjige U obranu čitanjaAMetom Grosman s tmov KaLibar (prosinac 2013.). Facebookov čitateljski se na jednostavnom principu rada – za svaki susret članovi Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 kojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim pročitaju istu knjigu i potom o njoj razgovaraju i razmje- klub postao je i mjesto susreta članova drugih čitateljskih čitateljima u suvremenom iz cijele Hrvatske.dobu. Postovima o susretima naših njuju dojmove. Susreti se održavaju jednom mjesečno po klubova S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera čitateljskih klubova potičemo i osnivanje čitateljskih kludva sata te se odvijaju u ugodnoj atmosferi i dinamičnoj Urednica: Prijelom: dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. Ana Sudarević 24DB bova u drugim sredinama (Pakrac, Zadar). Nadalje, Čikomunikaciji u kojoj svi članovi ravnopravno sudjeluju. Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene tateljski klub iOpstanak otvoriosmo je elektronički vrata i kolegicama iz Uspješan rad čitateljskog kluba potaknuo je Mirtu ŠiUredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja savjeta oblikovali sc. Ivanka Stričević, Antunovac, knjižnica koje su dolazile na susrete, te su po uzoru mić, dr. koordinatoricu Knjižnice OŠ Ivane Brlić Mažuranić, da drugih bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, Opstanak osnovani čitateljski klubovi uprostoru, Knjižnicama već u veljači 2013. osnuje Čitateljski klub Knjižnice na naćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom mr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 Zagreba (Knjižnici Novitiskana Zagreb, Knjižnici društvenoj mreži Facebook, prvi tipa u Knjižnica- grada popuniti vrijeme između dva broja Hrčka. Jelkovec Ivana Faletar tel.takvog 031/278-899;

Riječ urednice

faks 031/278-895; ma grada Zagreba, i prihvati obveze administratorice gruLektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; pe. Prvotno zamišljen kao mjesto gdje će članovi stvarnog Goran Tanacković Faletar URL: http://www.hcd.hr

i Knjižnici Ante Kovačića), te u Židovskoj općini Zagreb. Ugodno čitanje! Urednica

2 6

TEMA BROJA

DOGAĐANJA

Čitateljski klub Spajalica

Svjetlana Ciglar različitim karakterima, viđenjima i svjetonazorima. RaMjesec svjetlana.ciglar@kgz.hrhrvatske knjige sprave su spontane i slobodne. Ne bojimo se izgubiti

malo vremena, jer vrijeme u kojemu se uživa, nije izgubljeno. Uz čaj i kekse uživamo u lijepom štivu, učenju, druženju, razgovorima i našoj međusobnoj različitosti. Istaknula bih da u našoj Knjižnici djeluje još jedan vrlo specifičan čitateljski klub. Posrijedi su Čitkaranja, namijenjena korisnicima Udruge za promicanje inkluzije, dakle osobama s posebnim često nepipredrasuda, a ponegdje i očistiti potrebama, teren od predodžbi smenima, ali spremnima u slušanju stečenih tijekom školovanjauživati i osvijestiti činjenicuknjiževnosti. da poezija Spajalice sudjeluju i u tome. Dakle, natprosječni dijele jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima svoje znanje, iskustvo što reći o nama samima.s Aonima ono u manje čemu sekompetentnima prepoznajemo – skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. djecom, mladima, starijima, osobama s posebnim potrePošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, bama. Evo što kažu Spajalice o svom klubu: samo je potrebno tu je njezinu na neki „Čitateljski klub mojaprisutnost oaza miraistaknuti u ovomi „prešpičanačin reaktualizirati. stom” vremenu. Tu razmjenjujemo mišljenja, proširujemo znanja i više nismo usamljeni.” „Za mene je to mentalni izazov, u inspirativnom okruženju, s inspirativnim osobama.” „Izvrstan način druženja, stjecanje novih spoznaja i novih poznanstava.” Klub ima i socijalnu dimenziju, a to je briga za aktivno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena srednje i starije generacije te produbljivanje spoznaja o sebi i drugima, jačanje samopouzdanja i društvenih kompetencija. Cilj je i demarginalizirati umirovljene kolege kako bi se koristilo njihovo znanje i iskustvo. Želimo da Spajalica bude jezgra koja generira nove programe kojima se popularizira knjiga, koja djeluje u stvarnom i virtualnom obliku. Projekt obuhvaća zajednički rad knjižničara i korisnika, jača knjižnicu kao kvartovsko kulturno, obrazovno i socijalno središte.

Od listopada 2012. u Knjižnici Vladimira Nazora okuplja se Čitateljski klub Spajalica, prvi takav klub u Knjižnicama grada Zagreba. Članovi su umirovljeni i aktivni knjižničari i svi drugi ljubitelji lijepe književnosti. Posljednje dvije godine, svaki prvi utorak u mjesecu u 18 satiArijana vrijeme je za Spajalicu. Otvorili smo se svima bez Herceg Mićanović obzira na spol, dob i obrazovanje, no okupila se jedna arijana.herceg.micanovic@kgz.hr mnogo homogenija skupina, koja broji petnaestak članova. Poezija Riječ je o generaciji 50+, i to oPoezija ženama – čitateljicaje dosadna! Poezija je glupa! je bezvezna! Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa ma opće prakse sa znatnim čitateljskim iskustvom. oPosrijedi pjesništvu, se počesto u najširoj javnosti percipira jekoje akcija poticanja i popularizacije čitanja. kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće Namijenjena je natprosječnim, aktivnim, kreativnimte čiteško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. tateljima, radoznalima duhom, onima koji žele saznati I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, višeima o književnosti, ali i o sebi. Spaja nas ljubav prema svoju publiku i nekako nalazi put do knjizi, čitanju, dijeljenju čitateljskih i društvenih kompenje, poezija je u mnogo težoj situaciji, tencija. smještena na marginama margina, Oblici radamalom su različiti. prepuštena krugu Primjerice, onih koji jusvi čitamo jedan pišu, čitaju, proučavaju populariziraju. određeni naslov, a netkoipiše uvodni prikaz. Ponekad poje odTako pokušaja da se popularizira zivamoJedan goste. je Lidija Dujić gostovala na našem pjesništvo svakako i odabir teme književnosti“, malom skupu o „ženskoj strani hrvatske ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige Dorta Jagić kada smo se bavili poezijom, a Željka Turči– Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim nović kada smo slušali radiodrame. Svakako je za izdvoimperativom željelo barem u ovih mjesec jiti dana gostovanje cijenjenesvjetla prevoditeljice Trude Stamać. Ta (pre)usmjeriti reﬂektora je Spajalica snimljena za Treći program prema poeziji i pjesnicima, učiniti ihHrvatskog radija za vidljivijima emisiju Razgovor s povodom.– Preporučujemo knjige i pristupačnijima vratiti poezijikorisnicima čitatelje i čitateljima poeziju – pa u goste, zajedostalim Knjižnice, odlazimo je sčitamo tom nakanom u knjižnicama diljemu ovako kompenički naglas… Uloga voditelja Hrvatske održano mnoštvo pjesničkih tentnom čitateljskom klubu je diskretna. Svakako znači susreta, tribina, radionica i izložbi. temeljitu pripremu za svaki susret, no cilj je angažirati Djelić tog programa ostvaren je i same članove. Voditelj potiče razgovor vodeći računa o na ovogodišnjem Interliberu gdje već

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na svom štandu priređuju radionice za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske Razvijanje čitanja knjige. Valjalo jekulture dakle ponuditi program u školi: Klub čitatelja Medicinske škole Bjelovar koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka ovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i Zorka Renić ‘slobodno čitanje’, ‘čitanjepodijeljeni iz užitka’, ‘informacijsko kolaža u kojima polaznici u skupine iz dobro čineagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, zorkarenic@gmail.com tanje’, ‘funkcionalno i sl. Osim terminoloških poznatih lirskih pjesamačitanje’ tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. problema, u praksi se još uvijek osjećaproizašao nedostatak nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica čitavteoAlka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i niz vrlo zanimljivih i kreativnih Arijana Mićanović osmislile su program OdmahHerceg na početku valja naglasiti da dioradionica pojmova rijskih radova i priručnika, štorješenja. bi svakako olakšalo rad i Skupina graﬁčkog Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje jenije tijekom održavanja Interlibera vezan uz klubove čitatelja jasno definiran niti ih je umanjilo brojučenika pogrešaka, pa i uodjela našem radu. umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. moguće međusobno odvojiti. Posebno je to vrijedilo prije Čitateljski klubovi u školskim knjižnicama imaju neKako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesorakao Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za objavljivanja knjige Ivane Bašić O čitateljskim grupama. koliko funkcija, zadaća i ciljeva, gotovo istovjetnih Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim Primjer su i osnovni pojmovi kao što su: ‘klub čitatelja’, i u ostalim vrstama knjižnica. Prva, često najvažnija u Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, ‘čitateljski grupa’,se‘čitanje školskoj je uz područje čitanja, razanimljiviknjižnici, i originalnipovezana i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnomklub’, samo‘čitateljska u školi. Trebalo suočiti po s izboru’, nizom

3 7

TEMA BROJA

Hrčak zvijanje čitateljskih kompetencija, strategija čitanja, ra- s brojnim aktivnostima u razredima i školi, ali i cijeloj zvijanje zapažanja, povezivanja, zaključivanja i kritičkog zajednici. Iako je bilo nekoliko različitih prijedloga (112; Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. mišljenja, ali i kulture čitanja općenito. Drugo područje Tko to tamo čita; Koma) nije donesena odluka niti postivezano je uz socijalne kompetencije (vještine) i surad- gnut konsenzus oko naziva našeg Kluba. Oblici i metode ničke interakcije. Treće područje, ali ne manje važno, rada bili su raznoliki: razgovori, čitanja, pisanje poezije, vezano je uz osobni rast i razvoj, prije svega poticanje i prezentacije, poster-izlaganja, radijske emisije, izrada poštivanje samostalnosti učenika i slobodnog izbora. U bedževa, popisi odabranih naslova, usmene preporuke. konačnici sva nastojanja vezana uz klubove čitatelja u Za aktivnosti vezane uz preporuke imali smo i posebne školama mogu se svesti na sintagmu „poučavanje radosti nazive: od Uzmi i pročitaj!, Pročitali smo, pročitajte i vi! čitanja“. doPraksa, Prijedlogideje, za prelistavanje. inicijativeČitanje u bolnici, vrtićima Riječ urednice Radost čitanja je ono što je u našoj školskoj praksi i domovima umirovljenika su najprihvaćenije 27 aktivDragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestajebile ......................................... premalo zastupljeno, budući da je uglavnom propisana i nosti, a bedževi naš najtraženiji proizvod. Učenici Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... su 29poDogađanja popisana literatura u kojoj nedostaje mogućnost slobode kazali velik interes prijesatsvega za povezivanje različitih Davorka Premec: Mojih vremena čitanja ............... 32 Božena Kolman Finžgarai nastavnici Silva Kos: za suradnju i povezii izbora. O potrebi reformiranja lektire, i ostalih popisa projekata i aktivnosti, Mjesec hrvatske knjige Tko jebudući Videkuda napravio košuljicu: čitanja literature, piše i govori, ali nedovoljno čini. Na- vanje, je to uvjet dobrepoticanje i kvalitetne promjene. Arijana puno HercegseMićanović: u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 dalje, u školskoj praksi se više naglašava tzv. inforRad Kluba usklađen je s nastavnim planom i programom Čitamo li poeziju, čita puno li nas poezija? .............................. 3 macijsko čitanje, a previše je zastupljeno reproduktivno i ostvarene su korelacije s raznolikim nastavnim sadržajiAna Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 Aktualno čitanje naNovoselac: štetu produktivnog čitanja. O ovim tezama ma, kako općeobrazovnim tako i strukovnim. Model rada Katica Galerija pjesnika ................................. 5 Zagovaranje čitanja: intervju Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 valjalo bi detaljnije raspraviti i pisati, a poticaj su već Kluba čitatelja posebno je suspješno korišten u nastavi autoricom knjige U obranu čitanja ................................ 36 objavljeni radovi Ivanke Stričević, Karol Visinko, Mari- psihologije, načelima poučavanja, satovima razrednog Novosti iz ogranaka ne Gabelice, Danka Plevnika, Rosandića i6dr. odjela i hematologije. Učenice, članice Kluba čitatelja, Ivan Buterin: Čitateljske navikeDragutina mladih ........................... Pročitali smo za vas Premalo se ističe i činjenica da je razvijanje čitateljskih sudjelovale su i u izradi animiranog filma Knjiški moZbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska kompetencija temeljna pretpostavka za uspješno učenje ljac Soki, koji je nastao pod voditeljstvom Irene Jukić Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 prema sloganu: tko zna čitati, zna učiti (Rosandić 2013 : Pranjić. Rad možete pogledati i procijeniti sami što smo hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 268). Poticaj osnivanju klubova čitatelja u školama mogu napravili: Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 imati stajališta pobrojanih autora, i teze koje se mogu https://www.facebook.com/photo.php?v=281409755373 Grozdana Ribičić: Slikovnica mojegalidjetinjstva .......... 10 Kristina Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 pronaći i uGiacometti: međunarodnim dokumentima. Naime, pre- 488&set=vb.100005133972845&type=2&theater. ma Zbivanja IFLA-inimui svijetu UNESCO-ovim smjernicama, školske knjižnice upućene i na aktivnosti vezane uz kvalitetno Zaključno se može reći da aktivnosti vezane uz klub Dragi članovi, Davorka Premec: su Pismenost i različitosti: provođenje vremena teo čitanju nabavu................ literature nisu jednostavne kako to nabroj prvi pogled izglesažetak 17.slobodnog europske konferencije 12ne čitatelja nakon godine dana pred vama je novi Hrčka. samo za nastavu nego i za čitanje iz užitka. da.Prorijedila Formulase„čitanje + razgovor = čitateljski klub” može učestalost izlaženja, ali vrijeme između Tematski osvrti Ipak, konkretna polazišna točka za osnivanje Kluba imati brojneiskoristili varijable, mogućnosti primjene i oblike rada. dva broja smo za prikupljanje većeg broja čitatelja u Medicinskoj školi Bjelovar......................... bila je radionica Odteorijskih ovakve tekstova. aktivnosti koristi imala Tematski svaka škola, Tako smo ubirubrici osvrtia klub Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća 13 ovaj putnameće oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori Faletar: Višnja Alternativni 16 kojuIvana je održala Šeta načini na 12.promicanja Proljetnojčitanja školi školčitatelja i različite oblike suradnje, od one unutar posvećenu ilustracijama knjižničarske, u književnosti, ikao to s teorijskog skihIlustracije knjižničara, iailustratori naš cilj bi se mogao sažeti u citat: Kad škole do profesionalne, i šire društvei praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj se učenici knjige kao nešto uobičajeno, čita- ne zajednice. U velikom broju škola / školskih knjižnica Smiljananaviknu Narančićna Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19 važnosti isu odabiru pišu profesorice s Učiteljskog nje Antonija će postati dijelom njihova života.ilustracije (Gabelica prema osnovani čitateljskih klubovi koji bilježe brojne akBalić-Šimrak: Likovni aspekti fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama Gardiner 2005 : 67) iili kako to strani autori definiraju: tivnosti, no ono što još uvijek nedostaje je istraživanje u dječjim knjigama slikovnicama ............................... 20 su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest .. 22 stvaranje lifelong readinga. Imamo li miilustracije adekvatan po- povezanosti čitanja iz užitka sa školskim uspjehom, kao pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze Lovrenčić: čitanje Iskustvoilioslikanosti pohvala jam:Sanja cjeloživotno čitanje za– cijeli život?!. i općenito vrednovanje postignuća rada. aktivnosti vezanih uz ilustracije. ilustratorima .................................................................... 22na U ožujku 2008. pokrenut je Klub čitatelja Škole ZaSkrenula rad klubova čitatelja u iškolama valja bih vam pozornost na intervju s naglasiti i Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 kraju grada, a okupljao je zainteresirane učenike i profe- činjenicu daknjige knjižničari i nastavnici – voditelji autoricom U obranu čitanja Metom Grosmanklubova, s Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 soreIvana Medicinske škole Bjelovar i Ekonomske i biroteh- imaju kompetencije se sastoje kako od kojompotrebne smo razgovarale o nastavikoje književnosti i mladim čitateljima u suvremenom dobu. književno-didaktičke i ničke škole Bjelovar. Tijekom djelovanja kluba družili dobrog poznavanja književnosti, S drugeosposobljenosti, strane, primijetit tako ćete nešto manje znanja primjeraiz posmo Urednica: se i razgovarali o knjigama zanimljivima tinejdžermetodičke i od općih Prijelom: dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. skomAna uzrastu. Pokrenut je i blog kluba (www.skolenakra- dručja pedagogije i psihologije. Ono što predstavlja izaSudarević 24DB Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjenene pripada jugrada.bloger.hr) te je na taj način preporuke i komenta- zov je činjenica da rad s čitateljskim grupama Uredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički re bilo pronaći i u virtualnom okruženju. Klub je području temeljnih knjižničarskih znanja i vještina te je dr.moguće sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako Drahomira Gavranović, 31216 djelovao povremeno i privremeno te Antunovac, se može reći da nije potrebno sustavnije stručno usavršavanje i pohvalno je ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, mr. sc. Alka Stropnik, bilo kontinuiranog rada. Novi Školska početak15 uslijedio je u škol- štopopuniti je temavrijeme uvrštena u program Centra stalno stručno između dva tiskana brojazaHrčka. Ivana Faletar tel. 031/278-899; skoj godini 2013./2014. kadafaks je aktiviran klub čitatelja usavršavanje. 031/278-895; e-pošta: hcd@hcd.hr; samoLektura: za učenike i profesore Medicinske škole Bjelovar Ugodno čitanje!

Sadržaj:

Riječ urednice

Goran Tanacković Faletar

URL: http://www.hcd.hr

Urednica

2 8

TEMA BROJA

DOGAĐANJA

Literatura: 1. Gabelica, Marina. Poticanje čitanja uz nove medije. // Dijete, škola, obitelj 30(2012), 2-8. 2. Fitzgibbons, Shirley A. What Motivates Reading? How Library Media Specialists Can Contribute to the Development of Good Readers [citirano 2014-08-27]. // School Library Media Activities Monthly, 2004. Dostupno na: http://www.ebsco.com/. 3. Hill, Sarena; Wendy Bean. How a Small Idea and Lots of Mistakes Led to Successful Year 5 Book Clubs [citirano 2014-08-27]. // Practically Primary, 2011. Dostupno na: http://www.reading.ac.uk/library/eresourArijana Herceg Mićanović ces/databases/lib-education-research-complete.aspx. 4. Sarijana.herceg.micanovic@kgz.hr aetre, Tove Pemmer; Glenis Willars. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Zagreb je dosadna! Poezija je glupa! Poezija :Poezija Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. je bezvezna! Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa 5. Visinko, Karol. Pisanje : jezično izražavanje u nastavi o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira hrvatskoga jezika. Zagreb : Školskai samoupućujuće knjiga, 2010. te kao nešto hermetično, samodovoljno

Mjesec hrvatske knjige Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? Bedževi – rezultat aktivnosti Kluba

predrasuda, a ponegdje i očistiti teren od predodžbi stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki način reaktualizirati.

teško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, ima svoju publiku i nekako nalazi put do nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, Čitateljski Book Zone smještena na klub marginama margina, prepuštena malom krugu onih koji ju pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. JedanBazina je od pokušaja da seBunjevac popularizira Blanka i Blanka gla biblioterapija, spoj na slijepo s knjigom i razgovor o pjesništvo svakako i odabir teme nama dragim djelima. Ubrzo smo od poznanika postali ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige Čitateljski klub Gradske knjižnice – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se timi čitaonice Vin- skupina prijatelja, koju odlikuje demokratski izbor knjige kovci Book Zone nastao je iz potrebe imperativom željelo barem u ovih mjeseckorisnika za raz- za raspravu. Knjige za susrete birali smo vođeni željama govorom o pročitanim svjetla knjigama s ostalim ljubiteljima svakog člana, a zatim smo odlučili dati priliku piscima dana (pre)usmjeriti reﬂektora prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih odjela prepo- čija djela nisu dio masovne i medijske potražnje. Ograniknjiževnosti. Knjižničarke s Posudbenog vidljivijima i pristupačnijima – vratiti znale su tu potrebu te su odlučile pokrenuti čitateljski čili smo se geografskim podrijetlom pisaca, pa smo tako poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa klub. Ciljana publika bila je mlađa populacija korisnika počeli čitati djela njemačkih, turskih, francuskih i japanje s tom nakanom u knjižnicama diljem (srednjoškolci i studenti). Kako bismo privukli pozornost skih autora. Hrvatske održano mnoštvo pjesničkih na naš čitateljski klub, odlučili smo pozivati korisnike Tijekom sastanaka ulogu medijatora preuzimaju vodisusreta, tribina, radionica i izložbi. usmeno, ali i putem lokalnih medija i društvenih mreža. teljice Book Zonea, ali se i članovi povremeno uključuju Djelić tog programa ostvaren je i Prvinakorak bio je odabrati ime kluba. Htjeli smo da ime u tu ulogu. Book Zone nema stroga pravila kojih se moovogodišnjem Interliberu gdje već bude kratko i upečatljivo te daZagreba se razlikuje tradicionalno Knjižnice grada na od imena ve- raju pridržavati svi članovi, jedino pravilo je da, ukoliko ćinesvom čitateljskih klubova. Odlučili smoi se Tvrtko na imeVuković Book vodio štandu priređuju radionice za djecu pojedini članovi nisu mogli pročitati knjigu, mogu prisuje radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezanekratko uz Mjesec hrvatske Zone jer je zanimljivo, i lako pamtljivo. stvovati susretima, ali ne i sudjelovati u raspravi. knjige. Valjaloodržan je daklejeponuditi program Prvi susret 25. siječnja 2013., kada su doSa svakim novim susretom, poznanstva su prerasla u koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka nesena pravila Kluba te dogovoreno vrijeme i mjesto prijateljstva, a rado primamo nove članove jer smo otvoovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti održavanja susreta. Sastanci Book Zonea održavaju se reni prema svima. Svaki član ima pravo slobodno izraziti Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i jedanput mjesečno, 17 do 19dasati. Broj članova postu- svoje mišljenje, strahapodijeljeni od osude.uSvi su članovi ujedkolaža u kojimabez polaznici skupine iz dobro neagresivno, a opetoduvjerljivo, je poezija nešto važno, pnozanimljivo je rastao isavrijedno svakimbavljenja. novim susretom, tako da trenutno nopoznatih i administratori Facebookove stranice Bookvlastite, Zonea na lirskih pjesama tehnikom kolaža stvaraju imamoAlka 12 članova, dobi od 18Cvitković, do 36 godina. objavljujemo iz svijeta knjinoveredovito i originalne pjesme. Iz tihzanimljivosti je radionica proizašao čitav Stropnik,uAleksandra ŽeljkaPremda Lazar i je kojoj većiArijana broj članica nego članova, ponosni smo što imamo ževnosti detalje oi našim budućim susretima. niz vrlo te zanimljivih kreativnih rješenja. Herceg Mićanović osmislile su program radionica Skupina učenika uključujući graﬁčkog odjela Škole primijenjene djecu i člana, mlade kroz je tijekom dvazamuška koji koje su se izvrsnoodržavanja uklopili uInterlibera našu šaroSvim članovima, i voditeljice, posljednji umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. liku i veselu zajednicu. petak u mjesecu postao je još jedan veliki je razlog za osmiilustrirati sa pjesmu na kojoj mirisnim su uz pomoć svog profesora Poseban je nekoliko izazov bilo osmišljavanje radionica za Tijekom prvih susreta pokušavali smo osmijehKako i druženje šuškavim, stranicama knjige Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim slititinejdžere najbolji jer program za članove te su susreti bili posve- i ljudima koji znaju da je najljepši miris – miris knjige. Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, ćeniuglavnom međusobnom u čemu nam sjenizom pomozanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. samo upoznavanju, u školi. Trebalo se suočiti

3 9

TEMA BROJA

Hrčak u potrazi za dobrim knjigama u klubovima i na blogovima Zadrani Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011.

Žozefina Žentil Barić zozefina@gkzd.hr

Sadržaj:

U Gradskoj knjižnici Zadar tijekom 2014. g. za dobrim knjigama tragalo se u 10 klubova čitatelja od kojih su dva namijenjena djeci, četiri tinejdžerima, jedan Riječ urednice mladima, a tri odraslim čitateljima. Voditelji klubova su Dragi čitatelji ...................................................................... 2 knjižničari i volonteri, i to pisci, članovi Udruge zadarskihDogađanja pisaca ZaPis Iva Pejković i Želimir Periš, profesori hrvatskog jezika Markica Perić i Božena Vulić te učitehrvatske knjige ljicaMjesec razredne nastave Nina Matacin. Svaki je klub druArijana Herceg Mićanović: gačije organiziran jer je svaki odraz vizije koju je voditelj Čitamo li poeziju, čita li nasjedna poezija? 3 imao na početku. Međutim, od .............................. odlika dobrog vodiAna Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 telja je da se prilagođava članovima pa je tako s vremeKatica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 nomAna klub sveBookcrossing više odraz grupe, njenih knjižnicama interesa i afiniteta. Rubić: u sveučilišnim ...... 6 Među prilagodljivije klubove svakako pripadaju oni Novosti iz ogranaka namijenjeni djeci. S jedne strane zbog toga što broj člaIvan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6 nova stalno varira, često ovisno o opterećenju školskim Zbivanjaa u Hrvatskoj programom, s druge strane zbog toga što redoviti člaŠtefka Batinić: Od slikovnjaka : klub Knjigonovi rastu i mijenjaju se. Jedando je Vragobe od takvih hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8u lovci, namijenjen djeci od 8 do 13 godina. Broj djece Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 klubu kreće se od 6 preko idealnih 12 pa ponekad i do 15 Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 članova, s tim da šestero djece čini bazu kluba i već četiri Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 godine redovito dolazi na sastanke jednom mjesečno – Zbivanja u svijetu uvijek subotom. Kako su članovi vrlo šarolika skupina Davorka Premec: Pismenost i različitosti: čitatelja raznih stupnjeva razvoja i mogućnosti, riječ je o sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 tematskom klubu: knjižničarka odabere dva do tri naslova koje povezuje neka tema, a primjereni su čitateljima Tematski osvrti različite dobi. Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 Na sastancima djeca imaju priliku naučiti kako knjige Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 mogu poslužiti kao izvor zabave i nakon što su pročitane Ilustracije i ilustratori i odložene na policu. Tako su, na primjer, igrali društvenu Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19 igru napravljenu pomoću ilustracija pustolovne BeskrajAntonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije ne priče Michaela Endea. Božićna zagonetka Josteina u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 Gaardera je inspiracija za adventski kalendar koji Smiljanabila Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 nijeSanja skrivao slatkiše, negooslikanosti pitanja o–knjigama Lovrenčić: Iskustvo pohvala na temu Božića. Na svakom sastanku djecu dočeka neka nova ilustratorima .................................................................... 22 igraTomislav ili kviz Torjanac: i obavezno grickalice za opušteniju atmosfeSprega riječi i slika ......................... 24 ru. Ivana Oduševi li nekog člana knjiga na koju jei sam naišao, Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija ja ....... 26 čitaju je svi, a član po vlastitoj želji može sam osmisliti i voditi sastanak. Okušali su se u izradi kratkih videotraPrijelom: ileraUrednica: o knjigama pomoću iPada. Povremeno skoknu do Ana Sudarević 24DB čitateljskog bloga Tragači. Uredništvo: Sjedište HČD-a:jer s knjižDjeca su za klub odabrala ime Knjigolovci dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, ničarkom love knjige koje su skrivene prosječnom čitaDrahomira Gavranović, 31216 Antunovac, telju,mr. bilo starog izdanja, bilo zbog djeci nezanisc. zbog Alka Stropnik, Školska 15 Ivana Faletar ili neprivlačnog tel. 031/278-899; mljive naslovnice naslova – tragaju za faks 031/278-895; skrivenim ili zaboravljenim književnim biserima i šire Lektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; čitateljske vidike. Oduševili su ih mnogi takvi biseri za Goran Tanacković Faletar URL: http://www.hcd.hr

koje su priznali da ih nikada ne bi sami uzeli čitati, poput Trinaest satova Jamesa Thurbera, Vragolije tatina sina Marije Alexandera Roda Roda, i tako dalje. U suvremenom svijetu sasvim je uobičajeno da su klubovi čitatelja prisutni na društvenim mrežama poput Facebooka. Međutim, za internetski rad s djecom i Praksa, ideje, inicijative tinejdžerima Knjižnica se orijentirala na blog. Prvo se Jerkog. Barišić: Igraune prestaje za ......................................... 27 2011. krenulo Potragu knjigom ljeta na blogoviMatija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... 29 ma www.knjigaljeta.wordpress.com i www.knjigaljetaDavorka Premec: Mojih sat vremena čitanja ............... 32 TEENS.wordpress.com. Na blogovima se predstavljaju Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: prvenstveno knjige koje su tijekom godinečitanja pročitali i doTko je Videku napravio košuljicu: poticanje brima ocijenili klubovi čitatelja, poziva se na čitanje u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 i komentiranje tih knjiga, ali i svih drugih koje su se sudionicima tijekom ljeta svidjele. Glavni je cilj među djecom Aktualno i mladima promovirati čitanje knjiga Grosman, kao odličnu zabavu Zagovaranje čitanja: intervju s Metom u autoricom slobodno knjige vrijeme, osobito ljeti................................. Komentirajući postoU obranu čitanja 36 ve o knjigama, djeca su blogove pretvorila u internetske Pročitali smo za vas dobro prihvatila su ih djeca čitateljske klubove. Osobito između 10 i 13 godina. brzo postalo je jasno da je Ivana Debogović: Bašić, I.Vrlo Biblioterapija i poetska terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 i uvijek puno više onih koji se prijave ili samo navrate bace pogled nego onih koji zaista sudjeluju s komentarima. Istraživačka mreža EU Kids Online (www.eukidsonline.net) nedavno je objavila infografiku s rezultatima istraživanja o tome čime se djeca bave na internetu. PoDragi članovi, kazalo se da se od sve djece koja se spajaju na internet nakon godine pred vama novi broj Hrčka. samo njih 23%,dana odnosno jednaječetvrtina, bavi kreativnim Prorijedila se učestalost izlaženja, vrijeme između internetskim aktivnostima, međualikoje pripada i čitateljdva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja ski blog. Šireći priču o čitateljskim blogovima, Knjižniteorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti caovaj nastoji motiviratipodrubriku djecu da odvoje malo svog vremena put oblikovali Ilustracije i ilustratori naposvećenu internetuilustracijama za kreativneusadržaje. Pritom odrasli moraju književnosti, i to s teorijskog preuzeti svoju ulogu odgajatelja jer djeci nisu potrebne i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj zabrane internetom nego informirano vodstvo. važnostikorištenja i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog

Riječ urednice

fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama suPotaknuta podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora uspjehom ljetnih blogova, Gradskai knjižnipisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo ca Zadar ponudila je narodnim knjižnicama izprikaze Bjelovara, aktivnosti vezanih uzsuradnju ilustracije.pri osnivanju internetskog Rijeke i Vinkovaca Skrenulakluba bih vam pozornost i na intervju s čitateljskog za djecu. Tijekom ljeta 2014. g. u smiautoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s šljanju igara i pisanju postova o knjigama pridružile su se kojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim i kolegice knjižnica čitateljimaizunarodnih suvremenom dobu. iz Đurđevca i Vukovara. Tako Ssu u suradnji hrvatskih knjižnica pokrenuti Tragadruge strane, primijetit ćete nešto manje primjera čidobre (www.traganje.wordpress.com) – čitateljski blog koji prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. simbolično okuplja djecui jednostavnije od 8 do 13 razmjene godina koja vole Naprotiv, radi bolje, brže dobrihzaideja i savjeta oblikovaliInternetski smo elektronički tragati dobrim knjigama. klub otvoren je Tako 24bilten sata (https://hcdbilten.wordpress.com/). 7 dana u tjednu, omogućuje asinkrone susrete, ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, kao i to da se više djece istovremeno bavi različitim akpopuniti vrijeme između tiskana broja Hrčka. tivnostima, ali način radadva zapravo je vrlo sličan klasič-

nom radu u klubu čitatelja s djecom te dobi: igraju se Ugodno čitanje! razne igre, djeca zajednički pišu priče, povremeno se

2 10

Urednica

TEMA BROJA

DOGAĐANJA

dijele nagrade, preporučuju se knjige i vode razgovori o pročitanim djelima, likovima i slično. Organiziraju se i književni susreti – internetski i asinkroni – u koje se dosad s djecom upustilo petero hrvatskih autora dječje književnosti: Mirjana Mrkela, Mladen Kopjar, Đurđica Stuhlreiter, Darko Macan i Ivana Guljašević. Okupljanje djece i mladih oko čitateljskih blogova također je dobra prilika za poduku uspješnog i sigurnog služenja internetom. S vremenom je uočeno da internetski klubovi imaju puno veći odaziv i angažman djece ako virtualno nadopunjavaju ponudu uživo. Klub čitatelja idealan je upravo za to jer je teško ostati u mislima djeci opterećenoj brojMićanović nimArijana školskimHerceg i izvanškolskim aktivnostima.

Čitateljski blog i dalje je otvoren za suradnju sa svim klubovima čitatelja za djecu s područja Republike Hrvatske, neovisno o tome okupljaju li se u knjižnicama, školama ili negdje drugdje. Pridruživanje Tragačima, naspram pokretanja vlastitog bloga, donosi brojne prednosti klubovima, poput prilike za komuniciranje sa širim krugom vršnjaka koji dijele isti interes i tako sklapaju nova prijateljstva, za pronalazak novih zanimljivih preporuka koje će proširiti čitateljske vidike, za učenje o zanimljivostima različitih krajeva domovine, za uživanje u plodovima kreativnosti više različitih osoba, a sve to u kreativnom, sigurnom i kontroliranom internetskom predrasuda, a ponegdje i očistiti teren od predodžbi okruženju.

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? arijana.herceg.micanovic@kgz.hr

stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Mame Narodne knjižnice Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki način reaktualizirati.

Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa Osnivanje i rad Čitateljskog kluba o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira Petar Bjelovar kao neštoPreradović hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te teško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, Neda Adamović Nakon prvog sastanka izrađena je i Facebookova ima svoju publiku i nekako nalazi put do neda.adamovic@gmail.com grupa kluba. Otvorena Facebookova grupa namijenjena nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, je svim mamama koje vole čitati i iskustvo pročitanoga smještena na marginama margina, Sjeme čitateljskog kluba posijano je u virtualnom propodijeliti s drugima. U grupi se objavljuju komentari o prepuštena malom krugu onih koji ju storu Facebooka. Nekoliko mladih Bjelovarčanki osnopročitanim knjigama, predlažu ideje što sljedeće čitati i pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. valo jeJedan tajnuje od grupu na Facebooku pod nazivom Ajmo, dogovaraju sastanci. Grupa broji četrdeset i tri članice. pokušaja da se popularizira pjesništvo i odabir mame!, u kojojsvakako žene govore o svojojteme svakodnevici, traže Stvarni, fizički, klub broji šest članica s jednom voovogodišnjeg hrvatske knjige savjete, rješavajuMjeseca probleme. diteljicom. Sve su članice približno iste dobi. Klub se – Čitajmo pjesnike! pitanje Čini mi osečitateljskom da se tim klubu, knjiž- sastaje jednom mjesečno ili jednom u mjesec i pol dana. Kada se postavilo imperativom željelo barem u ovih mjesec ničarka Snježana Berak, koja je već bila članica Face- Tijekom ljetnih mjeseci, zbog godišnjih odmora, sastanci dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora bookove grupe, shvatila je da taj zadatak treba odraditi nisu održani. prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih Knjižnica. Prvii sastanak održan– jevratiti 17. rujna 2013., na Vrijeme sastanaka ne dogovara se lako upravo zbog vidljivijima pristupačnijima Odjelu za čitatelje odrasle iNarodne posebnosti kluba, a to je činjenica da su sve članice mame poeziji čitateljimaknjižnice poeziju –Petar pa Preradović. Od prijavljenih žena, nadiljem prvi sastanak kluba s malom djecom. Broj prisutnih članica varira od sastanje s tom nakanomdevet u knjižnicama Hrvatske održano mnoštvosupjesničkih došle su četiri. Na sastanku usvojena pravila kluba: ka do sastanka: ponekad neka od članica u zadnji čas javi susreta, tribina, radionica i izložbi. čita se jedna knjiga mjesečno; knjigu odabiru članice kako neće moći doći na sastanak ili članica, koja je rekla tog na programa je i knjigu, može da neće doći, ipak dođe. Često poneka članica povede koje suDjelić prisutne sastanku;ostvaren tko ne pročita na ovogodišnjem Interliberu gdje već doći na sastanak, ali ne može sudjelovati u raspravi; i dijete sa sobom što nikada nije predstavljalo problem. tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na svatko može iznijeti svoje mišljenje o pročitanoj knjizi; Djetetu se ponude crtić, slikovnica ili bojanka kako mu svom štandu priređuju radionice za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mišljenja ostalih vezane članicauzkluba mlade tematski Mjesecuvažavaju hrvatske se bez kritizi- ne bi bilo dosadno. ranja; prijeValjalo početka rasprave voditeljica Klub nije žanrovski određen. Na popisu knjiga mogu knjige. je dakle ponuditi program imenuje članicu kojakoji ćećevoditi bilješke i napisati osvrt na tijek sastanka i se naći naslovi ljubavne tematike, kriminalistički romane samo osporiti tvrdnje s početka ovog tekstaknjigu. nego ihOsvrt i pokušati pretvoritina Facebookovoj ni, romani s elementima fantastike i obiteljski romani. U na pročitanu se objavljuje Ivana Bašićzaosmislila je i provela radionice u njihovu suprotnost i pokazujući, i stranici kluba; na krajudokazujući svakog sastanka svaki suptilno član ocjeodabiru knjiga čitanje važna je priča, sadržajPoetskog mora biti kolaža u kojima polaznici podijeljeni skupine iz dobroeleneagresivno, opet uvjerljivo, je poezija nešto važno,se zanimljiv, njuje pročitanua knjigu ocjenomdaod 1 do 10. Ocjene lako čitljiv, a opet mora uimati dovoljno poznatih pjesama tehnikom kolaža stvarajuvoditeljica vlastite, zanimljivo vrijedno bavljenja. objavljuju na iFacebookovoj stranici kluba. menata dalirskih potakne raspravu. Knjige odabire nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i S obzirom na činjenicu da su sve članice mame, klub kluba. Prije sastanka pripremi se nekoliko naslova koji se niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica je dobio Čitateljski Mame NarodneInterlibera knjižnice na kraju sastanka pregledavaju, a potom odaberu Skupina učenika graﬁčkog odjela Školečlanice primijenjene za djecuime i mlade kroz kojeklub je tijekom održavanja Petar Preradović. onaj koji će ičitati sljedeći mjesec. umjetnosti dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. PrviPoseban sastanakje održan na Odjelu za odrasle, ali sezataj Na jednom sastanaka se pitanje: e-knjiga Kako ilustrirati od pjesmu na kojojpojavilo su uz pomoć svog profesora izazov jebilo osmišljavanje radionica prostor zbogjersvoje otvorenosti neodgovarajutri pjesme Dobriše i a tinejdžere je riječ o populacijipokazao s već dosta izgrađenim iliTomislava klasična Tomića knjiga?ilustrirali Dio članica izjasnio se zaCesarića e-knjigu, nastali na toj radionici doistakluba su vrlo stavovima, poeziju čita rijetko i nerado, ćim.ukusima Zato sui se sljedeći koja sastanci održavali u prostorijama dioJure zaKaštelana. klasičnuRadovi knjigu. Obrazloženje članica koje i originalni bit će izloženi Medveščak.čitauglavnom u školi. Trebalo se suočiti Službe nabavesamo i obrade u popodnevnim satima.s nizom suzanimljivi se opredijelile zai e-knjigu bilou Knjižnici je da uglavnom

3 11

TEMA BROJA

Hrčak Literatura ju noću, a na e-čitačima ili tabletima mogu prilagoditi svjetlinu ekrana pa tako nečitateljskog smetaju ostalim članovima Glasilo Hrvatskoga društva, br. 43-45, prosinac 2011. 1. Bašić, Ivana. Biblioterapija i poetska terapija : priručobitelji. nik za početnike. Zagreb : Balans centar, 2011. Prednosti čitateljskog kluba su velike: od kvalitetno 2. Bašić, Ivana. O čitateljskim grupama : metodički provedenog vremena do razvijanja kritičkog mišljenja, priručnik s primjerima dobre prakse. Zagreb : Balans bogaćenja vlastitog rječnika i jačanja samopouzdanja. centar, 2014. Najveća prednost čitateljskog kluba Mame je socijaliza- 3. Collins, Jim. Bring on the books for everybody : how cija. literary culture become popular culture. Durham : Mame (dok su im djeca još mala) pripadaju populaciji Duke University Press, 2010. žena koju urednice obilježava nedostatak vremena i manjak brige 4.Praksa, ideje,Holly inicijative Laskin, David; Hughes.The reading group Riječ za sebe. Upravo zbog toga čitateljski klub na svoje članibookBarišić: : the complete guide......................................... to starting and sustaining Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Igra ne prestaje 27 ce djeluje ljekovito jer izdvajaju vrijeme za sebe i svoje a reading group, with annotated lists of 250....... titles29 for Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti Događanja potrebe. To vrijeme, osim što provode čitajući kvalitetnu Davorka Premec: Mojih sat New vremena čitanja ............... 32 provocative discussion. York : Plume, 1995. Kolman Finžgar Silva Kos:Zagreb : Algoritam, literaturu, provode i u druženju s osobama koje se nalaze 5.Božena Zaid, Gabriel. Kolikoi knjiga!. Mjesec hrvatske knjige Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja u sličnim životnim situacijama. 2005. Arijana Herceg Mićanović: u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 Iza Čitateljskog Mame je godina dana djelovaČitamo li poeziju, kluba čita li nas poezija? .............................. 3 nja,Ana a sRubić: obzirom na –povezanost su članice među30 dana 30 pjesnika koju .................................... 4 Aktualno sobno ostvarile, bitGalerija će ih još puno. ................................. Puno godina čitanja, Katica Novoselac: pjesnika 5 Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing knjižnicama ...... po6 razgovora, rasta i veselja uusveučilišnim novim izazovima i novim autoricom knjige U obranu čitanja................................ 36 bjedama. Novosti iz ogranaka

Sadržaj:

Ivan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6

Zbivanja u Hrvatskoj Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 Od psihijatrijske bolnice Vrapče Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 psi pomažu čitati Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 Zbivanja u svijetu Davorka Premec: Pismenost i različitosti: Goranka Rosanda Furlan sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12

Što je R.E.A.D.®? Uredništvo:

do dječjih knjižnica – terapijski

Riječ urednice Dragi članovi,

Udruga za pet therapy Indeficienter Vinkuran (http:// Tematski osvrti registrirana je 2012. g. kao prva www.indeficienter.org/) Alka u Stropnik: Pismenosti 21. stoljećaaktivnosti, ......................... 13 i udruga Hrvatskoj za provođenje terapija Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 edukacija potpomognutih životinjama (tzv. pet therapy). Udruga je humanitarna, dobrovoljna i neprofitna organiIlustracije i ilustratori Smiljana Narančić Kovač: Slikaza u dječjoj knjizi ........... 19 zacija koja okuplja volontere, rad u javnom interesu. Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije Cilj udruge je pomoći u rehabilitaciji i poboljšanju kvalidječjimi knjigama ............................... 20 teteuživota dobrobitii slikovnicama djece, adolescenata, starijih osoba Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 te osoba s invaliditetom. Udruga za pet therapy IndefiSanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala cienter Vinkuran licencirana je zaprovedbu R.E.A.D.® ilustratorima .................................................................... 22 programa u siječnju 2014. te je svoj program nazvala Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 Čitaj (o) psu. Program provode regiIvana Guljašević: Riječ,kontinuirano ilustracija, animacija i jačetiri ....... 26 strirana terapijska tima u Dječjoj knjižnici Pula, Knjižnici Osnovne škole Monte Zaro Pula te Gradskoj knjižnici JurajUrednica: Šižgorić u Šibeniku. Prijelom: Ana Sudarević

Pročitali smo za vas Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska terapija: priručnik za početnike ..................................... 38

24DB

Sjedište HČD-a: dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, R.E.A.D.® je kratica za Reading Education Assistanmr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 ce Dogs licencirani programtel. registriran pri IntermounIvana– Faletar 031/278-899; faks 031/278-895; tain Therapy Animals u Sjedinjenim Američkim DržavaLektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; ma 1999. g. Goran Tanacković Faletar URL: http://www.hcd.hr

nakon godine dana pred vama je novi broj Hrčka. Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze aktivnostiLogo vezanih uz ilustracije. Udruge Indeficienter Vinkuran Skrenula bih vam pozornost i na intervju s autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s kojom smo razgovarale književnosti i mladimosmiProgram R.E.A.D.®o nastavi jedinstveni je program, čitateljima u suvremenom dobu. šljen kako bi se djeci pomoglo u poboljšanju sposobnosti S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera čitanja i komunikacijskih vještina uz pomoć posebne medobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. tode: dijete čita psu. Pas u progamu R.E.A.D.® terapijNaprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene skidobrih je pasideja koji, zajedno s voditeljem (vlasnikom-voloni savjeta oblikovali smo elektronički terom), odlazi u škole, knjižnice i slične ustanove, gdje bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako sluša djecu koja muvaše čitaju. ćemo, objavljujući priloge u virtualnom prostoru, R.E.A.D.® provode (psi s njihovim popuniti vrijeme izmeđuterapijski dva tiskanaparovi broja Hrčka.

vodičima) koji su za provedbu istoga dodatno osposoUgodnomotiviraju, čitanje! bljeni. Terapijski psi nadahnjuju, opuštaju,

2 12

Urednica

TEMA BROJA

DOGAĐANJA

pouzdani su, pozivaju na milovanje i dodirivanje. U njihovom društvu čitanje je uzbudljivo i jedinstveno. Što je čitanje zabavnije i opuštenije, to je veći interes djeteta za ovu aktivnost. Terapijski parovi potiču i usmjeravaju dijete dok čita, sudjeluju u čitanju i pomažu pri razumijevanju pročitanog teksta.

određenih ciljeva. Takav oblik programa naziva se Animal Assisted Activity (AAA) ili Aktivnost uz pomoć životinja. • u školama: U školama se R.E.A.D.® odvija u suradnji sa stručnom osobom koja prati i dokumentira djetetov napredak, uz unaprijed određene ciljeve. Takav oblik programa naziva se Animal Assisted Therapy (AAT) ili Terapija uz pomoć životinja.

Mjesec hrvatske knjige

Pas ne može čitati!

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

Pas uistinu ne može čitati, ali je izvrstan slušatelj koji razumije boju glasa, ton i emociju. Osim toga, veliki je prijatelj kojemu dijete vjeruje i uz njega se osjeća sigurno. Pri Arijana Mićanović milovanju psaHerceg dijete se opušta te biva nadahnuto čitanjem. arijana.herceg.micanovic@kgz.hr

Zašto uopće čitati uz psa?

Ciljevi R.E.A.D.® programa:

• Poboljšanje čitalačkih, komunikacijskih i govornih vjepredrasuda, a ponegdje i očistiti teren od predodžbi ština. tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija • Ustečenih sađivanje ljubavi prema čitanju, širenje kulture čitanja. jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima • Promoviranje samopouzdanja i jačanje samopoštovanja. reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo • Sšto manjenje straha, treme i nelagode zbog čitanja ili javnih skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. nastupa. Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, • Rsamo azvijanje radnihtunavika pažnje i koncentracije, je potrebno njezinui učenja, prisutnost istaknuti i na neki sposobnosti razumijevanja i memoriranja. način reaktualizirati. • Razvijanje empatije.

Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa • Čitanje psima djeluje opuštajuće na korisnika. o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira • Pas pažljivo sluša, ne procjenjuje, neikritizira niti se ruga. kao nešto hermetično, samodovoljno samoupućujuće te • Pas dopušta djetetu da čitaprosječnom vlastitim ritmom. teško ili nikako prohodno čitatelju. • DijeteI dok predproza psomipak, nema straha kaočitanja, pred vršnjacima. unatoč krizi ima svoju publiku i nekako nalazi put do • Čitanje psima je zabavno. nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, Rezultati R.E.A.D.® programa smještena na R.E.A.D.® marginama program? margina, Gdje se provodi prepuštena malom krugu onih koji ju Kod djece koja čitaju psu, često se opaža napredak na, pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. Program R.E.A.D.® može se provoditi gdje god je mo- mnogim područjima. Bolje čitaju, zaboravljaju na smetJedan je od pokušaja da se popularizira guće stvoriti ugodno, sigurnoteme mjesto za čitanje. To nje pri čitanju, lakše razumiju pročitani teksti, o njemu pjesništvo svakakomirno i iodabir mogu biti npr. knjižnice, škole, zdravstvene ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige ustanove. Tera- razgovaraju. Kada se opuste, postaju samopouzdaniji, a pijski timovi posebno obučeni za se radtim s djecom, mladima poslije imaju manje teškoća u čitanju pred vršnjacima. – Čitajmo pjesnike! su Čini mi se da imperativom željelo barem u ovih mjesec i starijim osobama. Tako postaju i društveno snalažljiviji te se lakše uključu(pre)usmjeriti svjetla reﬂektora •dana u knjižnicama: ju u druge aktivnosti. prema poeziji isepjesnicima, učiniti ih oblik programa U knjižnicama provodi motivacijski Čitajući odgovarajuće – problemske – tekstove, razvividljivijima i pristupačnijima – vratiti koji je djeci poučan i zabavan. Obično se održava jednom jaju empatiju. Zbog ugodnog iskustva često samoinicijapoeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa tjedno, jednom mjesečno ili prema dogovoru, bez specifično tivno posežu za novim naslovima. je s tom nakanom u knjižnicama diljem Hrvatske održano mnoštvo pjesničkih susreta, tribina, radionica i izložbi. Djelić tog programa ostvaren je i na ovogodišnjem grupe Interliberu igdje već Čitateljske klubovi u Hrvatskoj: stručni skup Hrvatskog tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na čitateljskog društva Međunarodnog dana pismenosti 2014. svom štandu priređuju radionice za povodom djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske knjige. Bašić Valjalo je dakle ponuditi program Ivana koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka ivana.basic.baj@gmail.com ovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i U organizaciji Hrvatskog i Kokolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo,čitateljskog da je poezijadruštva nešto važno, misije za čitanje HKD-a u Gradskoj knjižnici Zagreb poznatih lirskih pjesama tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i održanAlka je već tradicionalni stručni skup povodom Međuniz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica narodnog dana pismenosti, ovaj put na temu čitateljskih Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera grupa. Bilo je ovo prvo ovako opsežno predstavljanje umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. različitih čitateljskih grupa koje djeluju u knjižnicama, Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za školama i udrugama. Skup je obuhvatio ne samo grupe Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim različite po mjestu osnivanja nego i čita vrlorijetko specifične u naJure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju i nerado, činuuglavnom rada, čimesamo je sudionicima skupa se omogućeno vide zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. u školi. Trebalo suočiti s da nizom

3 13

TEMA BROJA

Hrčak široki raspon mogućnosti rada u čitateljskim grupama i knjižnici, pri čemu je Ivana Kelava istaknula veliku pona taj način dobiju poticaj začitateljskog razvijanje ideja i ohrabrenje vezanost članova virtualnog kluba s knjižnicom. Naime, Glasilo Hrvatskoga društva, br. 43-45, prosinac 2011. za osnivanje grupa. u posljednjih godinu dana veliki dio programa knjižniSkup je otvorila predsjednica Hrvatskog čitateljskog ce članovi virtualnog kluba odradili su samoinicijativno društva Kristina Čunović koja je u ime društva zahva- i volonterski u knjižnici, od predavanja do radionica za lila prvim članovima na njihovom iznimnom doprinosu sve dobne skupine. U planu je organizacija zajedničkog u promicanju čitanja i pismenosti. Odluka o počasnom druženja članova svih čitateljskih klubova što je korak članstvu mr. sc. Ljiljane Sabljak, dr. sc. Ivanke Stričević, dalje u povezivanju i građenju zajedništva među članodr. sc. Srećka Jelušića, mr. sc. Dijane Sabolović-Krajina i vima. mr.sc. Loris Bučević-Sanvincenti donesena je na posljedŽozefinaideje, Žentil-Barić iz Gradske knjižnice Zadar Praksa, inicijative Riječ urednice njojDragi skupštini HČD-a koja se održala u travnju 2014. Na predstavila je zadarske čitateljske klubove u povijesnom čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 današnjem skupu bile su prisutne mr.sc. Ljiljana Sabljak presjeku, kao i Bajke voditelje-volontere koji su, u ....... suradnji Matija Dreven: – izvori multikulturalnosti 29 s Događanja i mr.sc. Loris Bučević-Sanvincenti, kojima su uručena knjižničarima, pokrenuli čitateljske klubove.32 VažDavorka Premec: Mojih satnove vremena čitanja ............... Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: posebna priznanja kao zahvalnice i koje su ovom prilinost volonterstva naglasila je predstavljajući ogranak Bili Mjesec hrvatske knjige Tkoujekojem Videkusunapravio košuljicu: poticanje čitanja komArijana zahvalile članovima društva, ukratko se prisjetile Brig tri volontera (profesori OŠ Zadarski otoHerceg Mićanović: udomiteljskim obiteljimakluba ........................................... početaka HČD-a kako.............................. je i ovo čitateljsko ci)u oformila tri čitateljska i na taj način jednu34 malu Čitamorada li poeziju, čitai naglasile li nas poezija? 3 društvo najprije osnovano kao klub. knjižnicu obogatili sadržajima koji povezuju zajednicu. Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 O razlozima osnivanja grupa i smjernicaUAktualno svom je izlaganju Žozefina Žentil-Barić predstavila i Katica Novoselac: Galerijačitateljskih pjesnika ................................. 5 Zagovaranje čitanja:Knjiški intervjufrikovi s Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 ma za razmišljanje o načinu pristupa ovoj temi u teoriji čitateljske blogove i Tragači, od početaka autoricom knjige U obranu čitanja ................................ 36 i praksi govorila je mr.sc. Ivana Bašić, dopredsjednica do novih smjernica razvoja, pri čemu je posebno naglasiNovosti iz ogranaka udruge za logopedagogiju i biblioterapiju, la da je temelj uspjeha u povezivanju čitateljskih virtualIvan Balans Buterin: centar Čitateljske navike mladih ........................... 6 Pročitali smo za vas koja je u izdanju udruge u svibnju 2014. objavila prvi nih prostora sa stvarnima. Zbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska metodički priručnik za osnivanje i vođenje čitateljskih Prvi dio skupa zaključila je svojim izlaganjem SvjeŠtefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 grupa (O čitateljskim grupama : metodički priručnik s tlana Ciglar, voditeljica čitateljskog kluba Spajalica hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 primjerima dobre prakse). U izlaganju je naglasila važ(Knjižnica Vladimira Nazora, KGZ), koja je predstaviGrozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 nostGrozdana osnivanja klubova za aliterate, ljude koji .......... znaju 10 čita- la rad kluba od ideje, stvaranja prepoznatljivog znaka i Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva .....razvoj 11 ti, ali ne koriste tu vještinu svakodnevno za osobni osmišljavanja aktivnosti do današnjeg trenutka kad su i rast, kako bi se održala ljubav prema čitanju koja se s mnoge članice ove grupe snažno međusobno povezaZbivanja u svijetu vremenom gubi ako se tekstui različitosti: ne prilazi kao estetskom/ neDragi kroz niz aktivnosti koje provode kao dio socijalnih članovi, Davorka Premec: Pismenost doživljajnom iskustvu. Verena Tibljaš, projekata za mlađe i starije Ciglar sažetak 17. europske konferencije o čitanju koordinatorica ................ 12 nakon godine dana pred vamasugrađane. je novi broj Svjetlana Hrčka. programa Gradske knjižnice Rijeka, izuzetno je nadah- naglasila je važnost kluba za umirovljene knjižničarke Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između nutoTematski predstavilaosvrti put razvoja čitateljskih grupa, pri čemu koje ovaj način smo svojezaiskustvo i znanje mogu prenidva na broja iskoristili prikupljanje većeg broja su sudionici skupa dobili jasnu sliku o......................... tome kako se13 jed- jeti drugimatekstova. i sudjelovati u društvenim događanjima, teorijskih Tako smo u rubrici Tematski osvrti što Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća put oblikovali podrubriku Ilustracije ilustratori život i Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16in- jeovaj na aktivnost polako i postupno razvija u okviru jedne izuzetno važno jer je uključenost u idruštveni posvećenu ilustracijama u književnosti, i to su s teorijskog stitucije. Naime,i dok su se prvi klubovi gradili teško i povezanost s radnim mjestom, na kojem provele veći Ilustracije ilustratori i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj polako, s puno uložene energije učenjaknjizi na pogreškama, dio svog života, jedna od pretpostavki zdravog i sretnog Smiljana Narančić Kovač: Slika ui dječjoj ........... 19 važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog mladi klubovi profitiraliLikovni su na njihovim iskustvima te se života u mirovini. Antonija Balić-Šimrak: aspekti ilustracije fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama danas stvorena mrežai slikovnicama klubova lakše razvija. Povijesni Nakon kratke pauze Klaudija Mandić predstavila je u dječjim knjigama ............................... 20 su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 presjek osnivanja čitateljskih klubova, kako ga je pri- mladi čitateljski klub Book zone iz Gradske knjižnice i pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala kazala Verena Tibljaš, izuzetno je važan jer su polaznici čitaonice u ilustracije. kojem su se članovi vrlo brzo poaktivnostiVinkovci vezanih uz ilustratorima .................................................................... dobili uvid u stupnjeve razvoja ove aktivnosti i, prije22 sve- vezaliSkrenula i stvorili prepoznatljive pripadnosti svom bih vam pozornostznakove i na intervju s Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 ga, jasno je naglašeno kako je za uspjeh klubova važno klubu. Jedna od U takvih se dojmila autoricom knjige obranuzanimljivosti, čitanja Metom koja Grosman s Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 ustrajati, učiniti sve što je moguće da klubovi opstanu, i prisutnih, privjesak je so malom knjigom u ikoju su upikojom smo razgovarale nastavi književnosti mladim čitateljima suvremenom znati otpustiti ih ako ne uspiju. sani citati izu romana Sjenadobu. vjetra. Tom poetičnom detaS druge strane, primijetit ćete manje primjera Čitateljske klubove Knjižnice Ivane Brlić Mažuranić lju pridružuju se i drugi, kao štonešto su zajedničke majice s Urednica: Prijelom: dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. (KGZ) Anapredstavila Sudarević je Ivana Kelava 24DBkoja je također napra- logom kluba, pokloni koje članovi kluba jedni drugima Naprotiv, radi i jednostavnije razmjene vila povijesni presjek aktivnosti knjižnice na osnivanju pripremaju za bolje, svakubrže priliku i dinamika susreta: naime, Uredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički čitateljskih grupa u posljednje dvije godine. U ovoj maovaj klub sastaje se jednom tjedno, što je prava rijetkost dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, loj kvartovskoj knjižnici u kratkom vremenu stasala su u ćemo, svijetuobjavljujući čitateljskih klubova. vaše priloge u virtualnom prostoru, mr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 tri čitateljska kluba, od čega su dva nastala u suradnji s Snježana Berak predstavila je Čitateljski klub Mame popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. Ivana Faletar tel. 031/278-899; nakladničkim kućama. Zanimljivosti vezane uz virtualni Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar, jedinstven faks 031/278-895; Lektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; čitateljski klub povezane su s postojećim klubovima u po tome što okuplja mlade majke kojeUgodno inače zbog obvečitanje!

Sadržaj:

Riječ urednice

Goran Tanacković Faletar

URL: http://www.hcd.hr

Urednica

2 14

TEMA BROJA

DOGAĐANJA

za imaju malo vremena za kvalitetno druženje s ljudima drugačije. Skupu je nazočio i terapijski pas Aron koji je svoje dobi. Iako postoji samo godinu dana, članice grupe mirno i potpuno opušteno odslušao više od nekoliko sati iznimno su povezane i odane svom klubu jer zadovolja- raznih izlaganja, nakon čega se lagodno protegnuo pri va neke njihove egzistencijalne potrebe. Osim što razgo- odlasku i tako nam pokazao glavnu odliku terapijskih varaju o knjigama koje čitaju, mladim majkama ovakva pasa. Zanimljivo je također da udruga ima i terapijskog druženja prilika su da podijele slične teme vezane uz svoj mačka, ali bilo koja životinja za koju se procijeni da posvakodnevni život. Upravo zato među njima su nastala sjeduje smirenost i strpljenje može biti uključena (nakon prijateljstva koja se intenzivno razvijaju i izvan čitatelj- propisne obuke) u terapijski proces. skog kluba. Skup je izlaganjem zaključila Ana Profeta, voditeljica Zorka Renić predstavila je Klub čitatelja Medicinske Booksa Book Cluba, koja je najprije predstavila aktivnoškole Bjelovar, nastao kao inicijativa povezana s pro- sti Udruge Kulturtreger, a zatim i aktivnosti vezane uz jektom (odnosno projektima) koje ova škola godinama čitateljske klubove. Ana Profeta govorila je vrlo detaljno Arijana Hercegčitanja Mićanović predrasuda, a ponegdje i očistiti odgovorila teren od predodžbi provodi na poticanju kod mladih. Naime, jedna o ulozi voditelja, čime je svakako na najčešće stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija od arijana.herceg.micanovic@kgz.hr posebnosti projekta je uvođenje čitateljskih klubova postavljana pitanja glede osnivanja čitateljskih klubova. jest živa i duboko u našem životu da nam na imakoji u nastavu, i to ne samo u nastavu književnosti kako bi Kako voditi klub, prisutna koji je optimalan broj te članova, što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! se odmah moglo pomisliti, nego u različite stručne pred- način se održava komunikacija među članovima, što je to skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa mete. Učenici Medicinske škole čitali su raznu litaraturu grupna dinamika i kako se može pratiti – sve su to samo Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira tematski povezanu sa svojom strukom, o čemu su imadjelići njezinog je doprinijelo samo je potrebnoizlaganja tu njezinukoje prisutnost istaknuti cjelovitosti i na neki kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te li prilike nastavi razgovarati sa svojim profesorima. skupa je iskustveno zaokružilo priču o čitateljskim načinjer reaktualizirati. teško ilina nikako prohodno prosječnom čitatelju. Ovaj pristup vrloipak, je blizak I dok proza unatoč svjetskom krizi čitanja,trendu uvođenja klubovima. ima svoju klubova publiku i nekako nalazičime put do čitateljskih u razrede, se znatno potiče Skup je završio proglašenjem pobjednika natječaja nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, strast za učenjem i istraživanjem, kako potvrđuju i brojna za najbolju fotografiju fotografskog natječaja Hrvatskog smještena Zorka na Renić marginama margina, istraživanja. prikazala je okupljenima video čitateljskog društva Smiješak... čitajte! i druženjem suprepuštena malom krugu onih koji kao ju i ostale vrijed- dionika u neformalnom razgovoru u kojem su se razmiuradak kojeg su snimili članovi kluba, pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. ne aktivnosti (kao što je čitanje mlađim učenicima) koje jenile brojne važne informacije, dojmovi i ideje za nove Jedan je od pokušaja da se popularizira provode članovi ovog kluba. čitateljske klubove. pjesništvo svakako i odabir teme Jedna od najvećih zanimljivosti na skupu o čitateljPotporu ovogodišnjem skupu dalo je Ministarstvo ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige skim grupama bila je Udruga za pet therapy Indeficienkulture koje je prepoznalo važnost razvijanja čitateljskih – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim željelo baremdjeci u ovih mjesec ter imperativom Vinkuran koja pomaže s poteškoćama u čitanju grupa u zajednici. reﬂektora takodana što u(pre)usmjeriti prostore školasvjetla i knjiži pjesnicima, učiniti ih nicaprema (koje poeziji im otvore vrata) uvode vidljivijima i pristupačnijima terapijske pse kojima djeca čitaju.– vratiti poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa Kako je naglasila Goranka Roje s tom nakanom u knjižnicama diljem sanda Furlan,održano voditeljica projekta Hrvatske mnoštvo pjesničkih R.E.A.D.®, važno je osvijestiti susreta, tribina, radionica i izložbi. da postoje (kao i odrasli) Djelić djeca tog programa ostvaren je i kojinaimaju negativnaInterliberu iskustva gdje s ovogodišnjem već tradicionalno grada Zagreba na čitanjem: muče Knjižnice ih tjeskoba, strah svom štandu priređujuna radionice i panika pri pomisli čitanje,za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske a izazvani su lošim iskustvima, knjige. Valjalo je dakle ponuditi program kritikama i napetostima koji su koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka pratili čitanje. Terapijovognjihovo teksta nego ih i pokušati pretvoriti ski upsi uče nas vještini koja je i pokazujući, suptilno i Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog njihovu suprotnost dokazujući zaboravljena, je Goranka kolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, rekla a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, Rosanda Furlan, inačebavljenja. profesoripoznatih lirskih pjesama tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i ca književnosti i terapeut, a to je niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica strpljenje. Kada dijete zamuckuje Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera ili osjeća tjeskobu, dovoljno je da umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. dotakne psa i vidimo kako se djeKako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za tetovo raspoloženje mijenja, kako s već dosta izgrađenim Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji raste osjećaji stavovima, sigurnosti koja i kako se čita rijetko i nerado, Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima poeziju Pobjednici zanimljivi fotografskog natječaja Smiješak... čitajte! čitanje pretvara u nešto potpuno i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnom samo u školi. Trebalo se suočiti s nizom

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

3 15

TEMA BROJA

Hrčak Bašić, Ivana. O čitateljskim grupama : metodički priručnik s Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. primjerima dobre prakse. Zagreb : Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, 2014.

Sadržaj: Prikaz knjige

Vedrana Kovac Vrana vedrana@gkka.hr

Praksa, ideje, inicijative Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... Davorka Premec: Mojih sat vremena čitanja ............... Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja u udomiteljskim obiteljima ...........................................

Riječ urednice Dragi čitatelji 2 Knjiga Ivane ...................................................................... Bašić O čitateljskim grupama : metodič-

ki priručnik s primjerima dobre prakse, objavljena ove Događanja godine u svibnju u izdanju Balans centra za logopedagogijuMjesec i biblioterapiju, prva je knjiga o čitateljskim grupahrvatske knjige ma,Arijana namijenjena koji planiraju osnovati čitateljski Herceg svima Mićanović: li poeziju, čita li nas 3 klubČitamo ili grupu, ali i onima kojipoezija? su već.............................. voditelji ili članovi Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 čitateljskih grupa. Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 Autorica knjige Biblioterapija i poetska terapija : priAna za Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicamaUdruge ...... 6 ručnik početnike te donedavna predsjednica Novosti Balans centraizzaogranaka biblioterapiju, u ovoj knjizi daje prikaz Ivan Buterin: čitateljskih Čitateljske navike ........................... 6 već postojećih grupamladih u Hrvatskoj, definiciju i osnovna obilježja grupa, cilj osnivanja takvih grupa te Zbivanja u Hrvatskoj brojne primjere članova ili voditelja grupa. Štefka Batinić:iz Odprakse slikovnjaka do Vragobe : hrvatske slikovnice do autorica 1945. ............................................ 8 Na samom početku, obrazlaže dobrobit ovog Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 jednostavnog i primjenjivog načina rada koji se u zapadRibičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 nomGrozdana svijetu pokazao kao jedan od najefikasnijih načina Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 za razvijanje čitateljskih zajednica koje smanjuju izolaciju, potiču na druženje i razmjenu, osnažuju ljubav prema Zbivanja u svijetu Davorka Premec: Pismenosti komunikacijske i različitosti: čitanju te jačaju čitateljske vještine. sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 Krenuvši od jednostavne definicije samog pojma ‘čitateljske grupe’ (skupine ljudi koja se sastaje kako bi Tematski osvrti knjizi), autorica proširuje njen razgovarala o pročitanoj Alka jasno Stropnik: Pismenosti cilj 21. stoljeća ......................... 13 značaj, obrazlažući i smisao stvaranja takvih Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 grupa: ojačati čitalačke navike, potaknuti na čitanje zahtjevnije literature, razumjeti knjige, osjećati se društveIlustracije i ilustratori Smiljana Narančić Kovač: u dječjoj knjizi ........... 19rano korisnim, izaći iz kuće,Slika izraziti svoje mišljenje, Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije spravljati o pročitanom te se pritom i zabaviti. u dječjim knjigamaveć i slikovnicama 20 u Predstavljajući postojeće ............................... čitateljske grupe Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. Hrvatskoj, autorica daje informativan pregled svim22čiSanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala tateljima koji žele saznati gdje se grupe okupljaju, tko ilustratorima .................................................................... 22 ih vodi te koliko dugo postoje. Od značajnijih klubova Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 autorica navodi oneRiječ, u Gradskoj Ivana Guljašević: ilustracija,knjižnici animacijaRijeka i ja .......(Book 26 cafe Moljac, Čarobna kućica, Studentski čitateljski klub, Čitateljski klub 50+, Biblioklub, Mali knjigoljupci…), Gradskoj knjižnici Zadar (Dioptrija, Urednica: Prijelom:Klub čitatelja za Ana Sudarević 24DB mlade Bili Brig, Klub čitatelja Boris Maruna, Klub čitatelja ogranka Arbanasi, Knjigolovci…), Knjižnicama Uredništvo: Sjedište HČD-a: sc. Ivanka Stričević, Opstanak, OŠ Antunovac, gradadr.Zagreba (Spajalica, Na tragu klasika, Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, Kalibar, Čitafora…), Gradskoj knjižnici Marka Marulimr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 ća Split (Klub kroničnih knjigofila) te spominje i privatne Ivana Faletar tel. 031/278-899; faks 031/278-895; čitateljske grupe te grupe osnovane u udrugama. Lektura: Goran Tanacković Faletar

27 29 32 34

Aktualno Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, autoricom knjige U obranu čitanja................................ 36 Pročitali smo za vas Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska terapija: priručnik za početnike ..................................... 38

Riječ urednice Nadalje, objašnjava razloge za osnivanje čitateljskih

grupa te njihove prednosti, koje članovima predstavDragi članovi, ljaju jedan oblik duhovne hrane: Opuštenost, lakoća, nakon godine dana pred vama je novi broj Hrčka. iskrenost, otvorenost i uvažavanje različitih perspektiva Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između najvažniji su sastojci posebne atmosfere koja razgovor dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja izdiže na razinu umijeća u kojem sviTematski uživaju osvrti jer su člateorijskih tekstova. Tako smo u rubrici novi pripremljeni na razgovor i usmjereni jedni ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratorina druge.posvećenu Takva atmosfera djeluje blago i poticajno, smirujuće ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog i opuštajuće, kao jedna posebnailustracija, vrsta odmora od često i praktičnog stajališta. O povijesti njihovoj važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog zbunjujućih i mnogobrojnih poticaja kojima smo izloženi fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama u suvremenom svijetu. suMetodičke podijelili neki od naših najpoznatijih i upute za rad čitateljskeilustratora grupe obuhvaćapisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze ju sve elemente važne za njihovo osnivanje: za koga se aktivnosti vezanih uz ilustracije. grupa osniva, kako se okupljaju članovi, pravila rada, Skrenula bih vam pozornost i na intervju s optimalan broj članova, odabir literature za rasprave, autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s grupne rituale itd. Autorica je književnosti detaljno objasnila kojom smo razgovarale o nastavi i mladimsvaki odčitateljima navedenih čimbenika koji čine kvalitetnu čitateljsku u suvremenom dobu. grupu. Na kraju knjige, kao ćete poseban navedeni su S druge strane, primijetit nešto prilog, manje primjera pregledi knjiganozatodjecu i odrasle za raspravu dobre prakse, ne znači da smopoticajnih ih zanemarili. radi bolje, brže ičitateljskih jednostavnijegrupa razmjene poNaprotiv, preporukama članova u Hrvatskoj.

e-pošta: hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr

2 16

dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako Vedrana Kovač Vrana ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. Ugodno čitanje! Urednica

DOGAĐANJA

DOGAĐANJA DOGAĐANJA Stručni skupovi

Mjesec hrvatske knjige

14. godišnja i izborna skupština Hrvatskog čitateljskog društva

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? U Zadru je 25. travnja 2014. održana 14. skupština Ladan Mandić (Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci).

