Hrčak_br_51_52_rujan_2016 by Hrcak_HCD

Tematski broj Motivacija i strategije poticanja čitanja

48-49

51-52

rujan 2016.

51-52

+ý' !! +UYDWVNR þLWDWHOMVNR GUXãWYR &UR5$ !! &URDWLDQ 5HDGLQJ $VVRFLDWLRQ

SADRŽAJ TEMA BROJA

Hrčak - Glasilo Hrvatskog čitateljskog društva, br. 51-52, rujan 2016. Zagreb, 8. rujna 2016. Posebna tema broja: Motivacija i strategije poticanja čitanja: izlaganja sa stručnog skupa

Sadržaj: Riječ urednice .............................................................................................................................................................. 3 Riječ predsjednice HČD-a ............................................................................................................................................ 4

Tema broja

Zoran Velagić: Znanje o čitanju ................................................................................................................................... 5 Renata Šamo: Afektivni pristup interaktivnosti čitanja ................................................................................................ 6 Ivana Bašić: Čitateljske grupe za nemotivirane čitatelje (aliterate) ............................................................................. 8 Goranka Rosanda Furlan; Aleš Furlan: Pas kao motivator za razvoj čitanja i čitalačkih vještina u programu Čitaj (o) psu – R.E.A.D.® .................................................................................................................... 9 Ivana Vladilo: Od prisile do radosti čitanja – izazov školskom knjižničaru ................................................................. 11 Emica Calogjera Rogić: Pluriperspektivističko čitanje lektirnih djela ......................................................................... 12 Snježana Berak: Djelotvorni programi narodnih knjižnica u osnaživanju čitalačkih aktivnosti .................................... 13 Antonela Bokan; Drahomira Cupar: Najave knjiga – booktraileri u ulozi promocije knjige i motiviranja za čitanje ............ 15 Ilona Posokhova: Uloga nakladnika u motivaciji za čitanje: mogućnosti i granice ...................................................... 16

Događanja

Kristina Čunović; Vedrana Kovač Vrana: 15. izborna skupština Hrvatskoga čitateljskog društva ................................ 17 Davorka Semenić-Premec; Margareta Matijević Kunst: Godišnja i izborna skupština Hrvatskoga čitateljskog društva, Ogranak za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju ..................................................... 18

Tematski osvrti

Jasna Milički; Ana Sudarević: Ispitivanje stavova i iskustva čitanja e-knjige među Google- generacijom u RH ................... 19 Frida Bišćan: eLektire i školske knjižnice u sustavu odgoja i obrazovanja ................................................................. 22

Praksa, ideje, inicijative

Imke Hanssen: Projekti i inicijative za poticanje motivacije za čitanje u Njemačkoj .................................................... Krešimir Pintarić: Rekordni rezultati projekta Besplatne elektroničke knjige .............................................................. Goranka Braim Vlahović: Knjižna booka : glas za zaboravljene knjige ....................................................................... Snježana Berak; Kristina Čunović; Ljiljana Sabljak: Čitalački program za roditelje i djecu u kaznionicama ............... Marija Ott Franolić: Poticanje čitanja u vrtiću ........................................................................................................... Romana Horvat: Noćenje u knjižnici uz Andersena .................................................................................................... Jerko Barišić: Vitezova igra ne prestaje ...................................................................................................................... Marinko Polović: Čitateljski klub za slijepe i slabovidne osobe Bijela sova ................................................................ Neda Adamović; Lucija Miškić: Večer društvenih igara ..............................................................................................

23 25 25 26 27 28 29 30 31

Kristina Čunović: ELINET (The European Literacy Policy Network) – rezultati i budućnost ...................................... Marcie Craig Post: Nastanak Međunarodne udruge za promicanje pismenosti (ILA – International Literacy Association): više od promjene naziva ..................................................................... Davorka Semenić-Premec: Europska platforma za istraživanje digitalne pismenosti ................................................... Pročitali smo za vas. Karol Visinko: Čitanje – poučavanje i učenje.............................................................................................................. Renata Šamo: Čitanjem do spoznaje, spoznajom do čitanja......................................................................................... Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu (2016.)...............................................................................................................

Aktualno

36 37 39 41 41

Urednica: Ana Sudarević Pomoćnica urednice: Nika Čabrić Uredništvo: Kristina Čunović, dr. sc. Ivanka Stričević, dr. sc. Drahomira Cupar, mr. sc. Alka Stropnik, Ivana Faletar Horvatić Lektura: Svjetlana Basara Prijelom i oblikovanje naslovnice: Ivanka Janjić, ŠK Tisak: Grafički zavod Hrvatske, d. o. o., Zagreb Sjedište HČD-a: Narodna knjižnica Petar Preradović, Trg Eugena Kvaternika 11, 43000 Bjelovar Tel./faks: 043 243 624; 043 244 447; e-pošta: hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr Tiskanje ovog broja Hrčka financijski je poduprlo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Stavovi autora izneseni u prilozima nisu stavovi uredništva.

RIJEČ UREDNICE TEMA BROJA

Riječ urednice Dragi članovi, prije nego krenete čitati novi broj Hrčka, važno je spomenuti nekoliko velikih novosti vezanih uz Društvo i Hrčak. Od travnja ove godine HČD ima novu predsjednicu, Snježanu Berak, te dvije nove dopredsjednice, Kristinu Čunović i Davorku Semenić – Premec. O planovima novog vodstva možete pročitati u poruci nove predsjednice koji slijedi. Druga velika promjena je ona u uredništvu Hrčka. Naime, od sljedećeg broja Hrčak će uređivati Nika Čabrić. Zato ću iskoristiti ovu priliku i kratko se osvrnuti na zadnjih deset godina tijekom kojih sam uređivala naše glasilo. Trinaest svezaka, odnosno 24 broja donijela su mi vrijedno iskustvo suradnje, kvalitetne i poticajne komunikacije te krasna poznanstva. Zahvaljujući mojoj prethodnici, dugogodišnjoj urednici Hrčka, Ivanki Stričević, svim članovima uredništva (bivšim i aktualnim) te svim autorima koji su rado dijelili svoje ideje, primjere, posti-

gnuća itd., mogu zaključiti da je uređivanje Hrčka zaista bio užitak i zadovoljstvo. Pozivam vas da i dalje ovako uspješno surađujemo s novom urednicom kojoj želim puno uspjeha u radu koji je pred njom. Pred vama je, dakle, novi tematski broj koji vežemo uz stručni skup čija je tema Motivacija i strategije za poticanje čitanja, a HČD ga tradicionalno organizira povodom Međunarodnog dana pismenosti. Stručnjaci iz područja donose nove rezultate istraživanja, preporuke, ideje i inicijative. Tematski dio posvećen je sveprisutnijoj e-knjizi i e-lektiri, a potom slijede vrijedni primjeri iz prakse. Također, u ovom broju pripremili smo prikaz triju novih knjiga za stručno usavršavanje, a tu su i aktualnosti vezane uz nove projekte u koje je uključeno Hrvatsko čitateljsko društvo. Želim vam da se informirate, usavršite i, ono najvažnije, da uživate u čitanju! Urednica

TEMA BROJA RIJEČ UREDNICE

Poruka novoizabrane predsjednice Hrvatskoga čitateljskog društva Poštovane članice i članovi Hrvatskoga čitateljskog društva! Na samom početku zahvaljujem na ukazanom povjerenju i upućenim čestitkama. Čast mi je što kao novoizabrana predsjednica uz ostale članove Predsjedništva nastavljamo dobar rad dosadašnjeg vodstva. Zahvaljujem dosadašnjoj predsjednici Kristini Čunović na izvrsnom vođenju Društva i sretna sam što ćemo je i dalje imati kao dopredsjednicu. U idućem mandatnom razdoblju plan je nastaviti s aktivnostima koje traju ili su započete te nastojati ostvariti i nove planove. Putem naše mrežne stranice (www.hcd.hr), glasila Hrčak, e-Biltena (http://hcdbilten.wordpress.com/), elektroničkom poštom, kao i objavljivanjem kalendara događanja, informirat ćemo vas, članove HČD-a, o najnovijim događanjima u zemlji i svijetu, o istraživanjima i projektima koji promiču čitanje i pismenost, redovito i ažurno kao i do sada. Nastojat ćemo objavljivati glasilo Hrčak kako bismo vam prenosili informacije o skupovima i aktivnostima HČD-a, ali i ogranaka. Kada govorim o planovima Društva u naredne dvije godine, govorim o nastavku partnerske suradnje s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Hrvatskim pedijatrijskim društvom, Hrvatskom udrugom istraživača dječje književnosti i UNICEF-om u provođenju prve nacionalne kampanje za poticanje čitanja naglas djeci od rođenja Čitaj mi! koja je pokrenuta povodom Europske godine čitanja naglas (2013.), a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih, čiju potporu imamo i u novoj ministrici Bernardici Juretić. Ne zaboravimo da nam je potporu dala i predsjednica Republike Hrvatske gđa Kolinda Grabar-Kitarović. Valja spomenuti da nam se priključilo i Hrvatsko logopedsko društvo, a financijsku potporu dobili smo od Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ministarstva kulture, kao i donacije nekoliko sponzora. Poticanje čitanja u obitelji, u želji da se kod roditelja, ali i cjelokupnog društva, razvije svijest o važnosti čitanja kroz tri godine kampanje donijelo je već vidljive rezultate. Sve aktivnosti kampanje Čitaj mi! možete pratiti na mrežnim stranicama www.citajmi.info i društvenim mrežama Facebook i Twitter koje redovito ažuriramo. Ne treba naglašavati da je Hrvatsko čitateljsko društvo dobrovoljna udruga koja se bavi poticanjem, istraživanjem i unapređivanjem čitanja i pismenosti. Osnovano je sa svrhom unapređivanja kvalitete izobrazbe čitanja i pismenosti na svim razinama, razvijanja svijesti o utjecaju čitanja i važnosti pismenosti, promicanja razvijanja onog stupnja pismenosti i čitateljskih sposobnosti koje su u skladu s jedinstvenim mogućnostima svakog pojedinca te omogućavanja razmjene znanja i iskustava.

Snježana Berak, predsjednica HČD-a

Ne treba naglašavati ni to kako je posebno važno, u vrijeme kada izostaje redovna potpora države, redovito uplaćivanje godišnje članarine (30 kn) pa pozivam sve članove, pojedince i ustanove da to imaju u vidu. Imate li priliku, zagovarajte nas. Poseban poziv upućujem ograncima (18) na intenzivno aktiviranje i širenjem aktivnog članstva oživljavanje postojećih, osnivanje novih, kao i povezivanje u međusobnoj suradnji. Ogranci okupljeni oko nacionalnog projekta Natjecanje u čitanju naglas osmišljenog u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac Sisak, namijenjenog učenicima osnovnih škola od 3. do 8. razreda, dobar je primjer poticanja čitanja i razvijanja ljubavi prema čitanju. Projekt će HČD provoditi u partnerstvu sa sisačkom knjižnicom koja će ove godine aplicirati na natječaj Ministarstva kulture, stoga pozivamo članove na sudjelovanje. Više informacija možete naći na mrežnoj stranici http://www.nkc-sisak.hr/ natjecanje-u-citanju-naglas/. Obilježavanje datuma kao što su Svjetski dan čitanja naglas 24. veljače, Međunarodni dan darivanja knjiga 14. veljače, Međunarodni dan dječje knjige 2. travnja, Dan hrvatske knjige 22. travnja, Svjetski dan knjige i autorskih prava / Noć knjige 23. travnja, Međunarodni dan pismenosti 8. rujna te Mjesec hrvatske knjige 15. listopada – 15. studenog, prigodni su da svoje ideje, programe i projekte vezane za čitanje u svojim sredinama usmjerimo prema ljubiteljima knjige i čitanja, ali i prema potencijalnim čitačima. Za sve vas koji imate volju, a ne znate kako, obratite se Predsjedništvu koje će pomoći da načinite prve korake. Posebno me veseli sve veći odaziv naših članova, ali i onih koji to još nisu, na naš fotografski natječaj Smiješak... čitajte! koji je prošle godine obilježio desetu obljetnicu. Nastala izložba od devet radova, zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar, putuje hrvatskim knjižnicama (Požega, Bjelovar, Split, Križevci, Daruvar, KGZ) i ukoliko želite, možete je i vi ugostiti u svojim sredinama. Hrvatski fotosavez, kao sponzor i stručno oko u odabiru najboljih fotografija prikupljenih tijekom srpnja i kolovoza, pobjednike natječaja darovat će i opet svojim izdanjima.

TEMA BROJA

život, no osnova razvoja svakog pojedinca i dalje je pismenost kakvu odavna poznajemo. U narednom razdoblju nastavit ćemo raditi kao članica Međunarodne čitateljske udruge (International Literacy Association – ILA) i Europskog odbora ILA-e (International Development in Europe Committee) te FELA-e (Federation of European Literacy Associations), u kojima rade naši predstavnici. Nadamo se da će država donošenjem nove Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020. trajno skrbiti o kulturi čitanja u smislu redovite analize promjena društvenog konteksta čitanja, dosljedne podrške novim nacionalnim projektima te osiguranja financiranja, koordinacije i evaluacije njihove provedbe, osobito kada je u pitanju animiranje čitatelja najranije dobi, ali isto tako osmišljavanje posebnih mjera koje uključuju brigu za hrvatsku književnost i autore. Pozivam vas da nam se pridružite svojim aktivnostima, savjetima i prijedlozima jer pred nama je, kao što vidite, ponovo jedno dinamično i radno dvogodišnje razdoblje.

U planu je pokretanje kampanje za pomoć u čitanju osobama koje imaju poteškoća u svladavanju čitanja, osobama s disleksijom, gluho-slijepim osobama, osobama koje pohađaju dopunske škole i ostalima. Također planiramo partnersku suradnju s institutima, veleposlanstvima i udrugama na promicanju prava navedenih osoba. Stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti (8. rujna) ove godine ima za temu Motivacija i strategije za poticanje čitanja. Želja nam je saznati što je to što utječe na motivaciju za čitanjem i njen intenzitet, na koje načine učitelji, knjižničari, profesori, izdavači, djelatnici ustanova i udruga motiviraju, razvijaju pozitivne stavove i mišljenja o čitanju, potiču sklonost prema čitanju kod građana svih dobi, naglašavaju vrijednost čitanja, nagrađuju trud i šire interes te potiču unutarnju motivaciju za čitanje. Za sljedeću 2017. godinu predložena tema skupa je Koliko smo pismeni/nepismeni – digitalna pismenost našeg doba. Naime, nerazumijevanje pročitanog teksta ili nekritičko prihvaćanje neke informacije danas se u svijetu može nazvati nepismenošću. Razvoj novih tehnologija te sve veća važnost digitalne pismenosti pružaju nove mogućnosti za

Snježana Berak, magistra bibliotekarstva predsjednica HČD-a (2016. – 2018.)

TEMA BROJA: Znanje o čitanju Izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić zvelagic@ffos.hr ko uhvatljivo. Poznanstvenjivanje čitanja nužno mora biti višedisciplinarno i međudisciplinarno, s mnoštvom zainteresiranih disciplina (od pedagogije, psihologije, povijesti, medijskih i kulturoloških studija do ekonomije i prava) i mnoštvom zainteresiranih dionika koji razumiju korisnost čitanja i za pojedinca i za zajednicu, kojima je čitanje poziv i profesija, koji na čitanju zarađuju, koji odlučuju o kanonu vrijednom čitanja itd. Čitanje je istodobno i duboko asocijalan, eskapistički i subjektivan čin – toliko subjektivan da se katkad čini kako ga niti ne možemo odvojiti od pojedinca i o njemu nešto objektivno i znanstveno reći; a s druge strane, čitatelji su dijelovi interpretativnih zajednica koje tekstove apropriraju i tumače u skladu s kulturološkim, ideološkim i inim nazorima svoje sredine. Sva navedena (ne)znanja i dvojbe o čitanju posljednjih su 20-ak godina, kroz proces nazvan digitalnom revolucijom, dodatno potencirana. Među načine čitanja ubacilo se e-čitanje, samo što je takvo čitanje osmišljeno kao suprotnost čitanju tiskovina, a ne razlikuje niti različite čitateljske motive niti različite načine čitanja. Među za-

Ciljevi ovoga članka su dvojaki: dati kratki uvid u ishodišta današnjeg znanstvenog razumijevanja čitanja i predstaviti istraživanja u sklopu europskog projekta E-čitanje: evolucija čitanja u digitalnom dobu, prvoga međunarodnog znanstvenog projekta pokrenutog s ciljem analiziranja i razumijevanja modernih konteksta i praksi čitanja. Današnja znanja o čitanju ishod su brojnih empirijskih i teorijskih pokušaja razumijevanja čitatelja i njegovih motiva, od eksperimentalnih istraživanja kognitivnih vidova čitanja do spekulativnih uvida u figure povijesnih čitatelja. Tako su se slijedom načina interakcije s tekstom i svrhe čitanja oblikovale čitateljske figure (skolastički, humanistički, anarhični); slijedom poticaja za čitanje definirani su motivi (obrazovanje, usavršavanje, uživanje); slijedom činjenice da se u nekim razdobljima naglo povećava količina dostupnih tekstova uobličene su koncepcije triju čitateljskih revolucija (Gutenbergova, rotacijske preše, digitalna); slijedom načina na koji se tekst može čitati konstruirani su načini čitanja (intenzivno, ekstenzivno, udaljeno) itd. Čitanje je i čin i proces, čitatelj se kontinuirano mijenja, čitanje je progresivno i kumulativno i stoga znanstveno teš-

TEMA BROJA

interesirane znanstvene discipline ubacile su se računalne tehnologije, posebice programiranje, a među zainteresirane dionike moćne tehnotvrtke koje proizvode nove supstrate, poput tableta ili e-čitača, za čitatelja doslovce mašine bez prošlosti. Razumijevanje čitanja postalo je ponajprije raspravljanje o oprekama između fiksnog i fluidnog, između linearnog i nelinearnog, između analognog i digitalnog. S jedne strane, kao i tijekom prethodnih čitateljskih revolucija, čitatelji su dobili mnogo veći izbor jeftinijih (često i besplatnih) tekstova kojima se lako i brzo pristupa, a s druge strane istraživanja ukazuju na pad interesa za čitanje dužih estetskih i/ili informacijskih tekstova, čak se govori i o propasti kulture čitanja u umreženom svijetu lake zabave.

Čini se da znanstveni interes za čitanje nikada nije bio veći, a da istodobno o njemu znamo manje nego ikada prije. Rješenja se traže kroz međunarodne projekte koji bi komparativno i multidisciplinarno istraživali čitateljske navike i kontekste na različitim prostorima, u odnosu na različite književne vrste, u različitim demografskim skupinama i koristeći različite istraživačke pristupe. Jedan od prvih takvih projekata, europski projekt E-čitanje: evolucija čitanja u digitalnom dobu (detalji su dostupni na poveznici http://www.cost.eu/COST_Actions/isch/IS1404) pokrenut je u jesen 2014. godine s ciljem uspostavljanja istraživačke mreže, definiranja prikladnih metodologija i planiranja sustavnih istraživanja o razvoju čitanja u digitalnom dobu.

Afektivni pristup interaktivnosti čitanja Izv. prof. dr. sc. Renata Šamo Tijekom proteklih dvadesetak godina autori su intenzivno istraživali strategije čitanja, uvjereni da njihova učinkovita uporaba pridonosi boljem razumijevanju teksta. Sama riječ strategia potječe iz grčkog jezika i znači umjetnost ratovanja, to jest podrazumijeva najučinkovitije upravljanje vojnim trupama, bojnim brodovima ili zrakoplovima u nekoj isplaniranoj ratnoj operaciji. Preuzeta iz vojnog rječnika, u osnovi svojeg značenja sadrži planiranje, natjecanje, svjesno upravljanje i kretanje prema ostvarenju cilja – elemente koje možemo također uočiti u njezinu prenesenu značenju. No, to nije jedini termin koji se koristi u teoriji čitanja. Vještine, sposobnosti, tehnike, taktike, postupci i koraci samo su neki od primjera. Brojne su definicije strategija čitanja u relevantnoj literaturi, ali se ipak najčešće promatraju kao ciljna sredstva potrebna za tvorbu značenja, osobito onda kada dolazi do prekida u razumijevanju teksta (Kletzien 1991). Budući da im se raznovrsnost povećavala s porastom zanimanja za istraživanje čitanja, nije ih jednostavno klasificirati. No, ovdje ćemo se osvrnuti na dvije vrlo utjecajne paradigme koje se međusobno nadopunjuju. Prva podrazumijeva podjelu na kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne (društvene i afektivne) strategije, dok druga obuhvaća strategije čija primjena prethodi samoj aktivnosti čitanja, prati je ili pak slijedi nakon nje. U psihologiji učenja, primjerice stranog jezika, kognitivne strategije podrazumijevaju izravnu manipulaciju (mentalnu i/ili fizičku) materijalom kojeg nastojimo naučiti ili primjenu odgovarajuće tehnike na postavljeni zadatak, a cilj im je unaprijediti učenje. Tradicionalno obuhvaćaju analiziranje, zaključivanje, prijenos informacija iz jednog formata u drugi, bilježenje, sažimanje i slično pa njihova primjena

ovisi o specifičnostima zadatka, a još ih nazivaju strategijama rješavanja problema. Metakognitivne se strategije povezuju s višom razinom obrade podataka jer obuhvaćaju razmišljanje o procesu učenja, a primjenjuju se na razne zadatke zato što se povezuju s planiranjem, nadgledanjem, vrednovanjem i sličnim; nerijetko se poistovjećuju s načinom mišljenja i, štoviše, pojedincu omogućuju nadzor nad njegovom vlastitom spoznajom. U tom je slučaju, dakle, učenikova uloga vrlo konstruktivna i samim time zahtjevnija. Društveno-afektivne strategije (neki ih autori razdvajaju u dvije kategorije) uglavnom služe za kontrolu emocija i iskustava, održavanje motivacije, regulaciju stajališta, suradnju i traženje pomoći, a primjenjive su na vrlo različite zadatke. Drugim riječima, posljednja skupina u prvi plan ne samo da stavlja komunikacijsku dimenziju procesa učenja kroz intenzivno izlaganje jeziku/cilju u suradnji s ostalim sudionicima nego ujedno pridonosi subjektivnosti procesa učenja. Tako izražena individualnost prenesena na čitanje osobito dolazi do izražaja kada promotrimo Mathewsonov (1976) interaktivni model. Autor, naime, ističe da sam proces čitanja započinje našom odlukom čitati ili ne čitati neki tekst, na što pak utječu afektivni čimbenici kao što su stajalište, motivacija, raspoloženje i osjećaji. Stajalište o čitanju podrazumijeva vrijednosti, uvjerenja i zanimanje s kojima netko pristupa tekstu, a može se mijenjati ovisno o cilju čitanja (čitati da bi se uživalo u tekstu ili riješio neki ispitni zadatak, primjerice). Odluka o čitanju uvelike se zasniva na motivaciji, a među raznim motivima autor posebno navodi osjećaj pripadnosti, želju za dokazivanjem, potrebu za širenjem vlastitih spoznaja i estetske potrebe. Potječu li iz vanjskih izvora, ti su motivi bitni posebice za one koji tekst čitaju na stranom

TEMA BROJA

jeziku jer mogu utjecati na razvoj njihovog zadovoljstva čitanjem (kada im je, primjerice, tekst po svojoj temi zanimljiv, ali presložen da bi ga bolje razumjeli). U stvarnosti, dakle, čitatelj može biti potaknut značenjem teksta ili nekim vanjskim izvorom tako da se u njemu razvijaju određeni osjećaji dok čita tekst, što sve skupa utječe na raspoloženje koje ga prati tijekom ili poslije te aktivnosti. Mathewson (1994) je dvadesetak godina razrađivao svoj model potvrdivši središnju ulogu prvog konstrukta. Zaključio je, naime, da stajalište o čitanju određuje namjeru za čitanjem koja pak utječe na ponašanje pri čitanju. Pozitivno stajalište, skupa s motivacijom, čini preduvjet uspješnog čitanja. Usporedimo sada gore opisanu klasifikaciju sa strategijama čitanja promatranim po fazama u kojima se obično koriste. U pripremnoj fazi čitatelj planira proces čitanja i razmišlja kako će ga organizirati u skladu s potrebnim ili željenim ciljem. Najčešće selektivno usmjerava svoju pažnju tako što letimice pogleda tekst ili ilustrirane/grafičke priloge uz njega, očima preleti naslov i podnaslove da bi mogao predvidjeti sadržaj i vrstu teksta, glavne ideje i ključne poruke u njemu. Smatra se da takav pristup prije samog čitanja omogućuje bolje razumijevanje eksplicitnih (navedene u tekstu) i implicitnih (nisu navedene u tekstu, ali se podrazumijevaju) informacija pa je sada već uobičajena praksa u nastavi motivirati učenike za refleksivno čitanje kroz uvodnu raspravu o onome što znaju ili bi htjeli saznati o predstavljenoj temi, poticati ih na iznošenje pretpostavki o sadržaju teksta ili ih navoditi na određena očekivanja u vezi s tekstom i procesom čitanja. Dakako, glavni smisao svih tih pripremnih poteza leži u aktiviranju znanja kojim čitatelj već raspolaže kada se suoči s tekstom. Od trenutka kada počinju čitati tekst čitatelji primjenjuju niz strategija pomoću kojih nadgledaju i pomno analiziraju sam proces. Njihov se konstruktivizam zasniva na nizu zaključaka kojima stalno propituju tekst nastojeći razumjeti ono što su već pročitali, odrediti relevantnost informacija i povezati prethodni dio s onim što tek slijedi. Zadatak im pritom nije samo doslovno razumjeti značenje teksta pronalazeći odgovore na relativno jednostavna pitanja, nego i dodatno razraditi ideje u tekstu prema važnosti koju im osobno pripisuju. Čitajući tekst manje-više nelinearno (čitanje je vrlo rijetko potpuno linearan proces) ili predviđajući osnovne podatke pomoću konteksta u kojem su predstavljeni, čitatelji u toj središnjoj fazi provode neku vrst inspekcije nad tekstom da bi mogli/znali konstruirati njegovo značenje i tako ga razumjeli. Nekim se strategijama, kao što su provjera plana, nadgledanje tvorbe značenja ili zaključivanje, vraćaju nakon čitanja, ali im ta završna faza služi za cjelovito sažimanje informacija, uglavnom da bi mogli sagledati opisanu problematiku izvan teksta i potencijalno ostvariti komunikaciju s drugima. Stoga učenike često pitaju što su naučili, jesu li ispunili postavljeni cilj, jesu li njihova predviđanja bila točna, što misle o pročitanom i slično. Drugim riječi-

ma, sami vrednuju svoje rezultate čitanja prema početnim planovima i očekivanjima, važnosti koju tekst ima za njih osobno, budućoj koristi i/ili zadovoljstvu koje povezuju s onim što su pročitali i slično. U svemu navedenom mogli bismo prepoznati strategijski osviještenog čitatelja koji je uspio razviti sposobnost selektivnog i fleksibilnog ponašanja prije, za vrijeme i poslije čitanja. Da bi dostigao razinu strategijskog čitanja, potrebna mu je odgovarajuća poduka, prilagođena širokom spektru njegovih specifičnosti, koja bi se posredno ili neposredno provodila u različitim kontekstima, s različitim ciljevima čitanja i sa žanrovski bogatim materijalom. Proizlazi, dakle, zaključak da nije nužno samo naučiti čitati, nego znati kako čitati učinkovito – s maksimalnim razumijevanjem teksta i/ili užitkom čitanja kao ozbiljnim preduvjetom za zauzimanje autonomnog, kritičkog stajališta prema tekstu (ponekad i njegovu autoru). Napomena: Više o strategijskoj dimenziji čitanja vidjeti u Šamo 2014. Literatura: 1. Kletzein, S. B. (1991). Strategy use by good and poor comprehenders reading expository text of differing levels // Reading Research Quaterly 26, 1(1991), 67-85. 2. Mathewson, G. C. (1976). The function of attitude in the reading process // Theoretical Models and Processes of Reading / ur. H. Singer i R. B. Rudell. Newark, DE : International Reading Association, 1976. Str. 655-676. 3. Mathewson, G. C. Model of attitude influence upon reading and learning to read // Theoretical Models and Processes of Reading / ur. R. B. Rudell, M. P. Rudell i H. Singer. Newark, DE : International Reading Association, 1994. Str. 1131-1161. 4. Šamo, R. Čitanjem do spoznaje, spoznajom do čitanja. Zagreb : Učiteljski fakultet, 2014.