Hrvatskog čitateljskog društva, koja je ove godine bila i izborna. Predsjednica Drahomira Gavranović predstavilaArijana je Izvješće o radu Hrvatskog čitateljskog društva za Herceg Mićanović razdoblje od 2012. do 2014. g. te financijsko izvješće arijana.herceg.micanovic@kgz.hr za 2012. i 2013. g. Izvješća su jednoglasno prihvaćena. Poezija je dosadna! Poezija je glupa! PoezijaPredsjedništva, je bezvezna! Nakon razrješavanja dužnosti članova Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa Upravnog i Nadzornog odbora izabrano je novo vodstvo o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira za razdoblje od 2014. do 2016. g. kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće Za novu predsjednicu jednoglasno je izabrana te Kriteško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. stina Čunović, viši knjižničar iz Gradske knjižnice Ivan I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, Goran Kovačić Karlovac, nastavku iznijela ima svoju publiku i nekako koja nalazijeputu do program rada za svoje mandatno razdoblje: nastavak nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, partnerske u provođenju nacionalne kampanje smještenasuradnje na marginama margina, prepuštena malomizlaženje krugu onih koji juHrčak, pojačana Čitaj mi!, redovito časopisa pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. aktivnost ogranaka, nastavak obilježavanja MeđunarodJedan je od pokušaja da se popularizira nog dana pismenosti, nastavak sudjelovanja HČD-a u pjesništvo za svakako i odabir teme Povjerenstvu izradu Nacionalne strategije za poticaovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige nje čitanja te poticanje međunarodnih aktivnosti. Za prvu – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim dopredsjednicu izabrana imperativom željelo baremjeu Snježana ovih mjesecBerak (Narodna knjižnica Petar Preradović Bjelovar), dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektoraa drugu Klaudija

Članove nadzornog odbora čine Loris Bučević-Sanvincenti, Vinka Jelić i Marija Ivanović. Nova adresa sjedišta Društva je: Gradska knjižnica Ivanteren Goran predrasuda, a ponegdje i očistiti od Kovačić, predodžbiŠestićeva 1, Karlovac. U skladu s tim usvojene su poezija i Izmjene stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da i dopune statuta HČD-a. jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima što o nama samima. A ono udačemu se prepoznajemo Nareći Skupštini je predloženo se oda priznanje najraskloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. nijim članovima HČD-a te je jednoglasno prihvaćeno da Pošličlanovi smo odpostanu pretpostavke daBučević-Sanvincenti, poezija jest negdje ovdje,Ljipočasni Loris samoSabljak, je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i nai neki ljana Ivanka Stričević, Srećko Jelušić Dijana način reaktualizirati. Sabolović-Krajina. Nakon radnog dijela održan je i stručni dio tijekom kojega su iznijeti rezultati kampanje Čitaj mi! i manifestacije Hlapić 2013. te prikaz projekta ELINET i suradnje s Europskom komisijom. Mate Juric sa Sveučilista u Zadru iznio je rezultate istraživanja čitateljskih navika studenata na sveučilištima u Zadru, Pisi i Kini, a Mirta Šimić, Ivana Kelava i Žozefina Žentil-Barić govorile su o iskustvima organizacije i vođenja čitateljskih klubova u Zagrebu, tj. Zadru. Također, bilo je riječi o Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja.

prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih vidljivijima i pristupačnijima – vratiti poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa je s tom nakanom u knjižnicama diljem Literacy Policy Network ELINET – The European Hrvatske održano mnoštvo pjesničkih susreta, tribina, radionica i izložbi. Djelić tog programa ostvarenpismenosti je i Europska mreža za poticanje njihovo sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu. na ovogodišnjem Interliberu gdje već Pismenost je temelj razvoja u osobu koja će biti sposobna tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na smisleno živjeti i raditi te koristiti sve blagodati zajednisvom štandu priređuju radionice za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu ce u kojoj živi. Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske ELINET je projekt je osnovan s ciljem poticanja piknjige. Valjalo je dakle ponuditi program smenosti kako bi se u Europi smanjio broj djece, mladih koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka i odraslih sa slabim vještinama čitanja i pisanja. ELINET ovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti Ivana Bašić osmislilaujeeuropskoj i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i predstavlja prekretnicu politici opismenjakolažaProjekt u kojima podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, vanja. je polaznici dvogodišnji i financira ga Opća uprava lirskih ipjesama kolaža stvarajuu vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. zapoznatih obrazovanje kulturutehnikom Europske komisije razdoblju i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i odnove 1.veljače 2014. do 31. siječnja 2016. Ukupni fond niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica je 4,008.100 eura, a projektom koordinira Sveučilište u Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera Kölnu. Predstavljen u veljači 2014. naje 59. godišnjoj umjetnosti i dizajna izje Zagreba sudjelovala u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. 1 Svaki peti petnaestogodišnjak ili 75 milijuna odraslih . uz pomoć svog profesora Konferenciji o čitanju IRA-e Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za osoba u Europi u čitanju i pisanju. To je U ELINET je uključeno 79pjesme organizacija 28 zemalja Tomislava Tomića ilustrirali tri DobrišeizCesarića i tinejdžere jer jeima riječpoteškoća o populaciji s već dosta izgrađenim Jure Kaštelana. nastali toj radionici doista su vrlo i ukusima i stavovima, koja poeziju rijetko i nerado, razlog, ne samo njihovom teškomčita pronalaženju posla (od kojih su 24Radovi članice EU):naMinistarstva obrazovanja zanimljivi i agencije, originalni i postojeće bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnom samo u školi.i inkluziji, Trebalo sečime suočiti s nizom nego i teškoj socijalizaciji se ograničava nacionalne organizacije i nacionalna

3 17

DOGAĐANJA

Hrčak udruženja, međunarodne organizacije, zaklade, sveuči- 3. Adolescenti (koordinator Christine Garbe) 4. Odrasli (koordinator David Mallows) lišta, istraživački centri, učiteljski fakulteti... Uključene Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. zemlje (abecednim redom): Austrija, Belgija, Bugar- 5. Strategija prikupljanja sredstava (koordinator Peter Jenkins / Viv Bird) ska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Litva, Mađarska, 6. Komunikacijska platforma (koordinator Simone Ehmig / Joerg Maas) Malta, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, 7. Aktivnosti za podizanje svijesti o važnosti čitanja i pismenosti (koordinator Christine Clement) Turska, Velika Britanija. 8. Mjerenje uspješnosti aktivnosti za podizanje svijesti (koordinator Maurice de Greef). Deset Praksa, ideje, inicijative Riječ zadataka uredniceELINET-a: Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 Hrvatsko društvo jedina je....... hrvatska 1. Analiza izvještaja članica o pismenosti i opismenjaMatija Dreven:čitateljsko Bajke – izvori multikulturalnosti 29 Događanja udruga u aktivnosti Kao32privanju na svim razinama Davorkauključena Premec: Mojih sat vremenaELINET-a. čitanja ............... Božena Kolman i Silva Kos: partnerFinžgar djeluje u okviru Tima 7 i analizira 2. OMjesec značavanje i širenje izvora financiranja i ostale podrške druženi hrvatske knjige Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja europske primjere dobre prakse, osmišljava aktivnosti za 3. IArijana dentifikacija dobre prakse u razvoju i poticanju piHerceg Mićanović: u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 podizanje svijesti o važnosti čitanja i pismenosti (videosmenosti EU čita li nas poezija? .............................. 3 Čitamo li upoeziju, snimke, letci, veleplakati) te aktivnosti povodom Među4. Uspostava platforme razmjenu dobre prakse Ana Rubić:internetske 30 dana – 30 pjesnikaza.................................... 4 Aktualno narodnog dana pismenosti 2015. 5. IKatica dentifikacija najboljih za podizanje svijesti Novoselac: Galerijaaktivnosti pjesnika ................................. 5 Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 o važnosti pismenosti EU autoricom knjige obranuetape čitanjarada. ................................ 36 Dogovorene suU četiri 6. UNovosti pravljanjeizzajedničkom ogranaka europskom kampanjom za poticanje pismenosti Ivan Buterin: Čitateljskei njezin navike razvoj mladih ........................... 6 Pročitali smo za vas 1. Od veljače do travnja 2014. – izrada okvira za analizu 7. Suradnja sa Sekcijom opismenjavanja pri Europskoj Zbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska i detektiranje izvora informacija. komisiji Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 2. Od svibnja do listopada 2014. – razrada izvješća po8. Pronalaženje modela vrednovanja aktivnosti hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 jedinih zemalja, te razmjena svega do tada postignu9. OGrozdana rganizacija sastanaka i seminara s ciljem međusobRibičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 tog. Prva sjednica radnih skupina/timova održana je u ne suradnje svih koji rade na poticanju pismenosti Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva 11 Njemačkoj od 6. do 10. listopada 2014. 10. Kristina Organizacija Europske konferencije o čitanju..... u svr3. U skladu s analizama provest će se vrednovanje osmihu prezentacije rezultata široj javnosti. Zbivanja u svijetu šljenih aktivnosti Dragi članovi,s 10 pilot-organizacija u različitim Davorka Premec: Pismenost i različitosti: zemljama oddana studenog 2014. 2015. Ishodišta: sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 nakon godine pred vama je do novisrpnja broj Hrčka. 4.Prorijedila Završni izvještaji – od kolovoza 2015. do siječnja 2016. se učestalost izlaženja, ali vrijeme između Tematski osvrti 1. Z ajednički pristup analizi udjela pojedine zemlje u dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja razvoju i poticanju pismenosti i dobroj praksi, odnoRezultati će biti Tako prezentirani na Europskoj konferenteorijskih tekstova. smo u rubrici Tematski osvrti Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 ovaj put oblikovali Ilustracijei iširoj ilustratori Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 sno uspostavljanje zajedničkog okvira vrednovanja ciji u siječnju 2016.podrubriku svim sudionicima javnosti. posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog uključujući svei ilustratori dobne skupine – EFGP (European Ilustracije i praktičnog O povijesti unutar ilustracija, njihovoj Framework of Good Practice Literacy Glavni alatstajališta. za komunikaciju mreže i razmjenu Smiljana Narančić Kovač: Slika uin dječjoj knjiziPolicies) ........... 19 važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog 2. NAntonija ajbolji primjeri dobre prakseaspekti namijenjeni djeci, mla- njezinih postignuća sa širom javnosti bit će zajednička Balić-Šimrak: Likovni ilustracije fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama dima i odraslima, na EFGP-u europska internetska platforma, na kojoj će biti dostupni u dječjim knjigamabaziranih i slikovnicama ............................... 20 su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 3. ISmiljana zvještajiNarančić 28 zemalja s područja poticanja pismenosti svipisaca. izvještaji, primjeri opće prakse i alati za poticanje piTakođer, u rubrici Događanja donosimo prikaze iSanja dobreLovrenčić: prakse Iskustvo oslikanosti – pohvala smenosti. Na ovoj uz ćeilustracije. platformi kontinuirano biti dostuaktivnosti vezanih .................................................................... 4. Zilustratorima ajednička europska komunikacijska platforma 22 pne informacije o ELINET-u njegovim Skrenula bih vam pozornost ii na intervju saktivnostima, Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 (mrežni portal) međusobna komunikacija zainteresiranih u procesu autoricom knjige U obranu svih čitanja Metom Grosman s Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 5. OIvana kvir Guljašević: i alat prikupljanja sredstava poticanja pismenosti. nai mladim http://www. kojom smo razgovaraleUskoro o nastavidostupno književnosti čitateljima u suvremenom dobu. 6. Strategija i alati podizanja svijesti o važnosti pismeeli-net.eu/. S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera nosti te pokazatelji vrednovanja rezultata. Urednica: Prijelom: dobre prakse, no to ne znači daTekst smo ih zanemarili. prevele i prilagodile: Ana Sudarević 24DB Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije Projekt ELINET sastavljen je od 8 manjih projeKristina Čunović i Davorkarazmjene Semenić-Premec Uredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički katadr. koje 8 Stričević, timova: sc. vodi Ivanka OŠ Antunovac,

Sadržaj:

Riječ urednice

bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka.

Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, mr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 1. Koordinacija i suradnja (koordinator Christine Garbe) Ivana Faletar tel. 031/278-899; 2. Djeca – rano djetinjstvo i osnovna škola (koordinator faks 031/278-895; Lektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; Renate Valtin) Goran Tanacković Faletar URL: http://www.hcd.hr

Ugodno čitanje! Urednica 2 18

DOGAĐANJA

Prikazi stručnih skupova u svijetu Kristian Ujlaki

ne lokalne postaje prilozima i intervjuima popratile su ovaj događaj, a živopisna kolona biciklista bila je zanimljiva građanima brojnih manjih i većih mjesta kroz koje je prolazila te kroz razgovore lobirala za podršku knjižnicama.

Mjesec hrvatske knjige

Cycling for Libraries Cycling for Libraries (C4L) je neformalna međunarodna knjižničarska konferencija pokrenuta 2010. g., a okuplja knjižničare i sve ljubitelje knjiga u neformalnom druženju i putovanju s ciljem podizanja svijesti o važIFLA CAMP 2014 nosti knjižnica i njihovih usluga u razvoju lokalnih zaIFLA Camp prethodi godišnjoj konferenciji IFLA-e jednica i društva u cjelini. (Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanoArijana Herceg Ovogodišnje izdanjeMićanović Cycling for Libraries, na kojem va)predrasuda, a ponegdje očistiti teren od predodžbi i nije organiziran kaoi klasična konferencija – nema stečenih tijekom školovanja i osvijestiti da poezija arijana.herceg.micanovic@kgz.hr su sudjelovali Kristian Ujlaki i Karlo Galinec, knjižničari unaprijed određenih govornika s činjenicu određenim temama jest živa i duboko našem životu nam ima iz Knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica, održa- nego sudionici naprisutna susretuupredlažu temete idazatim u mašto reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo Poezija je dosadna!od Poezija glupa! Poezija jeKonferencija bezvezna! no je u Francuskoj 6. doje 14. kolovoza. njim grupama raspravljaju o njima. Ove godine održan je skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa je održana na relaciji od Montpelliera do Lyona u dužini 14. i 15. kolovoza u prostorijama ENSSIB-a, francuske Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira od oko 550 kilometara, a sudjelovaloi samoupućujuće je 92 knjižničara ustanove koja istaknuti je dio Sveučilišta samo jevisokoškolske potrebno tu njezinu prisutnost i na neki u kao nešto hermetično, samodovoljno te i državne zaljubljenika u knjižnice iz 17 zemalja. Lyonu i u kojoj se obrazuju stručnjaci s područja knjižnačin reaktualizirati. teško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. Cycling Libraries uključuje malo prezentacija, sje- ničarstva, informacijskih znanosti te povijesti knjige i I dok for proza ipak, unatoč krizi čitanja, denja publici i izlaganja exnalazi catedra. Sudionici umjesto knjižnica. imausvoju publiku i nekako put do poezija jedebate u mnogo težoj situaciji, toganje, održavaju i neformalne razmjene ideja tijeŠezdeset sudionika, iz zemalja širom svijeta, tijekom smještena na marginama margina, kom vožnje biciklom. Prilikom planiranja dnevnih etapa dva dana u neformalnoj atmosferi raspravljalo je o 15 prepuštena se malom krugu onih kojio kojoj ju svakodnevno određuje tema dana se raspravlja tema u vezi s narodnim i visokoškolskim knjižnicama: pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. te se bira nekoliko moderatora koji potiču raspravu i na od hrane u knjižnicama do postojećih servisa za streaJedan je od pokušaja da se popularizira kraju dana zapisuju iznesena razmišljanja i ideje. ming glazbe. Posjetili smo knjižnicu ENSSIB-a gdje nam pjesništvo svakako i odabir teme Ovogodišnje teme bile su: inovativna upotreba knjižje predstavljen inovativni uređaj bibliotouch – prototip ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige ničnih prostora, cjeloživotno obrazovanje, cenzura u interaktivne, taktilne i intuitivne ploče za traženje infor– Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim knjižnicama, marketing u knjižnicama, digitalna i drušmacija i dokumenata imperativom željelo barem u ovih mjesec dana (pre)usmjeriti reﬂektora tvena inkluzija, besplatnesvjetla knjižnice, zelene knjižnice, za(http://www.enssib.fr/content/bibliotouch-nouvepremaknjižnica poeziji ii društvo pjesnicima, ih tvaranje bez učiniti knjižnica. au-prototype-dinterface-documentaire). vidljivijima i knjižničari pristupačnijima – vratiti Koprivnički aktivno su sudjelovali u deIpak, najveća su vrijednost ovakvih susreta nova popoeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa batama, pri čemu im je pomogao svakodnevni susret s znanstva, iskustva i primjeri iz knjižnica širom svijeta. je s tom nakanom u knjižnicama diljem aktualnim pitanjima obuhvaćenih temama. Na taj su na- Sudjelovanje na ovakvim događajima predstavlja posebHrvatske održano mnoštvo pjesničkih čin susreta, u međunarodnim knjižničarskim tribina, radionica i izložbi. krugovima uspješno no zadovoljstvo za nas knjižničare iz koprivničke knjižpredstavili svoja iskustva i priliku da nice jer je vidljivo da se gotovo svi trendovi u suvremeDjelić tog programa znanja ostvarente iskoristili je i predstave uspjehe koprivničkog, ali i već hrvatskog knjižni- nom knjižničarstvu, u većoj ili manjoj mjeri, primjenjuju na ovogodišnjem Interliberu gdje tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na čarstva te predstave Koprivnicu kao hrvatsku biciklistič- u našoj knjižnici ili da smo ih barem svjesni, ukoliko ih svom štandu priređuju radioniceposjetili za djecu isu brojne lokal- i nismo u stanju pratiti i provoditi. Rado smo podijelili s ku metropolu. Uz to, putujući, Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uzvelik Mjesec hrvatske ne knjižnice te upoznali broj kolega sa svih strana kolegama svoja iskustva i dobre primjere iz prakse naše knjige. Valjalo je lokalni dakle ponuditi program svijeta. Francuski i nacionalni mediji odlično su knjižnice od kojih su neki primili i međunarodne nagrakoji će ne samo osporiti tvrdnje s početka pratili konferenciju. Državna televizija i radio te broj- de. ovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, zanimljivo i vrijedno bavljenja. 80. Generalna skupština IFLA-e: Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i i informacijski kongres Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera prošlo 439 polaznika, čega 223 tinejdžera. Temaodovogodišnje Skupštine: LibraPoseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za ries, Citizens, Societes: Confluence for tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim Knowledge, u prijevodu: Knjižnice, graukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, đani,udruštva: stjecište znanje, u sklauglavnom samo školi. Trebalo se za suočiti s nizom

du je s radnom krilaticom aktualnog pred-

Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog kolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro poznatih lirskihknjižničarski pjesama tehnikom kolaža stvaraju vlastite, Svjetski nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene sjedništva IFLA-e koja glasi: Snažne knjižnice za snažna umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici društva. Time se naglašava inkluzivna uloga knjižnica Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora kao demokratskih institucija koje osiguravaju prostor za Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i protok informacija i učenje za sve dobne, spolne, etničke Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo i društveno-ekonomske skupine. se naglašava zanimljivi i originalni i bit će izloženi uTakođer Knjižnici Medveščak.

uloga knjižnica kao kritičkih i objektivnih pružatelja in-

3 19

DOGAĐANJA

Hrčak Drugim posterom predstavljena je na Skupštini suradformacija i znanja i njihovo značenje da, kao javno donja koprivničke bro,Glasilo omogućuju građanimačitateljskog sudjelovanje udruštva, razvoju civilHrvatskoga br. 43-45, prosinacknjižnice 2011. sa sestrinskom knjižnicom iz finskog grada Sastamale, ostvarena razmjenom osoblja nog društva. Na Skupštini je sudjelovalo više od 3500 sudionika na studijskim boravcima u Finskoj odnosno Hrvatskoj, iz 120 zemalja svijeta, a iz Knjižnice i čitaonice Fran koja je realizirana zahvaljujući financiranju programiGalović Koprivnica na skupštini su bili Karlo Galinec i ma Europske unije. Riječ je o posteru From Croatia to Kristian Ujlaki. Kao i na prijašnjim skupštinama, kopriv- Finland and Vice Versa with Grundtvig Funding – Expenički knjižničari bili su aktivni sudionici i predstavili su riences of Staff Mobility Between Two NAPLE Sister Libraries koji su izradili finska kolegica Kaisa Kytömäki i dva projekta Knjižnice poster-izlaganjima. Poster autorskog dvojca Galinec – Ujlaki predstavio koprivnički knjižničar Petar Lukačić. Praksa, ideje, inicijative Riječ urednice Ovogodišnja Skupština važna je i zbog usvojene je projekt informatičke i informacijske obuke Knjižnice Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 – Osobni knjižničar. Pod nazivom Let’s Get Personal!, Lyonske deklaracije pristupu informacijama....... i razvoju Matija Dreven: Bajke o– izvori multikulturalnosti 29 Događanja je potpisalo više od organizacija s ciljem poster je na pravi način predstavio vrijednosti koje za- koju Davorka Premec: Mojih sat 125 vremena čitanja ............... 32poBožena Kolman Finžgar i Silva Kos: govara IFLA i pokazao da je koprivnička knjižnica na zitivnog utjecaja na razvojni program Ujedinjenih naMjesec hrvatske knjige Tkoza je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja Nations vrijeme prepoznala ulogu i važnost narodnih knjižnica u roda razdoblje nakon 2015. g. (the United Arijana Herceg Mićanović: u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 post-2015 development agenda). Pristup informacijama pružanju i znanja koja moraju biti dostupna Čitamoinformacija li poeziju, čita li nas poezija? .............................. 3 svima. usluga predstavlja to nastojanje jer4se i knjižnicama igra presudnu ulogu u podupiranju razvoAna Upravo Rubić: 30ova dana – 30 pjesnika .................................... ja.Aktualno Lyonska deklaracija poziva države članice Ujedinjeu edukaciju uključuju različite skupine korisnika: djeca, Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 Zagovaranje intervju s Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 mladi, građani treće i četvrte životne dobi, ali i skupine nih naroda dačitanja: prepoznaju kako su pristup informacijama autoricom knjige U obranu čitanja ................................ 36 za kojeNovosti se susreću s problemima u društvenoj inkluziji kao i vještine za njihovo učinkovito korištenje potrebni iz ogranaka održivi razvoj te da to postane dio razvojnoga programa što Ivan su pripadnici nacionalnih manjina, s invaliditeButerin: Čitateljske navike mladih osobe ........................... 6 Pročitali smo za vas Ujedinjenih naroda nakon 2015. g. tom, nezaposlene osobe itd.

Sadržaj:

Zbivanja u Hrvatskoj Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 Novosti iz ogranka

Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska terapija: priručnik za početnike ..................................... 38

Riječ urednice

Zbivanja u svijetu Davorka Premec: Pismenost i različitosti: 17. europskeikonferencije o čitanju ................ 12 6.sažetak godišnja izborna skupština

Dragi članovi,

nakon godineHČD-a dana pred vama novi broj Hrčka. ogranka zaje Grad Zagreb i

Zagrebačku Tematski osvrtižupaniju

Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16

Zagreb, 17. travnja 2014.

Ilustracije i ilustratori Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19 Davorka Semenić-Premec Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije davorka.semenic.premec@kgz.hr u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 U Zagrebu je održana godišnja–i pohvala izborna skupština Sanja Lovrenčić: Iskustvo6. oslikanosti ogranka za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Radni ilustratorima .................................................................... 22 Spregaaktualne riječi i slika ......................... 24 dio Tomislav započeoTorjanac: je izvješćem predsjednice Davorke Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 Semenić-Premec koja je prisutne izvijestila o dosadaš-

njim aktivnostima ogranka. Potom je dosadašnje predsjedništvo razriješeno dužnosti te je izabrano novo, iako Urednica: u istom sastavu: predsjednica Prijelom: Davorka Semenić-Premec Ana Sudarević 24DB (KGZ), dopredsjednica Loris Bučević-Sanvincenti, viša Uredništvo: Sjedište HČD-a:je program knjižnjičarka (KGZ). Novo vodstvo iznijelo dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, rada Drahomira za sljedećeGavranović, dvogodišnje razdoblje. Na kraju radnog 31216 Antunovac, dijelamr. istaknuti neki problemi u radu, sc. Alka su Stropnik, Školska 15 odnosno razmaFaletar tel. 031/278-899; traloIvana se koliko rad ogranaka može ili mora biti samostafaks 031/278-895; lan iliLektura: se vezati uz rad krovne e-pošta: organizacije. hcd@hcd.hr; Goran Tanacković Faletar

Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i pisaca. Također, udijelu rubriciknjižničarska Događanja donosimo prikaze U stručnom savjetnica Ranka aktivnosti vezanih uz ilustracije. Javor, prof., dala je prikaz međunarodnog znanstvenog Skrenula bih vam pozornost i na intervju s skupa Hrvatska dječja knjiga u europskom kontekstu, autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s održanog 3. razgovarale travnja 2014. u Hrvatskom centru za dječkojom smo o nastavi književnosti i mladim jučitateljima knjigu, a uMarina Danev, prof., (KGZ) prezentirala je suvremenom dobu. svojeSistraživanje o prijevodima hrvatskih djela na strane druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera jezike djela naznači hrvatski jezik djela koja se naladobrei stranih prakse, no to ne da smo ih –zanemarili. bolje, brže i jednostavnije razmjene zeNaprotiv, u fondu radi Knjižnica grada Zagreba. Njezino istraživanje dobrih idejatemelj i savjeta smo elektronički predstavlja zaoblikovali daljnje istraživanje o prijevodima bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako hrvatskih autora u svijetu. ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka.

URL: http://www.hcd.hr

2 20

Ugodno čitanje! Urednica

DOGAĐANJA

Izborna skupština karlovačkog ogranka HČD-a Karlovac, 14. travnja 2014.

Mjesec hrvatske knjige

Kristina Čunović kristina@gkka.hr

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

Skupština karlovačkog ogranka Hrvatskog čitateljskog društva održana je u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić Karlovac. Predsjednica ogranka Kristina Čunović Arijana iznijela jeHerceg IzvješćeMićanović o radu karlovačkog ogranka za arijana.herceg.micanovic@kgz.hr razdoblje od 2012. do 2014. g., iz kojeg izdvajamo četiri velike akcije: Berba slikovnica povodom Dana grada Poezija 2012., je dosadna! Poezija je glupa! je bezvezna! Karlovca tijekom koje je 60Poezija obitelji otišlo kući s Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa ubranom slikovnicom; Čitanje pod zvijezdama povodom o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira Međunarodnog dana pismenosti 2012., kada je održan kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te poetsko-glazbeni recital Dodirni me stihom; čitateljteško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. sko-scenski događaj mi!krizi povodom I dok proza ipak,Čitaj unatoč čitanja, Međunarodnog dana 2013. i te glazbeno-poetska imaobitelji svoju publiku nekako nalazi put do večer Čitamo poezija jeu usklopu mnogomanifestacije težoj situaciji,Mladi za jesen u podnje, zvijezdama smještena na marginama gradu 2013. Tijekom ovih akcijamargina, ostvarena je suradnja s

predrasuda, a ponegdje i očistiti teren od predodžbi stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija karlovačkog ogranka Hrvatskog jest živaSkupština i duboko prisutna u našem životu te da nam ima čitateljskog što reći o nama samima. A ono društva u čemu se prepoznajemo skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, karlovačkim školama, udrugama te Turističkom zajednisamo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki com grada Karlovca. način reaktualizirati.

Nakon razrješenja dužnosti dosadašnjeg predsjedništva, jednoglasno je izabrano novo u sastavu: predsjednik Marinko Polović, dipl. knjiž., te dopredsjednica Jovita Legat-Paprašarovski, dipl. knjiž.

prepuštena malom krugu onih koji ju pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. Jedan je od pokušaja da se popularizira pjesništvo svakako i odabir teme ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige dan pismenosti Obilježen međunarodni – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim imperativom željelo barem u ovih mjesec dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora Projekt Uspon u pismenost na karlovački način prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih vidljivijima i pristupačnijima – vratiti poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa je s tom nakanom u knjižnicama diljem Hrvatske održano Gabrijela Vine mnoštvo pjesničkih Aktivnosti su namijesusreta, tribina, radionica i izložbi. gabrijela@gkka.hr njene djeci predškolske i Djelić tog programa ostvaren je i mlađe školske dobi. Čena ovogodišnjem Interliberu gdje već Ovogodišnji projekt povodom Međunarodnog dana sto se ciljano traži pomoć tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na pismenosti osmislili su zajedno čitateljsko neke starije osobe, kako svom štandu priređuju radioniceMeđunarodno za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mladei tematski uz Mjesec hrvatske društvo NASA, vezane a nazvan je Uspon u pismenost. Projekt bi se pozvalo na zajedknjige. Valjalo dakle ponuditi program je zamišljen kao jeskup raznovrsnih, kreativnih i multidis- ničko druženje tijekom koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka ciplinarnih aktivnosti tematski vezanih uz svemir, intere- aktivnosti. Zadatci su ovog svakome, teksta negoneovisno ih i pokušati pretvoriti santnih o dobi i obrazovanju. Akcija raznovrsni – edukativni, Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i je započela 8. rujna s ciljem da se provodi tijekom 60 informativni, kreativkolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, dana u trajanju od 60 sekundi dnevno. ni, logički, matematičpoznatih lirskih pjesama tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. I Odjel djecu i Aleksandra mladež Gradske knjižnice ki,nove slušni… Cilj pjesme. je ovogIz tih je radionica proizašao čitav i originalne Alka za Stropnik, Cvitković, Željka Ivan LazarGoi ranArijana Kovačić Karlovac uključio se sasusvojih 60radionica malih ak- programa stvaranje inaviniz vrlo zanimljivih kreativnih rješenja. Herceg Mićanović osmislile program Skupina učenikasudjegraﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz je tijekom održavanja tivnosti i zadataka. Zakoje njihovo provođenje iliInterlibera rješavanje ke svakodnevnog umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. potrebno je 60 sekundi (ili koja sekunda više), a objavlji- lovanja u aktivnostima od aktivnosti tijekom Kako ilustrirati pjesmu na su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za vali su se tijekom 60 dana, počevši od 8. rujna, na Face- koje nisu prezahtjevne,kojoj Jedna projekta Uspon u pismenost Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim bookovoj stranici Odjela za djecu i mladež ali su dovoljno zaniJure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, (https://www.facebook.com/gkka.djecjiodjel). mljive kako bi poticale zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnom samo u školi. Trebalo se suočiti s nizom

3 21

DOGAĐANJA

na Hrčak rješavanje sljedećih aktivnosti koje ostavljaju mali, Ponuđeni zadatci možda su slični nekim već viđenim, ali Glasilo važan utjecaj na pismenost sudionika.društva, Pretpostavlja možda prosinac i nisu zadovoljili Hrvatskoga čitateljskog br. 43-45, 2011.baš svakog sudionika u projektu, se kako je dva mjeseca dovoljno da bi se stekla navika ali su stvarani s puno promišljanja i istraživanja kako bi za usvajanjem znanja koju djeca u suradnji s odraslima se pojedine teme glede svemira mogle približiti djetetu. mogu njegovati i dalje. Zadatci su raznovrsni: neki malo I to tako da se potakne logično zaključivanje, da se porateži, drugi jednostavniji; neki više logički, drugi pak ver- di na grafomotoričkim i drugim vještinama, da se nauči balni. Svatko može naći ono što mu najviše odgovara. Na pažljivo slušati, komentirati, dati svoje mišljenje, da se taj način mogu se otkriti metode usvajanja znanja bliske nauči nešto novo na zanimljiv način... Ali uvijek i iskljupojedinom djetetu. čivo kroz igru na malo zahtjevnijem nivou.

Sadržaj:

Riječ urednice Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Događanja

Lansirali smo ljubav prema čitanju u Mjesec hrvatske knjige Arijana Herceg Mićanović: Čitamo li poeziju, Adrijana Hatadičita li nas poezija? .............................. 3 Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 ahatadi@gmail.com Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6

Praksa, ideje, inicijative Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... 29 Davorka Premec: Mojih sat vremena čitanja ............... 32 Osnovnoj školi Braća Radić Koprivnica Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34

Na poticaj Hrvatskog čitateljskog društva, a na iniNovosti iz ogranaka cijativu Međunarodnog čitateljskog društva i NASA-e, Ivan Buterin: mladih ........................... 6 odlučila sam, u Čitateljske suradnji snavike učiteljicama razredne nastave, u OŠ Braća Radić Koprivnica provesti šezdesetodnevnu Zbivanja u Hrvatskoj Štefka Batinić: do Vragobe : ljubav prema aktivnost čitanja Od podslikovnjaka nazivom Lansirajmo hrvatske slikovnice do svaki 1945. ............................................ 8 čitanju, u sklopu koje nastavni dan započinjemo Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 čitanjem naglas učenicima s ciljem odgoja pismene djece Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 i promocije čitanja kao ugodne aktivnosti. Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 Aktivnost je započela prvog dana nastave, na MeđuZbivanja u svijetu8. rujna, a u ovu aktivnost ukljunarodni Dan pismenosti Davorka Premec: Pismenost i različitosti: čeno je 360 učenika.

Svakodnevni poriv djece da saznaju što će se zbiti u knjizi koju učiteljica ili knjižničarka čitaju dan za danom Aktualno rezultira užitkom, novih misli te Zagovaranje čitanja:učenjem intervju snovih Metomriječi, Grosman, penjanjem ljestvicom pismenosti. Djeca čitanje doživljaautoricom knjige U obranu čitanja................................ 36 vaju kao avanturu u kojoj otvaraju vrata svakom drugom učenju. Odabrali knjige različitih autora i žanrova i Pročitali smosmo za vas pritom promovirali fondI. Biblioterapija školske knjižnice koji nije obIvana Debogović: Bašić, i poetska vezna školska lektira. Ovom prilikom ističem i važnost terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 dobro opremljene školske knjižnice kvalitetnom literaturom za slobodno čitanje iz užitka primjerenu potrebama naših korisnika. Ova akcija naš je djelić pružanja našim učenicima svijeta u kojem im se čita i svijeta u kojem maštaju i raDragi članovi, zumiju.

više asocijacija u vezi sa svemirom. Slijedila je igra Lafaks 031/278-895; e-pošta: hcd@hcd.hr; birintLektura: u kojoj su sudionici morali pripremiti svog astro-

odabrana je priča koju je popratio zadatak či-

sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12

Riječ urednice

nakon godine dana pred vama je novi broj Hrčka. Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između Tematski osvrti dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 Svemirski lov na blago povodom Međunarodnog dana pismenosti posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog i ilustratori u Ilustracije Knjižnici i čitaonici Grada Preloga i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19 važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama Maja Lesinger nauta za put i dovesti u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i ga do njegove rakete, Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala Knjižnica je za svoje članove, osnovnoškolce, orga- a da bi to mogli, trebali aktivnosti vezanih uz ilustracije. ilustratorima .................................................................... nizirala zanimljivu i napetu potragu za svemirskim22 bla- su riješiti kviz Skrenula bih znanja vam pozornost i na intervju s Sprega riječi i slika ......................... 24 gomTomislav koja jeTorjanac: uključivala zadatke poredane po logičkom uzautoricom pomoć dječje knjige znanU obranu čitanja Metom Grosman s Ivana Guljašević: Riječ,sudionici ilustracija,stječu animacija i jakreativne ....... 26 i stvene literature. Igraprincipu pomoću kojih razne kojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim praktične vještine, produbljuju svoje znanje o svemiru, te jući Vješala,u suvremenom sudionici dobu. čitateljima S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera razvijaju toleranciju i uče raditi u timu. Najveći naglasak su morali pogoditi cilj Urednica: Prijelom: dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. u cijeloj potrazi je na učenju kroz zabavu i igru što čini putovanja, a potom, Ana Sudarević 24DB Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene ovaj skup aktivnosti vrlo popularnim u Knjižnici. Igra se spajanjem točkica odUredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički sastojala od dvanaest zadataka,OŠa natjecatelji su bili podi- gonetnuti sliku – astrodr. sc. Ivanka Stričević, Antunovac, bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako jeljeni u parove. Motivacijski zadatak bila je igra naut koji čita knjigu. Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, asocijaćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, sc. Alka Stropnik, u 60 sekundi Školska 15 cije umr. kojoj su sudionici morali napisati što Upravo iz te knjige popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. Ivana Faletar tel. 031/278-899; Goran Tanacković Faletar

URL: http://www.hcd.hr

Istraživanje svemira kroz literaturu Ugodno čitanje! Urednica

2 22

DOGAĐANJA

tanja s razumijevanjem. Slijedila je izrada rakete koja je trebala sletjeti do novog zadatka – bojanje planeta Sunčevog sustava uz pomoć literature. Nakon što su natjecatelji/astronauti upoznali ljepote svemira, bilo je vrijeme da ih opišu pa su u desetom zadatku pisali haiku pjesmu na jednu od ponuđenih tema vezanih uz svemir (Sunce, galaksija, mjesec, zvijezde, planeti, nebo). Odgonetanjem zagonetaka propitivalo

se stečeno znanje natjecatelja. Za kraj, odigrali su igru Bookcasting. Knjižničarka je odabrala nekoliko naslova dječjih romana s temom svemira, a cilj igre bio je eliminacijski odabir najzanimljivijeg djela uz pomoć naslova, naslovnice i prve rečenice. Pobjednička knjiga, ujedno i blago svemira za kojim se tragalo, bio je Hitrecov roman Eko Eko.