TEMA BROJA

Čitateljske grupe za nemotivirane čitatelje (aliterate) Mr. sc. Ivana Bašić ivana.basic.baj@gmail.com smo o razvijanju kulture razgovora te razvoju čitateljskih interesa i motivacije. Predavanja i radionice povezane uz rad u čitateljskim grupama u osnovnim školama održale su knjižničarke Iva Šišak (OŠ Mladost) i Darija Talić (OŠ Tina Ujevića) koje vode svoje čitateljske grupe. Po završetku edukacije svim volonterkama izdana je potvrda o usavršavanju, na temelju koje su mogle početi s radom u čitateljskim grupama za nemotivirane čitatelje. U OŠ Petra Preradovića održali smo deset susreta s učenicima drugih razreda (grupa na hrvatskom jeziku) koji su bili podijeljeni u dvije grupe i pet susreta s učenicima četvrtih razreda (grupa na engleskom jeziku). Za rad smo birali kratke priče koje svojim izrazom omogućuju jezične igre, kao i ulomke dužih pripovijesti i romana s kojima smo mogli nastaviti rad na sljedećem susretu (što je uvijek ostavljalo prostora za znatiželju po principu nastavit će se...). U sve tri grupe djeca su bila jako sklona igrama riječi, vrlo otvoreno su glumili, stvarali svoj jezik, dramatizirali scene, oslikavali prizore i likove. Radili smo s djecom koja se teško socijaliziraju, koja su hiperaktivna, koja imaju posebne interese, problem s autoritetom te poteškoće u čitanju i pisanju. Veći broj ih je otprije posjećivao logopeda, defektologa i psihologa. Prvi su susreti bili izuzetno zahtjevni jer je grupna dinamika bila zaoštrena tolikim različitim potrebama vrlo osebujnih pojedinaca. Izazov se sastojao u tome da se djeci održi pažnja na priči, ali da se istovremeno ostvare dodirne točke s njihovim osobnim iskustvom. U tome smo uspjeli nakon nekoliko susreta kad su se djeca povezala s likovima, od kojih su neki postali njihov zaštitni znak u grupi. U Školi za cestovni promet održali smo pet susreta u maloj grupi od šest učenika. U radu smo se koristili ulomcima tekstova te knjigom Pričosvijet Johna i Caitlin Matthews, koja nam je služila kao motivacija za stvaranje osobnih priča. Primjena ove knjige, odnosno prekrasnih ilustracija karata te igara povezanih s ilustracijama, pokazala se izuzetno poticajnom i zabavnom. Ova grupa posebna je bila po tome što je okupljala nekoliko nemotiviranih i nekoliko motiviranih čitatelja, a to je pridonosilo zanimljivosti susreta. Članovi čitateljske grupe stvarali su svoje priče i prepričavali ih u grupi, dijelili informacije o pročitanim knjigama koje nisu na popisu obvezne lektire, čitali su ulomke iz odabranih knjiga, recitirali svoje omiljene pjesme, uključujući i svoje radove. Nakon svake teme razgovarali su o povezanosti teksta s njihovim osobnim iskustvima, o asocijacijama, mislima i porukama koje im jako znače u svakodnevnom životu, kao motivacija i podsjetnik na vrijednosti koje su im u životu važne.

Udruga Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju prošle je godine osmislila projekt namijenjen djeci i mladima s poteškoćama u čitanju i smanjenom motivacijom za čitanje. Projektnu ideju poslali smo u obliku pisma namjere svim osnovnim i srednjim školama s područja grada Zagreba, a odazvalo nam se nekoliko škola od kojih smo kao suradnike izabrali dvije: Osnovnu školu Petra Preradovića i Školu za cestovni promet. Partnerima u projektu ponudili smo stručno vođenje čitateljskih grupa jednom tjedno po dva školska sata, uz mogućnost osnivanja čitateljskih grupa na stranim jezicima za učenike s lošim predznanjem i smanjenom motivacijom za učenje stranih jezika. Aktivnostima je bila predviđena tijesna suradnja sa školskim knjižničarom/knjižničarkom za koje smo predvidjeli suradnički status kako bi se s vremenom podučili i osamostalili u vođenju čitateljskih grupa. Na taj način omogućili smo da se ova korisna aktivnost i nakon provođenja projekta nastavi njegovati i razvijati u školi. Partneri su se obvezali da će osigurati prostor u kojem će se rad s članovima grupe moći nesmetano odvijati. Najvažnije je bilo osigurati termin koji garantira nesmetan rad s korisnicima jer je teško postići koncentraciju na sadržaj priče ako nemamo mir. Računali smo da ćemo u grupama imati barem jedno ili dvoje hiperaktivne djece koja se teško koncentriraju na aktivnosti koje traže dosljednost i čvrsto uporište u sebi, pa je miran prostor zaštićen od vanjskih utjecaja od presudne važnosti za uspješan rad. Partneri su se obvezali na kopiranje materijala za rad koji smo ograničili na najviše dvije stranice po polazniku radionice (u jednom susretu). Planirali smo raditi na kratkim pričama pa smo procijenili da nam je toliko dovoljno za održavanje programa. Projekt smo oglasili na mrežnim stranicama Volonterskog centra i krenuli s prikupljanjem prijava, a na temelju pisma motivacije koje su nam volonteri slali zajedno s prijavom za sudjelovanjem u projektu. Interes je bio velik. Nekolicina ih je odustala do početka održavanja edukacije koju smo ostvarili od 10. do 20. ožujka 2015. godine. Za petnaest volonterki organizirana je edukacija u dvije grupe, jutarnjoj i popodnevnoj, u prostorijama naše Udruge. U obveznih osam sati edukacije osmislili smo četiri predavanja i četiri sata vježbi s ciljem da se polaznice upoznaju s osnovnim principima rada u grupama, ali i da imaju priliku postaviti pitanja o svim temama predavanja. Upoznali smo ih s osnovnim principima rada i biblioterapijskim principima rada na tekstu, govorili smo o posebnostima rada s aliteratima, o ulozi voditelja (priprema za susret, odabir literature). Predstavili smo igre u čitateljskim grupama i vježbali smo vođenje razgovora. Na kraju edukacije razgovarali

TEMA BROJA

U radu s čitateljskim grupama za nemotivirane čitatelje naišli smo na nekoliko poteškoća, o kojima smo razgovarali na povremenim sastancima radnog tima Udruge. Morali smo preispitati svoja zapažanja o uspješnosti odabira literature, načinu vođenja grupe i ostvarivanju zadanih ciljeva. Primijetili smo da je teško voditi grupu u kojoj svi članovi imaju velike poteškoće u koncentraciji ili socijalizaciji, stoga smo odlučili u sljedećem projektu više voditi računa o tome da jedno ili najviše dvoje djece u grupi ima teže poteškoće – tako će i oni imati veću korist od ovakvog načina rada. Drugim riječima, donijeli smo odluke koje se tiču ostvarivanja bolje grupne dinamike, kvalitetnije realizacije ciljeva i jasnije formuliranih zahtjeva prema sebi i

suradnicima. Bili smo zadovoljni što smo postigli osjećaj povezanosti u grupama, kao i osjećaj zadovoljstva tijekom izvođenja igara i stvaranja samostalnih radova. Djeca su pokazala veliki interes za razgovor o svojim iskustvima na osnovu pročitanog teksta, kao i veliku potrebu za dramatizacijom i vizualizacijom sadržaja – osjetilna integracija bila je ključ osjećaja zadovoljstva. Možemo zaključiti da je ovaj pilot-projekt naše Udruge bio uspješan kao prvo otkrivanje terena, ali da svakako još puno toga moramo usavršiti i osmisliti prije nego što čitateljske grupe za nemotivirane čitatelje zažive kao model koji ćemo moći prenositi drugima, uz jasne parametre vrednovanja postignutih rezultata.

Pas kao motivator za razvoj čitanja i čitalačkih vještina u programu Čitaj (o) psu – R.E.A.D.® Goranka Rosanda Furlan Aleš Furlan Uključivanje djeteta u program Čitaj (o) psu – R.E.A.D.® dovodi do terapeutskog utjecaja knjige na dijete, odnosno čitanja s ciljem olakšavanja svladavanja čitanja i komunikacijskih vještina djeci s poteškoćama u čitanju, teškoćama u razvoju, intelektualnim teškoćama i emocionalnim poteškoćama uz pomoć nekonvencionalnog motivatora – obučenog kućnog ljubimca, psa. Pet-terapija kao inovativna metoda rada ima znanstvenu podlogu pozitivnog učinka koje donosi interakcija ljudi sa životinjama: od opuštenosti do povećanja samopoštovanja i empatije. Čitanje psima djeluje opuštajuće na korisnika. Pas pažljivo sluša, ne procjenjuje, ne kritizira. Djeca počinju bolje čitati, zaboravljaju na poteškoće, lakše razumiju pročitani tekst i o njemu razgovaraju. Postaju samopouzdanija, društveno snalažljivija te se lakše uključuju i u druge aktivnosti. Dok čita ili prepričava sadržaj, dijete nitko ne ispravlja te se upravo na taj način potiče njegovo samopouzdanje, razvija osjećaj sigurnosti i volja za napretkom. Sustavnim praćenjem učenika s teškoćama u čitanju uočeno je kako često ne žele sudjelovati u nastavnom procesu kad se od njih očekuje da čitaju pred razredom, zbog čega vrlo često remete rad i svojim razrednim kolegama. Reakcije psa djecu potiču na daljnje čitanje. Terapijski psi idealna su potpora djeci s poteškoćama u čitanju jer ne kritiziraju, ne izruguju i ne ocjenjuju. Pas mirno sjedi i strpljivo čeka da dijete završi s čitanjem. Sudionici programa Čitaj (o) psu – R.E.A.D.® postaju bolji čitatelji, razvijaju samopoštovanje, aktivno se uključuju u vršnjačke rasprave, ali i u sve druge društvene aktivnosti, dakle, pokazuju napredak u komunikacijskim

Kroz višegodišnji rad volontera/članova Udruge za pet therapy Indeficienter s djecom predškolske i rane školske dobi uočeno je da ima sve više poteškoća u čitanju te povezanih problema koji iz toga proizlaze. Problemi u čitanju obuhvaćaju 25 – 30 % hrvatske djece. Neki od najčešćih problema su disleksija i mucanje, ali i problemi u čitanju povezani sa sramom od javnog nastupa, smanjenim samopoštovanjem, nesigurnošću i općenito sramežljivošću. Povezani problemi koji proizlaze iz problema u čitanju su: strah od neuspjeha, sramežljivost, poremećaji u ponašanju, agresija, auto-agresija, ADHD/ADD, somatski simptomi kao što su glavobolje, vrtoglavice, bolovi u trbuhu, neurološki i psihološki poremećaji poput tikova, depresija, smanjeno samopoštovanje, odbijanje čitanja ili izlaganja pred vršnjacima, smanjena želja za daljnjim školovanjem itd. Osim navedenoga uočena je i nemotiviranost za čitanje. Djeca sve više zanemaruju čitanje uslijed ubrzanog rastućeg trenda uporabe računala, tableta, pametnih telefona, igraćih konzola i sl., ali i zbog činjenice da roditelji zbog financijske krize moraju raditi više te manje vremena provode sa svojom djecom, stoga ih često vode u trgovačke centre, igraonice te u najboljem slučaju na igrališta. S obzirom na to da dijete provodi više vremena samo ispred televizora ili računala, ono postaje sve više usamljeno, manje socijalizirano, informacije mu bivaju servirane, uslijed čega ono ne istražuje, ne mašta i ne zaključuje, provodi puno vremena u kući, ne dobiva nova znanja, stoga je i u nemogućnosti razumjeti kompleksnije riječi, manje je pismeno te koristi sve manje i manje svoje intelektualne kapacitete.

TEMA BROJA

2. Vrijeme iskorišteno za čitanje povećava opću pismenost i čitanost u Hrvatskoj, a time i sva povezana znanja. 3. Djeca daju procjene i stavove bez straha od kritiziranja. 4. Djeca imaju osjećaj da ih netko čuje i sluša (pas) bez stalnog ispravljanja. 5. Podržavajuća okolina koja istodobno zahtijeva uključivanje od strane djeteta – djeca uče javno izlagati bez straha od neuspjeha. 6. Rješavaju se problemi manjka samopoštovanja, samoće, depresije, agresije i autoagresije jer pas predstavlja bezuvjetno prihvaćanje i vjernog prijatelja. 7. Olakšanje od osjećaja savršenstva – djeca često imaju osjećaj da zadatak moraju savršeno prezentirati jer im škola i/ili obitelj postavljaju previsoke ljestvice očekivanja. 8. Motivacija za smisleno učenje, motivacija za dolazak na sat zbog psa (u zabavnom okruženju). 9. Povećana empatija i suosjećanje (djeca razvijaju pozitivan osjećaj brige prema životinjama što rezultira smanjenom agresijom prema svim drugim živim bićima). 10. Povećana komunikacija među vršnjacima i s moderatorom. 11. Povećana volja za preuzimanjem rizika (rizika od pogrešnog odgovora), rješava se problem manjka samopoštovanja i srama. 12. Dijete preuzima ulogu voditelja (ono čita psu) – uz kontrolu moderatora.

vještinama paralelno izgrađujući samopouzdanje i socijalne vještine. Osim navedenoga vidljive su i dodatne prednosti: djeca radije izlažu te unaprjeđuju javno izlaganje i u drugim školskim predmetima, a čak se poboljšava i osobna higijena (preuzeto iz rezultata programa R.E.A.D.® iz SAD-a). Provedbom programa Čitaj (o) psu – R.E.A.D.® te uključivanjem terapijskih timova u odgojno-obrazovni proces očekuje se pozitivan utjecaj na cjelokupni razvoj učenika uključenih u isti, a posebice na razvoj motoričkih vještina, komunikacijskih kompetencija te socijalno-emocionalni razvoj. Rezultati su mjerljivi putem evaluacijskih listi. Pozitivan utjecaj boravka terapijskih pasa u odgojno-obrazovnim, kulturnim i socijalnim ustanovama reflektira se i na ostale učenike, njihove roditelje te djelatnike istih (opuštenija radna atmosfera, pojačana komunikacija svih subjekata) što sve zajedno rezultira i pozitivnom slikom ustanove u kojoj se Program provodi te boljom interakcijom s lokalnom zajednicom. Pas pomaže djetetu razviti osjećaj empatije te ga uči o potrebama životinja što rezultira stjecanjem sposobnosti prihvaćanja drugih, ali i sebe. Razlog tomu je što su životinje neverbalne, u određenim segmentima različite od ljudi, imaju potrebe koje ne mogu samostalno zadovoljiti, neovisne su o svom ponašanju te život žive ovdje i sada. Pas je ne samo motivator nego i katalizator, medij i na taj način dovodi do izgradnje autonomije i prihvaćanja različitosti kod drugih, a tako i sebe. Prolazeći kroz procese programa Čitaj (o) psu – R.E.A.D.®, dijete smanjuje osjećaj tjeskobe i uspostavlja osjećaj smirenosti. U nazočnosti psa omogućeno mu je da bude sposobno proći kroz emocionalno teške sadržaje (npr. traumatične rastave braka, fizičko/verbalno nasilje u obitelji) jer se u blizini psa osjeća zaštićeno i sigurno. Također, dijete je sposobno zaštititi životinju i bdjeti nad njom čime poboljšava svoju vlastitu sposobnost obrane te osnažuje svoje samopouzdanje i sposobnost da preuzme odgovornost za sebe i svoje postupke. Prateći interakciju djeteta i životinje, prateći procese i mehanizme koji je pokreću te prateći napredak djeteta u razvoju emocionalne i socijalne inteligencije, Program može omogućiti kriterije da se čitanje s teškoćama ili nerado čitanje kod djece pretvori u spremno i uvjerljivo čitanje na brižan, pozitivan i podržavajući način uz pomoć psa i moderatora. (Massengill Shaw 2013: 370). Rezultati koje postižu djeca uključena u program Čitaj (o) psu – R.E.A.D.®:

Program Čitaj (o) psu – R.E.A.D.® povećava generalnu načitanost djece uključene u njega, povećava broj diskusija oko knjiga te povećava generalno znanje što se odražava na to da će djeca postati educiranije, kreativnije i sposobnije odrasle osobe. Životinje – terapijski psi u Udruzi za pet therapy Indeficienter – idealna su potpora djeci s poteškoćama u čitanju jer psi ne kritiziraju, ne izruguju i ne ocjenjuju; terapijski pas mirno sjedi i strpljivo čeka da dijete završi s čitanjem. Djeca se nalaze u sigurnom i opuštenom okruženju pa su time i motivirana za aktivnosti, a osim toga javljaju se sljedeće nuspojave: smanjen krvni tlak, smanjena razina stresa, smanjena depresija, smanjena anksioznost, proizvodnja pozitivnih hormona kao što su oksitocin, serotonin i prolaktin, povećana socijalizacija, povećana motivacija za učenjem, čitanjem i stalnim napretkom.

1. Djeca preuzimaju obveze i odgovornost i imaju dovoljno vremena da vježbaju čitanje u relaksirajućem okruženju.

2 10

TEMA BROJA

Od prisile do radosti čitanja – izazov školskom knjižničaru Ivana Vladilo ivana.vladilo@gmail.com tijekom svih nižih razreda budu uzor svojoj djeci u čitanju umjesto da ih tjeraju na čitanje. No, ovim projektom roditeljima ne samo da skrećemo pozornost na važnost čitanja već ih praktično pridobivamo da tijekom pet dana na različite načine čitaju sa svojom djecom te da tako provodeći vrijeme, dožive lijepe trenutke koje će dugo pamtiti. Hoće li možda promijeniti i svoje navike – odlučit će sami, no školski im knjižničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, nego ih je uputio što da čine i motivirao da kroz pet dana taj model i iskušaju. Tulum s(l)ova3 nacionalni je projekt (u suradnji s HUŠKom – Hrvatskom udrugom školskih knjižničara), a bavi se poticanjem i popularizacijom čitanja i čitanjem iz užitka kroz dvije faze. Prva je faza noćni čitateljski susret u školskoj knjižnici tijekom listopada, a druga čitanje u lokalnoj zajednici. Školski su knjižničari projekt unaprijedili, posebno u fazi čitanja u lokalnoj zajednici te je, zahvaljujući kreativnosti mentora i učeničkom zanimanju, u nekim sredinama poprimio značenje izvanrednog kulturnog i društvenog događanja. Čitanjem do zvijezda – natjecanje u znanju i kreativnosti4 projekt je koji je iz regionalnog osnovnoškolskog izrastao u nacionalni za osnovne škole, ali prema želji učenika potaknuo i srednjoškolsko natjecanje koje zbog svoje specifične provedbe postaje zasebnim projektom. U osnovnim školama čitaju se nelektirni naslovi i izrađuje plakat. U srednjim školama čitaju se tri nelektirna i jedno lektirno djelo te se izrađuje multimedijski uradak koristeći aplikaciju po izboru, a s ciljem poticanja na čitanje djela, te se cijelo natjecanje odvija online. Svi projekti i sve aktivnosti promicanja čitanja koje provodi HMŠK na državnoj razini ili njeni članovi u svojim školskim knjižnicama ili regionalno, vrijedan su doprinos razvijanju čitalačkih kompetencija u najširem smislu. Iako se školska knjižnica često percipira kao mjesto posudbe lektire i logistička podrška predmetu Hrvatski jezik, ne prihvaćamo takvo razmišljanje. Školski knjižničari promiču čitanje općenito, a podrška su svim predmetima. Kao što je obitelj uzor u razvijanju čitalačkih navika u ranoj dobi, i nastavnici bi – koristeći knjižnične resurse – itekako mogli povećati učeničke informacijske i čitateljske potrebe i naviku korištenja knjižnične građe. Knjižničari to rade na različite načine: osnivanjem školskih čitateljskih klubova, opremanjem ugodnih čitateljskih kutaka, pripremanjem kvizova iz lektire, organizacijom susreta s piscima, digitalizacijom lektirnih naslova, prenošenjem lektire u strip,

U suvremenom promišljanju knjižničarstva kao praktične djelatnosti i zanimanja još su samo školski knjižničari oni koji u svom opisu poslova imaju obuhvaćene apsolutno sve aspekte struke. Oni moraju biti jednako vrsni u provođenju nabavne politike, organizaciji knjižničnih zbirki, klasifikaciji i katalogizaciji, predmetnom označivanju, pripremanju i osiguravanju dostupnosti izvora informacija, izgradnji multimedijske i elektroničke zbirke, promicanju čitateljskih navika i pismenosti općenito, educiranju u informacijskim i informatičkim vještinama. Uz to organiziraju i provode javnu i kulturnu djelatnost, kroz aktivnosti školske knjižnice promiču školsku ustanovu. No, najveći dio obveza školskog knjižničara s najvećim postotkom u radnoj normi jest neposredna odgojno-obrazovna djelatnost, tj. izravan rad s učenicima (koji, ne zaboravimo, nisu jedini korisnici školske knjižnice). Uza sve to, školski je knjižničar soloknjižničar, one pearson librarian kojemu treba podrška strukovne zajednice i mogućnost svakodnevne komunikacije barem u virtualnom, ako je već rijetka u stvarnom okružju. Treba mu i mjesto na kojem će svoj rad i postignuća učiniti javno vidljivima, vidjeti što radi kolega iz susjedstva i razmijeniti i dobra i loša iskustva. Uostalom, dijeljenje je itekako vrijedna i važna ekonomizacija u struci. Slijedom takvog razmišljanja, u samim početcima korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u školskoknjižničarskoj praksi okupljena je NET-grupa: nekoliko entuzijasta čija je misija educiranja školskih knjižničara u uporabi IKT-a kroz praktične radionice i poticanja mrežne suradnje prerasla u formalnu strukovnu udrugu Hrvatska mreža školskih knjižničara (HMŠK)1. Prvobitna usmjerenost na edukaciju kolega, koja i dalje ostaje trajnim programom Udruge, dopunjena je osmišljavanjem i pokretanjem, uz sveobuhvatnu logističku podršku HMŠK-a, različitih projekata i programa. Školska knjižnica prava je Gormanova postojana knjižnica: u kojoj tehnologija i tradicija moraju biti uravnotežene, stoga projekte i aktivnosti poticanja čitanja držimo posebno važnima, a nekima se uistinu možemo i pohvaliti, kako uspješnom višegodišnjom provedbom tako i impresivnim brojem sudionika. Čitamo mi, u obitelji svi2 nacionalni je projekt obiteljskog čitanja koji se provodi u trećim razredima osnovnih škola, poznat i kao knjižnična naprtnjača (ruksak). Projektom Čitamo mi, u obitelji svi roditeljima skrećemo pozornost na činjenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da

TEMA BROJA

prikupljanjem motivacijskih materijala kojima će motivirati na čitanje lektirnih i nelektirnih djela, učeničkim preporukama za čitanje, hodajućim čitanjem, biciklirajućim čitanjem, čitanjem naglas i prilagodbom tekstova učenicima s poteškoćama... Prisilu čitanja preobraziti u cjeloživotni čitateljski užitak – najveći je izazov svakog školskog knjižničara.

Bilješke: 1. URL: https://sites.google.com/a/knjiznicari.hr/knjiznicari/ 2. URL: https://www.facebook.com/cmuos/?fref=ts 3. URL: https://www.facebook.com/Tulumslova/?fref=ts 4. URL: https://www.facebook.com/CitanjemDoZvijezda/?fref=ts

Pluriperspektivističko čitanje lektirnih djela mr. sc. Emica Calogjera Rogić emica.calogjera@skolskaknjiga.hr Strategije koje se odnose na različite perspektive čitanja omogućuju čitateljima širi pogled na temu djela produbljujući njihovo razumijevanje i sposobnost empatije (McNeil 1984). Pluriperspektivističko čitanje jest strategija čitanja koja čitatelje vodi kroz tekst s različitih stajališta omogućujući im da razmotre drukčije načine razmišljanja o istoj temi osim vlastita. Ta se strategija primjenjuje u nekoliko koraka: učenici čitaju tekst (ulomak ili cjelovito djelo) prvi put. Potom se određuju različite perspektive koje će se proučavati i koje se mogu povezati s važnim idejama ili konceptima u tekstu. Učenici se organiziraju u suradničke skupine (troje ili četvero učenika) i svakoj se skupini dodjeljuje jedna perspektiva na temelju koje će prepoznati probleme, osjećaje i posljedice iz dane perspektive. Učenici ponovno čitaju tekst tražeći tvrdnje ili informacije koje su posebno važne za njihovu perspektivu. Prikupljene informacije ispisuju u grafičkom prikazu zajedno s komentarima utemeljenim na čitanju iz svoje perspektive. Slijedi diskusija o novim uvidima koje su stekli čitajući tekst s drukčijeg motrišta. Kao zaključak učenici pišu sažetu izjavu o svojem gledištu, a mogu i napisati usporedbu svojih dosadašnjih i novih iskustava te uvida koje su stekli čitanjem. Prednosti su pluriperspektivističkog čitanja to što ta strategija povećava broj jednakovrijednih različitih zaključaka i uopćavanja koji se mogu iščitati iz zadanog teksta te što učenici čitaju s većim emocionalnim angažmanom i razvijaju empatiju prema stajalištima koja se razlikuju od njihovih. Usto je učenicima ponuđena struktura prema kojoj ponovno čitaju tekst kako bi uočili i izdvojili ideje i informacije koje su u prvom čitanju previdjeli te tako postaju vještijima u izdvajanju posebnih informacija koje se odnose na alternativne načine razumijevanja teksta. Ta se strategija može primijeniti u nastavi u osnovnoj i u srednjoj školi na najrazličitijim vrstama tekstova.