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? Arijana Herceg Mićanović

predrasuda, a ponegdje i očistiti teren od predodžbi

Razredni projekt: Uspon u pismenost stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija arijana.herceg.micanovic@kgz.hr

jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! Sanja Delač Nažalost. To su samo neki od stereotipa gradu pjesmakao kaonešto sažetak skloniKulahari, smo doživljavati bliskoknjige. i “naše”. Zvuči poznato? Svakodnevno su učenicima bili ponuđeni zadatci Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, za o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te Među brojnim vještinama, koje suvremena škola treba pisanje koje su mogli odabrati prema vlastitom neki interereaktualizirati. teško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. razvijati kod učenika, sve veće značenje dobiva vještina sunačin i sklonostima te tako pisati i čitati i u svome domu. I dok proza ipak, pismenosti unatoč krizi veoma čitanja, je dug i složen Svakoga dana uživali smo u pisanim ostvarajima naših pisanja. Izgrađivanje ima svoju publiku i nekako nalazi put do proces. On zahtijeva kreativnog i motiviranog učitelja učenika, a ujedno smo proširili i produbili svoja znanja nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, kojismještena će neprestano poticati učenike na pisanje te stvarati o zanimljivim temama. Tako 60 dana. Neki su se učenici na marginama margina, situacije i prilike za prepuštena malompisano kruguizražavanje. onih koji juJedan od poticaja uključili potajno, ponekad, neki su pisali o temama koje biopišu, je i projekt Hrvatskog čitateljskog čitaju, proučavaju i populariziraju. društva povodom su ih zanimale, ali većina je učenika s uživanjem slobodMeđunarodnog pismenosti. no lutala prostranstvima mašte i vizija, zamišljala, obliJedan je oddana pokušaja da se popularizira pjesništvo i odabir teme uz poticaj uči- kovala, preoblikovala, otkrivala i pisano se izražavala. U Već prvogasvakako dana učenici 4. c razreda, ovogodišnjeg knjigeS radošću i vese- tome je najveća vrijednost ovoga projekta. Uživanje u teljice, odlučili suMjeseca postati hrvatske dio projekta. – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim i pisanja. Svaki čitanju i pisanju. ljem upustili smo se u pustolovinu čitanja imperativom željelo barem u ovih mjesec je nastavni dan započinjao čitanjem knjige Ante Gardaša Ovakvi i slični poticaji, kao i senzibilnost učitelja dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora Ljubičasti planet i pisanjem prije čitanja ili nakon njeza stvaralačke pokušaje učenika, pomoći će u razvoju prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih ga. vidljivijima Evo nekih inaših aktivnosti pisanja: pisanje pitanja o vještine pisanja. Učitelji svojim stavom mogu učenika pristupačnijima – vratiti svemiru, zamišljanju (ljubičasti planet), opi- potaknuti na daljnje pisanje ili upravo napraviti suprotpoeziji pisanje čitatelje po i čitateljima poeziju – pa sivanje, igrokaz, pisma likovima, pisanje je s tom nakanom u knjižnicama diljem početka ulom- no. Zbog toga uvijek treba cijeniti bilo kakav pokušaj i održano mnoštvo pjesničkih ka iHrvatske novog završetka knjige, oglasi za izgubljene stvari učeničko ostvarenje kao rezultat individualnosti samoga susreta, tribina, radionica i izložbi. iz knjige, pisanje novinske vijesti, zagonetke, legende o učenika. Djelić tog programa ostvaren je i na ovogodišnjem Interliberu gdje već tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na svom štandu priređuju radionice za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske Kestutis knjige. ValjaloKasparavičius je dakle ponuditi program u Hrvatskoj: koji će ne samososporiti tvrdnje s početka Intervju poznatim piscem i ilustratorom ovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti Ivana Bašić osmislilaprotekao je i provela Poetskog u njihovu suprotnost dokazujućiKestutis i pokazujući, suptilno i Svoj četvrti posjet Hrvatskoj Kasparavičius, Uvodni dio susreta je uradionice upoznavanju i razkolaža su gostima kojima polaznici u skupine iz dobro i neagresivno, opet uvjerljivo, je poezijaiznešto važno, svjetski poznatia pisac, grafičar idailustrator Litve, zapo- govoru u kojempodijeljeni su ravnopravno sudjelovala poznatih lirskih pjesama kolaža stvaraju vlastite,aui vrijedno bavljenja.Savski gaj (ogranak Knjiž- djeca čeozanimljivo je u Zagrebu u Knjižnici pokazujući veliku tehnikom zainteresiranost i poznavanje nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i nice Novi Zagreb Knjižnica grada Zagreba). torovih knjiga. A potom je započela pustolovina crtanja. niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica Kasparavičius je dobitnik nekoliko prestižnih međuKestutis je razvukao rolu papira dugu pet metara (mali Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera narodnih nagrada, ilustrirao je šezdesetak knjiga drugih prostor odjela za djecu dozvolio veći format), pričvrumjetnosti i dizajna iz nije Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. autora,Poseban a sam jeje napisao i ilustrirao osam knjiga. Susrestio je za parketpjesmu i skinuo cipele bi sesvog mogao nesmeKako ilustrirati na kojoj su kako uz pomoć profesora izazov bilo osmišljavanje radionica za tu je prisustvovalo osamdesetak i odraslih te Saša tano kretati Tomića po papiru. Za totri vrijeme smo priču Tomislava ilustrirali pjesmepročitali Dobriše Cesarića i o tinejdžere jer je riječ o populacijidjece s već dosta izgrađenim Jure koja Kaštelana. Radovi nastali na toj djecu radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poezijuu čita rijetko i i nerado, Krnic, urednica njegovih izdanja Hrvatskoj, Mirjana žirafi ide na ples te upoznali s motivom crteža. zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnom samo u školi. Trebalo se suočiti s nizom Bračko, prevoditeljica s litavskog. Zahvaljujući spontanosti i jednostavnosti autora, sva-

3 23

DOGAĐANJA

Hrčak ko dijete nacrtalo je bar jedan detalj iz priče. Druženje je trajalo više Hrvatskoga od dva sata načitateljskog oduševljenje sudionika. Glasilo društva, Subr. 43-45, prosinac 2011. sret je pokrenuo i neke nove ideje pa će tako pedagoginja Ivona Nakić prenijeti dio radionice u Školu u bolnici u Bolnici Sestara milosrdnica.

Sadržaj:

Ovo je ujedno bila prilika za kratki intervju s Kestutisom Kasparavičiusom: Sami i ilustrirate svoje radove. Što prvo radite? Riječpišete urednice K. K.: Zapravo nema pravila. Ponekad napravim neki Dragi čitatelji ...................................................................... 2 lik pa onda za njega ispričam priču, ali najčešće to ide Događanja istovremeno. Ilustrirate i knjige drugih autora. Što Vam je lakše ili Mjesec hrvatske knjige draže? Arijana Herceg Mićanović: K. K.: Otkad samčita počeo vlastite knjige, ilustriČitamo li poeziju, li naspisati poezija? .............................. 3 ramAna samo njih. ne–znači kako mislim da sam bolji 4piRubić: 30To dana 30 pjesnika .................................... sacKatica od npr.Novoselac: Andersena. Naravno da nisam, jednostavno5se Galerija pjesnika ................................. Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 više nalazim i snalazim u vlastitim pričama. Prema vašem mišljenju, koliko su ilustracije važne za Novosti iz ogranaka priču teButerin: koliko kvalitetna ilustracija može potaknuti dijeIvan Čitateljske navike mladih ........................... 6 te na čitanje? Zbivanja u Hrvatskoj K. K.:Batinić: Sigurno da može. U ilustracija Štefka Od slikovnjaka do prvom Vragobe redu : mora pratiti priču, zato sad pišem i ilustriram vlastite hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 knjige. Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 Puno putujete god mojeg dođetedjetinjstva družite se i crtate Grozdana Ribičić:i kamo Slikovnica .......... 10 s Kristina Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 djecom. ŠtoGiacometti: Vas motivira? K. K.: Do svoje četrdesete godine uopće nisam izlazio Zbivanja u svijetu iz kuće, samo sam crtao, crtaoi različitosti: i crtao. A onda sam shvatio Davorka Premec: Pismenost da su djeca17.i druženje s djecom ono što me................ nadahnjuje sažetak europske konferencije o čitanju 12 i veseli. Zato sad kamo god idem održim i radionicu. NeTematski vjerojatno je štoosvrti se sve može saznati od djece i o djeci. Vaša priča Dan jagoda,21.dostupna je u verzijama Alka Stropnik: Pismenosti stoljeća ......................... 13za Ivana Faletar: Alternativni čitanja 16 iPod i Android. Ove verzijenačini imajupromicanja dodatne mogućnosti, zvukIlustracije i interakciju. Što mislite o e-slikovnicama i e-knjii ilustratori gama te o njihovoj konkurenciji tiskanoj knjizi? Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ...........Prema 19 nekim istraživanjima sveLikovni je manja popularnost Antonija Balić-Šimrak: aspekti ilustracije čitanja i knjiga. u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 Smiljana Kratka povijest ilustracije .. 22 K. K.: UNarančić Litvi seKovač: prije nekoliko godina s velikim enSanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala tuzijazmom počelo objavljivati knjige u elektroničkim ilustratorima .................................................................... izdanjima. Ali početni je elan splasnuo. Izdavači su22 jedTomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 nostavno zaključili da im se to ne isplati. Potražnja za Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 e-knjigom u Litvi je još uvijek mala. Dobar je primjer upravo knjiga Dan jagoda koja je u tiskanom izdanju prodana u više od 11000 primjeraka. Ne, nemam osjećaj Urednica: Prijelom: da jeAna palaSudarević popularnost čitanju.24DB Učili ste i glazbu. Utječe li ona na Vas i dalje? PomaUredništvo: Sjedište HČD-a: že li dr. Vam „zvučnim“ izdanjima? sc.uIvanka Stričević, OŠ Antunovac, K.Drahomira K.: Učio Gavranović, sam glazbu kao 31216 mali. SAntunovac, godinama je trebalo mr. sc. Alka Stropnik, 15 sve više vježbati, i po nekolikoŠkolska sati dnevno. To mi se nije Ivana Faletar tel. 031/278-899; svidjelo jer nisam imao vremena za crtanje. Tako faks 031/278-895; da je crLektura: hcd@hcd.hr; tanje prevagnulo. Glazba utječee-pošta: na sve nas, pa i na mene. Goran Tanacković Faletar

27 29 32 34

Crtanje detalja iz pročitane priče Riječ urednice Dragi članovi, I za kraj jedno pitanje: kako Vam se sviđa nakon godine danastandardno pred vama je novi broj Hrčka. u Prorijedila Hrvatskoj?se učestalost izlaženja, ali vrijeme između K.K. Hrvatskoj već četvrtivećeg put broja i mogu reći dva brojaUiskoristili smosam za prikupljanje kako sam se već toliko da se osjećam kao kod teorijskih tekstova. Takoudomaćio smo u rubrici Tematski osvrti ovaj Da, put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori kuće. volim doći i u Zagreb i u Hrvatsku. posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog i praktičnog stajališta.susreta O povijesti ilustracija, Gaju njihovoj Nakon završetka u Savskom Kestutis važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog Kasparavičius nastavio je putovanje po Hrvatskoj gostofakulteta Zagrebu, a svojaupraktična iskustva s nama vanjem nauMonte Libriću Puli, potom u Čačincima te su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i u Knjižnici i čitaonici Fran Galović Koprivnica. Kratpisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze kaaktivnosti turneja po Hrvatskoj završila je u Zagrebu u Pučkom vezanih uz ilustracije. otvorenom učilištu. Na toj radionici su, osim djece iz Skrenula bih vam pozornost i na intervju s okolnih škola i vrtića, sudjelovala i djeca koja su autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s štićenici Udruge – udruge za rehabilitaciju osoba s inkojom smo Ozana razgovarale o nastavi književnosti i mladim čitateljima u suvremenom dobu. validitetom. S druge primijetit ćete Kasparavičius nešto manje primjera Gdje godstrane, gostovao, Kestutis svojom je dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. neposrednošću i vedrim duhom osvojio i male i velike Naprotiv, bolje, brže ida jednostavnije razmjene čitatelje te radi dobio potvrdu ne mora brinuti hoće li imati dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički čitatelja u Hrvatskoj.

URL: http://www.hcd.hr

2 24

bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, Davorka popuniti vrijemeRazgovarala: između dva tiskana brojaSemenić Hrčka. Premec Ugodno čitanje! Urednica

TEMATSKI OSVRTI

TEMATSKI OSVRTI DOGAĐANJA Prikaz komparativnog istraživanja studentskih navika čitanja i kupovanja knjiga

Mjesec hrvatske knjige Mate Juric mjuric@unizd.hr

Nakon doprinosa raspravi o metodologiji, drugi cilj istraživanja bio je utvrditi sličnosti i razlike u navikama dobrovoljnog čitanja i kupnje knjiga na sveučilištima u raNa stručnom dijelu skupštine Hrvatskog čitateljskog zličitim zemljama. Pretpostavka je da su sličnosti i razlike društva održanoj 25. travnja 2014. predstavljeno je istra- u kulturi i tradiciji studenata u osnovi određenih čitateljživanje koje se od kraja 2012. g. provodi na Sveučili- skih ponašanja. Mićanović predrasuda, a ponegdje očistiti od predodžbi Ovdje će biti prikazan itek manjiteren dio rezultata, i to oni štu Arijana u Zadru i Herceg Sveučilištu u Pisi (Italija), te od 2014. g. i stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da pitanja: poezija arijana.herceg.micanovic@kgz.hr se odnose samo na sljedeća tri istraživačka na Sveučilištu u Nankingu (Kina). Istraživanje provode koji duboko prisutna u našemulogu životuuterazvoju da naminteresa ima Tkoživa ili išto je imalo odlučujuću Alessandro Gandolfo, Srećko Jelušić i Mate Juric. Cilj 1.jest što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! za čitanjem kod studenata? izlaganja je prije svega bio prikazati metodologiju, kao i skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa 2. Koji susmo najvažniji faktori da koji utječu izborovdje, mjesta dioodosad prikupljenih rezultata o studentskim navikama Pošli od pretpostavke poezija jestna negdje pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira kupnje knjige? tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki čitanja i kupovanja knjiga. samo je potrebno kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te Koji reaktualizirati. faktori utječu na izbor naslova knjige pri kupnji? Koliko je čitanje i istraživanje čitanja važno, već su 3.način teško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. Prva faza istraživanja provedena je na sveučilištima u pokazali brojni npr. od povijesnog prikaza utjeI dok prozaautori, ipak, unatoč krizi čitanja, svoju publiku i nekako nalazi put do cajaima čitanja na razvoj intelektualaca (LeGoff 1985) do Zadru (N=193) i Pisi (N=561) tijekom prosinca 2012. g. nje, poezija u mnogo težoj situaciji, prikaza važnostije čitanja za razvoj ličnosti i intelektualnih koristeći internetske ankete, a u svibnju 2013. g. provedesmještena na marginama margina, 2006). Pojedina ne su 4 fokusne grupe. sposobnosti i vještina (Clark i Rumbold prepuštena malom krugu onih koji ju Rezultati anketiranja pokazuju da zadarski studenti novija istraživanja utvrdila su silazni trend dobrovoljnog pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. čitanjaJedan kod mladih (Alverman i dr. 2007, prema Gordon čitateljske navike primarno razvijaju sami, a studenti iz je od pokušaja da se popularizira i Lupjesništvo 2008). Mladima je vrijeme više okupirano ko- Pise izrijekom ukazuju na velik utjecaj uže i šire obitelji. svakako i odabirsveteme rištenjem digitalnih tehnologija što može ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige imati prednosti Hrvatski studenti priznali su važnost utjecaja prijatelja i zbog razvoja pjesnike! digitalneČini pismenosti, i nedostatke uslijed obitelji tek tijekom rasprava u fokusnim grupama. – Čitajmo mi se da ali se tim imperativom u ovih mjesec U izboru mjesta kupnje knjige studentima su važna tri površnog čitanjaželjelo (Carrbarem 2010). dana (pre)usmjeriti svjetlarezultata reﬂektora Osim prikaza konkretnih o studentskim na- faktora: mogućnost fizičkog kontakta s knjigom, cijena i premakupnje poezijii čitanja i pjesnicima, vikama knjiga,učiniti našim ihistraživanjem na- raznolikost izbora. Fokusne grupe otkrile su da studenti vidljivijima i pristupačnijima – vratiti stojimo doprinijeti raspravi o važnosti paralelne primje- preferiraju kupovati knjige u knjižarama zbog raznolikosti poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa ne je i kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda. izbora, ugodne atmosfere i mogućnosti druženja koje je s tom nakanom u knjižnicama diljem Naime, u posljednjih godina sve je učestalije toliko važno da čak i studenti koji ne vole čitati rado poHrvatske održano dvadesetak mnoštvo pjesničkih korištenje kvalitativnih istraživačkih metoda u društve- sjećuju knjižare radi druženja. susreta, tribina, radionica i izložbi. Najvažniji element pri izboru naslova za kupnju knjige nim znanostima, i rasprave o opravdanosti korištenja Djelić tog kao programa ostvaren je i ovogodišnjem gdje već tih na metoda. U ovom Interliberu istraživanju polazimo od hipoteze u Zadru i Pisi je dostupnost sadržaja knjige prelistavanjem Knjižnice grada Zagrebavišestruke na da tradicionalno će istraživanja, koja primjenjuju metodo- stranica. Zatim, talijanski studenti ističu savjete prijatelja svom štandu priređuju radionice za djecu i i obitelji, a hrvatskiPraksa studenti ističu informacije na poleđini loške pristupe, imati vjerodostojnije rezultate (Leburić Tvrtko Vuković vodio je radionicu laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske 1997). Prednost anketiranja kao kvantitativne metode je knjige. Rezultati fokusnih grupa pokazuju da studenti maknjige. Valjalo je dakle ponuditi program mogućnost uopćavanja zaključaka o navikama kupnje i nju važnost pridaju savjetima na internetu u usporedbi s koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka čitanja populacije, ovogknjiga teksta šire negostudentske ih i pokušati pretvoriti dok je prednost recenzijama novinara koje smatraju autoritetima. Zaključno: obje istraživačke metode, provedenih rasprava u fokusnim grupama mogućnost Ivana Bašić korištenjem osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i kvantitativne i kvalitativne, došli smo do potpunijih dobivanja detaljnih interpretacija kako manja grupa iskolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro zaneagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, poznatihnego lirskih tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. dapjesama smo koristili samo prvu ili samo drugu pitanika doživljava različite aspekte čitanja i kupovanja ključaka nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i knjiga. Takve kvalitativne intepretacije pružaju dublji metodu. niz zanimljivih i kreativnih rješenja. Herceg Mićanovićzašto osmislile su program radionica U vrlo nastavku istraživanja, tijekom 2014. g., provedena uvidArijana i moguća objašnjenja postoje određene razlike Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera u čitateljskim navikama koje su utvrđene kvantitativnom su papirnata anketiranja na sveučilištima u Zadru, Pisi i umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. (Kina). Usporedbom rezultata internetskog i metodom anketiranja. Dakle, očekujemo da će se kom- Nankingu Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za papirnatog povećana je pouzdanost i valjanost binacijom dvaju metodoloških pristupa osigurati visoka Tomislava anketiranja Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim zaključaka. Detaljan prikaz dijela rezultata prikazan je na relevenatnost prikupljenih podataka i pokazatelja o čitaJure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, poster sekciji na konferenciji LIDA 2014. Medveščak. teljskom ponašanju zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici uglavnom samo ustudenata. školi. Trebalo se suočiti s nizom

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

3 25

TEMATSKI OSVRTI

Hrčak donositelja odluka uključiti podučavanje rane pismenoLiteratura: sti u obrazovne socijalne sustave. 1. Carr, N. The Shallows : What the Internet is Doingbr. to 43-45, Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, prosinaci 2011. Our Brains. New York ; London : W.W. Norton and • Političari moraju osigurati odgovarajuća i dugoročna financijska sredstva za sve važne partnere, uključujući Company, 2010. i knjižnice. 2. Clark, C.; K. Rumbold. Reading for pleasure : a research review. Dostupo na: http://www.literacytrust.org. • Podučavanje rane pismenosti treba biti međuresorni poduhvat u nadležnosti više ministarstava, poput onih zauk/assets/0000/0562/Reading_pleasure_2006.pdf duženih za zdravlje, obrazovanje i socijalne probleme. 3. Gordon, C.; Y. L. Lu. “I hate to read, or do I?“ : Low Achievers and Their Reading. Dostupno na: http:// • Donositelji odluka vezanih za podučavanje rane pismenosti moraju biti inicijative svjesni da je ponekad potrebno i do www.ala.org/ala/mgrps/divs/aasl/aaslpubsandjourPraksa, ideje, Riječ urednice dvadeset godina da se neka politika prihvati i razvije, nals/slmrb/slmrcontents/volume11/gordon_lu.cfm Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 stoga pismenosti treba planirati neo4. Leburić, Anči; Ivana Kamber. Perspektive fokus grupa Matijapodučavanje Dreven: Bajkerane – izvori multikulturalnosti ....... 29 Događanja visno o zakonodavstvenim periodima. kao sociološke istraživačke metode. // Zbornik radova Davorka Premec: Mojih sat vremena čitanja ............... 32 Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: Donatore i financijere: Sveučilišta u Zadru 39, 16(2000). Str. 210. Mjesec hrvatske knjige Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje onositelji odluka i financijeri moraju čitanja shvatiti da je 5. LArijana eGoff, Herceg J. Les Mićanović: intellectuels au Moyen Age. Paris : Edi- • D u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 i podučavanje rane pismenosti ključno za obrazovanje tions duliSeuil, 1985. Čitamo poeziju, čita li nas poezija? .............................. 3 društvo te da će se ta investicija dugoročno isplatiti. Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 • RAktualno ad na podučavanju rane pismenosti treba biti sveobuKatica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 Zagovaranje čitanja: Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 hvatan, što se možeintervju postićisojačavanjem mreža i osiguautoricom knjige U obranu čitanja ................................ ravanjem pristupa svim ciljanim skupinama kroz36sve, Novosti iz ogranaka Lajpciške preporuke za podučavanje čak i neobrazovne institucije. Ivan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6 Pročitali smo za vas rane pismenosti • Ekonomski značaj ranog djetinjstva treba biti ključan Zbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska za kompanije, korporacije, udruge poslodavaca i ostale Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 Međunarodna konferencija Prepare for Life! Raising u privatnom sektoru. Oni bi mogli financirati i podržati hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 Awareness for Early Literacy Education (u prijevodu: podučavanje rane pismenosti i na taj način ulagati u djeGrozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 Pripremite se za život! Poticanje podučavanja rane picu i njihovo obrazovanje. Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 smenosti) je od 12. do u14. ožujka 2013...... u LeipKristinaodržana Giacometti: Putovanje dane djetinjstva 11 Stručnjake: zigu. Sudionici konferencije prihvatili su UNESCO-ovu • Unatoč raskoraku između socijalne i obrazovne sredine, Zbivanja u svijetu definiciju pismenosti kojom se pismenost određuje kao svi stručnjaci uključeni u podučavanje rane pismenosti Dragi članovi, Davorka Premec: Pismenost i različitosti: vještina prepoznavanja, razumijevanja, trebaju surađivati međusobno komunicirati. sažetak 17. europske konferencije o čitanjuinterpretiranja, ................ 12 nakon godine dana ipred vama je novi broj Hrčka. stvaranja, prenošenja, vrednovanja i korištenja tiskanih • O dgajatelji u predškolskim institucijama, knjižničari i Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između i pisanih materijala u različitim kontekstima. Pismenost Tematski osvrti drugi stručnjaci veliku odgovornost; od njih se dva broja iskoristiliimaju smo za prikupljanje većeg broja podrazumijeva osobama omoočekuje rade prema najvišim standardima, a sukladteorijskihdatekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti Alka Stropnik:kontinuirano Pismenosti 21.učenje stoljećakoje ......................... 13 gućava njihovihnačini ciljeva, razvijanje znanja ovajtome put oblikovali Ilustracije i ilustratori Ivanapostizanje Faletar: Alternativni promicanja čitanja 16 i no trebali bipodrubriku biti i odgovarajuće plaćeni. Tek u potencijala te ravnopravno sudjelovanje u lokalnim zaposvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog takvom okruženju mogu poticati, održavati i njegovati Ilustracije i ilustratori i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj jednicama i širem društvu. motivaciju i kvalitetu. Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19 pišu profesorice Stotinu trideset sudionika više od trideset pet ze- • Kvažnosti njižnicei odabiru imaju ključnu ulogu us Učiteljskog podučavanju rane piAntonija iBalić-Šimrak: Likovniiz aspekti ilustracije fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama malja priredilo je niz preporuka za poboljšanje sustava smenosti i trebale bi biti ugodna mjesta koja nude prou dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20za su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i podučavanje rane pismenosti (Early Literacy Education Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 stor i razne izvore za obitelji, uključujući i najmlađu djepisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze – ELE). Pod pretpostavkom da je podučavanje Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala rane picu. Knjižničari seuz moraju obrazovati sukladno njihovoj aktivnosti vezanih ilustracije. ilustratorima .................................................................... smenosti preduvjet za stjecanje svih drugih vještina, 22 nužsve Skrenula značajnijoj ulozi u podučavanju rane pismenosti. bih vam pozornost i na intervju s Tomislav Sprega i slika ......................... 24 no je shvatitiTorjanac: da pojam raneriječi pismenosti obuhvaća mnogo • U obrazovanju potrebno je prilagoditi autoricom knjigestručnjaka U obranu čitanja Metom Grosman s nove Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 višeIvana od učenja abecede. tehnologije potrebamaopodučavanja rane pismenosti. kojom smo razgovarale nastavi književnosti i mladim To Sudionici konferencije Prepare for Life! Raising Awačitateljima u suvremenom dobu. podrazumijeva uvrštavanje istraživanja i razvoja medijreness for Early Literacy Education pomno su razmotrili druge strane, primijetitućete nešto manje primjera ske Si digitalne pismenosti obrazovne programe. Urednica: Prijelom: dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. sve aspekte podučavanja rane pismenosti i pozivaju na Volontere: Ana Sudarević 24DB radi rane bolje, pismenosti brže i jednostavnije suradnju sve relevantne partnere: • PNaprotiv, odučavanje zadatakrazmjene je cijeloga drušUredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički Političare i donosioce odluka: tva. Ta se odgovornost ne može prepustiti isključivo dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako •S labo razvijene vještine pismenosti rezultiraju osiromaDrahomira Gavranović, 31216 Antunovac, obiteljima i obrazovnim institucijama. Potrebno je ojaćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, mr. životima sc. Alka Stropnik, Školska 15utjecaj. Potrebno šenim i imaju loš ekonomski čati ulogu volontera. popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. Ivana Faletar tel. 031/278-899; je prekinuti začarani krug nepismenosti koja se prenosi • Integracija volontera ne smije se shvatiti kao ekonomičfaks 031/278-895; s generacije je zadatak političara i Lektura: na generaciju. Glavni e-pošta: hcd@hcd.hr; nija (jeftinija) zamjena za stručnjake.Ugodno Njihovčitanje! rad dopu-

Sadržaj:

Riječ urednice

Goran Tanacković Faletar

URL: http://www.hcd.hr

Urednica

2 26

TEMATSKI OSVRTI

DOGAĐANJA

na je i dodatak formalnom obrazovanju. socijalnih znanosti te znanosti o medijima, uključujući • Vrijednost volontera počiva u činjenici da oni s ciljanim istraživanja o digitalnoj pismenosti. skupinama vrlo često mogu razgovarati izvan službe- • Potrebno je više povezati istraživanja i programe, pri nih kanala. Potrebno je osigurati edukaciju i potporu čemu se istraživanja trebaju primjenjivati u praksi kako za volontere koji surađuju s obiteljima kojima je teško bi se prevladala praznina između „znati“ i „raditi“. Stupristupiti. dije učinka opismenjavanja trebale bi stoga biti usmje• Volonteri s predanošću i motivacijom pristupaju podurene na optimizaciju obrazovnih programa. Vrednovačavanju rane pismenosti. Dodatna edukacija pridonosi nja programa opismenjavanja trebaju se više objavljiosnaživanju njihove uloge i utječe na njihov rad. vati i javno komentirati. Obitelji: • Za istraživanja učinaka programa opismenjavanja tre• Roditelji i skrbnici su djetetovi prvi učitelji, stoga je njiba osigurati dovoljno sredstava. Istraživanja se trebaju hova integracija u programe podučavanja rane pismeprovoditi tijekom dužeg vremenskog perioda jer je jediArijana Herceg Mićanović predrasuda, a ponegdje očistiti teren od te predodžbi nosti od presudne važnosti za uspjeh djeteta. Institucije no tako moguće mjeriti idugotrajne učinke dokazati i stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu poezija nearijana.herceg.micanovic@kgz.hr mogu same uspjeti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. procijeniti učinak promocije pismenosti nadanacionalnu jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima • Unutar obitelji s podučavanjem rane pismenosti treba ekonomiju. reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! početi što ranije – već od djetetovog rođenja. Uvrije- • Zšto a istraživanja o podučavanju rane pismenosti potrebno skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa ženo shvaćanje pojma ‘ranije’ još uvijek nije dovoljno je donijeti nacionalne i međunarodne standarde te istraPošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira rano. Podučavanje rane pismenosti unutar obitelji trebaživanjima mjeriti usporedive pokazatelje. Zbog toga je samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te loteško bi seilitrajno djetetove čitatelju. mogućnosti, vodepotrebna što veća razmjena između istraživača i stručnačin reaktualizirati. nikakousmjeriti prohodnonaprosječnom ći računa njegovim potrebama, interesima i razvojnoj njaka koji su uključeni u programe podučavanja rane I dokoproza ipak, unatoč krizi čitanja, imau svoju i nekako nalazi put do fazi kojojpubliku se nalazi. pismenosti. nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, • Osnaživanje roditelja i skrbnika treba biti središnji zasmještena na marginama margina, datak u unapređivanju pismenosti: razviti u roditelja Zaključno, podučavanje rane pismenosti odgovornost prepuštena malom krugu onih spoznaju kako su oni djeci uzorkoji dokjugovore, komuni- je svakoga od nas. S njom treba početi od djetetova ropišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. ciraju i koriste različite medije. Također ih je potrebno đenja, ona treba doprijeti do sve djece i postupno voditi Jedan je od pokušaja da se popularizira potaknuti djecom pjesništvoda pričaju svakakosa svojom i odabir temei da im svaki dan do naprednijih oblika pismenosti. O podučavanju rane čitaju naglas. To su načini na koji roditelji djeci mogu pismenosti ovisi naša budućnost. ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige pomoći da uče o jeziku i pismenosti. Pojam ‘svakoga’ obuhvaća obitelj, stručnjake, vladine – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim imperativom barem u ovih mjesec • Roditelje trebaželjelo osnažiti kako bi djeci pružili dom bogat institucije i druge koji nisu izravno povezani s podučadana (pre)usmjeriti reﬂektora riječima i pričama, gdjesvjetla će djecu poticati na govor, pje- vanjem rane pismenosti – poput poznatih osoba, medija, prema učiniti ih o kulturološ- volontera te nevladinih organizacija u što se svrstavaju smu, igru,poeziji pokreti ipjesnicima, komunikaciju. Ovisno vidljivijima i pristupačnijima – vratiti kim i socijalnim pokazateljima u različitim zemljama, napori svih skupina u društvu. To je u skladu s preporupoeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa roditelji bi trebali koristiti sve medije dostupne u obite- kama skupine stručnjaka visoke razine Europske unije za je s tom nakanom u knjižnicama diljem ljiHrvatske i njihovojodržano okolini.mnoštvo pjesničkih pismenost (2012.). Društvo: Uspješno podučavanje rane pismenosti u konačnici susreta, tribina, radionica i izložbi. • Potrebu za promicanjem je osvijestiti može rezultirati ekonomskim prosperitetom, povećanjem Djelić tog programa čitanja ostvarenpotrebno je i nanasvim razinama društva: u politici i ekonomiji, uklju- bruto nacionalnog dohotka i najvažnije – obogaćivanjem ovogodišnjem Interliberu gdje već tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na zagovaranja. U života pojedinaca. Potrebno je političko obvezivanje u čujući i pokretanje opsežnih kampanja svom štandu priređuju radionice za djecu i te je kampanje potrebno uključiti različite partnere koji vodio vidu uključivanja društvenu vodi do odrTvrtko Vuković je radionicu u Praksa laži: raspravu, pjesništvošto i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske će u njoj prepoznati vlastite koristi. žive financijske i ideološke potpore (javnosti, pojedinaca knjige. Valjalo je dakle ponuditi program • Postojeće mreže između zdravstvenih institucija, soci- i akademskog osoblja). koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka jalnih skupina, crkvi itd. Podučavanje rane pismenosti treba promicati i potiovog organizacija, teksta nego ihmarginaliziranih i pokušati pretvoriti mogu osigurati multidimenzionalni pristup obrazovacati uIvana skladu s teorijom na konBašić osmislila ijepraksom i provela prihvaćenoj radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i nju, osobito u slabije razvijenim sredinama. ferenciji Prepare for life! Raising Awareness for Early kolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, • Višejezičnost je prednost koju treba poticati i veličati. Literacy (Pripremite se zastvaraju život! vlastite, Poticanje poznatihEducation lirskih pjesama tehnikom kolaža zanimljivo i vrijedno bavljenja. nove i originalne Iz tih je radionica proizašao čitav Alkaosobe, Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željkai sportaši, Lazar i • Poznate primjerice glumci, glazbenici podučavanja ranepjesme. pismenosti). niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica mogu pridonijeti širenju svijesti i upoznavanju javnosti Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera s prednostima podučavanja rane pismenosti. umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. Istraživače: Leipzig, ožujak 2013. Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za • Podučavanje rane pismenosti interdisciplinarno je pitaTomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim nje, za čiji ijestavovima, uspjeh potrebna suradnja Prevela: Faletar Horvatić Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj Ivana radionici doista su vrlo ukusima koja poeziju čita brojnih rijetko iznanstvenerado, nih područja: ekonomije, obrazovnih Copyright: Lesen zanimljivi i originalni i bit će izloženi u KnjižniciStiftung Medveščak. uglavnom samo u školi. neuroznanosti, Trebalo se suočiti s nizom i

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

3 27

TEMATSKI OSVRTI

Hrčak Zašto smo još uvijek medijski nepismeni?

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011.

Igor Kanižaj kanizaj.igor@gmail.com

Sadržaj:

Medijska pismenost zadnjih nekoliko godina postala je jako popularna u Hrvatskoj. Svatko je želi, često spominje, a da možda pritom i ne zna što ona točno znači. Ni znanstvenici se danas ne mogu tako lako dogovoriti oko Riječ urednice značenja. Uvode se novi pojmovi i predstavljaju novi priDragi čitatelji ...................................................................... 2 stupi, svatko pokušava povući na svoju stranu kako bi Događanja medijsku pismenost prilagodio svom poslu, shvaćanju, a ponekad čak i potrebama te interesima. Stoga danas Mjesec hrvatske knjige imamo pojmove poput: informacijske pismenosti, digiArijana Herceg Mićanović: talne pismenosti, informacijske pismenosti, Čitamo li poeziju,medijske čita li nas ipoezija? .............................. 3 transpismenosti, multipismenosti, a neke stare pojmove Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 jednostavno smo prekovali iz filmske kulture u filmsku Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 pismenost. Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 Informatički stručnjaci vrlo glasno naglašavaju važNovosti iz ogranaka nostIvan digitalne i tvrdemladih kako ........................... je ona jedina sveButerin:pismenosti Čitateljske navike 6 obuhvatna (ne priznajući kako su neke države u Europi Zbivanja u Hrvatskoj još Štefka na početku prošloga stoljeća provodili programe meBatinić: Od slikovnjaka do Vragobe : dijske pismenosti, dok nisu ni postojala). Uvodi hrvatske slikovnice doračunala 1945. ............................................ 8 se iGrozdana pojam medijskih kompetencija, a odgoj za medije Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 u zadnje vrijeme sve Slikovnica se češće mojeg ističe djetinjstva kao pristup pomoću Grozdana Ribičić: .......... 10 kojega možemo ostvariti medijsku pismenost. Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstvaNo, ..... kako 11 ne bi bilo zabune, ja ću vrlo jasno, po uzoru na već poZbivanja u svijetu stojeće definicije (Aufderheide, Livingstone, Europska Davorka Premec: Pismenost i različitosti: Komisija) precizirati je za mene medijska pismenost: sažetak 17. europskešto konferencije o čitanju ................ 12 mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novogosvrti medijskog sadržaja. Jasno je kako je to Tematski moguće postići samo uz odgoj za medije, kao jedini13 sveAlka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... obuhvatni pristup koji obuhvaća navedena područja. Ivana Faletar: Alternativni načinisva promicanja čitanja 16 Medijski pismeni pojedinac stoga bi trebao imati pristup Ilustracije i ilustratori medijima mogućnost nesmetanog korištenja, mora Smiljanai Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19ih znati analizirati i kritički vrednovati, isto tako mora Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ali ilustracije imati vještine koje sui potrebne da bi mogao stvoriti 20 novi u dječjim knjigama slikovnicama ............................... medijski sadržaj ili novi medij. Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 Sanja Iskustvo oslikanostipojmovi – pohvalane podrazuJasnoLovrenčić: je kako svi drugi navedeni ilustratorima .................................................................... 22 mijevaju u tolikoj mjeri i kritičku dimenziju vrednovanja Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 medija, koja je upravo ovoga mjeseca ponovno naglašena Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 na jednom od najvećih skupova o medijskom obrazovanju u Tampereu. Digitalna pismenost, baš kao ni većina ostalih navedenih pojmova, uglavnom ne uključuje pojUrednica: Prijelom: moveAna poput oglašavanja i prikrivenog oglašavanja, seSudarević 24DB lekcije vijesti ili npr. pozadine stvaranja medija, na čemu Uredništvo: Sjedište HČD-a: se temelji kritički pristup. Zato se ponovno usuđujem dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, reći Drahomira da smo u Gavranović, Hrvatskoj medijski 31216nepismeni, Antunovac, što je zamr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 brinjavajuće, budući da istraživanja pokazuju kako smo Ivana Faletar tel. 031/278-899; više nego ikada izloženi medijima. Istodobno se faks 031/278-895; čini kao hcd@hcd.hr; da neLektura: želimo učiti o medijimae-pošta: i upoznati njihove dobre Goran Tanacković Faletar

URL: http://www.hcd.hr

i loše strane. Ali treba reći kako se ponekad i sam iznenadim koliko smo vremena spremni izgubiti u nerijetko iscrpljujućim međusobnim raspravama čiji je pristup najbolji, dok cijelo hrvatsko društvo traži mnoge od nas da pomognu i educiraju sve koji su izloženi medijima. Stoga smo prije dvije godine otišli na teren: u škole, vrtiće, školske dvorane, knjižnice i druge javne prostore Praksa, ideje, inicijative teJerko krozBarišić: projektIgra Djeca medija održali mnogobrojne27 radine prestaje ......................................... onice diljem Hrvatske, slušali smo i čitali o iskustvima Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... 29 djece i mladih, učitelja, odgajatelja, Davorka Premec:stručnih Mojih satsuradnika, vremena čitanja ............... 32 aliBožena i profesora. smo brojne podatke i proveli KolmanPrikupljali Finžgar i Silva Kos: Tkohrvatsko je Videku istraživanje napravio košuljicu: poticanje čitanja procjeprvo o tome kako građani u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 njuju važnost uvođenja odgoja za medije u naše vrtiće, osnovne i srednje škole. Čak 62% građana Hrvatske Aktualno starijih od 10 godina želi odgoj za medije! To je točka čitanja: intervju sPrepoznao Metom Grosman, s Zagovaranje koje više nema povratka. je to i jedan dio autoricom knjige U obranu čitanja ................................ 36 političara kada nas je, zaslugama tadašnje pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić, pozvao u Sabor na prvu hrPročitali smo za vas vatsku parlamentarnu raspravu o medijskoj pismenosti. I Bašić, I. uBiblioterapija i poetska poIvana tomeDebogović: smo jedinstveni Europskoj uniji. Usuđujem se terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 reći kako to i zaslužujemo, s obzirom na rad brojnih pojedinaca i udruga koji su zadnjih deset godina neumorno nastojali informirati javnost o važnosti odgoja za medije kako bismo imali medijski pismene građane. I svi će oni nastaviti svoj rad danas i sutra, neovisno o volji političara,Dragi ministara, zastupnika… članovi, No, izazova je mnogo. Kada čakbroj i s kolegama iz EU nakon godine dana pred vama je novi Hrčka. razgovaram o problemima s kojima se susreću, ostaju Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između iznenađeni s povećanim slučajeva dva broja iskoristili smo zabrojem prikupljanje većegelektroničkog broja zlostavljanja. I samTako se prisjećam svih naporaosvrti koje sam teorijskih tekstova. smo u rubrici Tematski ovaj putsaoblikovali podrubriku i ilustratori zajedno suradnicima ulagaoIlustracije kako bismo educirali sve posvećenu ilustracijama književnosti, i to s teorijskog ciljne skupine, ali i na uvrijeme prijavljivali počinitelje i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj nadležnim institucijama. Susreli smo se s velikim brojem važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog učitelja koji su nerijetko bili nemoćni – nisu znali kako fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva pomoći mladima i njihovim roditeljima. Teks nama smo uz šosu podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i kantne primjere grupa mržnje, koje su preplavile naše pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze društvene svjesni problema. Nitko nije aktivnosti mreže, vezanih postali uz ilustracije. mogao ostati ravnodušan kada vidio prvesgrupe mržnje Skrenula bih vam pozornostje i na intervju u autoricom kojima se knjige pozivaUiobranu na ubojstvo učitelja! Siguran ssam da čitanja Metom Grosman bikojom i Stjepko utemeljitelj i medijske kulture smoTežak, razgovarale o nastavifilmske književnosti i mladim suvremenom u čitateljima Hrvatskoj,u bio u velikojdobu. mjeri iznenađen kada bi vidio S druge ćeteproživljavaju nešto manje primjera sve što našestrane, nove primijetit generacije u medijima dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. i kroz medije. Nažalost, naš hrvatski sustav još uvijek bolje, brže i jednostavnije imNaprotiv, ne možeradi pomoći. Medijska kulturarazmjene u našim školama dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički i dalje se temelji na pristupu koji ne može odgovoriti na bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako suvremene izazove. Nismo bili u stanju napraviti dovoljćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, nopopuniti udžbenika, nismo revidirali programe obrazovanja vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. učitelja, ali smo u isto vrijeme mislili kako je smiješno da bismo trebali učiti o medijima jerUgodno pojednostavljeno čitanje!