Svrha je izlaganja predstaviti strategiju pluriperspektivističkog čitanja kao jednu od metoda poučavanja koja potiče veći emotivni i intelektualni angažman mladih čitatelja, pridonosi razvoju vještine uočavanja i izdvajanja informacija u tekstu koje se odnose na alternativne načine razumijevanja književnog teksta te povećava broj legitimnih različitih čitanja odabranoga književnog teksta. Opće je prihvaćen opis čitanja kao proces čitateljeva oblikovanja značenja onoga što čita. Taj opis čitanja pokazuje značenje čitateljeve aktivne uloge u oblikovanju smisla teksta (Grosman 2010). Značenje teksta nastaje u čitateljevu predodžbenom svijetu na temelju njegova cjelokupnog znanja o svijetu, prethodnih čitateljskih iskustava te pripadnosti određenoj društveno-kulturnoj zajednici koja određuje njegovo razumijevanje teksta i razvoj njegove čitateljske sposobnosti. Praksa obrade lektirnih djela u našem osnovnoškolskom obrazovanju još se uvijek temelji na otkrivanju autorove namjere najčešće sadržane u pitanju koja je poruka teksta i pristupu koji značenje traži jedino unutar teksta. Analiza književnog djela provodi se s pomoću navođenja formalnih odrednica kao što su mjesto i vrijeme radnje, glavni i sporedni likovi, dijelovi fabule, primjeri za stilske figure i slično, no najčešće se ne objašnjava funkcionalnost tih elemenata u cjelini umjetničkog djela. Čitanje kao čin stvaranja značenja i aktivna uloga čitatelja u interpretiranju književnih tekstova nisu dio tradicionalnih metodičkih pristupa lektirnim djelima koji počesto djeluju demotivirajuće na potencijalne čitatelje, pa je stoga važno primjenjivati nove metodičke pristupe koji potiču veću angažiranost čitatelja u interpretaciji književnog teksta, uzimajući u obzir to da svaki čitatelj u čitanje unosi svoja očekivanja, prethodna znanja i iskustva. Čitatelj nijednom tekstu ne pristupa kao neutralni subjekt, nego uvijek kao osoba s kulturno uvjetovanim razumijevanjem i obzorom očekivanja (Jauss 1982).

2 12

TEMA BROJA

Djelotvorni programi narodnih knjižnica u osnaživanju čitalačkih aktivnosti Snježana Berak snjezana.berak@knjiznica-bjelovar.hr

Činjenica je da djeca i mladi danas sve manje čitaju, stoga je usađivanje istinske ljubavi prema čitanju preduvjet toga da djeca uranjaju u knjige kao u druge dimenzije, fiktivne svjetove, da uživaju u bogatstvu jezika i da na taj način prikupljaju materijal za izgradnju svoje osobnosti. Čitajući prirodno i spontano (kakav razvoj jezika i treba biti), osoba usvaja različite izraze, širi fond riječi i povećava sposobnost usmenog i pismenog izricanja vlastitih misli. Dok čitamo iz zadovoljstva, punimo se znanjem kao enciklopedija, razne se informacije s lakoćom ugrađuju u trajnom pamćenju. Ukoliko dijete zavoli čitanje, bit će uvijek nagrađeno onim osjećajem kada se knjiga jednostavno ne može ispustiti iz ruku iz puke znatiželje (što će biti dalje?) i postajat će sve ovisnije o toj aktivnosti zbog koje se zaboravlja na vrijeme. Roditelji su ti koji trebaju potaknuti kritičko mišljenje, dok će se kasnije ono razvijati samo. I konačno, kako ne bismo mislili da je Milka sinonim za kravu, da Coelho radi u Jamnici, a da je Miroslav Krleža prepisao knjigu s interneta, čitanje je aktivnost koju trebamo usaditi djeci od najranije dobi, to je naš civilizacijski zadatak. Nedovoljnu vidljivost knjižnica u ovom procesu potrebno je promijeniti po hitnom postupku. Postanu li korisnici roditelji s bebama i malom djecom, možemo reći da nam se smiješi budućnost jer je čitanje od najranije dobi, kao što smo već naglasili, veoma važno upravo zbog navike koju stvaramo. Treba osvijestiti i to da nitko nikada ne prestaje učiti čitati, čak i kao odrasle osobe susrećemo se s novim riječima i moramo razvijati čitalačku izdržljivost i čitateljske navike. Knjige pisane posebno za djecu imaju neprocjenjivu vrijednost jer im mogu ponuditi mnogo koristi, a ta će vrijednost vjerojatno biti dio njihovih života čak i u odrasloj dobi. Neizostavno je izdvojiti vrijeme i posebnu pažnju posvetiti čitanju djeci kako bismo ih navukli da istražuju i da svojim pitanjima uvijek traže nove odgovore. Ljubav prema čitanju počinje sa slikovnicama, časopisima i velikim knjigama za roditelje, a završava posjetom i čestim boravkom u knjižnici. Čitatelje koji smatraju da je čitanje važan dio njihove svakodnevice možemo nazvati i motiviranim čitateljima. Oni uživaju u sadržaju, zapletu, humoru i slikama koje u njihovoj svijesti proizvodi tekst dok ga čitaju. Oni čitaju sve i svugdje i njihove se aktivnosti u angažiranosti kod procesa čitanja zbivaju automatizirano. Čitanje nas čini sretnijima i zdravijima. Čitanje knjiga čini nas opuštenijima, oslobađamo se negativnih emocija, uključujući i stres. Samo šest minuta čitanja dnevno smanjuje stres za dvije trećine, a smatra se efikasnijim u suzbijanju stresa i od šetnje, sporta, pa čak i od slušanja muzike. Kada se naš mozak koncentrira na čitanje, smanjuje se napetost u mišićima. Čitanje potiče

Percepcija koja prati zadaću narodnih knjižnica kao mjesto poticanja čitanja iz užitka, čitanja iz zabave ili dobrovoljnog čitanja, sasvim je zadovoljavajuća. Naime brojna su istraživanja pokazala da upravo takvo čitanje utječe na postignuća u akademskim zvanjima. Od narodnih knjižnica i knjižničara očekuje se upravo to da rade na razvoju čitanja, da svojim kvalitetnim programima poduzimaju sve moguće mjere kojima razvijaju čitateljske navike u stvorenom poticajnom okruženju. Na sveopće zadovoljstvo danas knjižnice, razvijajući svoje strategije, sve više postaju prema svim mjerilima mjesta koja podmiruju potrebe svojih korisnika, čitatelja, provodeći poticajne programe čitanja izvan formalnoga nastavnog okružja. Uvođenjem visokokvalitetnih usluga za korisnike knjižnicama daje novo značenje. Narodne knjižnice kao ustanove koje poučavaju svoje korisnike i pomažu im razvijati vještine korištenja tiskane, a sada i elektroničke građe, imaju važnu zadaću u zajednici u kojoj djeluju. Programi i projekti koje provode zaslužni su i odgovorni za razvijanje odnosa njihovih korisnika prema njima i privlačenje novih čitatelja. Ovdje je namjera usmjeriti pažnju na motivirajuće programe koje narodne knjižnice danas nude korisnicima. Prepoznavanje knjižnica i knjižničara kao stručnjaka koji građanima svih dobi mogu pomoći u izboru materijala za čitanje, stoji i u Prijedlogu nacionalne strategije za poticanje čitanja. Analizom opisa najuspješnijih programa i projekata vezanih uz popularizaciju čitanja velik je broj onih koji se pretežno provode rijetko i povremeno, često su prigodni, periodični i jednokratni. No, unatoč tome, evo nekih od razloga kako čitanje može promijeniti život: razvija maštu i povećava inteligenciju, povećava kreativnost i elokventnost, omogućava cjeloživotno učenje, zahvaljujući čitanju postižu se bolji rezultati na ispitima, čitanje smanjuje stres, potiče kritičko razmišljanje i omogućuje lakšu koncentraciju, čitanje stimulira mozak da lakše usvaja i procesuira nove informacije. Čitanje gradi samopouzdanje, a recimo i to da djeca i roditelji koji naglas čitaju zajedno stvaraju čvršću vezu od onih koji to ne čine. Znamo i to da čitanje poboljšava našu sposobnost slušanja, posebno čitamo li naglas, no vrijedi i suprotno – sposobnost slušanja pozitivno utječe na čitanje. Mnoga istraživanja ukazuju na tihu smrt čitanja kao masovne aktivnosti što izaziva bojazan svih istinskih ljubitelja knjiga i književnosti. S druge strane, još uvijek postoje i oni koji čitaju mnogo, no takvi su prava rijetkost. Ljudi koji čitaju knjige na javnom mjestu sve su rjeđa pojava.

TEMA BROJA

susreti, prigodne priredbe, obilježavanje važnih datuma...) ili pak kontinuirane (igraonice, radionice, tečajevi...). Izdvojeni izvori daju nam novi pogled u motiviranju današnjeg čitatelja koji ima sasvim različite potrebe, uspoređujemo li ga s čitateljem od prije dvadesetak godina. Osobito su od iznimne važnosti projekti i programi1 koje knjižnice nude propitujući zahtjeve svojih korisnika, i to u suradnji sa ustanovama, udrugama i cijelom zajednicom.

naš mozak na aktivni rad i predstavlja dobar stimulans za maštu i kreativnost. Ljudi koji redovno čitaju imaju više empatije za druge ljude, imaju više samopoštovanja i bolje spavaju. Dakle, pravac knjižnica!

Uloga narodne knjižnice u osnaživanju čitalačkih aktivnosti Današnje potrošačko društvo utječe na formiranje ukusa koji dovodi knjižnice u natjecateljski položaj. To je jedan od razloga što su knjižnice u poziciji da moraju, jer se to od njih i očekuje, razvijati različite, uvijek nove strategije kako bi se osnažile čitateljske navike korisnika i privukla pažnja potencijalnih korisnika. Primjerice, ne može li dijete doći do knjige, treba naći načina da ona dođe do njega; ne voli li dijete čitati, valja pobuditi motivaciju, i to zanimljivim čitateljskim materijalima koji korespondiraju s njegovim interesima (ovdje svakako ulogu ima i roditelj koji u dogovoru s knjižničarom može napraviti plan, a ujedno smo i njega samog educirali u nekoj mjeri); ne snalazi li se dijete u preobilju informacija i ponude, knjižnica treba pomoći usmjeravanjem. Upravo navedeno i jest uloga i odgovornost knjižnice, bilo da je ona fizička ili virtualna. Dakle, kontinuirani savjetodavni rad knjižničara koji svojim kompetencijama kao istinski profesionalci pronalaze put do onih čitatelja koji iz bilo kojih razloga ne čitaju ili to čine rijetko; nadalje, stvaranje zbirki koje odgovaraju raznolikim individualnim interesima, uključivanje u programe i kampanje za čitanje iz užitka koje se odvijaju na nacionalnoj razini, suradnja sa roditeljima i srodnim ustanovama u zajednici čime doprinosimo stvaranju međusobne podrške. Približiti knjigu i čitanje djeci, mladima i odraslima, poticati i podržavati interes za čitanje, poticati pozitivni stav prema knjizi i čitanju, pridavati značaj čitanju iz užitka – uloga je narodne knjižnice i njenih kompetentnih knjižničara. Stimulativni programi čitanja u narodnim knjižnicama pridonose promicanju čitanja izvan formalnoga nastavnog konteksta. Uloga knjižnice nije samo da bude mjesto posudbe knjiga nego i da podupire učenje čitanja, promiče knjigu i ostalu raznoliku građu primjerenu razvojnim potrebama korisnika, organizira posebna događanja za svaku dob korisnika, osmišljava i provodi programe i projekte opismenjavanja, promiče kulturu čitanja u obitelji i društvenoj zajednici uopće. Programi koji su poznati i koje svi manje-više provode odvijaju se u raznim oblicima: razgovori o knjigama, pričanje priča, debatne grupe i klubovi za raspravu, tematski okrugli stolovi, posjeti slavnih osoba, priredbe, lektira na drugačiji način, programi u suradnji s drugim ustanovama i grupama, stvaralačke aktivnosti djece i mladih, igraonice, radionice, kvizovi, povremene aktivnosti (posjete razrednih i vrtićkih grupa, izložbe, književni

Zaključak Poticanje čitanja i motiviranje čitatelja knjižničarima je osnovni posao. Kada govorimo o narodnim knjižnicama, govorimo o uređenosti sustava knjižnica i o razrađenim mehanizmima razmjene iskustava, o kadrovskoj osposobljenosti, o brojnosti i raznolikosti programa poticanja i promicanja čitanja, o radu sa svim dobnim skupinama, o neizostavnom stvaranju digitalnih sadržaja, o stvaranju magičnog spoja tradicije i suvremenosti. Dok očekujemo prihvaćanje Strategije, promjene u vidljivosti struke (knjižničara i programa koje provode) i provođenje cjelovite analize čitanosti prema standardiziranim kriterijima, ostaje nam da prihvatimo potpuno nove trendove, pojave i društvene dimenzije koje više nisu određene fizičkim i/ili prostornim granicama, a u kojima već počinje egzistirati nova uloga knjižnica. Shodno tome, treba se zapitati i kako će izgledati njihova budućnost. U društvu promjena knjižnice trebaju naći svoje novo mjesto. Njihova uloga nije sporna, međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da se ustanove, a to je i knjižnica, sporije mijenjaju i prilagođavaju nego tehnologija, a to je presudno za njihov daljnji razvoj. Ključnu ulogu u svemu ipak imaju knjižničari: njihovi su zadatci sve brojniji kako bi korisnicima mogli pomoći da se lakše snađu u ubrzanim tokovima razmjene informacija, a prije svega im je zadatak inovativnim programima promicati vrijednost čitanja u svim oblicima. Novi djelotvorni programi u narodnim knjižnicama: 1. Nacionalna kampanja Čitaj mi!: http://www.citajmi.info/ kampanja/ 2. Bjelovarsko ljeto i Čitaj mi!: http://www.citajmi.info/dogadanja/opsirnije/citaj-mi-na-bjelovarskom-ljetu/ 3. Inkubator 3D-printanja za djecu i mlade u Gradskoj knjižnici Rijeka: http://gkr.hr/O-nama/Projekti-i-akcije/Inkubator-3D-printanja-za-djecu-i-mlade 4. Čitateljski klub za slijepe i slabovidne osobe Bijela sova: http://www.gkka.hr/?p=273 5. Vlak knjige i prijateljstva – međugranična suradnja knjižnica: http://www.gkka.hr/?p=3005 6. Program poticanja čitanja Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec i Biblibusne službe Međimurske županije Vrećica pričalica: http://www.kcc.hr/vrecica-pricalica/ 2 14

TEMA BROJA 7. E-slikovnica o Puli: http://www.gkc-pula.hr/hr/dogadanja/?post_id=882&post_slug=predstavljanje-e-slikovnice-pulska-pripovijest 8. Jeste li znali da Zadar čita?: http://www.gkzd.hr/?q=hr/ content/zadar_cita_2016

9. Ciklus radionica kreativnog pisanja Gradske knjižnice Marka Marulića Split: http://www.gkmm.hr/novi-ciklus-radionica-kreativnog-pisanja-gradske-knjiznice-marka-marulica-split/ 10. Dan kratkopričaša u Samoboru: http://www.gks.hr/kratke_ price.asp?pageID=10

Najave knjiga – booktraileri u ulozi promocije knjige i motiviranja za čitanje Antonela Bokan Dr. sc. Drahomira Cupar dgavrano@unizd.hr Rad obrađuje problematiku promocije čitanja u narodnim knjižnicama. Danas kad nam tehnologija, razvoj društvenih mreža i različiti mrežni alati omogućuju pregršt načina za promociju čitanja, potrebno je razmisliti o svim dobrobitima koje se narodnim knjižnicama nude, izazovima koje je potrebno prijeći i mogućnostima koje se mogu iskoristiti kako bi se čitanje približilo krajnjem korisniku. S obzirom na mali broj radova o istraživanjima na temu promocije čitanja, dostupna literatura na hrvatskom jeziku pokazala je da je područje promocije čitanja u narodnim knjižnicama još uvijek slabije istraženo. Prvi dio rada donosi teorijski pregled važnosti čitanja općenito kao i njegove promocije i promicanja te pregled projekata i udruga organiziranih u svrhu promocije čitanja s osvrtom na inozemne primjere. Kako bi se istražila problematika promocije čitanja u narodnim knjižnicama, potrebno je terminološki razjasniti pojmove promocijei promicanja čitanja. Istraživanje za cilj ima prikazati načine promocije čitanja koji se koriste u hrvatskim narodnim knjižnicama, kako bi se korisnike informiralo o programima promicanja čitanja te o građi koja se u knjižnici može ili će se uskoro moći posuditi. Također, naglasak je stavljen na prijedlog uvođenja najava za knjigu (booktrailera) među usluge knjižnice sa svrhom promocije knjige i čitanja. Kako bi se istražili različiti načini promicanja i promocije čitanja i prikazala praksa promocije čitanja s različitih krajeva države, za uzorak je od strane voditelja županijskih knjižnica predloženo 55 knjižnica iz 20 županija, od kojih je 35 pristalo sudjelovati u istraživanju. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua za čije je potrebe sastavljen protokol s petnaest pitanja. Pitanja se odnose na poznavanje važnosti promocije čitanja, razrješenje glavnih terminoloških koncepata polja koje se istražuje, načine na koje se promocija čitanja u knjižnicama provodi, ulogu tehnologije te mjerenje uspješnosti provedenih aktivnosti. Istraživanje je pokaza-

lo kako je temeljni problem u razvoju promocije čitanja neprepoznavanje osnovnih terminoloških pojmova koji uključuju termine promocija čitanja i promicanje čitanja. 54,2 % knjižnica prepoznaje termin promocija čitanja te odgovara kako su to marketinške aktivnosti usmjerene na promociju knjižničnih usluga i programa od kojih su najčešće reklamiranje i oglašavanje u medijima odnosno obraćanje javnosti o knjižničnim uslugama i programima putem različitih informacijskih kanala. Manje od polovice ispitanika (45,7%) točno objašnjava vezu između promocije i promicanja čitanja. Većina poslova usmjerena je na promicanje čitanja, što se može vidjeti iz količine predstavljenih programa i aktivnosti od strane ispitanika. Šest knjižnica izjednačuje aktivnosti promicanja i promocije, gdje je važno napomenuti da se promocija svrstava među aktivnosti promicanja. Promocija se provodi uglavnom putem uvriježenih kanala prijenosa informacija od kojih su najučestalije mrežne i Facebook-stranice knjižnice (72,4 %), letci (51,7 %), plakati (48,2 %) i suradnja s lokalnim radijskim postajama (48,2 %). Aktivnosti promocije čitanja prepoznaje 82,9% ispitanika. Jedan od zaključaka istraživanja je kako su aktivnosti promicanja čitanja uglavnom usmjerene na korisnike najranije dobi. Sve ispitane knjižnice provode radionice i igraonice, a promiču čitanje i besplatnim članstvom za bebe (34,2 %) i radionicama za roditelje i bebe (20 %). Aktivnosti promicanja prenose se kanalima koji u većini slučajeva nisu namijenjeni njihovoj dobnoj skupini (mrežne i Facebook-stranice knjižnice), dok se aktivnosti za odrasle korisnike provode u manjoj mjeri, a u nekim slučajevima i zaobilaze izuzev godišnjih manifestacija koje promiču čitanje. Ispitanici tehnologiju smatraju korisnom te je pozitivno povezuju s prijenosom informacija, komunikacijom – obavještavanjem korisnika o aktivnostima, promidžbom (63 %), ali je ne iskorištavaju u onoj mjeri koja bi im omogućila poboljšanje postojećih aktivnosti promocije i promicanja čitanja s obzirom na to

TEMA BROJA

vati samostalno 24/7. Neosporno je da videonajave knjiga donose dobro knjižnicama i korisnicima, ali i autorima koji bi promocijom vlastitih knjiga na ovakav način poboljšali svoj status posudbi u narodnim knjižnicama. Mogućnost uporabe najava za knjigu knjižnice imaju i posredništvom nakladnika koji u posljednje vrijeme sve češće sami izrađuju booktrailere za vlastite naslove. Također, moguće je upotrijebiti već postojeće najave za strane naslove koji se žele predstaviti domaćoj publici. Knjižnice stoga trebaju prepoznati snažan utjecaj novih medija i u skladu s tim razvijati suradnju s autorima, medijskim producentima i ostalim dionicima kako bi uvođenjem najava za knjigu u svoje poslovanje zadovoljile potrebe svih navedenih skupina. A da najave za knjigu ne moraju nužno biti skupi projekti, pokazuju dva pozitivna primjera: pilot-projekt studenata Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pod nazivom Booktraileri te sat lektire Twist na bazenu koji je s učenicima 6. razreda provela školska knjižničarka OŠ Dubovac iz Karlovca.

da 91,4 % ispitanika smatra kako bi je trebalo unaprijediti u svrhu aktivnosti promocije čitanja. U istraživanju je zaključeno da se narodne knjižnice uza sva ograničenja na koja nailaze trude u što većoj mjeri provoditi programe promicanja čitanja u zajednici u kojoj djeluju. Nitko od ispitanika nije spomenuo mogućnost upotrebe najava knjiga kao metode promocije knjige i čitanja. Završni dio rada prikazuje primjere izrade najave za knjigu (booktrailera) i mogućnosti implementiranja istih u poslovanje narodnih knjižnica u svrhu promicanja i poticanja čitanja. Video najave za knjigu predstavljaju izvrstan način za promociju čitanja koristeći audiovizualne medije iz razloga što u sebi objedinjavaju promociju i promicanje čitanja. U kontekstu promicanja direktno utječu na korisnikov interes za čitanje preko sadržaja koji prenose, dok se na promociju referiraju u vidu prenošenja informacija izvan zidova knjižnice na različitim platformama, a korisnik je neovisan o vremenu i mjestu jer ih može pregleda-

Uloga nakladnika u motivaciji za čitanje: mogućnosti i granice Ilona Posokhova naklada.zoe@gmail.com Nadalje, nastojimo birati naslove koji poštuju čitatelje rane dobi, odražavaju njihove osjećaje i interese jer upravo odabir prvih slikovnica i knjiga postavlja temelje o kojima ovisi hoćemo li jednoga dana dobiti zrele i predane čitatelje i ljubitelje knjiga. Ne biramo naslove s poukom, no katkad se u naslovima posve nenametljivo, bez ikakve patetike, govori o suočavanju sa strahovima, rješavanju problema, vrijednosti prijateljstva, odvažnosti, samopouzdanju, ustrajnosti (Zmajić Kokos, Prijatelji zauvijek, zečić Karlo i sl.) S druge strane, priče posljednje zbirke austrijskoga autora Erwina Mosera sjajne su i za razvoj kreativnoga mišljenja zbog svojih snenih, otvorenih završetaka: moguće je smišljati vlastite nastavke započetih priča, nove završetke i posve nove priče. Slikovnice švedskoga autora Larsa Klintinga, primjerice, osim umjetničke nose i interaktivnu, praktičnu dimenziju. Radi se o osobitom tipu slikovnica u kojima se na inovativne načine prožimaju činjenice i mašta. Priče iz Čarobnog vrta francuskoga autora Antoona Kringsa potiču na razmišljanje o životu i svijetu, pomažu proraditi različite emocije, njegovi likovi su karakteri koji imaju svoje vrline i mane, složenu psihu. Stvorenja se druže i uspostavljaju različite odnose, dijele različite stavove, a katkad izbiju i prepirke. No, uvijek dolaze do spoznaje da su drugi različiti te uče kako te razlike pomiriti i prihvatiti. Svakako treba naglasiti iznimnu važnost aktivne surad-

Nakladnička kuća Planet Zoe objavljuje knjige za djecu, kvalitetne slikovnice europskih autora i ilustratora, literaturu za roditelje, knjige iz popularne psihologije i praktične priručnike za pedagoške djelatnike. Ovim pregledom htjeli bismo ukratko ilustrirati kako radimo i biramo naslove. Znatan dio programa posvećen je objavljivanju djela priznatih europskih ilustratora i književnika za djecu i mlade. Riječ je o dugoročnom projektu u sklopu kojega je već izašao solidan broj djela europskih umjetnika, književnika i ilustratora, dobitnika uglednih međunarodnih književnih nagrada (Rotraut Susanne Berner, Quint Buchholz, Helme Heine, Sven Nordqvist, Erwin Moser, Ingo Siegner, Lars Klinting.) S obzirom na to da smo usmjereni na kvalitetna izdanja, uglavnom biramo kompletne autore, koji su ujedno vrhunski pisci i ilustratori. Proces kojim se omogućuje izdavanje takvih vrsta izdanja složen je i zahtjevan, a vodi nas naš prvi kriterij - raznolikost i široki izbor. Naime, nisu svi rani recipijenti isti i neće se nužno oduševljavati istim stvarima, stoga nastojimo ponuditi što više kvalitetnih opcija. Velik poticaj našim naporima daju čitatelji koji se s našim izdanjima često prvi puta susretnu u knjižnicama, a potom s nama dijele pozitivne dojmove i prijedloge za nove naslove. Primjećujemo kako interakcija između čitatelja i izdavača postaje sve intenzivnija i relevantnija. Najpozitivnija iskustva vezana su uz seriju slikovnica o Pettsonu i Findusu švedskoga autora Svena Nordqvista. 2 16

DOGAĐANJA TEMA BROJA

nje i razmjene iskustava s europskim nakladničkim kućama specijaliziranima za ovu vrstu literature. U toj smo suradnji potpuno osvijestili koliko se dječja knjiga ondje ozbiljno shvaća i koliko joj se temeljito i studiozno pristupa. Iskustva, znanja, inspiracije i entuzijazma nikada nam neće ponestati. Frustrira pomalo kada, nakon sveg uloženog truda, postane jasno da knjiga neće biti dostupna baš svugdje gdje zavređuje biti i gdje bi je ljubitelji knjiga s odušev-

ljenjem dočekali. No, svijetla točka su, naravno, knjižnice i knjižničari te svi oni knjižari i brojni entuzijasti koji znaju prepoznati kvalitetu i uloženi trud. Duboko vjerujemo da se knjiga i čitanje najučinkovitije promiču, kad je izdavač u pitanju, samozatajnim, kontinuiranim, ustrajnim i tvrdoglavim, izdavanjem kvalitetnih izdanja za najmlađe, bez obzira na teškoće. Jer u konačnici knjiga uvijek pronađe vlastiti put do svojih čitatelja.