Riječ urednice

Urednica

2 28

TEMATSKI OSVRTI

DOGAĐANJA

pretpostavljamo da svi o tome sve znamo. To će najbolje znati naše suradnice koje su se ni krive ni dužne pronašle u jednoj grupi mržnje. Vidjeli smo na njihovom primjeru da je u tom trenutku i policija bila nemoćna, baš kao i državno odvjetništvo, stručne službe, roditelji, a najviše žrtve. Na kraju je teško rješavati posljedice. Upravo primjer, koji sam vam sada opisao, predmet je mnogih rasprava. Je li to pravi put da upravo na ovakvim problemima podižemo razinu osviještenosti građana o potrebi primjene posve novog koncepta medijske pismenosti koji će obuhvatiti djecu u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, na fakultetima, radnike, ali i umiArijanadakle Herceg Mićanović rovljenike, sve koji su medijima na bilo koji način arijana.herceg.micanovic@kgz.hr izloženi? Možda očekujete kako ću sada reći da će to napraviti učitelji ili možda roditelji, knjižničari, ravPoezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! natelji…? Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa Želim da zajedno odbacimo taj stari pristup u kojem o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira se očekuje će najveći dio posla preuzeti netko drugi. kao neštoda hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te Izazovima elektroničkog ne možete odgoteško ili nikako prohodnozlostavljanja prosječnom čitatelju.

voriti ako se ne ujedinite. Budu li ovaj tekst čitali političari, moguće je da će odmah postaviti pitanje: A koliko to sve košta? Po tome se razlikujemo od mnogih drugih država: uvijek kalkuliramo kada je riječ o obrazovanju pa ne želimo identificirati prioritete, a onda čak i kada vidimo očiti uspjeh rada neumornih učitelja, knjižničara, informatičara, rijetko smo spremni prepoznati volonterske projekte iza kojih stoje konkretni ljudi i njihov predani rad. Stoga ću na kraju ovoga teksta napisati ono što često ističem na radionicama s učiteljima: želimo zajedno spasiti barem jedan ljudski život! Patetično? Pitajte roditelje predrasuda, a ponegdje i očistiti vode terensvoju od predodžbi djece koja upravo ovog trenutka najveću žistečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicupolicija da poezija votnu bitku jer su političari bili neodlučni, neujest živa i učitelji duboko prisutna u našemznanja, životu te da nam ima činkovita, bez potrebnih a stručne službe što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo bespomoćne. Nažalost, nisu na vrijeme shvatili da samo skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. zajedničkim snagama možemo stvoriti medijski mudre i Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, odgovorne građane. samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

način reaktualizirati. I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, ima svoju publiku i nekako nalazi put do nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, smještena na marginama margina, Djeca medija prepuštena malom krugu onih koji ju pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. Jedan je od pokušaja da se popularizira Petra Skelin Giljanović Kako bi mediji pozitivno pjesništvo svakako i odabir teme utjecali na njihove živote, ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige djeca i mladi trebaju – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim Projekt Djeca medija uključuje sustavnu edukaciju o poznavati sve pozitivne, imperativom željelo barem u ovih mjesec medijima, prvenstveno onima u Hrvatskoj, te poticanje ali i one negativne strane dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih razvoja osviještenih korisnika koji s razumijevanjem i masovnih medija. Stoga vidljivijima i pristupačnijima vratiti sadržaje koje je važan medijski odgoj kritičkim odmakom konzumiraju– medijske poeziji čitatelje i čitateljima poeziju sami odabiru. Nastao je 2010. g. na– pa inicijativu organi- koji pomaže u postizanju je s tom nakanom u knjižnicama diljem zatora i polaznika Komunikološke škole Matice hrvat- medijske pismenosti, to Hrvatske održano mnoštvo pjesničkih ske.susreta, Naime, od 2008. g. Matica Hrvatska, Hrvatski stu- jest stjecanju određenih tribina, radionica i izložbi. diji Sveučilišta Zagrebu iostvaren Fakultetjepolitičkih znanosti znanja i vještina nužnih Djelić togu programa i u sklopu Komunikološke škole pružaju dodatno izvan- za korištenje medija, a to je na ovogodišnjem Interliberu gdje već fakultetsko multidisciplinarno usavršavanje s područja upravo svrha ovoga projekta. tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na svomponajboljim štandu priređuju radionice za djecu i godina studija medija studentima završnih Od studenog 2011. projekt Djeca medija provodi Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematskiivezane uz Mjesec hrvatske u Zagrebu. komunikologije novinarstva Sveučilišta se u okviru Društva za komunikacijsku i medijsku knjige. Valjalo ponuditi program Uloga medijaje dakle u današnjem je društvu neosporno kulturu, a namijenjen je djeci, mladima, studentima, koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka velika jer, osim što nas informiraju, educiraju i roditeljima, nastavnicima, obrazovnim ustanovama i ovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti zabavljaju, svojim informacijama utječu i na formiranje institucijama. Projekt uključuje tri glavne aktivnosti s Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i stavova, vrijednosti ponašanja, odraslih, tako i ciljem djecepodijeljeni i mladih uo skupine nužnostiiz kritičkog kolažaosvješćivanja u kojima polaznici dobro neagresivno, a opet iuvjerljivo, da jekako poezija nešto važno, onihzanimljivo najmlađih korisnika. Masovni mediji postaju sve sagledavanja sadržaja prepoznavanja poznatih lirskihmedijskih pjesama tehnikom kolažatestvaraju vlastite, i vrijedno bavljenja. važnijim mlađih naraštaja njihovi uzori. njihovih pozitivnih i negativnih strana. proizašao čitav nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica Alkaodgajateljima Stropnik, Aleksandra Cvitković, iŽeljka Lazar i niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica Prepuštenost djece i mladih samima sebi može imati Na prvom mjestu, to su interaktivna predavanja i radiučenikadjeci, graﬁčkog odjela njihovim Škole primijenjene za djecuposljedice i mlade kroznakoje je tijekom održavanja Interlibera negativne njihovo odrastanje. Utjecaj reality oniceSkupina namijenjene mladima, nastavniciumjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u uradionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. showova, manipuliranje reklamama, prikazi nasilja samo ma i roditeljima, koja se od 2010. g. provode osnovnim Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora je koji izazov bilo dovesti osmišljavanje radionica za su nekiPoseban čimbenici mogu do imitiranja takvog i srednjim školama, knjižnicama, različitima udrugama i Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim ponašanja, usađivanja negativnih odgojnih vrijednosti, župama gotovo po cijeloj Hrvatskoj. Predavanja uključuJure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, poticanja agresivnosti i osjećaja te kriminala. juzanimljivi prezentacije s brojnim, prije svega edukativnim, i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak.ali i uglavnom samo u školi. Trebalo straha se suočiti s nizom

3 29

TEMATSKI OSVRTI

Hrčakpozitivnim i negativnim primjerima medizanimljivim Djeca i mladi moraju sami početi raspoznavati što jskog izvještavanja i medijske uporabe kojidruštva, su bitni zabr. ra- 43-45, je dobro (informiranost, Glasilo Hrvatskoga čitateljskog prosinac 2011. zauzimanje za opće dobro, zumijevanje nužnosti medijskog odgoja. Prilagođena su poticanje i razvoj demokracije, zauzimanje za slobodu pojedinim dobnim skupinama, a obrađuju brojne teme iz javne riječi i dr.), a što je loše u medijima (prikriveno svijeta masovnih medija: od društvenih mreža i sigurno- oglašavanje, nasilje, povreda privatnosti, ugleda i časti, sti na internetu, preko cyberbullyinga, senzacionalizma senzacionalizam, kršenje etičkih načela i dr.). Upravo je u medijima, do prikaza ljepote u medijima, stereotipa, poboljšanje medijske i komunikacijske kulture građana crtića, analize reklama itd. Tijekom svakog predavanja RH sustavnom edukacijom, istraživanjem i znanstvenim sudionike se potiče na aktivno sudjelovanje i iznošenje djelovanjem jedan od glavnih ciljeva Društva za komumišljenja. Do travnja 2014. uspješno je održano više od nikacijsku medijsku kulturu. Praksa,i ideje, inicijative Riječ urednice 250Dragi predavanja za više od 3000 učenika, roditelja i nasKroz Djecu medija, glavni projekt Društva za komučitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 tavnika u Hrvatskoj. nikacijsku i medijsku u posljednje dvije Matija Dreven: Bajke –kulturu, izvori multikulturalnosti ....... godine 29 Događanja Druga aktivnost u sklopu projekta Djeca medija je ostvareni vrijedni rezultati. U okviru glavne 32 aktivDavorka su Premec: Mojih sat vremena čitanjatri............... Božena Kolman Finžgarje i Silva Kos: radijska emisija Djeca medija, Izazovi, odnosno Hrvatska nosti projekta pružena jedinstvena platforma za osnaMjesec hrvatske knjige Tko je iVideku napravio košuljicu: poticanje čitanjaUz sustazbilja, koja se od studenog 2010. emitira jednom mjesečživanje razvoj medijskog odgoja u Hrvatskoj. Arijana Herceg Mićanović: u udomiteljskim obiteljimapredavanja ........................................... 34 no Čitamo na Radiju Marija. Emisija je osmišljena i realizirana van rad kroz interaktivna i radionice, radijsku li poeziju, čita li nas poezija? .............................. 3 kaoAna tematska kontakt-emisija, što.................................... znači da se u svakoj emisiju i internetsku stranicu, u sklopu Djece medija naRubić: 30 dana – 30 pjesnika 4 Aktualno emisiji obrađuje jedna temapjesnika ili problem s područja medistao je zbornik Djeca medija : od marginalizacije do senKatica Novoselac: Galerija ................................. 5 Zagovaranje intervju ssimpozij Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 jske djelatnosti, uz sudjelovanje kompetentnih gostiju i zacije, održančitanja: je znanstveni u Matici hrvatskoj, autoricom knjige U obranu čitanja ................................ 36 telefonske pozive slušatelja. Do sada je emitirano četr- adaptiran je edukativni crtani film Put u svijet medijske Novosti iz ogranaka desetak tematskih radijskih emisija u kojima su gostovali pismenosti te napravljena edukativna brošura Dobrodošli Ivan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6 Pročitali smo za vas stručnjaci iz područja medijskog odgoja. u svijet interneta : sigurni uz Djecu medija uz potporu Zbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska Treća aktivnost internetska www. grada Velike Gorice. Ove godine je u Hrvatskom saboru Štefka Batinić: Odjeslikovnjaka dostranica Vragobe projekta, : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 djecamedija.org, koja uključuje edukativne i zabavne održana i prva tematska sjednica o medijskoj pismenosti, hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 sadržaje za korisnike, autorske sadržaje provoditelja Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 projekta, sažetke tiskanih i internetskih tekstova, interneta, koju je potaknuo Ured pravobranitelja za djeGrozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva ..........audio10 Kristina iGiacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... prim11 materijale videomaterijale, pozitivne i negativne cu u suradnji s Društvom za komunikacijsku i medijsku jereZbivanja medijskoguizvještavanja, Dječji kutak te Roditeljski kulturu te Udrugom Suradnici u učenju. Time je Hrvatsvijetu kutak. Na stranici objavljeno više od 900 priloga koji ska postalačlanovi, prva država članica Europske unije u kojoj su Dragi Davorka Premec:je Pismenost i različitosti: obrađuju medija konferencije i medijskogo odgoja. Stranica12 ima o nakon tom važnom problemu današnjice raspravljali saborsažetakteme 17. europske čitanju ................ godine dana pred vama je novi broj Hrčka. više od 100000 pregleda, a u proteklih godinu dana zabil- skiProrijedila zastupnici, predstavnici izvršne vlasti, znanstvenici i se učestalost izlaženja, ali vrijeme između Tematski osvrti ježeno je 70% novih posjetitelja. Aktivnosti Djece medi- stručnjaci, javnost tesmo članovi više udruga koje djeluju na dva broja iskoristili za prikupljanje većeg broja ja mogu se pratitiPismenosti i na Facebooku i Twitteru. području i medijskoga odgoja. teorijskihmedijske tekstova. pismenosti Tako smo u rubrici Tematski osvrti Alka Stropnik: 21. stoljeća ......................... 13

Sadržaj:

Riječ urednice

ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog Ilustracije i ilustratori i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19 važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 sugovorimo podijelili neki odkad naših najpoznatijih ilustratora i Entuzijazam je slaba valuta ili o čemu govorimo o ljubavi Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala aktivnosti vezanih uz ilustracije. ilustratorima .................................................................... 22 Skrenula bih vambocom pozornost i narazglaba intervju so tome što bi dodatno motivirano džina, Arijana Herceg Mićanović Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s arijana.herceg.micanovic@kgz.hr to bila ljubav. Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 kojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim bliJer ljubav je tema koja nam je svima podjednako čitateljima u suvremenom dobu. Svake je godine u razdoblju između 15. listopada i ska i podjednako daleka, o kojoj istovremeno znamo sve S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera Urednica:u hrvatskim knjižnicama Prijelom:posebno živahno. i ne znamo ništa, i koja u našim privatnim biografijama 15. studenog dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. Ana Sudarević nezamjenjivo mjesto. Tema koja je Mjesec je to hrvatske knjige –24DB tradicionalna manifesta- zauzima Naprotiv, radi bolje, bržei iprevažno jednostavnije razmjene cija koja se redovito održava, svake godine posvećena ujedno izvor najveće radosti i najveće tuge, mjesto govoUredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, nekoj drugoj temi, ali uvijek s istom primarnom zadaćom rabilten i pisanja, ali i mjesto tišine u trenutku kad (https://hcdbilten.wordpress.com/). Takoshvatimo da Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, promicanja knjige i čitanja. Ove je godine tema bila ljupokušavamo izreći nešto što zapravo nije moguće izreći. ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, mr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. bav, Ivana a motoFaletar (parafrazirajući Raymonda Carvera) O čemu Ne mogu, naravno, definirati ljubav, mogu samo pokutel. 031/278-899; Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16

faks 031/278-895; govorimo kad govorimo o ljubavi? Tema, dakle, koja daLektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; leko Goran nadilazi karverovski kojem četvero ljudi, Tanacković Faletarprizor URL:u http://www.hcd.hr

šati i ostati na pokušaju, mogu je osjećati (i zahvalna sam na tom daru) kao što to mogu milijuni iUgodno milijuničitanje! smrtnika.

2 30

Urednica

TEMATSKI OSVRTI

DOGAĐANJA

Kao što to u životu biva, ljubav često ostaje neshvaće- kon dvanaestogodišnjeg neprekinutog niza, knjižničari i na, neprihvaćena, suvišna. Često je neprikladna ili dolazi njihovi programi nisu dobili svoje mjesto na Interlibeu pogrešno vrijeme, ili na pogrešnom mjestu, ili prema ru – sajmu knjiga i učila, manifestaciji koja pada baš u pogrešnim ljudima. vrijeme trajanja Mjeseca hrvatske knjige, i svake godine Ipak, ljubav je ljubav. privuče više desetaka tisuća posjetitelja, ljubitelja knjiMnogo je lica ljubavi, nisu sva lijepa (a upravo o tome ge i čitanja. Naime, već tradicionalno Knjižnice grada piše i Carver), i ponekad je teško razaznati koja su prava, Zagreba dobivale su od Grada, tj. Velesajma, prostor u a koja samo privid ili iluzija. Često se događa, meni, evo, sklopu sajma, u kojem se održavao cijeli niz programa upravo sada dok pišem ovaj tekst, da osjetimo koliko – susreta, tribina, radionica, predavanja, predstava i sl. smo zapravo nevažni i maleni pred ljubavlju, nedostatni i – namijenjenih djeci i mladima s ciljem promicanja knjinedostojni pisanja/govorenja o njoj, jednostavno zato što ge, razvijanja kulture čitanja i popularizacije knjižnica. je naše subjektivno poimanje ljubavi zapravo tek djelić Princip je bio krajnje jednostavan: Knjižnice grada ZaArijana Herceg predrasuda, a na ponegdje i očistiti teren od predodžbi nečega što nije mogućeMićanović nikad dokraja spoznati i intuitiv- greba dobile bi korištenje prostor u kojem bi zauzvrat stečenihbogat tijekomvišednevni školovanja iprogram osvijestiti ičinjenicu da poezija arijana.herceg.micanovic@kgz.hr no smo svjesni da je „to nešto“ kudikamo veće i moćnije priredile na taj način promojest živa i duboko prisutna našem životu te da nam ima od nas samih. virale i popularizirale svojuu temeljnu djelatnost i, između što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! Zato ću na ovom mjestu moto O čemu govorimo kad ostalog, privlačile posjetitelje na Interliber. Dobra volja skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa govorimo o ljubavi? pretvoriti u: O čemu govorimo kad knjižničara, koji su program osmišljavali, spajala se s Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira govorimo o čitanju? Jer je, na kraju krajeva, i ljubav prepozitivnom energijom velikog broja istaknuti književnika, likovsamo je potrebno tu njezinu prisutnost i na neki kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te ma teško čitanju – ljubav. nih umjetnika, glumaca, glazbenika i ostalih stručnjaka način reaktualizirati. ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. IakoI dok tek proza jednaipak, od ljubavi je prožet naš život i u svom području, kao i s neumornim entuzijazmom peunatoč kojima krizi čitanja, ima svojuostalima publiku koje i nekako nalazi put dozbog toga manje dagoga, nastavnika i školskih knjižničara koji su djecu i podređena osjećamo, nije nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, kompleksna. I ona se prelama na mnoge načine. I njezin mlade organizirano dovodili na radionice i ostala dogasmještena na marginama margina, je odraz višeslojan, zagonetan i neproničan. đanja. prepuštena malom krugu onih ju pisanju (i čitaKonačno, nije li upravo ljubavkoji prema Izlišno je napomenuti kako knjižnice nisu profitne pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. nju, nerazmrsivo je to dvoje) onaj temeljni poticaj koji ustanove i kako je priređivanje rečenih programa bilo Jedan je od pokušaja da se popularizira me pjesništvo nagoni da kuckam svakako ove i retke… odabir Tu temeje i ljubav prema u funkciji onoga što nazivamo općim dobrom, društveknjižnici. Mojoj, vašoj, narodnoj, kako ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjigehoćete. Baš kao i nokorisnim radom ili radom za dobrobit zajednice. Treba svaka druga ljubav, ovami nije – Čitajmo pjesnike!niČini se pošteđena da se tim boli, razočara- li reći da višemjesečni rad knjižničara na pripremi i osmiželjelo barem u ovih mjesec nja imperativom i nerazumijevanja. šljavanju programa nije honoriran niti se boduje u smislu dana reﬂektora Sve, ali(pre)usmjeriti apsolutno svesvjetla što pripada djelokrugu rada na- profesionalnog napredovanja? Treba li napomenuti da prema poeziji na i ovaj pjesnicima, učiniti rodnih knjižnica je ili onaj načinihpovezano s poti- su svi divni suradnici koji su prošli sajmenim prostorom vidljivijima i pristupačnijima – vratiti canjem i promicanjem čitanja. Razgranatost mreže i po- KGZ-a radili bez honorara, baš kao i oni koji su dovopoeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa krivenost terena te obraćanje širokom spektru korisnika dili djecu na te programe iz svih krajeva Hrvatske? Ne, je s tom nakanom u knjižnicama diljem – bebama, tinejdžerima, Hrvatskedjeci, održano mnoštvo odraslima pjesničkih i ljudima zrelije energija koja je tamo nasta(ja)la i napajala nas nije bila dobisusreta, – upravo narodne knjižnice tribina, radionica i izložbi.čine važnim faktorom u potaknuta željom za zaradom, taštinom i sitnim, partikupovezivanju s knjigama i istaknutim Djelić ljudi tog programa ostvaren je i markacijskim larnim interesima, ali je bila itekako prisutna i mogli su je točkama na mapi čitalačke pismenosti. osjetiti svi koji su se makar približili sajmenom prostoru na ovogodišnjem Interliberu gdje već tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na u knjižnici ili KGZ-a, a pogotovo oni koji su na ovaj ili onaj način suTako npr. kazališna predstava priređena svom odsviran štandu priređuju radionice djecu predstava i koncert u knjižnici nisuzasamo samo vodio djelovali u programu. Tvrtko iVuković je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske koncert jer, upravo zbog specifičnosti mjesta na kojem Ali jao, entuzijazam je slaba valuta, a novac je bog! knjige. Valjalo je dakle ponuditi program se održavaju, oni su prije svega poziv u knjižnicu, a time Kadrovske promjene među onima koji odlučuju o vekoji će ne samo osporiti tvrdnje s početka i poziv čitanje. ne pretvoriti grize, ona grli i privlači lesajamskim programima, pa tako i o organizaciji Interovog na teksta nego Knjižnica ih i pokušati svoje korisnike. (Opet ljubav!) libera, nes(p)retno su se je prelomile na našimPoetskog leđima, a Ivana Bašić osmislila i provela iradionice u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i Ignoriranje i omalovažavanje uloge knjižničnih pronovopridošli ekonomski stručnjaci u volonterski odrađekolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, grama u kontekstu podizanja razine svih vrsta pismenosti nom programu vidjeli vrijednost treba (p)odrpoznatih lirskihnisu pjesama tehnikom kolažakoju stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i te poticanja i oplemenjivanja čitanja, iskaz su temeljnog žati nego besmisleni, suvišni trošak koji treba dokinuti. niz kreativnih Arijana Herceg same Mićanović osmislile su program radionica nerazumijevanja suštine i poslanja narodnih knjižPavrlo su zanimljivih tako ove igodine od rješenja. Knjižnica grada Zagreba Skupina učenika graﬁčkog primijenjenekao za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera nica, iz kojeg onda proizlazi i nespremnost i nemoguć- (koje se nota bene financirajuodjela iz isteŠkole kasice-prasice umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. nost da se resursi i potencijali „narodnjaka“ iskoriste i i Velesajam!) za korištenje sajmenoga prostora tražili Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za ostvare na pravi novac koji Tomića ove, naravno, te Dobriše je, kakoCesarića to često Tomislava ilustrirali nemaju tri pjesme i u tinejdžere jer jenačin. riječ o populaciji s već dosta izgrađenim Kad već govorimo o nerazumijevanju, ne mogu ne životu biva, ljubav pukla na parama, a svijest o važnosti Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, spomenuti kako ove godine,s prve na- promicanja knjige i ičitanja pa i, uako hoćete, posrednoj zanimljivi i originalni bit će izloženi Knjižnici Medveščak. uglavnomžalosnu samo učinjenicu školi. Trebalo se suočiti nizom

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

3 31

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Hrčak koristi koju će upravo manifestacije poput Interlibera razinu, provode se upitnici o (ne)zadovoljstvu građana kulturnom ponudom grada Zagreba itd., itd. imati od takve promidžbe, posve se povukla omamljena Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. Pritom, u zemlji koja se voli nazivati naprednom i mirisom novca i nečijim poimanjem ekonomske logike prema kojoj sve, ali baš sve u ovoj zemlji treba postati proeuropskom, u gradu koji sam sebe naziva metropolom (u svakom, pa onda i kulturnom smislu) ne postoji veliki šareni trgovački centar. Zašto bi, pobogu, djeca, učenici i studenti trebali do- poluga dovoljno čvrsta i zdravorazumska koja bi svojim biti organizirani program na Interliberu kad sasvim lije- pomicanjem na, ionako slabašni, konto poticanja čitanja po mogu bauljati paviljonima bez ikakva strukturiranog uplatila i tih nekoliko desetaka kvadratnih metara, dostatprograma? Zašto bi se knjižnice (besplatno!) reklamirale nih za provedbu knjižničnih programa. Laskajmo si, dakle, da smo metropola, laskajmo si da u vrijeme Interlibera? I tako dalje i tako dalje… Praksa, ideje, inicijative Riječ urednice smo Mitteleuropa, ali ovakvim i cijelim nizom sličnih Istovremeno, puna su nam usta (i uši) priča o niskoj Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 i sebi– izvori i drugima (po)kazujemo razini pismenosti i nerazvijenim čitateljskim navikama poteza Matijazapravo Dreven: Bajke multikulturalnosti .......da29smo Događanja i, štosat jevremena još gore,čitanja niti smo toga svjesni građana Hrvatske, izrađuje se Nacionalna strategija za kulturna Davorkaprovincija Premec: Mojih ............... 32 Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: niti za to marimo! poticanje čitanja, mudre glave razmišljaju o tome kako Mjesec hrvatske knjige Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja podići kulturu čitanja (i kulturu općenito) na neku višu Arijana Herceg Mićanović:

Sadržaj:

u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? .............................. 3 Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6

PRAKSA,

IDEJE,

INICIJATIVE...

Novosti iz ogranaka Čitaj mi!:Čitateljske kampanja za........................... promicanje Ivan Buterin: navike mladih 6 Zbivanja u Hrvatskoj Kristina Čunović Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : kristina@gkka.hr hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 Tijekom 2011. Komisija mojeg za knjižnične usluge djeGrozdana Ribičić:g.Slikovnica djetinjstva ..........za10 cu iKristina mladežGiacometti: HrvatskogPutovanje knjižničarskog (http://www. u danedruštva djetinjstva ..... 11

hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/17/) provela je istraživanje o Zbivanja u svijetu knjižničnim uslugama u narodnim knjižnicama za djecu rane Davorka Premec: Pismenost i različitosti: dobisažetak i roditelje. Iako sekonferencije u gotovo polovici, 61 knjižnice 17. europske o čitanjuod ................ 12 koja je sudjelovala u istraživanju, provode usluge za djecu osvrti raneTematski dobi i njihove roditelje, a čak 62,3% knjižnica planira uvesti neku od knjižničnih usluga koje dosad nisu provođene Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 (primjerice besplatno članstvonačini za malu djecu, predavanja Ivana Faletar: Alternativni promicanja čitanja 16za roditelje, igroteka,i informativni Ilustracije ilustratori materijali o važnosti čitanja naglas i dr.),Narančić u Hrvatskoj ne postoji sustavno poticanje Smiljana Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... ranog 19 čitanja djeciBalić-Šimrak: na nacionalnoj razini. U svijetu postoji mnošAntonija Likovni aspekti ilustracije tvo uvrlo uspješnih projekata koji se bave poticanjem čitanja dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 djeci od rođenja, primjerice Born to Read,ilustracije Reach Out and Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest .. 22 Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala Read, Every Child Ready to Read @ Your Library, Bookstart ilustratorima 22 i drugi, a u te su.................................................................... projekte i programe uključene knjižnice, Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 i pedijatri, domovi zdravlja, rodilišta, mediji, javne osobe Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 predškolske ustanove. Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a, zbogUrednica: svega ranije navedenog, a Prijelom: dodatno potaknuta i proglašavanjem 2013. g. Europskom24DB godinom čitanja naglas, u Ana Sudarević suradnji s Hrvatskim pedijatrijskim društvom, UNICEF-om Uredništvo: Sjedište HČD-a: Hrvatska, čitateljskim društvom i Hrvatskom dr. sc. Hrvatskim Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, udrugom istraživača dječje književnosti, pod pokroviteljDrahomira Gavranović, 31216 Antunovac, mr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 stvom Ministarstva socijalne politike i mladih, osmislila je i Ivana Faletar tel. 031/278-899; pokrenula prvu nacionalnu kampanju za promicanje čitanja faks 031/278-895; Lektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; naglas djeci od rođenja Čitaj mi!. Goran Tanacković Faletar

Aktualno Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, autoricom knjige U obranu čitanja................................ 36

URL: http://www.hcd.hr

čitanja naglas djeci od rođenja

Pročitali smo za vas Ivana I. Biblioterapija poetskaodrasle osoCilj Debogović: kampanje Bašić, je poticati roditelje i iostale terapija: priručnik za početnike ..................................... 38

be da čitati naglas djetetu započnu već od njegova rođenja kako bi čitanje postalo dio svakodnevnog ugodnog druženja roditelja i djece, te kako bi se stvorila posebna emocionalna veza između djeteta i odraslog koji čita. Jednako važan cilj je i poticanje na što raniji dolazak najmlađe djece i roditelja u lokalnu narodnu knjižnicu te upoznavanje roditelja s dobroDragi članovi, bitima kadavama i kako čitatibroj djeci najranije dobi, nakončitanja godinenaglas, dana pred je novi Hrčka. štoProrijedila je vrijedna slikovnica i kako se ona mijenja s djetetovim se učestalost izlaženja, ali vrijeme između odrastanjem. dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja U okvirutekstova. kampanje u narodnim teorijskih TakoČitaj smo umi! rubrici Tematskiknjižnicama osvrti ovaj put oblikovali podrubrikukreativna Ilustracije i ilustratori organizirana su mnogobrojna maštovita dogaposvećenu ilustracijama u književnosti, to s teorijskog đanja. Tijekom više od 223 prijavljenihi događanja održana i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj su brojna predavanja za roditelje o važnosti čitanja naglas i važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog razvoju rane pismenosti, organizirane su izložbe kvalitetnih fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična slikovnica na dječjim odjelima, čitanjeiskustva priča zas nama laku noć na su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i lokalnim radiopostajama, čitanje priča u knjižnicama (Bajpisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze kaonice, Obiteljske pričaonice, aktivnosti vezanih uz ilustracije.čitanje priča na stranim jezicima...), uslikana je milenijska Skrenula bih vam pozornost i fotografija na intervju su Dubrovniku, gradonačelnici su čitali u knjižnicama i gradskim trgovima, autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s Vile Čitančice poklanjaleoslikovnice, a na pojedinim dječjim kojom smo razgovarale nastavi književnosti i mladim čitateljima u suvremenom odjelima bolnica otvoreni sudobu. kutići sa slikovnicama. Održadruge strane, primijetit ćete nešto manje primjera no je Snekoliko javnih predstavljanja kampanje na gradskim dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. trgovima, u gradskim vijećnicama, stručnim skupovima loNaprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene gopeda i odgojitelja. Koprivnička i ogulinska knjižnica podobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički klanjale su u rodilištu informativno-edukativne pakete za nobilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako vorođenčad i njihove roditelje. Paketići dobrodošlice sadrže ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, informativni letak između o potrebidva čitanja djeci odHrčka. njihove najranipopuniti vrijeme tiskana broja je dobi, člansku iskaznicu za bebe te slikovnicu koju mogu „čitati“ i bebe. Otvorene su male libroteke u pedijatrijskim Ugodno čitanje!

Riječ urednice

Urednica

2 32

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

DOGAĐANJA

ordinacijama u Koprivnici i predškolskim ustanovama u Ri- ci, poput Naklade Bombon, Školske knjige, Profila, Ibis grajeci, Velikoj Gorici, Bjelovaru. Knjige za libroteke donirale fike, Planeta Zoe, Naklade Nika, Naše djece i Libricona, posu nakladničke kuće, knjižnice, roditelji, srednjoškolci. držali su poklon-slikovnicama nagradni fotografski natječaj Povodom Međunarodnog dana pismenosti (8. rujna) u kampanje Čitaj mi!, tijekom kojeg su roditelji i drugi odrasli organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva organiziran je u obitelji poslali preko 300 fotografija i videosnimaka koji okrugli stol Čitanje naglas, koji je okupio stručnjake iz pod- prikazuju odraslu osobu i dijete/djecu za vrijeme aktivnosti ručja čitanja i poticanja čitanja djeci od najranije dobi, kako čitanja ili dijete/djecu (do 4. g.) koja sama „čitaju“. U razbi se društvo u cjelini još jedanput upozorilo na važnost čita- doblju od 1. srpnja do 1. rujna 2013. natječaj kampanje Čitaj nja naglas. mi! spojio se s fotografskim UNICEF će u suradnji s penatječajem Hrvatskog čitateljdijatrima i knjižničarima kroz skog društva Smiješak… Čitajovu kampanju nastojati knjite!. Na novi, prigodni natječaj Hercegsvakom Mićanović predrasuda, a ponegdje i očistiti terenČitaj od predodžbi gu Arijana učiniti dostupnom Smiješak... mi! pristigla stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija arijana.herceg.micanovic@kgz.hr djetetu, posebno obiteljima je 61 fotografija, a pobjednici jest živa i duboko prisutna u su našem životu te da nam ima koje žive u teškim materijalMario Radaković (Zagreb), što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! nim uvjetima. Organizirat će Ivana Martinović (Osijek) i skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa se io besplatna podjela slikovNikolina Mucko (Zagreb). PoPošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira nicekao za nešto bebe hermetično, Gledaj ova samodovoljno slatka fotografije možete samo je potrebno tu njezinu bjedničke prisutnost istaknuti i na neki i samoupućujuće te mala licailiu nikako gospodarski slabije vidjeti na mrežnim stranicama način reaktualizirati. teško prohodno prosječnom čitatelju. razvijenim siromašnijim kra- krizi čitanja, kampanje https://www.citajmi. I doki proza ipak, unatoč ima svoju publiku i nekako nalazi put do jevima Hrvatske na redovitim info/galerija/album/24/. nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, sistematskim pregledima u U sklopu kampanje Čitaj smještena naambulantama, marginama margina, pedijatrijskim mi! pokrenuta je i internetska malom krugu uz prepuštena prethodno zajedničko čita-onih koji ju stranica www.citajmi.info, napišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. nje roditelja, djece i pedijatra. mijenjena roditeljima i svima Jedan je od pokušaja da se popularizira U suradnji koji su svjesni važnosti čitanja pjesništvos poznatim svakako UNIi odabir teme CEF-ovim fotografom Giacodjeci od rođenja. Stranica saovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige mom Pirozzijem fotografirana drži informacije o tome zašto – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim imperativom željelo je obitelj koja čita djeci,barem a kojau ovih mjesec je važno djeci čitati naglas, dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora se kasnije našla i na velikim besplatne materijale (plakat, prema spoeziji plakatima ciljem i dapjesnicima, se s do- učiniti ih letak, logo) za promidžbu čitavidljivijima i pristupačnijima – vratiti brobitima čitanja naglas djeci nja naglas djeci od rođenja, napoeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa upozna što više roditelja i drugradni natječaj koji podržavaju je s tom nakanom u knjižnicama diljem gih Hrvatske odraslih uodržano obitelji. mnoštvo pjesničkih nakladnici svojim izdanjima za U kampanju su se aktivno najmlađu djecu, listu vrijedsusreta, tribina, radionica i izložbi. uključili i nakladnici sniženjem nih slikovnica za pojedinu dob Djelić tog programa ostvaren je i cijena slikovnica i posebnim djeteta i mnoge druge korisne na ovogodišnjem Interliberu gdje već tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na akcijama. Algoritam je postao sadržaje. Informacijski stručsvom štandu priređuju radionice za djecu i „ponosni prijatelj kampanje“ njacipjesništvo osmišljavaju i prenose Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: i istina tematski vezane uz Mjesec hrvatske te jemlade u svojim knjižarama u Hrnove spoznaje iz područja rane knjige. Valjalo je dakle ponuditi program vatskoj kupcima nudio mogućpismenosti i preko društvenih koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka nostovog doniranja kuna pretvoriti mreža Facebook i Twitter, a teksta dodatnih nego ih i5pokušati za kampanju Čitaj mi!. Sredi dijele roditelji, Ivana Bašić osmislila je objave i provelaprate radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i stva,neagresivno, prikupljenaa opet na tajuvjerljivo, način, da je poezija nešto važno, knjižničari i knjižnice, obiteljkolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro namijenjena kupnji bavljenja. slikovski centri, nakladpoznatih lirskih pjesama tehnikom kolažaknjiževnici, stvaraju vlastite, zanimljivosu i vrijedno nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i nica zaAlka djecu iz siromašnijih nici i mnogi drugi. niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica krajeva Hrvatske i obiteljima Kampanja Čitaj mi! poSkupina učenika graﬁčkog odjelajeŠkole primijenjene za djecu i mlade kroz izdatak. koje je tijekom održavanja Interlibera kojima je to prevelik krenuta u Europskoj godini umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. Mozaik knjiga pripremila je čitanja naglas (2013.) u svrhu Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za za roditelje i djecu metar Čitaj mi! koji prikazuje kako se s promicanja rane pismenosti i obiteljima Tomislava Tomića ilustrirali trikulture pjesme čitanja Dobrišeu Cesarića i s tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim djetetovim odrastanjem i sazrijevanjem mijenja i slikovnica djecom, stoga se kampanji odnedavno pridružilo i Hrvatsko Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, kojuuglavnom bi trebalosamo birati uu skladu dobi djeteta. Ostalisnakladnilogopedsko partner. zanimljivi i društvo originalnikao i bitnovi će izloženi u Knjižnici Medveščak. školi. sTrebalo se suočiti nizom

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

3 33

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Hrčak Čujete li knjige?

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011.

Nacionalno natjecanje u čitanju naglas za učenike od 3. do 8. razreda osnovne škole Nataša Bujas i Iva Dužić natjecanjeucitanju@gmail.com

Sadržaj:

Kako je čitanje postalo cool : nizozemski nacionalni projekt poticanja čitanja – naslov je članka, objavljeurednice nogRiječ u Hrčku 2006. g., u kojem autorica Irena Dumančić Dragi čitatelji 2 predstavlja jedan...................................................................... od nizozemskih projekata čija je svrha poticanje čitanja. Potaknute ovom idejom te, kako smo Događanja kasnije saznale, sličnim natjecanjem u OŠ 22. lipnja Sihrvatske knjigehrvatskoga jezika Branke sakMjesec u organizaciji profesorice Arijana Herceg Mićanović: Kalauz, knjižničarke ogranka Caprag Narodne knjižnice Čitamo liVlado poeziju, čita li nas poezija? .............................. i čitaonice Gotovac Sisak odlučile su 2008. g. 3orAna Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... ganizirati slično natjecanje u svojoj knjižnici. Namjera4je Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 bila početi s natjecanjem na gradskoj razini, a zatim ga, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 ovisno o interesu i okolnostima, proširivati na sve šire Novosti iz ogranaka područje te tako uključivati sve veći broj djece. NatjecaIvan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6 nje je nazvano Čitanje na glas – natjecanje u čitanju nau Hrvatskoj glasZbivanja kako bismo sugerirali da i čitanje može postati vrlo Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : popularna aktivnost te jezičnom igrom potaknuli djecu hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ na usvajanje pravilne uporabe priloga i prijedloga. 8 Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 Na Dan hrvatske knjige, 22. travnja 2008., održano Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 je prvo natjecanje i proglašeni prvi pobjednici (Terezija Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 Brlić, Ivona Vasiljević i Jan Krička), a stručnu prosudbeZbivanja u svijetu nu komisiju činili su: profesorica Branka Kalauz, redatelj Davorka Premec: PismenostIvana i različitosti: Silvije Vadla i knjižničarka Zorko. sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 Natjecanje se kontinuirano provodi svake godine, a na natjecanjima je sudjelovalo nekoliko stotina djece od Tematski osvrti 3. do 8. razreda osnovne škole. Mjesečno su, od rujna do Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 ožujka, organizirana prednatjecanja po školama. Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 U travnju 2013. održano je posljednje isključivo siIlustracije i ilustratori sačko gradsko natjecanje jer je glas o čitanju naglas poSmiljana Narančić Kovač: SlikaHrvatske. u dječjoj knjizi ...........je19 slan u svaki kutak Republike Započeo put Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije do realizacije 1. nacionalnog natjecanja u čitanju naglas. u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 Nataša Bujas i Iva Dužić usustavile su pravila i kriSmiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 terije natjecanja, Barbaraoslikanosti Pažur1 osmislila Sanja Lovrenčić:aIskustvo – pohvala je vizualni identitet natjecanja. Projekt je potom predložen Komisiji ilustratorima .................................................................... 22 za knjižnične usluge Sprega za djecu i mlade kao jedan od naciTomislav Torjanac: riječi i slika ......................... 24 onalnih poticanje čitanja. Ivanaprojekata Guljašević:zaRiječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 Europska organizacija za poticanje čitanja EU READ proglasila je 2013. g. Europskom godinom čitanja naglas, te je Urednica: projekt postao središnji Prijelom: događaj Mjeseca hrvatske Ana Sudarević 24DB knjige. A tome su prethodila natjecanja u glasnom čitanju na školskim, općinskim, gradskim i županijskim razinaUredništvo: Sjedište HČD-a: sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, ma udr. cijeloj Hrvatskoj. Od natjecatelja se očekivalo da u Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, uvodnom usmeno obrazloži odabir mr. sc.dijelu Alka Stropnik, Školska 15 svog omiljenog Ivana Faletar tel. 031/278-899; djela na što inovativniji i kreativniji način bez korištenja faks 031/278-895; tehnike, s ciljem poticanja svojih vršnjaka na čitanje odaLektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; branog djela, a potom da 5 minuta odabrani ulomak. Goran Tanacković Faletar URL: čita http://www.hcd.hr

27 29 32 34

Aktualno Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, autoricom knjige U obranu čitanja................................ 36

Pobjednici 2013. godine i članice prosudbenog Pročitali smo zapovjerenstva vas Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska

Ocjenjivalo se šest za elemenata: kreativnost uvodnog38 dijeterapija: priručnik početnike ..................................... la, jasnoća i razgovijetnost, izražajnost u nastupu, složenost teksta, razumijevanje pročitanog i sveukupni dojam. Nacionalno natjecanje održano je 13. studenog 2013. na 36. sajmu knjiga i učila Interliber. Organizatori natjecanja bili su Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Dragi članovi, Sisak uz podršku Knjižničarskog društva Sisačko-moslanakon godine dana pred vama je novi brojusluge Hrčka. za djecu i vačke županije i Komisije za knjižnične Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijemeOrganizacijski između mlade Hrvatskog knjižničarskog društva. dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja tim činile su Nataša Bujas, Iva Dužić, Vesna Ivanković, teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti Ivana Zorko, Danijela Kulović u ime KDSMŽ-a i Kristiovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori na Čunović u ime Komisije za knjižnične usluge za djecu posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog i mladež. Nastajališta. natjecanju su sudjelovali predstavnici 14 i praktičnog O povijesti ilustracija, njihovoj županija. važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog Natjecanje se istovremeno odvijalo u dvije kategofakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama rije. Mlađu kategoriju natjecatelja činilo je trinaestoro su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i učenika 3. do u5.rubrici razreda, a njih jedonosimo pratilo prosudbeno pisaca. od Također, Događanja prikaze aktivnosti vezanih uz ilustracije. povjerenstvo koje su činili: knjižničarka i bilioterapeutbih vam Sabljak, pozornostdirektorica i na intervjuKazališta s kinja Skrenula mr. sc. Ljiljana Mala autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s scena, hrvatska glumica i znanstvenica Vitomira Lončar smonajstarijeg razgovarale Kazališta o nastavi književnosti mladimNovi te kojom ravnatelj slijepih nai svijetu čitateljima u suvremenom dobu. život, glumac i pisac kazališnih komada Vojin Perić. PoS druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera bjednik je Leono Pranjić koji da je smo predstavio knjigu Alica u dobre prakse, to ne znači ih zanemarili. zemlji čudesa. Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene U starijoj natjecalo također trinaestoro dobrih ideja ikategoriji savjeta oblikovali smose elektronički učenika, od 6. do 8. razreda. ProsudbenuTako komisiju činili bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). su:ćemo, hrvatska književnica i sveučilišna profesorica objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru,dr. sc. popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. Julijana Matanović, hrvatska književnica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade Klub prvih pisaca Silvija Šesto te aktivistica Ugodno Centra čitanje! za neohu-

2 34

Riječ urednice

Urednica

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

DOGAĐANJA

manističke studije i voditeljica projekta Moja prva knjiga Romana Leko. Pobjednik je bio Borna Žaja koji je predstavio knjigu Bijeli klaun. Treba spomenuti da, iako projekt nije bio financiran, u konačnici je obuhvatio 14 županija2, 36 općina i gradova, 90 osnovnih škola, 446 natjecatelja te 125 knjižničara.Veliki odaziv natjecatelja, pozitivni osvrti članova Prosudbenih komisija, osmijesi na licima pobjednika, ali i svih sudionika, bili su velik poticaj organizatorima za pripremu 2. nacionalnog natjecanja u čitanju naglas koje se odvija pod geslom Čujete li knjige?, a održat će se 13. i 14. studenog 2014. u Sisku. Natjecanje ima preporuku Arijanaknjižničarskog Herceg Mićanović Hrvatskog društva, a projekt financiraarijana.herceg.micanovic@kgz.hr ju Ministarstvo kulture, Sisačko-moslavačka županija, Grad Sisak, OTP banka i sisačka knjižnica. Za sve finalije dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! ste Poezija i njihove mentore (ukupno 4 osobe iz pojedine župaZvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa nije) osiguran je puni pansion u hotelu Panonija u Sisku o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira te prijevoz autobusom Zagreba doi samoupućujuće Siska 13. studenog kao nešto hermetično,od samodovoljno te 2014. i povratak u Zagrebprosječnom 14. studenog 2014. Osobito teško ili nikako prohodno čitatelju.

naglašavamo da je za sve sudionike osigurana srdačna dobrodošlica, osmijeh domaćina i ugodno druženje. Sve informacije o natjecanju zainteresirani mogu pratiti na internetskoj stranici Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak http://www.nkc-sisak.hr/natjecanje-u-citanju-naglas/, a za dodatna pitanja mogu se obratiti na adresu e-pošte natjecanjeucitanju@gmail.com ili telefonom (044/521-985) kontaktirati autorice ovog članka.

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

-------------------------------------1 Sve knjižničarke u Narodnoj knjižnici i čitaonici predrasuda, a Sisak. ponegdje i očistiti teren od predodžbi Vlado Gotovac stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija 2 Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska, jest živa iKarlovačka, duboko prisutna u našem životu te da nam Požešima Istarska, Koprivničko-križevačka, što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo ko-slavonska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačskloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. ka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, VaraždinPošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, ska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska županija i Grad samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki Zagreb. način reaktualizirati.

I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, ima svoju publiku i nekako nalazi put do nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, smještena na marginama margina, prepuštena čitanje malom krugu–onih koji ju i užitak Glasno vježba pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. Jedan je od pokušaja da se popularizira pjesništvo svakako i odabir teme ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige cjelinu. Napredak se počeo uočavati već nakon nekoliko Svjetlana Devčić – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim dolazaka: kod djece sam primjetila više samopouzdanja, svjetlana.devcic@skole.hr imperativom željelo barem u ovih mjesec nestao je strah hoće li točno pročitati tekst. Osim toga, dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora učenici su češće dolazili posuditi nešto za čitanje u sloPočetkom školske godine 2012./2013. pokrenula sam prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih bodno vrijeme, a prilikom vraćanja željeli su mi ispričati projekt Vježbe čitanja za učenike kod kojih se primjećuju vidljivijima i pristupačnijima – vratiti teškoće Naime, zajedno poezijiprilikom čitatelje čitanja. i čitateljima poeziju – pa s učiteljicama o čemu se radilo u pročitanoj slikovnici, časopisu, knjizi. obavila samnakanom testiranjeu među učenicima je s tom knjižnicama diljemdrugih razreda te U razgovoru s djecom, ali i njihovim roditeljima, shvaHrvatske one održano mnoštvo prepoznala kojima je bila pjesničkih potrebna dodatna vježba tila sam da su se i roditelji više uključili u rad s djecom susreta, tribina, radionica i izložbi. čitanja. Potom je dogovoreno da će jednom tjedno dola- kod kuće. Bilo je učenika koji su imali teže poteškoće u Djelić tog programa ostvaren45jeminuta i ziti u školsku knjižnicu te tijekom sudjelovati čitanju. Njih sam pozivala na individualni rad u knjižnicu na ovogodišnjem Interliberu gdje već u aktivnosti glasnog čitanja. U projekt je bilo uključeno kad god je bila prilika. tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na Na kraju školske godine defektologinja je provela te3 učenika iz četiri razreda. svom štandu priređuju radionice za djecu i Tvrtko Vuković vodio je iradionicu laži:čitaju pjesništvo istina utvrdila Praksa da učenici puno ibrže i točnije. Osim usavršavanja tehnike čitanja, željela sam stiranje mlade tematski vezanesame uz Mjesec hrvatske Napredak su potvrdile i učiteljice koje su primijetile da stvoriti čitalačke navike i potrebe, razviti ljubav prema knjige. Valjalo je dakle ponuditi program učenici sada puno lakše i bolje rješavaju pismene i usmeknjizi i čitanju, naučiti ih aktivno slušati, pomoći im koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka ovog nove teksta riječi nego ih i pokušati pretvoriti usvojiti kako bi obogatili rječnik i, na kraju, ne zadatke, a popravilo se i općenito ponašanje kod učeIvanaranije Bašić nije osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i nika koje bilo uzorno. razumjeli pročitano. A da bih to realizirala, koristila sam, kolaža u kojima u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, je poezija nešto važno, S obzirom na polaznici rezultatepodijeljeni i pozitivne dojmove svih suodnosno kombinirala, sljedećedasociološke oblike rada: poznatih lirskih pjesama tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. frontalni rad, rad u skupini i u paru te individualni rad, dionika, provođenje projekta nastavljam i ove školske nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i a rad je podrazumijevao glasno čitanje, razgovor o pro- godine. niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica čitanome nakroz tekstu. su održavanja bili tekstovi iz starih Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecui i rad mlade koje Izvori je tijekom Interlibera brojeva dječjih časopisa, dakle nepoznati učenicima koji umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. su sudjelovali Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban ujeprojektu. izazov bilo osmišljavanje radionica za Vježbom,jerpostupno uz punosstrpljenja, tehnika čiTomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere je riječ o ipopulaciji već dosta izgrađenim Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima koja poeziju čita rijetko dakle i nerado, tanja se kodi stavovima, većine učenika automatizirala, više zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. samo u školi.nego Trebalo se prepoznavali suočiti s nizom nisuuglavnom čitali slovo po slovo, su riječ kao

3 35

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Hrčak Heroji i sanjalice: istraživanje o poželjnim osobinama književnih Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. likova među učenicima Osnovne škole Dr. Ivan Merz Zagreb Vesna Šredl vsredl@gmail.com

Sadržaj:

Zamisli da pišeš roman. Kakav bi bio glavni lik u tvom romanu? Tko bi on bio? Kako bi izgledao? Što bi Riječ urednice radio? Kako bi se ponašao prema drugim likovima? Što Dragi ...................................................................... 2 bi mu se čitatelji dogodilo na svršetku romana? Ovo su bila pitanja u anketi koju sam provela ove Događanja školske godine u svojoj knjižnici s učenicima od 3. do MjesecPitanja hrvatske knjige 8. razreda. su okvirno dotaknula poželjne fizičke, Arijana Herceg Mićanović: karakterne i moralne osobine objedinjene u jednom liku. li poeziju, čita li nas poezija? .............................. 3 Taj Čitamo lik neizravno objedinjuje one osobine kojima mogući Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... autori romana teže i koje bi sami željeli posjedovati,4 a Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 istovremeno otkriva i utjecaj knjiga, filmova, videoigrica Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 i medija uopće na formiranje prototipa idealnoga junaka. iz ogranaka CiljNovosti je ove ankete bio ispitati u kojoj mjeri junaci iz knjiIvan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6 ževnih djela i drugih dostupnih medija utječu na formirau Hrvatskoj nje Zbivanja toga prototipa. Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobeu : anketi, većina Od 310 učenika koji su sudjelovali hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 ih za svoga junaka bira vršnjaka ili vršnjakinju (60%), Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 a ostali bi pisali o djevojci i mladiću ranih dvadesetih. Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 Samo bi 6 učenika (oko 2%) pisalo o životinjama, a njih Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 9 (oko 3%) o fantastičnim bićima ili izvanzemaljcima. Zbivanja u svijetu Mitskoga junaka iz doba Vikinga i grčkih bogova i heroja Davorka Premec: Pismenost i različitosti: odabralo bi 4 učenika (oko 1%). sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 Tko su junaci? Tematski osvrti Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16

Ilustracije i ilustratori Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19 Vršnjaci: 160 Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije Tinejdžeri i mlađi ljudi: 116 u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... Ljudi srednjih godina: 14 20 Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest Starci: ilustracije .. 22 1 Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala Životinje: 6 ilustratorima .................................................................... 22 Fantastična i mitska bića: 13 Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26

Vršnjaci kao glavni likovi u zamišljenom romanu uglavnom su obični dječaci i djevojčice koji se izdvaUrednica: Prijelom: jaju samo po nekoj osobini i težnji. Zanimljivo je da ta Ana Sudarević 24DB osobina nije nadnaravna moć (ponekad graniči s njom), negoUredništvo: više sposobnost izgrađena radomHČD-a: i marljivošću ili Sjedište dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, zavrijeđena kao nagrada za dobra djela. Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, Svoga kao izrazito Školska lijepog 15 tinejdžera ili tinejmr. sc.junaka Alka Stropnik, Ivana Faletar tel. 031/278-899; džericu, čija se odjeća uklapa u trenutne modne obrasce, faks 031/278-895; vidi Lektura: 160 učenika (51%). Dječak je uglavnom visok, doe-pošta: hcd@hcd.hr; bro građen, ima smeđu kosu i zelene oči. Djevojka je maGoran Tanacković Faletar URL: http://www.hcd.hr

nekenski tip, vitka, ima dugu smeđu kosu (obično prošaranu svijetlim pramenovima), ima velike plave oči, duge trepavice, prćast nos i izražajne pune usne. Preostali su barem zgodni, a samo 6 učenika (2%) zamišlja svoga junaka kao neuglednog dječaka ili djevojčicu, ali u tom se Praksa, ideje, inicijative neuglednom biću skriva dobra i samozatajna osoba čije Jerko Barišić: Igra ne prestaje 27 su izuzetne sposobnosti okolina......................................... ne prepoznaje. Izuzetak Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... čudovišta ili fantastična bića, a životinje kao junaci29 lijepi Davorka Premec: Mojih sat vremena čitanja ............... 32 su predstavnici svoje vrste. Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja Izgled glavnoga ........................................... junaka u udomiteljskim obiteljima 34 Aktualno Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, autoricom knjige U obranu čitanja................................ 36 Pročitali smo za vas Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija Vrlo i poetska lijepi: 160 terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 Zgodni: 60 Nebitno: 84

Neugledni: 6

Riječ urednice

Međutim, i ovi lijepi i dopadljivi likovi pomalo su tragični na početku priče, a tek nakon puno muke i odriDragi članovi, canja dobiju zasluženo priznanje. Oni se bore protiv zla nakon godine dana pred vama6jejunaka novi broj Hrčka. ili mnogih prepreka, a samo (oko 2%) čini zlo Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između i ostaje pri zlu. Dakle, naši bi junaci gradili kuće sirodva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja mašnima, spašavali nevoljnike, putovali kako bi stekli teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti iskustvo, vraćali ukradene stvari pokradenima, tukli se sa ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori zločincima, spašavali ljude iz vatre, pomagali životinjaposvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog mai praktičnog i spašavalistajališta. ugrožene vrste, pomagali starim ljudima, O povijesti ilustracija, njihovoj nasmijavali tužne, sudjelovali u tajnim misijama spavažnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog šavanja svijeta, suprotstavljali se onima kojis nama uništavaju fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i protiv prirodu, otkrivali nove životinjske vrste, borili se pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze korumpiranih političara, vladali svijetom šireći dobroaktivnosti vezanih uz ilustracije. tu… Ovo su junaci koji se bore za bolji svijet i pravedniji Skrenula bih vam pozornost i na intervju poredak, a njihovi interesi nadilaze osobni sprobitak. autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s Druga je kategorija onih koji teže osobnom boljitku kojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim i napretku, a ti bi marljivo vježbali plivanje, nogomet, čitateljima u suvremenom dobu. upoznavali putujući svijetom, radili u vrtu, dizajniS drugeljude strane, primijetit ćete nešto manje primjera rali odjeću i frizure, zapovijedali posadom broda, dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. organizirali vjenčanja, pokušavali osvojiti dečka/curu, Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene gradili obiteljsku kuću, sanjali o samostalnom životu, silno se dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički biltenda(https://hcdbilten.wordpress.com/). trudili postanu liječnici, odvjetnici ili Tako sportaši, marljivaše priloge u virtualnom prostoru, voćemo, učili objavljujući da dobiju bolji posao… popuniti vrijeme između dva tiskana Hrčka. Mitski i ostali fantastični junacibroja rušili bi bogove s Olimpa, borili se protiv zmajeva i drugih fantastičnih Ugodno čitanje! bića i posjedovali nadnaravne moći i snagu, susretali se s

2 36

Urednica

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

DOGAĐANJA

duhovima koji nastanjuju kuće, ubijali bi vampire, susretali trolove, moroje, strigoje... Životinjski junaci bore se za pravednije odnose u životinjskome svijetu: miševi pobjeđuju mačke, mačke vladaju psima, psi skitnice uspostavljaju svoje kraljevstvo… Svoje junake kao pomalo neprilagođene i povučene dječake i djevojčice, koje bahate cure i dečki ismijavaju i zlostavljaju, vidi 20 učenika (oko 6%). Oni bi se silno trudili okolini, koja ih ne razumije, pokazati da su vrijedni i da imaju neke osobite talente. Živjeli bi sa svojom tajnom, branili se od bahatih i konačno dokazali da su Arijana Herceg Mićanović iznad njih, bolji i vredniji, ali se ne bi uzoholili.

djela, ali oni zli (kojih je mnogo manje) naređivali bi drugima i vrijeđali ih, ne bi se osvrtali na bol i patnju onih koje tlače, i bili bi poneseni svojom moći i utjecajem.

Mjesec hrvatske knjige

Što radi glavni junak?

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? arijana.herceg.micanovic@kgz.hr

Bori se za mir i pravedniji poredak u svijetu: 170 Želi očuvati prirodu: 27 Bori se protiv demona i fantastičnih bića: 23 Želi postići osobnu sreću i uspjeh: 68 Bori se za mjesto u društvu: 20

predrasuda, a ponegdje i očistiti teren od predodžbi Želi uništiti svijet: 2 stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. Junaci žrtve nasilja silno bi se trudili da se svide druPošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, gima i budu prihvaćeni, patili bi u samoći i pokušavali samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki se dokazati prijateljima, učiteljima i roditeljima. način reaktualizirati.

Karakterne osobine Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te teško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. Uglavnom, izuzetne osobine često ne prelaze granicu I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, Zli: 6 ima svoju publiku i nekako nalazi put do Neprilagođeni: 20 mogućega, magija i čudesne moći rjeđe su zastupljeni, a nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, Bahati: 5 glavni junak jest osobit, ali u ljudskim okvirima. Glavsmještena na marginama margina, Dobri: 110 ni junaci, dakle, pomažu ljudima i životinjama, a sretan prepuštena malom krugu onih koji ju Borbeni i pravedni: 169 svršetak gotovo je pravilo. Nakon puno pustolovina naši pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. junaci završavaju kao bogati, sretni ljudi koji starost čeJedan je od pokušaja da se popularizira pjesništvo svakako i odabir teme kaju u sigurnosti doma i obitelji. U stvari, prevladavaju O negativcu bi pisalo 6 učenika (2%). To je obično stereotipi u izgledu i stremljenjima. Nešto rjeđe bi junak ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige netko ohol, drzak i nepravedan, okupiran sobom i svojim izgledao, kako kaže jedan anketirani, „poput mene, sme– Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim imperativom željelo barem nedostatkom u ovih mjesec takta i empati- đe kose, smeđih očiju, malen, ali velik u srcu.“ interesima i s apsolutnim reﬂektora je. dana On bi (pre)usmjeriti najčešće htio svjetla biti glavni u školi, vladati ostaPostavlja se pitanje koliko su na ovaj izbor junaka i poeziji moć. i pjesnicima, učinititijekom ih limaprema i iskazivati Ti se junaci priče ne bi njihovih osobina utjecali svi dostupni mediji jer je tešvidljivijima pristupačnijima – vratitiplatili izolacijom ko izdvojiti koja vrsta junaka prevladava, osim kod strapromijenili na ibolje, ali bi to konačno poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa od društva koje ih je najprije uznosilo, a onda prozrelo stvenih čitatelja koji rabe imena i pojmove iz popularne je s tom nakanom u knjižnicama diljem i odbacilo. koji svjesno zlo, ubojice i zlikovci, dječje literature (moroji, trolovi, hobiti, warriorcats i sl.). Hrvatske Oni održano mnoštvočine pjesničkih uglavnom ne postaju bolji, ali su susreta, tribina, radionica i izložbi. i sami doživjeli ružne Junaci se bore za dobrobit zajednice i to je temeljni mostvari Djelić i nepravde zbog kojih su postali tog programa ostvaren je i opaki. To se ne tiv, ali njihov je cilj uspostaviti mir oko sebe, a onda se odnosi na zlostavljačeInterliberu u školi koji samo bahati, ali tu skrasiti u miru vlastite obitelji. Tako svaka pustolovina na ovogodišnjem gdjesu već tradicionalno grada Zagreba na bahatost plaćajuKnjižnice izopćenjem. uglavnom završava u obiteljskoj sreći i miru vlastitoga svom štandu priređuju radionice za djecu i Na pitanje kako bi se njihov lik odnosio prema dru- vodio doma.jeSamo 6 (oko 2%) laži: učenika svoje junake Tvrtko Vuković radionicu Praksa pjesništvo i istinana kraju mlade tematski vezane hrvatske simpatičan, sni- ubija pa oni završe kao žrtve svojih nedjela ili kao pragima, odgovarali su da uz bi Mjesec bio pravedan, knjige. Valjalo je dakle ponuditi program shodljiv. Zaštitnički bi se odnosio prema nevoljnicima, vednici koji iza sebe ostavljaju osobit trag i djelo. koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka bioovog bi plemenit, suosjećajan, prijatelj na kojeg se možeš teksta nego ih i pokušati pretvoriti osloniti. Dobri junak uživljavao bi se u svačiji svijet kako Ivana Bašić osmislila i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i Glavni junak naje kraju... bi bolje razumio ljude i njihove nevolje, a ponekad bi se kolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, i žrtvovao daispasi svijet. poznatih lirskih pjesama tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo vrijedno bavljenja. nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i Borci za bolji poredak i pravedniji svijet malo su maniz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica nje meki, oni su dobri kad treba, ali su opaki i nemiloSkupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera srdni prema neprijateljima, blagi prema dobrima, grubi umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. prema zlikovcima. Žele uspostaviti mir i pravedniji poreKako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za daktinejdžere u svojoj jer užoj a oni ambiciozniji doprinose Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesmePostiže Dobriše Cesarića i je zajednici, riječ o populaciji s već dosta izgrađenim cilj i ostvaruje sreću: 304 dobrobiti u cijelome svijetu i u svemiru. Idealan lik ne Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja pa poeziju čita rijetko i nerado, Umire: 6 bi se razmetaosamo svojom snagom niti biseisticao dobra zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnom u školi. Trebalo suočitisvoja s nizom

3 37

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Hrčak U istraživanju čitateljskih interesa učenika, koje sam i sada ima pravo na svoj mir u intimi doma. Zanimljivo je da se ovaj obrazac2011. ponavlja i u izboru omiljenih junaka provela 2012. g., učenici sučitateljskog birali najomiljeniju knjigu Glasilo Hrvatskoga društva, br.i 43-45, prosinac tada je Dnevnik Pauline P. Sanje Polak nadmašio dotad iz knjiga koje su birali. Pustolovni duh uglavnom je tako nedodirljive Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić uredno smješten u obiteljsku bocu iz koje baš ne želi poMažuranić (Hlapić je, naime, u anketi provedenoj 2004. bjeći. Izgleda da nam novi naraštaji više vole pustolovine g. bio omiljeniji čak i od razvikanog i tada vrlo popular- u virtualnom svijetu, u kojima mogu sudjelovati iz svoga naslonjača, netaknuti i sigurni. nog Harryja Pottera). Učenici su birali junake koji su im bliski i čije su puIpak, djeca nam, ako je suditi po ovoj anketi, imaju stolovine onakve u kojima bi i sami mogli sudjelovati. vrlo zdrave stavove i jasnu ideju o tome kako bi trebalo Njihov seurednice junak bori za dobro i promiče dobro, odno- urediti svijet. Njihovi bi junaci svijet učinili mnogo boPraksa, ideje, inicijative Riječ sno,Dragi on svijet pokušava učiniti boljim i sretnijim mjestom ljim mjestom nego što je on danas, a to znači da je utjecaj čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 za život. Kad bi napisali roman, njihov bi junak, unatoč filmova, knjiga Bajke i videoigrica, bez obzira na nevjerojatnu Matija Dreven: – izvori multikulturalnosti ....... 29 Događanja u njima nalazimo, bio............... pozitivno mnogim podvizima, uglavnom završio kao obiteljski čo- količinu Davorkanasilja Premec:koju Mojih sat vremena čitanja 32 seBožena Kolman Finžgar i Silva Kos: vjekMjesec koji je ostvario svoj cilj, spasio svijet i čovječanstvo, lektivan. hrvatske knjige

Sadržaj:

Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja Arijana Herceg Mićanović: u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? .............................. 3 Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 Aktualno Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6Čudnovate Prvi jezično prilagođen roman zgode šegrta Hlapića autoricom knjige U obranu čitanja................................ 36 Novosti iz ogranaka Ivan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6 Pročitali smo za vas Dinka Kovačević Zbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska dikovace@gmail.com Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 Nizu znanstvenih i kulturnihu dječjoj događanja pod zajedničGrozdana Ribičić: Zavičajnost književnosti .... 8 mojeg djetinjstva ..........udruge 10 kimGrozdana nazivomRibičić: HlapićSlikovnica 2013. u organizaciji Hrvatske Kristina Giacometti: Putovanjepridružio u dane djetinjstva istraživača dječje književnosti se i Odjel.....za11 kul-

turologiju – smjer Knjižničarstvo Sveučilišta Josipa Jurja Zbivanja u svijetu Strossmayera u Osijeku posebnim izdanjem najpoznatijeg Davorka Premec: Pismenost i različitosti: dječjeg romana Čudnovate zgode šegtra Hlapića. sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 Tematski osvrti Ovo djelo gđe Ivane Brlić Mažuranić naprotiv spada Alka Stropnik: 21.što stoljeća ......................... među one rijetke Pismenosti pripovijetke, su doduše pisane za13 djeIvana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 cu, ali što ih ne čitaju s nasladom samo mali i neuki već i odrasli i inteligentni. (Antun Gustav Matoš 1913.). Ilustracije i ilustratori Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19

Citat je sastavni dio pogovora prvom izdanju romana Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 – Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić Mažuranić Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 „hrvatskog Andersena“ – koji je prije sto godina napisao Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala naš veliki književnik i kritičar Antun Gustav Matoš. ilustratorima 22 Pojam građe .................................................................... lagane za čitanje donedavno je bio gotovo Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 nepoznat u hrvatskom obrazovnom sustavu i širem čitateljIvana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 skom okruženju. Poznate su nam situacije u odgojno-obrazovnom procesu kada obrazovne potrebe učenika nisu uvažene Urednica: i zadovoljene na odgovarajući način. Objavljivanjem Prijelom: Ana Sudarević 24DB u izdanju Hrvatskog Smjernica za građu laganu za čitanje knjižničarskog društva 2005. i Sjedište 2011. g. nepoznanica polaUredništvo: HČD-a: ko postaje jer se OŠ sveAntunovac, više nastoje uvažiti podr. sc. prepoznatljiva Ivanka Stričević, Antunovac, trebeDrahomira različitih Gavranović, skupina osoba s31216 teškoćama u izražavanju, mr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 čitanju i pisanju. Pozitivni pomaci su i stvaranje Ivana Faletar tel. 031/278-899; posebnog ozračja za učenje, poučavanje ifaks ocjenjivanje učenika s teš031/278-895; Lektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; koćama u čitanju i pisanju, u okviru kojeg podršku u školi Goran Tanacković Faletar

URL: http://www.hcd.hr

Riječ urednice Dragi članovi,

nakon godine dana pred vama je novi broj Hrčka. Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između dva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze aktivnosti vezanih uz ilustracije. Skrenula bih vam intervju s Prvapozornost stranicaiunaknjizi autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s daju kvalitetno osmišljeni pristupiknjiževnosti učitelja i stručnih suradkojom smo razgovarale o nastavi i mladim čitateljima suvremenom dobu. školskih knjižničara. nika, u ovomu primjeru posebice S drugeobljetnici strane, primijetit ćete nešto manje primjera Velikoj stogodišnjice prvog izdanja Čudnodobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. vatih zgoda šegrta Hlapića pridružile su se i studentice Naprotiv, bolje, brže i diplomskog jednostavnije interdisciplinarnog razmjene prve godineradi Sveučilišnog dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički studija Kulturologije – smjer Knjižničarstvo u Osijeku u bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako okviru obvezne radionice Građa lagana za čitanje. U konćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, tekstu ove vrijeme radionice studenticama uz Hrčka. obrazovanje na popuniti između dva tiskanaje, broja

teorijskoj razini, omogućeno i stručno osposobljavanje na praktičnoj razini kroz suradnju s kulturnim ustanovama Ugodno čitanje! i

2 38

Urednica

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

DOGAĐANJA

stručnjacima iz prakse kako bi bile u okruženju struke za koju se obrazuju: škole, knjižnice (narodne i školske), visoka učilišta, medijske i nakladničke kuće. IFLA-ine Smjernice za građu laganu za čitanje, nastale pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, posebno ističu demokratsko pravo svakog pojedinca da u razumljivom obliku ima pristup kulturi, literaturi i informacijama. Kako bi se to pravo ostvarilo, osobama s posebnim potrebama i osobama ograničenih sposobnosti pri čitanju i pisanju knjižnice trebaju osigurati pristup građi laganoj za čitanje. U tom je kontekstu temeljna zadaća obvezne radionice za studente bilaArijana praktičnaHerceg primjena Mićanović teorijski predstavljenih Smjernica arijana.herceg.micanovic@kgz.hr u svakodnevnoj komunikaciji knjižničara i korisnika svih dobnih skupina s edukacijsko-rehabilitacijskim potrebama. Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! U nas još uvijek ne postoji sustavno osmišljen plan Zvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa objavljivanja građe u obliku laganom za čitanje, osim rijeto pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira kih kao pojedinačnih izdanja.samodovoljno Upravo su međunarodne Smjernešto hermetično, i samoupućujuće te niceteško sa svojim prijeko potrebnim podatcima ili nikako prohodno prosječnom čitatelju.bile motivacija i poticaj za prilagodbu lektirnih naslova iz I dok proza ipak, unatočizabranih krizi čitanja, ima svojuplana publiku i nekakoza nalazi put do Nastavnog i programa osnovnu školu u RH sa svrnje, poezija je u mnogo težoj situaciji, hom predstavljanja lijepe književnosti za djecu u jasnom, smještena na marginama laganom i razumljivom obliku zamargina, sve dobne skupine koriprepuštena malom krugu onih koji ju snika kojima je takva građa potrebna. pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. Studentice su u teorijskom okviru obvezne radionice Jedan je od pokušaja da se popularizira upoznale najnovije Smjernice, a zatim pjesništvo svakako i odabir temesu u praktičnom raduovogodišnjeg kroz osobnoMjeseca iskustvohrvatske razvijale knjige svijest o važnosti, koristi– iČitajmo odgovornosti u području pjesnike! Čini mi seprilagodbe da se tim knjižnične graimperativom željelo korisnika. barem u ovih mjesec sadržaji su prvi đe za ciljnu skupinu Planirani (pre)usmjeriti svjetlagodini reﬂektora putadana realizirani u akademskoj 2012./2013. Praksa je prema poeziji i pjesnicima, učinitiostvarenja ih uvijek najbolji pokazatelj uspješnosti planiranih vidljivijima i pristupačnijima – vratiti sadržaja. Krajnji ishod, nakon iščitavanja i podsjećanja na poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa osnovnoškolske dane, bile su bajke, priče i romani jezično je s tom nakanom u knjižnicama diljem prilagođeni građu laganu za čitanje. Hrvatske uodržano mnoštvo pjesničkih Slijedom navedenog stvorili su se preduvjeti za osmisusreta, tribina, radionica i izložbi. šljavanje projekta pod nazivom Građajelagana za čitanje s Djelić tog programa ostvaren i

malim nakladničkim nizom I mi smo tu – Budimo zajedno (11 naslova) u kojem je, kao prva knjiga, objavljen jezično prilagođen roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tekst prilagođen u građu laganu za čitanje pripremile su studentice Maja Rič, Sabrina Bešlić i Valerija Šerbedžić. Ilustracije su osmislili učenici predmetne nastave OŠ Antun Mihanović Slavonski Brod s voditeljicom Jelenom Kovre, magistrom edukacije likovne kulture. Raznovrsnost četrdeset i pet ilustracija i osobnost njihovih autora – učenika – čini bogat likovni izričaj koji motivira, pobuđuje maštu, potiče čitanje i razumijevanje pročitanog i poboljšava govornu i pisanu komunikaciju svih čitatelja prvog predrasuda, a ponegdje i očistiti terennačin od predodžbi jezično prilagođenog romana. Na ovaj smo kvalitastečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicute daukazali poezija na tivno povezali osnovno i visoko obrazovanje jest živa i duboko prisutna u povezivanja našem životu knjižnica te da nam uima značaj i potrebu vertikalnog obrašto reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo zovanju i nastavnih planova i programa prema kojima se skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. obrazuju budući knjižničari i nastavnici/učitelji. Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, Objavljivanje naslova u planiranom samo je potrebnoprvog tu njezinu prisutnost istaknuti i nakladnična neki kom nizu čini korak dalje u širokom području općih potrenačin reaktualizirati. ba za čitanjem u kojem se sve češće prakticira zajedničko čitanje naglas ili slušanje, što predstavlja kvalitetan okvir za poticanje svih oblika komuniciranja i povezivanja u ugodnom okruženju i osobnom doživljavanju. Slijedom pozitivnih reakcija na promociju prvog naslova iz predviđenog niza građe lagane za čitanje odlučili smo nastaviti s tiskanjem sljedećih lektirnih naslova: • Vlak u snijegu (Mato Lovrak) • Mama je kriva za sve (Zoran Pongračić) • Priče iz davnine (Ivana Brlić Mažuranić) • Duga (Dinko Šimunović) • Bijeli jelen (Vladimir Nazor) • Sijač sreće (Božidar Prosenjak) • Bajke (Braća Grimm) • Poštarska bajka (Karel Čapek) • Uljuđeni vuk (Becky Bloom) • Ružno pače (Hans Christian Andersen)