DOGAĐANJA 15. izborna skupština Hrvatskoga čitateljskog društva Kristina Čunović kristina@gkka.hr Vedrana Kovač Vrana vedrana@gkka.hr

predsjednica te Anita Kalađija Palić i Tea Čonč (Ogranak Zagreb), Dušanka Vergić (Ogranak Đurđevac) i Margareta Matijević Kunst (Ogranak Zagreb) kao predstavnice triju ogranaka. Za članove Nadzornog odbora izabrane su Loris Bučević-Sanvincenti, Vinka Jelić Balta i Marija Ivanović. Nova adresa sjedišta HČD-a je Narodna knjižnica Petar Preradović Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 11, 43000 Bjelovar. U skladu s tim usvojene su i izmjene i dopune Statuta HČD-a. Na skupštini je bilo riječi o kurikularnoj reformi, rezultatima i budućnosti europskog projekta ELINET u kojem je HČD sudjelovao kao partner te je najavljen tradicionalni stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna 2016. koji nosi naslov Motivacija i strategije za poticanje čitanja, a financijski ga podupire Ministarstvo kulture RH i nakladnik Školska knjiga. Skupština HČD-a održana je u okviru manifestacije Noć Knjige 2016 koja petu godinu zaredom daje poticaj kulturi čitanja, potiče razgovor o literaturi, književnosti i svemu onome što knjiga predstavlja ili treba predstavljati u suvremenom društvu. Predavanje Projekti i inicijative za poticanje motivacije za čitanje u Njemačkoj Imke Hanssen s Akademije za poticanje čitanja Donje Saske koje je HČD organizirao kao stručni dio skupštine u suradnji s Goethe-Institutom Hrvatska jedno je od 1000 događanja prijavljenih u okviru Noći knjige 2016. Druga aktivnost HČD-a u okviru ove manifestacije donacija je knjiga za tzv. modre police – mudre police u Vlaku knjige i prijateljstva koji će putovati na relaciji Ozalj – Karlovac – Ozalj – Kamanje – Bubnjarci – Metlika – Ozalj povezujući uz knjigu institucije, stanovnike i zemlje.

Hrvatsko čitateljsko društvo održalo je 15. (izbornu) skupštinu 22. travnja 2016. u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić u Karlovcu. Predsjednica Kristina Čunović predstavila je Izvješće o radu HČD-a za razdoblje od 2014. do 2016. godine te Financijsko izvješće za 2014. i 2015. godinu. Izvješća su jednoglasno prihvaćena. Nakon razrješavanja dužnosti članova Predsjedništva, Upravnog i Nadzornog odbora izabrano je novo vodstvo za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Za novu predsjednicu jednoglasno je prihvaćena Snježana Berak, magistra bibliotekarstva iz Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar. Za prvu dopredsjednicu izabrana je Kristina Čunović, a za drugu dopredsjednicu Davorka Semenić-Premec koje su se jedine i kandidirale. Za članove Upravnog odbora za razdoblje od 22. travnja 2016. do 22. travnja 2018. izabrane su Snježana Berak kao predsjednica, Kristina Čunović kao prva dopredsjednica i Davorka Semenić-Premec kao druga do-

DOGAĐANJA TEMA BROJA

Godišnja i izborna skupština Hrvatskoga čitateljskog društva, Ogranak za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju Margareta Matijević Kunst margareta.matijevic@gmail.com Davorka Semenić-Premec dspremec@gmail.com

doblje navela daljnji rad na promociji čitanja, ali i potrebu povezivanja svih koji se bave obrazovanjem i formalnim i neformalnim, uključivanja više učitelja i nastavnika u rad društva te rada na njegovoj većoj vidljivosti u javnom i kulturnom životu. Nakon izbora predsjednice povela se kratka rasprava o nacrtu kurikula za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i ulozi Hrvatskoga čitateljskog društva u njegovom stvaranju. Zaključeno je da bi ta uloga trebala biti veća, osobito u kreiranju školske lektire, a da bi se to postiglo, potrebno je aktivnije se uključiti. Nakon radnog dijela skupštine održana su dva predavanja. Knjižničarka u Osnovnoj školi Trnsko Zagreb Svjetlana Devčić predstavila je svoj projekt Čitanje naglas – vježba i užitak: radionice čitanja za djecu s poteškoćama u čitanju u školskoj knjižnici koji provodi već tri godine. Radionice su namijenjene učenicima s poteškoćama u čitanju, a o uspješnosti najbolje govori podatak da se broj grupa stalno povećava, a priključuju se stariji učenici. Potom je Marija Ivanović, viši knjižničar u mirovini, dala primjer čitateljskih klubova iz Velike Gorice pod nazivom Čitanje naglas odabranih književnih tekstova. Posebnost je da u ovim klubovima članovi ne čitaju djelo unaprijed, nego se na sastancima čitaju pojedini odlomci iz nekog književnog djela po izboru voditeljice Marije Ivanović. Nakon zajedničkog čitanja naglas korisnici čitaju individualno.

Izborna skupština održana je 18. travnja 2016. godine u Gradskoj knjižnici Zagreb. U radnom dijelu dotadašnja predsjednica Davorka Semenić-Premec izvijestila je o radu Ogranka nabrojavši najvažnije aktivnosti članova poput kontinuiranog sudjelovanja u promociji kampanje Čitaj mi!, ali i pokretanju novih projekata poput Kućica za knjige, darivanje knjiga Odjelima za djecu KBC Rebro, čitanje djeci u bolnicama te darivanje knjiga dopunskim hrvatskim školama u Njemačkoj, Austriji, Italiji i najnovije u Dublinu. U tu je svrhu Ogranak za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju ostvario dobru suradnju s nekim nakladnicima i udrugama: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Ibis grafika, Tekston. U posljednje četiri godine članovi Ogranka aktivno su sudjelovali u inicijativi za Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, u projektu ELINET (European Literacy Policy Network: www.eli-net.eu) te platformi EU COST (European Cooperation in Science and Technology: www.cost.eu) u čiji je rad uključena dosadašnja predsjednica. Budući da je Izvještaj jednoglasno prihvaćen, pristupilo se razrješenju stare te izboru nove predsjednice Ogranka. Jednoglasno je izabrana Margareta Matijević Kunst, diplomirana knjižničarka u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Sesvete. Ona je u svom planu za sljedeće raz-

2 18

TEMATSKI OSVRTI TEMA BROJA

TEMATSKI OSVRTI Ispitivanje stavova i iskustva čitanja e-knjige među Google generacijom u RH Jasna Milički jasna.milicki@zg.t-com.hr Ana Sudarević ana.sudarevic@yahoo.ca

i analitička vještina kojom bi kroz poučavanje informacijske pismenosti trebala ovladati. Primjerice, za digitalno oblikovane tekstove potrebno je poznavanje hyperlinkova i kretanja kroz takve oblike elektroničkih tekstova, ali jednako je važno da čitatelj može samostalno odlučiti koje će tekstove i blokove odabrati, usporediti njihove vrijednosti, kvalitetu, ali i pitanja etičnosti. Prema rezultatima istraživanja provedenog u Velikoj Britaniji (Information Behaviour of the Researcher of the Future, 2008) Google-generacija nije unaprijedila informacijsku pismenost ni prepoznavanje informacijske potrebe unatoč tehnološkim i informacijskim predispozicijama. Grosman (2010) smatra da čitanje elektronički oblikovanog teksta zahtijeva sasvim različitu interakciju s tekstom, pri čemu posebno izdvaja aktivnost odabira, odlučivanje između različitih podataka, prihvaćanje odgovornosti za vlastiti odabir i razumijevanje koje ga dovodi do uloge sekundarnog autorstva (autor više nema mogućnost kontrole čitateljevog izbora redoslijeda i stvaranja nove strukture). Sve to potvrđuje potrebu za provođenjem informacijske pismenosti.

Proteklo je stoljeće obilovalo znanstvenim i tehnološkim razvojem što se reflektiralo na razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i rezultiralo pojavnošću različitih vrsta pismenosti kojima pojedinac treba ovladati kako bi ravnopravno mogao sudjelovati u životu današnjeg društva. Naglasak je danas stavljen na obrazovanje u području informacijske pismenosti koja bi mlade trebala osposobiti za što učinkovitije korištenje tehnologije te kod njih osvijestiti korisnost razvoja vlastitih vještina. Mnogi upravo kroz usvajanje i razvijanje vještina kako djelotvorno učiti i kritički razmišljati vide najbolju pripremu učenika za novo stoljeće koje će zasigurno obilovati novostima u području tehnologija. U znanstvenim se radovima spominju generacije koje su rođene u vrijeme pojave novih tehnologija (digitalni domorodci) koje im oblikuju ponašanje, djelovanje i interese. Prensky (2005), primjerice, tvrdi da se nije promijenilo samo ponašanje današnje djece nego i neurološka funkcija mozga. Nadalje, kaže da je učenje kroz zabavu i istovremeno rješavanje nekoliko zadataka (multitasking) također karakteristika novih generacija. Mijenja se i doživljaj autoriteta; mladi, naime, odrasle često puta ne doživljavaju kao autoritet smatrajući kako nemaju dovoljno znanja da im odgovore na pitanja pri traženju informacija. No, ako nove tehnologije mijenjaju i prilagođavaju mozak, onda se on može prilagođavati i u drugim smjerovima, smatra Jones,1 i naglašava da u čitanju knjižničari mogu mlade preokrenuti u cjeloživotne čitatelje.

Rezultati istraživanja Čitaju li šestaši e-lektire? Čitaju li učenici šestih razreda e-knjige odnosno e-lektire te kakva su njihova iskustva s ovim formatom, bio je primarni cilj istraživanja provedenog pomoću internetske ankete na razini Hrvatske. Tijekom rujna i listopada 2015. godine anketu je ispunilo 2415 učenika šestih razreda, dakle, dvanaestogodišnjaci ili trinaestogodišnjaci što odgovara dobi Google-generacije. Ovaj uzrast odabran je i stoga jer se na njihovom popisu obavezne lektire nalaze dva djela (Povijestice Augusta Šenoe i Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić) dostupna u elektroničkom obliku na mrežnoj stranici http://lektire.skole.hr/. Također, željelo se potvrditi zaključak istraživanja Information Behaviour of the Researcher of the Future da i u RH pripadnici Google-generacije vrlo malo koriste e-knjige i da vrlo malo čitaju online. Često danas čujemo izjave da mladi ne čitaju i ne vole čitati, no 96 % šestaša odgovorilo je da čita lektiru, tek 4 %, tj. 87 učenika je ne čita. Pozitivan je i podatak da je 1455

Čitanje elektroničkih tekstova Prva elektronička knjiga u današnjem formatu pojavila se s projektom Gutenberg 1971. godine, i to s revolucionarnim ciljem da knjiga i informacija budu besplatne i dostupne širokom krugu korisnika. Međutim, takva knjiga, kao i elektronički oblikovani tekstovi općenito, zahtijevaju jedno drugačije čitanje te sasvim različit pristup i interakciju s tekstom nego što smo naučili. Zgrabljić Rotar (2011) ističe da je za razumijevanje tih medija potreban razvoj dviju važnih vještina: praktična, koju nova Google-generacija već ima,

TEMATSKI TEMAOSVRTI BROJA

učenika ili 60 % izjavilo da voli čitati, a još je optimističnija činjenica da 90 % ispitanika smatra čitanje važnim. Posebno treba naglasiti da od 960 ispitanika koji su rekli da ne vole čitati, njih 79 % ipak smatra da je čitanje važno.

populacijom američke mladeži potvrđuje tvrdnju da posjedovanje uređaja za čitanje e-knjige i njezina pristupačnost nisu u većoj mjeri utjecali na njezino korištenje.3

Voliš li čitati?

Misliš li da je čitanje važno?

Misli da je čitanje važno...

1455 (60%)

2171 (90%)

... i voli čitati

1411 (97%)

960 (40%)

244 (10%)

... ali ne voli čitati

760 (79%)

Tablica 1: Tablični prikaz odgovora na pitanja Voliš li čitati? te Misliš li da je čitanje važno? s obzirom na pozitivan, tj. negativan odgovor na prvo pitanje.

Specifični razlozi nečitanja, posebno lektire, nisu ispitivani, no može se reći da medij nije prepreka, bar ne primarna. Rezultati, naime, pokazuju da se čitanje još uvijek više veže uz tiskani medij kojem učenici daju prednost pred elektroničkom inačicom. Više od polovice svih ispitanika (62 %) radije će izabrati tiskanu knjigu od e-knjige što ne čudi jer iskustvo čitanja e-knjiga ima tek 28 % ispitanih, odnosno 72 % učenika nije čitalo e-knjigu. Od 664 učenika (28 %) koji su rekli da su e-knjigu čitali, svaki drugi (51 %) čitao je lektirno djelo u e-obliku (Grafički prikaz 1).