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

na ovogodišnjem Interliberu gdje već tradicionalno Knjižnice grada Zagreba na svom štandu priređuju radionice za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske knjige. Valjalo je dakle ponuditi program koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka Bajkaonica: godina ovog teksta nego ih 13 i pokušati pretvoriti čitanja bajki u OŠ Otok Zagreb Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i kolaža u kojima polaznici podijeljeni u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija nešto važno, poznatih lirskih pjesama tehnikom kolaža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. Zdenka Bilić Program je počeo 2000. g. ulaskom knjižnice u novi nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitavmoAlka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i knjiznica@net.hr prostor kojem su prethodile dvije sretne okolnosti: niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica gućnost da knjižničarka sudjeluje u odabiru namještaja pri Skupina učenika graﬁčkog odjela Škole primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom održavanja Interlibera U godini čitanja naglas čini mi se prikladnim govoriopremanju knjižnice, što je urodilo ovećim dobro uređenim umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. ti o programu Bajkaonica koji se provodi u kontinuitetu kutkom za najmlađe korisnike nabavom čeških Kako ilustrirati pjesmu na kojoj isupovoljnom uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za većtinejdžere trinaestujer godinu Otok Zagreb, a već ginjol lutaka. Ideja je bila stvoriti dobroDobriše ozračjeCesarića prvašićima Tomislava Tomića ilustrirali tri pjesme i je riječuoknjižnici populacijiOŠ s već dosta izgrađenim deset godinai integriran u nastavu Hrvatskog im se olakšao iztoj vrtića u nastavu. Jurebi Kaštelana. Radoviprijelaz nastali na radionici doista A su može vrlo li ukusima stavovima, je koja poeziju čita rijetko ijezika nerado,pr- kako zanimljivi i originalni i bitod će izloženi Knjižnici bajki?! Medveščak. voguglavnom razreda. samo u školi. Trebalo se suočiti s nizom tome išta bolje poslužiti čitanja ui slušanja

3 39

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Hrčak Kako su Grimmove bajke lektirni naslov u prvom ra- i, još važnije, stvoriti im osjećaj ugode tako potreban za 1 zredu, a narodna bajka, prema Bettelheimudruštva, , umjetnička budućeprosinac korištenje 2011. prostora knjižnice. Glasilo Hrvatskoga čitateljskog br. 43-45, forma potpuno razumljiva djetetu do devete godine staPlan rada je sljedeći: ista bajka čita se u jednom mjerosti, odabir naslova, koji će se djeci glasno čitati, namet- secu tijekom dva susreta u trajanju jednog školskog sata. nuo se sam od sebe – njemačke i hrvatske narodne bajke. Poželjno je bajku čitati više puta jer će je dijete svaki Budući da se radi o umjetničkom doživljaju kod djece, puta drugačije procesuirati. Pri ponovljenom čitanju otnaglasak je stavljen na izražavanje tog doživljaja. Tome kriva se i osvještava novi sloj priče. su poslužile razne likovne tehnike, a potom i dramatizaSusret započinje pripremom. Sudionici se utišaju, jedcija lutkama. Treba naglasiti da je izostavljen razgovor o nu minutu sjede u tišini zatvorenih očiju usredotočeni na Slijedi čitanje, odnosno slušanje bajke koje zbog pročitanom kako bi se ostavilo dovoljno prostora za rad disanje. Praksa, ideje, inicijative Riječ urednice nesvjesnoga i omogućilo priči da sama djeluje. A da bi se koncentracije slušatelja ne traje više od petnaest minuta. Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 to postiglo, trebalo je odabrati dobar prijevod i, po mo- Odabir odgovara minutaži pa se tako čitaju: Matijabajki Dreven: Bajke – toj izvori multikulturalnosti ....... 29CviDogađanja gućnosti, tekst što bliži izvornoj verziji. Integralni tekst lidreta, Matovilka, Vuk isat sedam kozlića, itd. Davorka Premec: Mojih vremena čitanjaTrnoružica ............... 32 Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: Nakon slušanja sliu Mjesec svojoj slojevitosti hrvatske knjige Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja dojma omogućava doživljaj jedi izražavanje Arijana Herceg Mićanović: u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 snažnijim djelotvorzadanom likovnom Čitamo lii poeziju, čita li nas poezija? .............................. 3 nijim. Grimtehnikom – najčešće AnaPrijevod Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 Aktualno movih bajki Josipa Galerija Taplastelinom, flomaKatica Novoselac: pjesnika ................................. 5 2 Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, Ana baka pokazao se kao sterom, drvenom boautoricom knjige U obranu čitanja................................ 36 dobar odabir iz jerogranaka uspije jicom, kolažiranjem Novosti svuIvan djecu „usisati“ u navike mladih ........................... 6 krpicama ili papirom. Buterin: Čitateljske Pročitali smo za vas Prije stavljanja svoga priču. Premda je priZbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska čanje bajki zbog veće rada na pano, svako Štefka Batinić: Od slikovnjaka do Vragobe : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 fleksibilnosti poželjnidijete podići će svoj hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 je od čitanja, radi ujedrad na ogled i o njemu Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 načenosti reći nekoliko riječi te Grozdana interpretaRibičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 Giacometti:sePutovanje u dane djetinjstva ..... 11 tako neizravno iskazati cije,Kristina u Bajkaonici bajke čitaju. To se čini svoj doživljaj priče. Pri Zbivanja u svijetu emocionalno angažiponovljenom čitanju Dragi članovi, Davorka Premec: Pismenost i različitosti: rano, no s17.odmakom, likovno izražavanje sažetak europske konferencije o čitanju ................ 12 nakon godine dana pred vama je novi broj Hrčka. bajkovito, kako se ne zamjenjuje dramatiProrijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između Tematski osvrti bi iz svijeta simbola zacijavećeg lutkama. Dojmovi sudionika izraženidva likovnom tehnikom broja iskoristili smo za prikupljanje broja Treba prešlo stvaran svijet. naglasiti da osvrti se ne radi teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski AlkauStropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 ovaj put oblikovali Ilustracije i ilustratori Ivana Faletar: načinidobrobiti promicanja čitanja 16 predstava, nego se podrubriku priču prepričava u prvom licu. Važno Učiteljice su Alternativni vrlo brzo uočile ovoga prograknjiževnosti, s teorijskog ma Ilustracije te ga uskladile s rasporedom, točnije stale ga voditi u jeposvećenu da svako ilustracijama dijete radi sulutkom i takoi to oslobodi trenutne i ilustratori i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj osjećaje koji su izazvani slušanjem bajke. dnevniku rada pod nastavu Hrvatskoga To je zainSmiljana Narančić Kovač: Slika u dječjojjezika. knjizi ........... 19 važnosti pišu profesorice s Učiteljskog teresiralo savjetnicu za razrednu nastavu Katu Lučić koja Uspjehi odabiru ovoga programa sadržan je u jednostavnosti Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama se vrlo pohvalno izrazila o programu i njegovoj ukljunjegove provedbe i pravom odabiru priče.Višegodišnje u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i Smiljana NarančićTako Kovač:smo Kratka povijest ilustracijepotvrdu .. 22 iskustvo govori mi da narodnu, a ne autorsku bajku, rado čenosti u nastavu. dobile i službenu pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti pohvala imaju svi slušaju i doživljavaju baš sva djeca u prvom i drugom da radimo pravu stvar. Dobrobit od –programa aktivnosti vezanih uz ilustracije. ilustratorima .................................................................... 22 sudionici. Za učiteljice „prvašića“ korist od ovog knjižrazredu osnovne Kad kažem sva, mislim i na djecu Skrenula bih škole. vam pozornost i na intervju s Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 ničnog programa je višestruka: lektira se sluša u knjiž- s velikim emotivnim poteškoćama. ČitatiGrosman djeci treba, ne autoricom knjige U obranu čitanja Metom s Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 radi zabave, negoo sa svrhom jer to djeca od nas i niciIvana dok Guljašević: djeca još nisu naučila čitati, vježba se slušanje samo kojom smo razgovarale nastavi književnosti i mladim čitateljima u suvremenom dobu. te stvara navika slušanja priče, ovladava se osnovama očekuju. S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera animacije ginjol lutkama, a kako se radi s pola razrednog Urednica: Prijelom: dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. odjeljenja (dvije grupe koje se izmjenjuju tijekom dva Ana Sudarević 24DB Naprotiv, radi B. bolje, brže i jednostavnije razmjene sata), učiteljica u učionici radi prema rasporedu s drugom 1. Bettelheim, Smisao i značenje bajki. Cres : PoduUredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički polovicom odjeljenja što je prava blagodat kad se radi zetništvo Jakić, 2000. dr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako Drahomira 31216 Antunovac, jer im je o tom uzrastu.Gavranović, Djeca vole doći u Bajkaonicu 2.ćemo, Braćaobjavljujući Grimm. Bajke i priče ; s njemačkoga preveo vaše priloge u virtualnom prostoru, mr. sc. Alka Stropnik, 15 Josip Tabak. Zagreb : Grafički zavod ozračje blisko vrtićkom te im Školska se privikavanje na učionipopuniti vrijeme između dva tiskana brojaHrvatske, Hrčka. 1988. Ivana Faletar tel. 031/278-899; cu, pogotovo u prvom polugodištu, čini manje stresnim. faks 031/278-895; Lektura: može dobro upoznati e-pošta: hcd@hcd.hr; Knjižničarka svoje nove korisnike Ugodno čitanje!

Sadržaj:

Riječ urednice

Goran Tanacković Faletar

URL: http://www.hcd.hr

Urednica

2 40

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Priča u podne DOGAĐANJA Ida Bogadi ida.bogadi@gmail.com

dječjeg odjela Knjižnice Novi Zagreb, i u travnju u knjižnici OŠ Gustava Krkleca, kad knjižničarke navedenih škola (Dijana Čupić, Iva Šišak i Zdenka Bilić) dolaze sa svojim učenicima-pripovjedačima (iz svake škole po troje-četvero) na P.U.P. I premda nas prostori omeđuju pa nema mnogobrojne publike, tek sami izvođači tj. učenici-pripovjedači, mašta nas nosi u svijet bez ograničenja i dimenzija. Dosad je održano sedam P.U.P.-ova, odslušano oko osamdesetak priča i bajki u interpretaciji manje-više istih predrasuda, ai pripovjedača. ponegdje i očistiti teren od predodžbi pripovjedačica Naime, tko uđe u zlatno kolo stečenih tijekomneškolovanja i osvijestiti da poezija pripovijedanja, izlazi više iz njega,činjenicu nego rado sudjeluje jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima do trenutka izlaska iz osnovne škole! što reći o nama samima. A ono u čemu se prepoznajemo I na kraju je važno napomenuti da u ovom druženju i skloni smo doživljavati kao nešto blisko i “naše”. dijeljenju i izgovorene riječijest nema rangiranja Pošli proživljene smo od pretpostavke da poezija negdje ovdje, – nesamo proglašava se pobjednik, analiziraju se nastupi. Sve je je potrebno tu njezinune prisutnost istaknuti i na neki doživljeno i zapamćeno baš kako i treba, svakome po mjeri način reaktualizirati. srca jer je to put kojim kroče bajke i priče!

Mjesec hrvatske knjige Pričanje je u samoj osnovi jezika i, uz zabavljački, ima i ljekovit učinak. Priče nas na svoj simbolički način mogu navesti na osvještavanje pa i na rješavanje nekog problema. Učeničko pripovijedanje bajki i priča osmišljeno je s ciljevima osposobljavanja za pravilno i kreativno usmeno izražavanje, razvoja svijesti o utjecaju jezika na okolinu Arijana Herceg Mićanović te osvještavanja važnosti nacionalne kulturne baštine i hrarijana.herceg.micanovic@kgz.hr vatskog jezika. Riječ je o zajedničkoj ideji koju ostvaruju knjižničarke Vesna Radošević (Knjižnica Novi Zagreb, Poezija je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! KGZ) i Ida Bogadi (OŠ Gustava Krkleca, Zagreb) na zaZvuči poznato? Nažalost. To su samo neki od stereotipa dovoljstvo učenika četiri novozagrebačke osnovne škole: o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira Zapruđe, Mladost, Otok samodovoljno i Gustava Krkleca. kao nešto hermetično, i samoupućujuće te P.U.P.iliili Pričaprohodno u podneprosječnom oživjela ječitatelju. 22. travnja 2010. i teško nikako dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, od tadaI se provodi dva puta godišnje: u listopadu u prostoru

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

ima svoju publiku i nekako nalazi put do nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, smještena na marginama margina, prepuštena malom krugu onih koji ju Kreativna sinergija – Miss Foto i Miss Poetika pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. Jedan je od pokušaja da se popularizira pjesništvo svakako i odabir teme ovogodišnjeg Maja Klarić Mjeseca hrvatske knjige na zadovoljstva ljudi s – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim juga. Otada je Fotopoimperativom željelo barem u ovih mjesec Osnovna ideja Fotopoetike bila je ispreplesti dva različi- etika itekako nastavila dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora ta umjetnička izričaja – poeziju i fotografiju. Poeziju pišem ispunjavati svoju misiju prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih otkako pamtim,i apristupačnijima Dijana, moja sestra, već nekoliko godina – putovati Hrvatskom i vidljivijima – vratiti aktivno sečitatelje bavi fotografijom. naša druga inozemstvom i podsjepoeziji i čitateljima Osim poezijuumjetnosti, – pa najveća strast su putovanja pa smo odlučile je s tom nakanom u knjižnicama diljem potražiti način ćati na previđene detalje kako da sve toodržano povežemo u cjelinu i osmislimo nešto novo, u svijetu koji nas okruHrvatske mnoštvo pjesničkih susreta, tribina,iradionica i izložbi. nešto zajedničko naše. Nismo ni slutile da će od te neo- žuje. Štoviše, najljepše Djelić tog programa je i mali projekt za u svemu tome jest da bične igre vlastitim radovimaostvaren nastati pravi na ovogodišnjem Interliberu gdje već budućnost. jedna poetska razgledtradicionalno Knjižnice grada Zagreba na U Zagrebu je 2008. g. prvi put održan Festival pop-knji- nica višestruko prenosi svom štandu priređuju radionice za djecu i Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina ževnosti je ciljuzistražiti mladeKliker!, tematskičiji vezane Mjesec različite hrvatske mogućnosti knji- svoju poruku. Najprije ževnog izričaja, tekst predstaviti na bilo koji onome tko ju je kupio, a knjige. Valjaloodnosno je dakle pisani ponuditi program drugi način osim onog uobičajenog, putem koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka knjige. Dosjetile potom i osobi kojoj ju je smoovog se „poetskih razglednica“ kojepretvoriti smo posložile tako da se poslao. teksta nego ih i pokušati Ivana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu dijelu suprotnost dokazujući suptilno i a Poetska razglednica na prednjem nalazila jedna odi pokazujući, Dijaninih fotografija, Prema razglednicakolaža u kojima polaznici neagresivno, a opetmojih uvjerljivo, da je poezija nešto ivažno, na poleđini nekoliko stihova koji je opisuju govore ma, s vremenom smo podijeljeni u skupine iz dobro poznatihilirskih pjesama tehnikom kolažaistvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno je bavljenja. o istoj temi. Najčešće bila riječ o putovanju. Posjetitelji osmislile poetske postere, straničnike bedževe, koji svi nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka Stropnik, Aleksandra Cvitković, Željka Lazar i Festivala mogli su ih uzeti ili poslati dragim osobama jer se, slijede glavnu ideju, a to je da sadrže Dijaninu fotografiju i niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica na prvi pogled, nisukroz razlikovale od standardnih pokojiSkupina moj stih. Fotopoetika, poetske razglednice, predučenika graﬁčkogtj.odjela Škole primijenjene za djecu i mlade koje je tijekom održavanja razglednica. Interlibera Poetske razglednice tom su prilikom polučile uspjeh pa stavljene su na brojnim poetskim večerima diljem Hrvatske, umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. smo ihPoseban nastavilejeizrađivati kadosmišljavanje god bismo nekamo otputoaliKako i u inozemstvu: Bruxellesu, Trstu. Danas se ilustrirati pjesmu na kojoj suSalvadoru, uz pomoć svog profesora izazov bilo radionica za vale, vratile se, napisale. Prenosile su razglednice mogu ilustrirali pronaći itrinaručiti Tomislava Tomića pjesme putem Dobriše Facebookove Cesarića i tinejdžere jer nešto je riječfotografirale o populacijiili s već dosta izgrađenim Jure Kaštelana. RadoviMajina nastali na toj radionici doista subutiga, vrlo a ukusimaŠpanjolske, i stavovima,Portugala, koja poeziju čitaGrčke, rijetkoTurske, i nerado, atmosferu Irske, ali i stranice Fotopoetika: i Dijanina virtualna zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnom samo u školi. Trebalo se suočiti s nizom domaće motive: život uz more, dalmatinske gradove i sit- čine sastavni dio gotovo svakog čitanja poezije.

3 41

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Hrčak prirodoslovne pismenosti učenika osnovne škole: Poticanje Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. primjer projekta Bioteka u pokretu Kristina Duvnjak kontakt@bioteka.hr

Sadržaj:

Od 2000. g. na globalnoj razini provodi se projekt PISA Riječ urednice (Programme for International Dragi čitatelji ...................................................................... Student Assessment) u koji2se 2006. g. uključila i Hrvatska. Događanja Cilj projekta je putem univerMjesec hrvatske knjige zalnog testa ustanoviti čitalačArijana Herceg Mićanović: ku, matematičku i prirodoslovČitamo li poeziju, čita li nas poezija? .............................. nu pismenost petnaestogodišnjih učenika iz različitih 3 zeAna Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 malja. Prema rezultatima iz 2009. g. iz 74 zemlje, hrvatKatica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 ski učenici zauzeli su 37. mjesto na ljestvici prirodoznanAna Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 stvene pismenosti, a njih 20% ne zadovoljava osnovnu Novosti izpismenost. ogranakaNe tražeći uzroke ovakvim prirodoslovnu Ivan Buterin: Čitateljske navike mladih ........................... 6 ispodprosječnim rezultatima (posebice kad se uspoređuZbivanja u Hrvatskoj jemo s europskim zemljama) jer zahtijevaju sveobuhvatBatinić: Od slikovnjaka dopotrebno Vragobe : poticati prironijuŠtefka analizu, vidljivo je kako je hrvatske slikovnice do 1945. ............................................ 8 doznanstvenu pismenost naših učenika te pronaći druge Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 načine kako učenike motivirati na učenje prirodoslovne Grozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 tematike. Jedno od mogućih rješenja mogu biti i projekti Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 poput Bioteka u pokretu – ciklus znanstvenih radionica Zbivanja u svijetu za osnovnoškolce. Davorka Pismenost i različitosti: Radi se oPremec: projektu koji obuhvaća radionice iz područsažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 ja botanike, zoologije, svijeta molekula, čovjeka i zaštite okoliša. Namijenjene su svim osnovnoškolcima, a obuTematski osvrti hvaćaju pripremu i provođenje radionica koje djeci priAlka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 bližavaju brojne biološke teme na vrlo zanimljiv, pristuIvana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16 pačan, edukativan i eksperimentalan način. Najzastupljeilustratori nijaIlustracije metoda rada iobuhvaća pokuse koje djeca rade samoSmiljana Narančić Kovač: Slika upreko dječjojizvođenja knjizi ........... 19 stalno, od početne pretpostavke pokusa Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije do donošenja zaključka. Za to vrijeme voditeljice su u u dječjim knjigama i slikovnicama ............................... 20 sporednoj ulozi promatranja, pripomaganja i usmjeravaSmiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 nja Sanja rada, Lovrenčić: pri čemu se posebna pažnja posvećuje, Iskustvo oslikanosti – pohvala ne toliko

rezultatima, koliko samom procesu provođenja pokusa: kako napraviti pokus i koji su njegovi ciljevi, koje su moguće pogreške i preinake te kako rezultati mogu poslužiti u svakodnevnom životu. Ovime se učenike potiče na istraživanje, učenje kroz igru, logičko promišljanje te Praksa, ideje, inicijative kritičko zaključivanje koje je rezultat vlastitog iskustva Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 provedbe pokusa. Matija – izvori multikulturalnosti .......da29 OsimDreven: što suBajke dosadašnja iskustva pokazala ovaj Davorka Premec: Mojih sat vremena čitanja ............... 32 oblik rada rezultira razvojem znatiželje prema prirodnim Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: znanostima te potiče razvoj samopouzdanja, strpljenja, Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja preciznosti, pedantnosti, kreativnosti, analitičnosti 34 i timu udomiteljskim obiteljima ........................................... skog rada, radionice pokazuju još jednu dodatnu vrijednost. Naime, učenici nisu „dobili” znanje, nego su do Aktualno njega samostalno morali doći, a u takvim uvjetima kriZagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, tičko razmišljanje najviše dolazi do izražaja. Smatramo, autoricom knjige U obranu čitanja................................ 36 a vjerujemo kako ćete se složiti s nama, da je takav način Pročitali smo zavažan vas u svim segmentima društva. razmišljanja izrazito Dakle, pristup i kritičko gledanje na isto Ivana aktivan Debogović: Bašić, znanju I. Biblioterapija i poetska terapija: priručnik početnike „formula” je koja za čini krajnji ..................................... cilj ovih radionica.38 S takvim načinom rada pridonosimo odgoju proaktivnih pojedinaca koji će znati preuzeti odgovornost, prvenstveno za vlastiti život, a onda i za cjelokupan napredak i budućnost našeg društva. Bioteka u pokretu – ciklus znanstvenih radionica za Dragi članovi, osnovnoškolce, projekt je Udruge Bioteka (www.bioteka. nakon godine dana pred vama je novi broj Hrčka.i entuzijahr) koja okuplja skupinu netom diplomiranih Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između stičnih biologa. Oni su 2009. g. osnovali portal Biologidva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja ja.com.hr s ciljem pružanja javnosti točnih i provjerenih teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti informacija s područja biologije i srodih znanosti, koje ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori suposvećenu u to vrijeme u našimumedijima uglavnom prikazivailustracijama književnosti, i to s teorijskog nei praktičnog senzacionalistički, često nestručno, pa čak i netočno. stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj Potaknuti dobrim rezultatima čitanosti portala, važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog 2010. g. osnovana udruga.aDo danas je udruga fakulteta je u Zagrebu, svoja praktična iskustvaprovela s nama razne su podijelili neki od našihuz najpoznatijih ilustratora i projekte, a svakodnevno, portal Biologija.com.hr, urepisaca. Također, uportal rubricinamijenjen Događanja djeci donosimo prikaze đuje i edukativni – Bioteka.hr.

ilustratorima .................................................................... 22 Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 Urednica: Ana Sudarević

Prijelom: 24DB

Uredništvo: dr. sc. Ivanka Stričević, Drahomira Gavranović, mr. sc. Alka Stropnik, Ivana Faletar

Sjedište HČD-a: OŠ Antunovac, 31216 Antunovac, Školska 15 tel. 031/278-899; faks 031/278-895; e-pošta: hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr

Lektura: Goran Tanacković Faletar

Riječ urednice

aktivnosti vezanih uz ilustracije. Skrenula bih vam pozornost i na intervju s autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s kojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim čitateljima u suvremenom dobu. S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, popuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka.

Ugodno čitanje! Urednica 2 42

DOGAĐANJA AKTUALNO

19. europska konferencija o čitanju: Pismenost u novom kontekstu komunikacije: istraživanje, educiranje i svakodnevica / Literacy in the New Landscape of Communication: Research, Education and the Everyday

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija? 14. - 17. srpnja 2015., Klagenfurt, Austria

Nakon Jönköpinga (Švedska), domaćin 19. europske Arijana Herceg Mićanović konferencija o čitanju bit će Klagenfurt. Misao vodilja arijana.herceg.micanovic@kgz.hr ovoga skupa je da pismenost označava stalni dinamični socijalni kulturološki fenomen. Ona se mijenjala, mijePoezijai je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je bezvezna! nja Zvuči se i mijenjat se pod To utjecajem promjena poznato?će Nažalost. su samo socijalnih neki od stereotipa kojekoje se počesto u najširoj javnosti percipira kaoo ipjesništvu, potencijala donosi tehnologija koja se konkao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te stantno mijenja i napreduje, najprije na poljima komuniteško ili nikako prohodno prosječnom čitatelju. kacije i prezentacije. I dok proza čitanja, Službeni pozivipak, za unatoč prijavukrizi radova bio je u svibnju ima svoju publiku i nekako nalazi put do 2014., a prijave se primaju do studenoga iste godine. nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, Obavijesti o prihvaćenim radovima bit će poslane krajem smještena na marginama margina, veljače 2015. Detaljne informacije prepuštena malom krugu onih kojibitjuće objavljene na mrežnoj stranici: pišu, čitaju, proučavaju i populariziraju.

http://www.literacyeurope.org/19th-europeanconference-on-reading-klagenfurt-austria-14-17july-2015/.

Jedan je od pokušaja da se popularizira pjesništvo svakako i odabir teme ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige – Čitajmo pjesnike! Čini mi se da se tim imperativom željelo barem u ovih mjesec dana (pre)usmjeriti svjetla reﬂektora prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih vidljivijima i pristupačnijima – vratiti Stropnik, Alka. Knjižnica za nove generacije : virtualni sadržaji i poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa usluge za mlade. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. je s tom nakanom u knjižnicama diljem Hrvatske održano mnoštvo pjesničkih susreta, tribina, radionica i izložbi. Prikaz knjige Prvo poglavlje, Mladi kao korisnici knjižnica, široDjelić tog programa ostvaren je i ko definira mlade i njihove generacijske karakteristike na ovogodišnjem Interliberu gdje već Tea Čonč Knjižnice grada Zagreba na te posebnosti mladih kao korisnika knjižnica. Nastavlja tradicionalno svom štandu priređuju radionice za djecu i tconc@ffzg.hr kratkim pregledomPraksa povijesti knjižničnih za mlade Tvrtko Vuković vodio je radionicu laži: pjesništvousluga i istina mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske te njihovim suvremenim zadaćama. knjige. Valjalo je dakle ponuditi program Stručna knjiga Alke Drugo poglavlje posvećeno je razvoju knjižničnih koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka Stropnik Knjižnica za usluga u kontekstu novih tehnologija. Autorica detaljno ovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti nove generacije u izdanju razlaže sve važne aspekte informacijske pismenosti s naIvana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i HKD-a sinteza najno- glaskom potragu za informacijama digitalnom okrukolaža unakojima polaznici podijeljeni u u skupine iz dobro neagresivno, a opet uvjerljivo, da je poezija neštojevažno, Pritom se vješto teorijskim i mnošpoznatih lirskih pjesamasluži tehnikom kolažauporištima stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. vijih znanstvenih i struč- ženju. spoznaja o mladima tvom iz vlastitog radaproizašao s mladima. noveprimjera i originalne pjesme. Izpraktičnog tih je radionica čitav Alka Stropnik, Aleksandra nih Cvitković, Željka Lazar i niz vrlo zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg Mićanović osmislile su program radionica (odnosno tinejdžerima) – Poglavlje Mladi i traženje informacija osvjetljava učenika tema graﬁčkog odjela primijenjene za djecu i mlade kroz koje je tijekom vrloodržavanja osjetljivojInterlibera društvenoj jednuSkupina od središnjih knjige krozŠkole nekoliko aspekata: umjetnosti i dizajna iz Zagreba sudjelovala je u radionici prošlo 439 polaznika, od čega 223 tinejdžera. skupini – kao i o načini- autorica opisuje načine na koje se mladi koriste interneKako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora je izazov bilo osmišljavanje radionica za ma na Poseban koje bi im knjižnice danas trebale pristupati. tom i ukazuje na moguće opasnosti, ali i na načine njihoTomislava Tomića ilustrirali tri pjesme Dobriše Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s već dosta izgrađenim U Uvodu autorica objašnjava temu i doprinos knji- vog izbjegavanja. Zadaća je knjižničara, kao posrednika Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, ge proučavanju i pružanju knjižničnih usluga za mlade. između korisnika i informacija, prilagoditi novom tehzanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnicise Medveščak. uglavnom samo u školi. Trebalo se suočiti s nizom

PROČITALI

SMO

3 43

VAS

Hrčak nološkom okruženju i profesionalno se neprestano razvi- sničkoj skupini mladih. Detaljno je analizirala tri knjižjatiGlasilo kako bi zadržali korak sčitateljskog razvojem i primjenom novih nice koje jedine imaju posebne mrežne stranice samo za Hrvatskoga društva, br. 43-45, prosinac 2011. tehnologija. Ovo je osobito važno u radu s mladima koji mlade korisnike. Rezultati istraživanja pokazali su da je su vrlo vješti u baratanju novim tehnologijama, ali u pra- mladima ponuđeno vrlo malo virtualnih usluga. vilu im nedostaje vještina odabira, kritičkog vrednovanja U zaključku autorica donosi sintezu najvažnijih spoi interpretacije tih informacija, ukratko usluge koje im znaja iznesenih u prethodnim poglavljima. Ističe da su knjižničari mogu ponuditi. današnji mladi, rođeni i odrasli u digitalnom okruženju, Dva iscrpna poglavlja o mrežnim stranicama, Knjiž- najvažnija, ali i najzahtjevnija skupina korisnika kojoj nične mrežne stranice i Knjižnične mrežne stranice za knjižnice moraju ponuditi specijalizirane usluge i programlade, iznesena teorijska stajališta pretaču u sklop struk- me. Jedna jeideje, od najvažnijih uloga knjižnice informacijski Praksa, inicijative Riječ urednice turiranih praktičnih savjeta vezanih uz sve važne aspekte ih opismeniti, naučiti vještinama pronalaska i kritičke Dragi čitatelji ...................................................................... 2 Jerko Barišić: Igra ne prestaje ......................................... 27 izrade i karakteristike knjižničnih internetskih stranica. valorizacije informacija. Također, trebalo bi im ponuditi Matija Dreven: Bajke – izvori multikulturalnosti ....... 29 Događanja Autorica ukazuje na važnost internetskih stranica kao no- više pravihPremec: virtualnih usluga; knjižnične Davorka Mojih sat vremena čitanjamrežne ...............stranice 32 Božena Kolman Finžgar i Silva Kos: sitelja informacija i kao komunikacijskog kanala s jedne za mlade, naime, ne bi trebale preslikavati tradicionalnu Mjesec hrvatske knjige Tko je Videku košuljicu: poticanje čitanja slučaj. strane, ali Herceg i kao Mićanović: mjesto pristupa virtualnim uslugama s knjižnicu kako napravio je to zasad u Hrvatskoj uglavnom Arijana u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 za druge strane. Nadalje, literaturom potkrijepljeno Dodatak knjizi je autoričin Prijedlog Smjernica Čitamo li poeziju, čita linudi nas poezija? .............................. 3 mišljenje o tome kako treba pristupiti izradi knjižničnih knjižnične mrežne stranice za mlade, svojevrsni katalog Ana Rubić: 30 dana – 30 pjesnika .................................... 4 Aktualno mrežnih ih pjesnika treba isplanirati i dizajnirati, mrežnih sadržaja podijeljen na četiri cjeline: Informacije Katica stranica, Novoselac:kako Galerija ................................. 5 Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, Ana Rubić: Bookcrossing u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 kako oblikovati sadržaj te navigaciju. U posebnom pot- – tradicionalne usluge, Informacije – virtualne usluge, autoricom knjige U obranu čitanja ................................ 36cjepoglavlju, posvećenom mrežnom alatu 2.0 u kontekstu Komunikacija i Kreativno izražavanje. Unutar svake Novosti iz ogranaka knjižničnih mrežnih stranica, detaljno internetske line mrežni sadržaji podijeljeni su na obvezne i preporuIvan Buterin: Čitateljske navike mladihopisuje ........................... 6 Pročitali smo za vas usluge mrežnog alata 2.0 koje su usmjerene na razmjenu čene. Zbivanja u Hrvatskoj Ivana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i poetska znanja, misli i ideja tedoomogućavaju jednostavZaključno valja reći da ova knjiga popisuje, opisuje Štefkaiskustva, Batinić: Od slikovnjaka Vragobe : terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 nijuhrvatske komunikaciju i suradnju na stvaranju i uređivanju i objašnjava suvremene trendove u radu narodnih (i ne slikovnice do 1945. ............................................ 8 mrežnog sadržaja. Sukladno tome, prati se tranfsormacija samo narodnih) knjižnica s mladim korisnicima. Njezina Grozdana Ribičić: Zavičajnost u dječjoj književnosti .... 8 (ili Grozdana nadogradnja) „tradicionalne knjižnice“ „knjižnicu je uloga dvojaka: s jedne strane nadopuniti i strukturiraRibičić: Slikovnica mojeg djetinjstvau .......... 10 Giacometti: Putovanjezidovima, u dane djetinjstva 11 2.0“Kristina koja nije više ograničena nalazi se.....posvuti već postojeća znanja knjižničara koji rade s mladima, da iZbivanja dostupna jeu svim korisnicima, neovisno o lokaciji. ponuditi im alat za samoprocjenu i prijedloge za daljnji svijetu U šestomPremec: poglavlju predstavljeno je istraživanje koje osobni razvoj, a s druge strane trebala bi djelovati kao Dragi članovi, Davorka Pismenost i različitosti: je autorica provela nakonferencije 65 knjižničnih mrežnih stranica poticaj knjižnicama, koje još jeuvijek ne Hrčka. nude sadržaje i sažetak 17. europske o čitanju ................ 12 nakon godine dana pred vama novi broj kako bi se dobio uvid koliko su hrvatske narodne knjiž- usluge za mlade, da ih uvedu. Prorijedila se učestalost izlaženja, ali vrijeme između osvrti niceTematski svoje usluge u mrežnom okruženju prilagodile koridva broja iskoristili smo za prikupljanje većeg broja

Sadržaj:

Riječ urednice

teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti ovaj put oblikovali podrubriku Ilustracije i ilustratori posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog IlustracijeTvrtko. i ilustratoriTko je u razredu ugasio svjetlo? : predrasude, Vuković, i praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj Smiljana Narančić Kovač: Slika u dječjoj knjizi ........... 19 važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog stranputice i moguće promjene u poučavanju i proučavanju lirike na Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije fakulteta u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama primjerima Cesarićevih pjesama 20 Voćkasuposlije kiše i Pjesma mrtvog pjeu dječjim knjigama i slikovnicama ............................... podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. 22 snika. Zagreb : Meandarmedia, 2012. pisaca. Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze Sanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala aktivnosti vezanih uz ilustracije. ilustratorima .................................................................... 22 Skrenula bih vam pozornost i na intervju s Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 autoricom knjige U obranu čitanja Metom Grosman s Ivana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 kojom smoi razgovarale o nastavi književnosti i mladim teorija lirike kulturna teorija, napisao je zanimljivu i potiPrikaz knjige čitateljima u suvremenom dobu. cajnu knjigu koja na kraju ipak nije raščlanila naš obrazovni druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera sustav,S odnosno načine poučavanja književnosti jer je sam Arijana Herceg Mićanović Prijelom: Urednica: dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. autor, pripremajući se za pisanje i proučavajući izvore, shvaAna Sudarević 24DB arijana.herceg.micanovic@kgz.hr bolje, brže i jednostavnije tioNaprotiv, da se radiradi o iznimno obimnom zadatkurazmjene za koji bi mu treUredništvo: Sjedište HČD-a: dobrih ideja i savjeta oblikovali smo elektronički bala barem trećina radnog vijeka i nešto više znanja i snage. Prvotno vođen nakanom da pokaže na koji se način liridr. sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako Umjesto toga, odlučio se za pomalo neobičan pothvat: na Drahomira Gavranović, 31216 Antunovac, kom barata u našem obrazovnom sustavu, Tvrtko Vuković, ćemo, objavljujući vaše priloge u virtualnom prostoru, mr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 primjerima samo dviju pjesama Dobriše Cesarića – Voćka izvanredni profesor na katedri za Noviju hrvatsku književpopuniti vrijeme između dva tiskana broja Hrčka. Ivana Faletar tel. 031/278-899; Alka Stropnik: Pismenosti 21. stoljeća ......................... 13 Ivana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja 16

nost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pjesnik i književni tefaks 031/278-895; Lektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; oretičar čije je područje znanstvenog interesa hrvatska lirika, Goran Tanacković Faletar

URL: http://www.hcd.hr

poslije kiše i Pjesma mrtvog pjesnika – koje su generacijama neizostavni dio programa nastave Hrvatskog jezika, odlučio Ugodno čitanje! Urednica

2 44

DOGAĐANJA

je p(r)okazati funkcioniranje školskog sustava i iznijeti tezu od nje nego što smo bili prije čitanja ove knjige? Može li ona da se učenicima iz generacije u generaciju manipulira, da išta promijeniti u našem shvaćanju lirike, svijeta i života? Ne im se ucjepljuju, između ostalog, stereotipni, sterilni i kva- znam, pitam. Neupitno je, međutim, da je autor ponudio vlaziromantičarski stavovi o književnosti/poeziji, čime im se stito, radikalno i drukčije čitanje poezije, hrabro, bez straha oduzima mogućnost da samostalno i kritički misle pa samim od vlastitog mišljenja i vlastitog glasa, iako, uvjerena sam, time i dožive poeziju i stvore vlastiti odnos prema njoj. Isto- zna da zvuči prilično disonantno u zboru u kojem svi pjevaju vremeno ih se stavlja u dvostruko podčinjeni položaj prema jednu te istu melodiju. nametnutim autoritetima: i prema sveznajućem, genijalnom Zakučasta, „iskošena“, posve nesklona nenačitanom kao autoru i prema profesoru/učitelju. Posljedično, u najcrnjem i „stisnutom“ čitatelju, ova se neobična knjiga pojavila i dosscenariju, podjarmljeni čitatelj postaje podjarmljeni čovjek/ tupna je svakome tko je ima volje pročitati. I možda polemigrađanin podložan političkim, društvenim i ekonomskim ma- zirati sa stavovima njezina autora koji, oslonjen na teoriju i nipulacijama. filozofiju, kao da poziva na otvaranje očiju zazivajući s jedne Uporište zaHerceg svoja razmatranja autor pronalazi u teorij- strane dobri stari „zdrav razum“, a s druge novi pristup Arijana Mićanović predrasuda, a ponegdje i očistiti teren neki od predodžbi skim tekstovima Nancyja, Derridaa, Lacana i Bourdieua, s lirici i estetici, očišćen od nekritičkog i nepromišljenog stečenih tijekom školovanja i osvijestiti činjenicu da poezija inarijana.herceg.micanovic@kgz.hr posebnim interesom za psihoanalitičku teoriju koju vješto terpretativnog taloga. Iako usko stručna i posvećena nastavi jest živa i duboko prisutna u našem životu te da nam ima primjenjuje dva ranije spomenuta teksta i obila- Hrvatskog odnosnoA istraživanju i proučavanju što reći o jezika, nama samima. ono u čemu se prepoznajemokonPoezija jena dosadna! Poezija je glupa!pjesnička Poezija je bezvezna! sklonipjesničkih smo doživljavati kao nešto blisko zadire i “naše”.u mnoga, šira Zvuči poznato? Nažalost. To su samo to koristi za podupiranje vlastitih teza. neki od stereotipa kretnih tekstova, ova knjiga Pošli smo od pretpostavke da poezija jest negdje o pjesništvu, koje se počesto u najširoj javnosti percipira Knjiga je sastavljena od tri dijela. U prvom se dijelu po- pitanja i dotiče se ne samo obrazovnog sustava negoovdje, društvesamo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki kao nešto hermetično, samodovoljno i samoupućujuće te stavljaju načelna pitanja glede načina poučavanja lirike u dono-političkog sustava u cjelini. način reaktualizirati. teškoškolskom ili nikako sustavu prohodno čitatelju. maćem te prosječnom raskrinkavaju i propituju načini Svi smo mi prošli kroz hrvatski školski sustav, kroza nj I dok proza ipak, unatoč krizi čitanja, manipulacije učenicima. Potom, analizirajući Voćku poslije danas prolaze naša djeca i svjesni smo svi, više ili manje, ima svoju publiku i nekako nalazi put do kiše i raščlanjujući njezina poetička načela, prvenstveno kroz manjkavosti toga sustava. Obrazovanje nije kratkoprugaška nje, poezija je u mnogo težoj situaciji, prizmu Nancyjeve misli,margina, autor pokušava dokazati disciplina i tek nakon više godina (raz)otkrivaju se, i (raz)otsmještena na filozofske marginama svoje teze. krivat će se, negativne posljedice nedovoljnog ulaganja te neprepuštena malom krugu onih koji ju U drugom dijelu knjige analizira probleme koje, prema odgovornog vođenja i nemuštog eksperimentiranja nečim topišu, čitaju, proučavaju i populariziraju. njegovom sudu, doslovno nameće Pjesma mrtvog pjesniliko važnim kao što je obrazovanje. Zvučne, ali otrcane fraze Jedan je od pokušaja da se popularizira ka, pjesništvo posebno se svakako osvrćući na autoriteta. poput „zemlje znanja“, „kriterija izvrsnosti“ i inih u velikom i problem odabir pedagoškog teme ovogodišnjeg Mjeseca knjige čitanje odnosa su i tužnom raskoraku sa stvarnim stanjem u našim školama. Zanimljivost je ovog dijelahrvatske knjige autorovo – Čitajmo pjesnike! Čini mi sepjesma da se tim estetike i ekonomije koji je sama potaknula, a za koji U kontekstu u kojem je znanje (o moralu, osobnoj odgoimperativom željelo barem u ovih mjesec Dotiče se i laka- vornosti i integritetu da i ne govorim) čini se postalo daleko je potvrdu pronašao u Derridainoj filozofiji. danapsihoanalize (pre)usmjeriti svjetla ispituje reﬂektora novske i pažljivije figuru glasa. manje važno od ocjena i prikupljanja bodova, a nastavnička prema poeziji i pjesnicima, učiniti ih U trećem se dijelu autor obraća Lacanovoj demistifikaci- profesija gubi dignitet koji bi trebala imati, u čudnovatoj invidljivijima i pristupačnijima – vratiti ji analitičkog i znanstvenog znanja, a potom i Bourdieuovoj flaciji odlikaša opće prakse u kojoj je svaki školski uspjeh poeziji čitatelje i čitateljima poeziju – pa studiji pomnom diljem čitanju francuske aka- ispod 5,0 percipiran kao neuspjeh, a stvarne mogućnosti, je s Homoacademicus, tom nakanom u knjižnicama demske zajednice. Na kraju, pokušava zamisliti i postaviti sklonosti, interesi i motivacija nešto što nikako da stigne na Hrvatske održano mnoštvo pjesničkih okvire nekog budućeg, bitnoi drugačijeg p(r)oučavanja lirike: dnevni red – djeca su preopterećena, roditelji sluđeni, a kvasusreta, tribina, radionica izložbi. IzravneDjelić odgovore dajem, ali se iznova da postav- liteta obrazovanja upitna. Apsorbiramo, istresemo, zaboravitog ne programa ostvaren je nadam i ljamnaneka suvisla pitanja koja se gdje tiču roda ovogodišnjem Interliberu već i studija lirike, mo. Gdje stanuju kritičko razmišljanje, logičko zaključivanje tradicionalno Knjižnice zajednice grada Zagreba na obrazovanja, akademske i institucije sveučilišta. i sloboda izraza? Naizgled, učimo sve više, a znamo sve maštandu priređuju radionice za sigurno djecu i nije knjiga koju nje! Dokad? Ne,svom Tko je u razredu ugasio svjetlo? Tvrtko Vuković vodio je radionicu Praksa laži: pjesništvo i istina tematski vezane uz Mjesec hrvatske ćetemlade ponijeti na plažu i rasterećeno, bezbrižno listati. Ona, U tom kontekstu, pa i kad nam se zavrti u glavi od komknjige. Valjalo samo je dakle ponuditi program svima dobro po- plicirane teorije, Tvrtku Vukoviću ne možemo zamjeriti baš doduše, analizira dvije, i to vjerujem, koji će ne samo osporiti tvrdnje s početka znate Cesarićeve pjesme, ali zato operira teorijskom literatu- ništa. Jer on je, umjesto već standardne kuknjave i slijeganja ovog teksta nego ih i pokušati pretvoriti rom bez čijeg ćemo se, barem osnovnog, poznavanja teško ramenima, izložio svoje viđenje stvari i ponudio svoje rješeIvana Bašić osmislila je i provela radionice Poetskog u njihovu suprotnost dokazujući i pokazujući, suptilno i probijati kroz autorove rečenice. da je poezija nešto važno, njekolaža problema neučinkovite i promašene nastave izu dobro području u kojima polaznici podijeljeni u skupine neagresivno, a opet uvjerljivo, Čitajući rečenu knjigu povremeno mi se činilo da je, reci- kojim se bavi, koje podučava i kojekolaža najbolje poznaje, a to je poznatih lirskih pjesama tehnikom stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. mo to tako, dodatno opterećena teškom lirika. nove i originalne pjesme. Iz tih je radionica proizašao čitav Alka slabašna Stropnik, Voćka Aleksandra Cvitković, Željka Lazarteoi rijom i da se, jadnaMićanović i mala, nekako jošsu više povilaradionica i smanjila. Kada svaki kotačić u mehanizmu obrazovanja, s posebniz vrlobi zanimljivih i kreativnih rješenja. Arijana Herceg osmislile program Brinulo me iimlade to hoće li potencijalni čitatelj (upravo stoga što nim naglaskom na onegraﬁčkog koji svojim okretanjem utječu na sve Skupina učenika odjela Škole primijenjene za djecu kroz koje je tijekom održavanja Interlibera umjetnosti i dizajna iz Zagreba je u radionici prošlo kroz 439 polaznika, čega 223 tinejdžera. je prošao taj i takavod školski sustav o kakvom govori Vu- ostale u sustavu, uložio u svoje sudjelovala područje bavljenja znanje, Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoć svog profesora Poseban je izazov bilo osmišljavanje radionica za ković pa dakle ne zna / ne može / ne želi iščitati ni Cesarićevu predanost, hrabrost i strast kakvu pokazuje naš autor – možda ilustrirali pjesme Pitanje Dobriše– Cesarića i tinejdžere jer je riječ o populaciji s već Lacana dosta izgrađenim liriku) znati iščitati Bourdieua, Derridau, i ostale? Ili biTomislava se i mrak uTomića razredima prije tri raspršio? tko je ugasio Jure Kaštelana. Radovi nastali na toj radionici doista su vrlo ukusima i stavovima, koja poeziju čita rijetko i nerado, će ga te privlačne teorijske žaruljice toliko zaslijepiti da na svjetlo? – već je postavljeno. Mene zanima tko će ga i kada zanimljivi i originalni i bit će izloženi u Knjižnici Medveščak. uglavnom samo u školi. Trebalo se suočiti s nizom kraju neće vidjeti baš ništa? Jesmo li sad bliže poeziji ili dalje (ponovo) upaliti.

Mjesec hrvatske knjige

Čitamo li poeziju, čita li nas poezija?

3 45

Hrčak Danko. Tolle lege : za slobodu čitanja. Zagreb : Plevnik, Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 43-45, prosinac 2011. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2012. Prikaz knjige

Sadržaj: Drahomira Gavranović dgavrano@unizd.hr

Riječ urednice Knjigu autora Danka PlevniDragi čitatelji ...................................................................... 2 ka Tolle lege : za slobodu čitanja

objavila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica krajem 2012. g. Riječ je o knjizi koja govori o riječima, Mjesec hrvatske knjige knjigama, čitanju i istraživanju Arijana Herceg Mićanović: Čitamo li poeziju, čita ličitanja. nas poezija? .............................. 3 Sastoji se od 8 poglavlja, Ana Rubić: 30 dana – 3023pjesnika .................................... 4 eseja, 239 stranica i oko 800 Katica Novoselac: Galerija pjesnika ................................. 5 imena (787!) autora, književnih Ana Rubić: Bookcrossinglikova, u sveučilišnim knjižnicama ...... 6 knjižničara, filozofa, poNovosti iz ogranaka litičara, televizijskih voditelja, Ivan Buterin: Čitateljskekolumnista, navike mladih ........................... 6 legologa, teoretičara kulture, teoretičara književnosti, glumaca, nastavnika, čitaZbivanja u Hrvatskoj teljaŠtefka i još mnogih drugih, a autor do Danko Plevnik povezuje ih Batinić: Od slikovnjaka Vragobe : slikovnice do 1945. ............................................ 8 svehrvatske samo s jednim – fenomenom čitanja. Grozdana Ribičić: Zavičajnost dječjoj književnosti .... 8 Autor knjige, Danko Plevnik,upoznati je doktor informaGrozdana Ribičić: Slikovnica mojeg djetinjstva .......... 10 cijskih znanosti, kritičar, esejist i dugogodišnji kolumnist Kristina Giacometti: Putovanje u dane djetinjstva ..... 11 Slobodne Dalmacije. Tolle lege : za slobodu čitanja, nakon Fortune čitanjaui Tko je Vaš najbolji čitalac?, treća je knjiga Zbivanja svijetu Davorka Premec: Pismenost i različitosti: u kojoj se Plevnik bavi čitanjem i čitateljem. sažetak 17. europske konferencije o čitanju ................ 12 Svojim naslovom Tolle lege potiče nas ili nam možda zapovijeda da uzmemo (knjigu) i čitamo. I to ne samo ovu Tematski osvrti već i bilo koju knjigu koja u nama knjigu o kojoj govorimo, Alka potrebu Stropnik:za Pismenosti stoljeća ......................... izaziva čitanjem.21.Pisanjem u prvom licu 13 DanIvana Faletar: Alternativni načini promicanja čitanja ko Plevnik naglašava svoju intimnu vezu sa svime što16 je u životu pročitao i išto je, vjerojatno samo dijelom, utkao u Ilustracije ilustratori Slika u dječjoj ........... 19 i ovuSmiljana knjigu. Narančić Tolle legeKovač: nalaže ljudima da knjizi postanu čitatelji Antonija Balić-Šimrak: Likovni aspekti ilustracije donosi, mogli bismo reći, zbir kanonskih djela posvećenih u dječjim i slikovnicama ............................... 20 čitanju koje biknjigama svaki iole ozbiljni čitatelj ili istraživač čitanja Smiljana Narančić Kovač: Kratka povijest ilustracije .. ili legolog morao uvrstiti u svoju obveznu literaturu. 22 DanSanja Lovrenčić: Iskustvo oslikanosti – pohvala ko Plevnik, legolog, nije običan autor jer nije niti sasvim ilustratorima .................................................................... 22 običan čitatelj. On svoj tekst plete i isprepliće služeći se Tomislav Torjanac: Sprega riječi i slika ......................... 24 istovremeno vlastitim iskustvom čitanja i susreta s autoriIvana Guljašević: Riječ, ilustracija, animacija i ja ....... 26 ma te korespondencijom i razgovorima s „ljudima knjige“. Na taj način Danko Plevnik vodi nas kroz povijest čitanja, čitateljskih društava u svijetu i uPrijelom: Hrvatskoj, podsjeća nas na Urednica: Ana Sudarević 24DB događaje u kojima je, na njegovu sreću, imao prilike sudjelovatiUredništvo: – od osnutka Hrvatskog čitateljskog kluba do čitateljSjedište HČD-a: sc. Ivanka Stričević, OŠ Antunovac, skogdr. društva, podsjeća nas na vremena u kojima knjiga nije Drahomira Gavranović, uvijek bila cijenjena i vodi nas31216 kroz Antunovac, sadašnjost i promjemr. sc. Alka Stropnik, Školska 15 ne koje se Faletar događaju u tehnološkom smislu i koje mijenjaIvana tel. 031/278-899; 031/278-895; ju oblik teksta, knjige, čitatelja,faks načine čitanja i poimanja Lektura: e-pošta: hcd@hcd.hr; pisane i multimedijalne riječi. Autor ne zaboravlja osvrnuti Goran Tanacković Faletar URL: http://www.hcd.hr Događanja

se i na zvučne knjige i na multimedijalne knjige, elektroničke knjige, ali ne ostaje dužan ni brzom čitanju, govori o sporom čitanju, čitalačkom užitku, prisilnom čitanju lektire, čitateljskim blogovima, čitateljskim klubovima i prije svega strastvenom čitatelju. Praksa, ideje, inicijative Ova knjiga svjedokom je ogromnog čitateljskog iskustva Jerko Barišić: ne prestaje ......................................... 27 njegova autoraIgra i prepuna je intertekstualnih signala. Izaziva Matija Bajke – izvori ....... 29 vas da seDreven: pitate poznajete li i vimultikulturalnosti autora o kojem Danko PlevDavorka Premec: Mojih sat vremena čitanja ............... 32 nik govori, poznajete li istraživača čije riječi navodi, teoriju Kolman Finžgar i događaj Silva Kos:koji prepričava, književiliBožena fenomen koji opisuje, Tko je Videku napravio košuljicu: poticanje čitanja ni lik s kojim se poistovjećivao. Danko Plevnik nesvjesno u udomiteljskim obiteljima ........................................... 34 uvlači svog čitatelja u svoj svijet potičući ga na preispitivanje vlastitog iskustva čitanja i nudi čitavu plejadu osoba Aktualno koje, prema njemu, vrijedi upoznati putem pisane riječi. Zagovaranje čitanja: intervju s Metom Grosman, Vještina pisanja očituje se u sposobnosti autoricom knjige UDanka obranuPlevnika čitanja................................ 36 da u istome odlomku spoji autoritete njihova vremena poput Sokrata i Platona američkim glumcima današnjice poput Pročitali smos za vas Billa Murraya ili voditeljice, strastvene čiIvana Debogović: Bašić, I. Biblioterapija i zagovarateljice poetska tanja, Oprah Winfrey. terapija: priručnik za početnike ..................................... 38 Ova knjiga bi u knjižnicama trebala biti smještena u zbirku referentne građe i na popis obvezne literature za svakog studenta književnosti i informacijskih znanosti, ali i svakog nastavnika književnosti i pisane riječi i svih onih koji se u profesionalnom životu bave knjigom. Knjiga Tolle Dragi članovi, lege svakako može biti i profesionalnom autobiografijom jernakon donosi popise i opise je oblikovalo godine dana predonoga vama ješto novi broj Hrčka. Plevnikov Prorijedila se učestalost ali vrijeme između na koje književni ukus i poticalo izlaženja, ga na polemike s autorima broja Ova iskoristili smo za prikupljanjevodič većeg za broja sedva poziva. je knjiga i svojevrstan svakog tko teorijskih tekstova. Tako smo u rubrici Tematski osvrti želi provesti vrijeme u dobrome društvu, bilo da je riječ o ovaj put Ilustracije i ilustratori autoru oveoblikovali knjige ilipodrubriku o svima koje Danko Plevnik poziva posvećenu ilustracijama u književnosti, i to s teorijskog na dijalog, neke podržavajući, neke osporavajući u njihoi praktičnog stajališta. O povijesti ilustracija, njihovoj vim tezama. Današnjim rječnikom, možemo zaključiti da je važnosti i odabiru pišu profesorice s Učiteljskog društvena Danka Plevnika, koju je ispleo susretima fakulteta mreža u Zagrebu, a svoja praktična iskustva s nama s autorima koje spominje u ovom temeljnom djelu, su podijelili neki od naših najpoznatijih ilustratora i izrazito bogata višestrukim vezama. pisaca.i isprepletena Također, u rubrici Događanja donosimo prikaze Ova knjiga, objavljena u klasičnom, opipljivom obliku aktivnosti vezanih uz ilustracije. Skrenula bih vam pozornost i na intervju svakako ima svoju budućnost i zasigurno nećes pasti u zaboknjige UIz obranu čitanjaizvire Metomosnovna Grosman s ravautoricom iz više razloga. ove knjige poruka, a kojom smo razgovarale o nastavi književnosti i mladim to je ono zapisano u naslovu – latinska izreka u prijevodu: čitateljima u suvremenom dobu.odgovor na taj nagovor mouzmi i čitaj. Razloge za poslušni S druge strane, primijetit ćete nešto manje primjera žemo sumirati u nekoliko zaključaka: tolle lege želiš li čuti dobre prakse, no to ne znači da smo ih zanemarili. glasove vrhunskih autora koji u njoj žive i s kojima Danko Naprotiv, radi bolje, brže i jednostavnije razmjene Plevnik putem tolle lege želiš li dobrih uspostavlja ideja i savjetadijalog oblikovali smocitata; elektronički doznati što je legologija; tolle lege sporo, brzo, bilten (https://hcdbilten.wordpress.com/). Tako na e-čitaču, blogu, iPadu, tabletu,usmartphoneu… KNJIZI. I ćemo,iPhoneu, objavljujući vaše priloge virtualnom prostoru, napopuniti kraju, tolle legeizmeđu bez ikakvog posebnog razloga. Iskrena vrijeme dva tiskana broja Hrčka. poruka – tolle lege – izvire iz svake rečenice ove izuzetno Ugodno čitanje! bogate knjige, kronike čitanja i legologije.

2 46

Riječ urednice

Urednica

Pozivamo Vas da postanete Ä?lan/Ä?lanica hrvatske, ali i svjetske, organizacije koja DOGAÄ?ANJA se bavi istraĹživanjem, poticanjem i promicanjem Ä?itanja i pismenosti. UÄ&#x152;LANITE SE U HÄ&#x152;D! Svoju prijavu poĹĄaljite na naĹĄe adrese!

Mjesec hrvatske knjige HRVATSKO Ă˝ITATELJSKO DRUĹ TVO

Ä&#x152;itamo li poeziju, Ä?ita li nas poezija?

Gradska knjiĹžnica Ivan Goran KovaĂžiĂź, Lj. Ĺ estiĂźa 1, 47000 Karlovac :: www.hcd.hr :: Tel. 047412377 :: e-poĹĄta: hcd@hcd.hr

Ă˝lanska pristupnica za FIZIĂ˝KE osobe (samo za nove Ăžlanove) Arijana Herceg MiÄ&#x2021;anoviÄ&#x2021;

QSFESBTVEB predrasuda, B a QPOFHEKF ponegdje J i PĘ&#x2026;JTUJUJ oÄ?istiti UFSFO teren PE od QSFEPEĂ&#x;CJ predodĹžbi

Ime i prezime: ________________________________________ Ustanova: ____________________________ TUFĘ&#x2026;FOJI UJKFLPN Ă&#x2DC;LPMPWBOKB J PTWJKFTUJUJ Ę&#x2026;JOKFOJDV EB QPF[JKB arijana.herceg.micanovic@kgz.hr steÄ?enih tijekom ĹĄkolovanja i osvijestiti Ä?injenicu da poezija KFTU Ă&#x;JWB J EVCPLP QSJTVUOB V OBĂ&#x2DC;FN Ă&#x;JWPUV UF EB OBN JNB jest Ĺživa i duboko prisutna u naĹĄem Ĺživotu te da nam ima

Adresa br., poĹĄtanski br., mjesto): Ă&#x2DC;UP SFĘ&#x201E;J P OBNB TBNJNB " POP V Ę&#x2026;FNV TF QSFQP[OBKFNP 1PF[JKB KF EPTBEOB 1PF[JKB KF HMVQB 1PF[JKB KF CF[WF[OB ĹĄto reÄ&#x2021;i o nama samima. A ono u Ä?emu se prepoznajemo Poezija(ulica, je dosadna! Poezija je glupa! Poezija je________________________________________________________ bezvezna! ;WVĘ&#x2026;J QP[OBUP ZvuÄ?i poznato? /BĂ&#x;BMPTU 5P TV TBNP OFLJ PE TUFSFPUJQB NaĹžalost. To su samo neki od stereotipa

TLMPOJ TNP EPĂ&#x;JWMKBWBUJ LBP OFĂ&#x2DC;UP CMJTLP J iOBĂ&#x2DC;Fu skloni smo doĹživljavati kao neĹĄto blisko i â&#x20AC;&#x153;naĹĄeâ&#x20AC;?.

LBP OFĂ&#x2DC;UP IFSNFUJĘ&#x2026;OP TBNPEPWPMKOP J TBNPVQVĘ&#x201E;VKVĘ&#x201E;F UF kao neĹĄto hermetiÄ?no, samodovoljno i samoupuÄ&#x2021;ujuÄ&#x2021;e te

TBNP KF QPUSFCOP UV OKF[JOV QSJTVUOPTU JTUBLOVUJ J OB OFLJ samo je potrebno tu njezinu prisutnost istaknuti i na neki

OIB: __________________ Zvanje javnosti i zanimanje: __________________________________________________ 1PĂ&#x2DC;MJ TNP PE QSFUQPTUBWLF EB QPF[JKB KFTU OFHEKF PWEKF P QKFTOJĂ&#x2DC;UWV LPKF TF QPĘ&#x2026;FTUP V OBKĂ&#x2DC;JSPK KBWOPTUJ QFSDJQJSB PoĹĄli smo od pretpostavke da poezija jest negdje ovdje, o pjesniĹĄtvu, koje se poÄ?esto u najĹĄiroj percipira

OBĘ&#x2026;JO SFBLUVBMJ[JSBUJ UFĂ&#x2DC;LP JMJ OJLBLP QSPIPEOP QSPTKFĘ&#x2026;OPN Ę&#x2026;JUBUFMKV naÄ?in reaktualizirati. teĹĄko__________________ ili nikako prohodno prosjeÄ?nom Ä?itatelju. Tel.: Faks: _______________ E-poĹĄta:________________________________________

* EPL QSP[B JQBL VOBUPĘ&#x2026; LSJ[J Ę&#x2026;JUBOKB I dok proza ipak, unatoÄ? krizi Ä?itanja, JNB TWPKV QVCMJLV J OFLBLP OBMB[J QVU EP ima svoju publiku i nekako nalazi put doPotpis: _____________________________________________________ Datum: ________________________ OKF nje, QPF[JKB poezija KF je V u NOPHP mnogo UFĂ&#x;PK teĹžoj TJUVBDJKJ situaciji, TNKFĂ&#x2DC;UFOB smjeĹĄtena OB na NBSHJOBNB marginama NBSHJOB margina, QSFQVĂ&#x2DC;UFOB LPKJ prepuĹĄtena NBMPN malom LSVHV krugu POJI onih HRVATSKO koji KV ju Ă˝ITATELJSKO DRUĹ TVO QJĂ&#x2DC;V Ę&#x2026;JUBKV QSPVĘ&#x2026;BWBKV J QPQVMBSJ[JSBKV piĹĄu, Ä?itaju, prouÄ?avaju i populariziraju. Gradska knjiĹžnica Ivan Goran KovaĂžiĂź, Lj. Ĺ estiĂźa 1, 47000 Karlovac :: www.hcd.hr :: Tel. 047412377 :: +FEBO KF PE QPLVĂ&#x2DC;BKB EB TF QPQVMBSJ[JSB Jedan je od pokuĹĄaja da se popularizira e-poĹĄta: hcd@hcd.hr QKFTOJĂ&#x2DC;UWP pjesniĹĄtvo TWBLBLP svakako J i PEBCJS odabir UFNF teme PWPHPEJĂ&#x2DC;OKFH .KFTFDB ISWBUTLF ovogodiĹĄnjeg Mjeseca hrvatske LOKJHF knjige Ă˝lanska pristupnica za PRAVNE osobe (samo za nove Ăžlanove) m É&#x201A;JUBKNP QKFTOJLF É&#x201A;JOJ NJ TF EB TF UJN â&#x20AC;&#x201C; Ä&#x152;itajmo pjesnike! Ä&#x152;ini mi se da se tim JNQFSBUJWPN Ă&#x;FMKFMP CBSFN V PWJI NKFTFD imperativom Ĺželjelo barem u ovih mjesec Ustanova: ________________________________________ MatiĂžni broj / OIB: ________________________ EBOB dana QSF VTNKFSJUJ (pre)usmjeriti TWKFUMB svjetla SFÄ&#x201C;FLUPSB reďŹ&#x201A;ektora QSFNB prema QPF[JKJ poeziji J i QKFTOJDJNB pjesnicima, VĘ&#x2026;JOJUJ uÄ?initi JI ih Adresa (ulica,J i br., poĹĄtanski br., WJEMKJWJKJNB QSJTUVQBĘ&#x2026;OJKJNB m WSBUJUJ vidljivijima pristupaÄ?nijima â&#x20AC;&#x201C; mjesto): vratiti ________________________________________________________ QPF[JKJ poeziji Ę&#x2026;JUBUFMKF Ä?itatelje J i Ę&#x2026;JUBUFMKJNB Ä?itateljima QPF[JKV poeziju m â&#x20AC;&#x201C; QB pa Ime prezime kontakt osobe: _________________________________________________________________ KF OBLBOPN V EJMKFN je T si UPN tom nakanom u LOKJĂ&#x;OJDBNB knjiĹžnicama diljem )SWBUTLF QKFTOJĘ&#x2026;LJI Hrvatske PESĂ&#x;BOP odrĹžano NOPĂ&#x2DC;UWP mnoĹĄtvo pjesniÄ?kih Tel.: __________________ Faks: _______________ E-poĹĄta:________________________________________ TVTSFUB USJCJOB SBEJPOJDB J J[MPĂ&#x;CJ susreta, tribina, radionica i izloĹžbi. %KFMJĘ&#x201E; DjeliÄ&#x2021; UPH tog QSPHSBNB programa PTUWBSFO ostvaren KF je J i OB *OUFSMJCFSV na PWPHPEJĂ&#x2DC;OKFN ovogodiĹĄnjem Interliberu HEKF gdje WFĘ&#x201E; veÄ&#x2021;Potpis: _____________________________________________________ Datum: ________________________ USBEJDJPOBMOP ,OKJĂ&#x;OJDF HSBEB ;BHSFCB OB tradicionalno KnjiĹžnice grada Zagreba na TWPN Ă&#x2DC;UBOEV QSJSFĂşVKV SBEJPOJDF [B EKFDV J svom ĹĄtandu prireÄ&#x2018;uju radionice za djecu i Tvrtko VukoviÄ&#x2021; vodio je radionicu Praksa laĹži: pjesniĹĄtvo i istina NMBEF UFNBUTLJ WF[BOF V[ .KFTFD ISWBUTLF mlade tematski vezane uz Mjesec hrvatske Urednica: Ana SudareviÄ&#x2021; LOKJHF 7BMKBMP KF EBLMF QPOVEJUJ QSPHSBN knjige. Valjalo je dakle ponuditi program UredniĹĄtvo: Kristina Ä&#x152;unoviÄ&#x2021;, dr. sc. Ivanka StriÄ?eviÄ&#x2021;, dr. sc. LPKJ Ę&#x201E;F OF TBNP PTQPSJUJ UWSEOKF T QPĘ&#x2026;FULB koji Ä&#x2021;e ne samo osporiti tvrdnje s poÄ?etka Drahomira GavranoviÄ&#x2021;, mr. sc. Alka Stropnik, Ivana Faletar HorvatiÄ&#x2021; PWPH ovog UFLTUB teksta OFHP nego JI ih J i QPLVĂ&#x2DC;BUJ pokuĹĄati QSFUWPSJUJ pretvoriti Lektura: Svjetlana Basara *WBOB #BĂ&#x2DC;JĘ&#x201E; KF SBEJPOJDF V Ivana Tiskara BaĹĄiÄ&#x2021; PTNJTMJMB osmislila je J i QSPWFMB provela radionice 1PFUTLPH Poetskog u OKJIPWV njihovu TVQSPUOPTU suprotnost EPLB[VKVĘ&#x201E;J dokazujuÄ&#x2021;i J i QPLB[VKVĘ&#x201E;J pokazujuÄ&#x2021;i, TVQUJMOP suptilno J i Prijelom: PeÄ?ariÄ&#x2021;&RadoÄ?aj d.o.o. Karlovac Fortuna Ä?itanja / The Fortune of Reading LPMBĂ&#x;B V LPKJNB QPMB[OJDJ QPEJKFMKFOJ V J[ OFBHSFTJWOP kolaĹža uHÄ&#x152;D-a: kojimaGradska polaznici podijeljeni u TLVQJOF skupine iz EPCSP dobro neagresivno, B a PQFU opet VWKFSMKJWP uvjerljivo, EB da KF je QPF[JKB poezija OFĂ&#x2DC;UP neĹĄto WBĂ&#x;OP vaĹžno, SjediĹĄte knjiĹžnica Ivan Goran KovaÄ?iÄ&#x2021;, Redovna cijena: 90,00 kuna QP[OBUJI MJSTLJI QKFTBNB UFIOJLPN LPMBĂ&#x;B TUWBSBKV WMBTUJUF [BOJNMKJWP J WSJKFEOP CBWMKFOKB poznatih pjesama tehnikom kolaĹža stvaraju vlastite, zanimljivo i vrijedno bavljenja. Lj. Ĺ estiÄ&#x2021;a lirskih 1, 47000 Karlovac Cijena"MFLTBOESB za Ä?lanove: $WJULPWJĘ&#x201E; 60,00 kunaĂ&#x201A;FMKLB OPWF J PSJHJOBMOF QKFTNF *[ UJI KF SBEJPOJDB QSPJ[BĂ&#x2DC;BP Ę&#x2026;JUBW "MLB nove i originalne tih je radionica proizaĹĄao Ä?itav Alka 4USPQOJL Stropnik, Aleksandra CvitkoviÄ&#x2021;, Ĺ˝eljka -B[BS Lazar J i Tiskanje ovog brojapjesme. HrÄ?ka ď&#x192;&#x17E;Iz nancijski je poduprlo Ministarstvo NaruÄ?iti moĹžeteMiÄ&#x2021;anoviÄ&#x2021; na hcd@hcd.hr ili nasu telefon 047412377. kulture Hrvatske. OJ[ WSMP [BOJNMKJWJI J LSFBUJWOJI SKFĂ&#x2DC;FOKB "SJKBOB )FSDFH .JĘ&#x201E;BOPWJĘ&#x201E; PTNJTMJMF TV QSPHSBN SBEJPOJDB niz vrloRepublike zanimljivih i kreativnih rjeĹĄenja. Arijana Herceg osmislile program radionica *Napomena: Knjigakroz je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku! Tel.:4LVQJOB 047412377; e-poĹĄta:HSBÄ?Ę&#x2026;LPH hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr VĘ&#x2026;FOJLB PEKFMB ÂťLPMF QSJNJKFOKFOF [B EKFDV J NMBEF LSP[ LPKF KF UJKFLPN PESĂ&#x;BWBOKB *OUFSMJCFSB Skupina uÄ?enika graďŹ Ä?kog odjela Ĺ kole primijenjene za djecu i mlade koje je tijekom odrĹžavanja Interlibera VNKFUOPTUJ QSPĂ&#x2DC;MP QPMB[OJLB PE Ę&#x2026;FHB UJOFKEĂ&#x;FSB umjetnosti J i EJ[BKOB dizajna J[ iz ;BHSFCB Zagreba TVEKFMPWBMB sudjelovala KF je V u SBEJPOJDJ radionici proĹĄlo 439 polaznika, od Ä?ega 223 tinejdĹžera. ,BLP JMVTUSJSBUJ QKFTNV OB LPKPK TV V[ QPNPĘ&#x201E; TWPH QSPGFTPSB 1PTFCBO Kako ilustrirati pjesmu na kojoj su uz pomoÄ&#x2021; svog profesora Poseban KF je J[B[PW izazov CJMP bilo PTNJĂ&#x2DC;MKBWBOKF osmiĹĄljavanje SBEJPOJDB radionica [B za 5PNJTMBWB UJOFKEĂ&#x;FSF KFS KF SJKFĘ&#x2026; P QPQVMBDJKJ T WFĘ&#x201E; EPTUB J[HSBĂşFOJN Tomislava 5PNJĘ&#x201E;B TomiÄ&#x2021;a JMVTUSJSBMJ ilustrirali USJ tri QKFTNF pjesme %PCSJĂ&#x2DC;F DobriĹĄe $FTBSJĘ&#x201E;B CesariÄ&#x2021;a J i tinejdĹžere jer je rijeÄ? o populaciji s veÄ&#x2021;NAPOMENA dosta izgraÄ&#x2018;enimUREDNIĹ TVA: +VSF ,BĂ&#x2DC;UFMBOB 3BEPWJ OBTUBMJ OB UPK SBEJPOJDJ EPJTUB TV WSMP VLVTJNB J TUBWPWJNB LPKB QPF[JKV Ę&#x2026;JUB SJKFULP J OFSBEP Jure KaĹĄtelana. Radovi nastali na toj radionici doista ukusima i stavovima, koja poeziju Ä?ita rijetko i nerado, SljedeÄ&#x2021;i broj HrÄ?ka izlazi u rujnu 2015. g. Molimo suradnike da priloge za HrÄ?ak ĹĄalju su vrlo [BOJNMKJWJ J PSJHJOBMOJ J CJU Ę&#x201E;F J[MPĂ&#x;FOJ V ,OKJĂ&#x;OJDJ .FEWFĂ&#x2DC;Ę&#x2026;BL VHMBWOPN zanimljivi i originalni i bit Ä&#x2021;e izloĹženi u KnjiĹžnici MedveĹĄÄ?ak. uglavnom TBNP samo V u Ă&#x2DC;LPMJ ĹĄkoli. 5SFCBMP Trebalo TF se TVPĘ&#x2026;JUJ suoÄ?iti T s OJ[PN nizom

NARUÄ&#x152;ITE!

Danko Plevnik

elektroniÄ?kom poĹĄtom na adresu hcd@hcd.hr ili ana.sudarevic@yahoo.ca 3 47

Tiskanje omogućilo Ministarstvo kulture RH Karlovac >> Hrvatsko čitateljsko društvo Tisak: Tiskara Pečarić&Radočaj, Karlovac Naklada: 400 primjeraka