Socioekonomski aspekti kao mogući razlozi nečitanja e-knjiga u RH nisu presudni. Naime, bez obzira na to žive li učenici u gradu (43,3 %), manjem mjestu (16,1 %) ili na selu (40,4 %) te imaju li roditelji završenu osnovnu ili srednju školu ili su visokoobrazovani, postotak posjedovanja računala, tableta ili smartphona iznosi preko 90 %, a 30 % svih ispitanika posjeduje sva tri uređaja. Nadalje, cijena e-knjige ili potrebnog programa za njeno čitanje nisu navedeni kao glavne prepreke nečitanja e-knjige, nego su, u prvom redu, kao mane izdvojene zamor čitanja sa zaslona te teže koncentriranje na sadržaj. Daljnji mogući razlozi nečitanja e-knjige, ili online-čitanja općenito, mogu se tražiti i među najčešćim aktivnostima šestaša na internetu. Naime, većina ispitanika tehničku opremu s pristupom internetu koristi za zabavu, a tek 7 % je navelo da, uz zabavu, čita portale. S druge strane, navodeći prednosti e-knjige učenici su uglavnom izdvajali njezine fizičke karakteristike (Grafički prikaz 3), a u drugom planu su ostale interaktivne mogućnosti poput lakšeg pretraživanja teksta, kretanja pomoću poveznica, mogućnost pisanja bilježaka i sl.

Grafički prikaz 1: Iskustvo čitanja e-knjige i e-lektire s obzirom na spol ispitanika

Usporede li se rezultati iz 2015. godine s pilot istraživanjem provedenim godinu dana ranije, dolazi se do zaključka da interes za e-knjigu opada: 2014. godine 36 % učenika, od ukupno 467 ispitanih, imalo je iskustvo s čitanjem e-knjige dok je godinu dana kasnije postotak onih koji su čitali e-knjigu gotovo 10 % manji, iznosi 28 %. Inozemna istraživanja, primjerice u SAD-u, bilježe porast korištenja e-knjiga, no to ne čudi kada se uzme u obzir da su uređaji i čitači e-knjiga dostupniji, a cijena e-knjige niža od tiskane knjige. Sve to uvjetuje porast korištenja e-knjiga, ali ne određuje i sklonost pojedinca prema tom formatu knjige.2 Baš suprotno, istraživanje provedeno među

Grafički prikaz 2: Prikaz najčešćih aktivnosti na internetu 2 20

TEMATSKI OSVRTI TEMA BROJA

Grafički prikaz 3: Prednosti e-knjige

Sve navedeno upućuje na nedovoljno poznavanje ovog medija jer većina kritika, pozitivnih i negativnih, proizlazi iz usporedbe s tiskanom knjigom te, usuđujemo se reći, na osnovi postojećih predrasuda. Stoga i ne čudi činjenica da se e-knjigu, kao ni e-lektiru, ne doživljava kao dodatnu motivaciju za čitanje. Od 87 učenika koji kažu da ne čitaju lektiru, za njih 62 % niti lektira u elektroničkom obliku ne bi bila poticaj na čitanje obavezne lektire. Dapače, više od polovice svih ispitanika (62 %) radije bira tiskanu knjigu.

ja ovisno o vrsti građe i individualnim potrebama pojedinca. Jer učenici koji kombiniraju medije i sadržaje postižu bolje rezultate na testovima. Bilješke: 1. Vidi više u: Stričević, Ivanka. Digitalni domorodci i digitalni imigranti // Dijete i društvo 1-2, 12(2010), 86. 2. Merga, Margaret K. Do Adolescents Prefer Electronic Books to Paper Books? // Publications 3, 4(2015), 239 3. Merga, Margaret K. Navedeno djelo, 239. Literatura: 1. Grosman, Meta. U obranu čitanja : čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Zagreb : Algoritam, 2010. 2. Klarin, Sofija. Definicija i nazivlje elektroničke građe – s pregledom nazivlja u Vjesniku bibliotekara Hrvatske // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 2007, 26-46. 3. Lončar, Marina. Elektronička knjiga i elektronički čitač kao nova usluga : iskustva i perspektive // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 2013, 101-126. 4. Prensky, Marc. Digitalni urođenici, digitalni pridošlice // Edupoint, 2005. URL: http//edupoint.carnet.hr/ casopis/40/clanci/3.html (pristupljeno 20. svibnja 2015.). 5. Stričević, Ivanka. Digitalni domorodci i digitalni imigranti. Dijete i društvo 1-2, 12(2010). 83-90. 6. Todd, Ros J. Djeca i Internet – Implikacije za učenje i dizajniranje. Dijete i društvo 2, 6(2005), 307-320. 7. Živković, Danijela. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. 8. Picton, Irene. The Impact of ebooks on the Reading Motivation and Reading Skills of Children and Young People. 2014. URL: http://www.literacytrust.org.uk/ assets/0002/3898/Ebooks_lit_review_2014.pdf Merga, Margaret K. Are teenagers really keen readers. 2014. URL: http://www.academia.edu/7586839/ 9. Adolescent engagement in eBook reading and the relevance of paper books today. URL: http://www.mdpi. com/2304-6775/3/4/237/htm

Zaključak Provedeno istraživanje pokazuje da šestaši u RH čitanje doživljavaju kao nešto važno iako ih tek 60 % voli čitati. Unatoč tome, 96 % ispitanika čita lektiru, a prednost se još uvijek daje knjizi u tiskanom obliku. Dvanaestogodišnjaci i trinaestogodišnjaci imaju vrlo dobre tehničke uvjete za čitanje e-knjiga, no unatoč tome rijetko ih čitaju ili ih uopće ne čitaju. Također, lektira u e-obliku većini onih koji su rekli da ne čitaju lektiru, ne bi bila poticaj da je počnu čitati. Time se uklapaju u opisane karakteristike tzv. Google-generacije, tj. potvrđena je primarna teza istraživanja iz 2008. godine o nečitanju online pa se ujedno može zaključiti da se u osam godina situacija nije znatno promijenila. Nadalje, rezultati našeg istraživanja pokazuju da učenici slabo poznaju ovaj novi medij jer, govoreći o prednostima i manama e-knjige, najčešće navode tek fizičke karakteristike koje proizlaze iz (površne) usporedbe s tiskanim medijem. Stoga učenike treba što prije osposobiti za kritičko korištenje e-knjige. Korak bliže tome mogle bi osigurati knjižnice nabavljajući istu građu (naslove) na različitim medijima te tako omogućiti svojim korisnicima samostalan odabir medi-

TEMATSKI TEMAOSVRTI BROJA

eLektire i školske knjižnice u sustavu odgoja i obrazovanja Frida Bišćan fbiscan@nsk.hr stručne radne skupine, te Robert Majetić kao predstavnik CARNet-a. Slijedila je priprema i organizacija rada koja je završila izradom Prijedloga i provođenjem javne rasprave o istom. Referirajući se na drugo izdanje Smjernica za školske knjižnice iz 2015. godine (http://www.ifla.org/files/assets/ school-libraries-resource-centers/publications/ifla-school-library-guidelines.pdf), suvremena školska knjižnica kao intelektualno, informacijsko i kulturno središte škole uključena je u odgojno-obrazovni proces škole. Njezina djelatnost je usmjerena na informacijsku pismenost i poticanje čitanja, na odgoj informacijski pismenog učenika koji će biti sposoban samostalno pronalaziti informacije, razlučiti njihovu vrijednost i pouzdanost i trajno raditi na svom obrazovanju. S obzirom na razvoj suvremenih tehnologija, školska knjižnica mora svoje korisnike osposobiti za rad u informatičkom okruženju i naučiti ih kako se služiti novim medijima. U skladu s time učenici bi trebali imati pravo na pristup širokom rasponu tiskanih, netiskanih i elektroničkih izvora za učenje na primjerenoj razini. Stvarno stanje školskih knjižnica glede nabave knjižnične građe daleko je ispod Standarda za školske knjižnice (NN 34/02) pa je povećanje broja digitalnih naslova u svakom slučaju pozitivno, iako moramo naglasiti da elektroničko lektirno djelo ni u kom slučaju ne zamjenjuje tiskano. Aktivnost eLektire dio je projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot-projekt) koji sufinancira Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadužena je za provođenje aktivnosti eLektire, rezultat kojega treba biti izrađen Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira. Ugovor o izradi Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira potpisali su 6. travnja 2016. godine ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet Zvonimir Stanić i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić. Osnovni su ciljevi pokusnog projekta e-Škole: uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot-projekt) (više na: http://www.carnet.hr/e-skole) informatizacija poslovnih i nastavnih procesa i primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u obrazovanju. Sustavno uvođenje IKT-a u nastavne procese učenja i poučavanja uključuje, između ostaloga, izradu digitalnih nastavnih sadržaja. Pokusni projekt provodi se od 2015. do 2018. godine i u njega je uključeno 150 škola iz cijele Hrvatske. Ovaj iznimno složeni projekt sastoji se od nekoliko rezultata. U sklopu rezultata B5 Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije i digitalnih obrazovnih sadržaja u obrazovnom procesu razvija se aktivnost B5.4 eLektire. Prvi cilj podrezultata eLektire je izrađen, lektoriran i grafički oblikovan Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira,* na temelju kojeg će se, kao drugi cilj podrezultata, izrađivati e-lektira. U sklopu aktivnosti eLektira prvi zadatak Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bio je angažirati stručnu radnu skupinu koja će raditi na izradi Prijedloga. Na temelju poziva i prema kriterijima koje je zadao CARNet za članove stručne radne skupine izabrani su: doc. dr. sc. Marko Alerić kao metodičar hrvatskoga jezika i književnosti, Branka Markić kao stručnjakinja za razrednu nastavu, Nataša Sajko kao predmetna stručnjakinja za hrvatski jezik, Željka Butorac kao stručnjakinja za uključivo obrazovanje, Vladimir Šterle kao tehnički konzultant i izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić kao stručnjak za e-knjige, ujedno i voditelj

* Dokument je dostupan na: https: //www.carnet.hr/upload/ javniweb/images/newsimg/4056/File/Prijedlog%20 kriterija%20 i%20preporuka%20za%20izradu%20kvalitetnih%20e-lektira.pdf https://www.carnet.hr/dokumenti?dm_document_ id=1817&dm_dnl=1

2 22

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... Projekti i inicijative za poticanje motivacije za čitanje u Njemačkoj Imke Hanssen* aktivnosti, poput izleta u knjižnice i biblioteke, čitanja autora, poslijepodneva s filmovima i zvučnim knjigama, snimanje filmova ili geocaching sa zadaćama vezanim za čitanje. Osobe koje ih u tomu prate dobivaju naknadu troškova i dodatno se educiraju.

Čitanje i čitateljska kompetencija neizostavno su nužni za uspjeh u školi, za pristup tržištu rada, za aktivno sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu, za stvaranje vlastitog mišljenja i samoodređujuće korištenje medija. Razvoj kulture čitanja može se postići samo ako se čitanje potiče individualno, sustavno, trajno i svugdje. U Njemačkoj je posebice motivacija mladih za čitanje važan cilj jer, prema rezultatima JIM-studije koju izdaje Medienpädagogischer Forschungsverbund Südwest, a koja od 1998. godine istražuje kako mladi u dobi od 12 do 19 godina koriste medije i informacije, mladi nakon 11. godine života kontinuirano gube zanimanje za čitanje te se smanjuje udio onih koji čitaju redovito. Istovremeno, 90 % mladih dnevno koriste svoj mobilni telefon, 80 % svakodnevno je na internetu. Kako se motivacija mladih za čitanje potiče u Njemačkoj, vodeći pritom računa o tim i drugim uvjetima njihova svijeta, prikazat će se u nastavku na temelju nekoliko projekata i inicijativa iz izvanškolskog i školskog područja.

Čitateljski programi tijekom ljetnih praznika Ideja ljetnog čitateljskog kluba potječe iz SAD-a te je na prijelazu u novo tisućljeće u Njemačkoj počela kao pokusni projekt Gradske knjižnice Brilon. U međuvremenu su se ljetni čitateljski klubovi etablirali u više od 140 njemački gradova. Čitateljske programe tijekom ljetnih praznika organiziraju gradske knjižnice, a namijenjeni su mladima od 5. razreda nadalje koje se želi potaknuti na čitanje u slobodno vrijeme. Sudjelovanje je na dobrovoljnoj osnovi, ali je cilj da svi mladi koji sudjeluju u programu pročitaju najmanje tri predložene knjige za mlade. Za to im se dodjeljuje nagrada u obliku certifikata, zabilježbe u svjedodžbi, a često i mali pokloni te se organizira i završna proslava. Unazad deset godina u Donjoj Saskoj veliki broj knjižnica sudjeluje u JULIUS-CLUB-u (Jugend LIest Und Schreibt – Mladi čitaju i pišu) koji financijski podržava zaklada jednog osiguravajućeg društva. Specifičnost ovoga projekta jest da deseteročlani žiri, sastavljen od knjižničara, knjižara i mladih, svake godine izabere 100 aktualnih klupskih knjiga. Svaka knjižnica na temelju tih knjiga nudi individualni program s aktivnostima u kojima se nešto izrađuje, izletima, radionicama o korištenju medija, radionicama pisanja i mnogim drugim aktivnostima za mlade u dobi od 11 do 14 godina. Na taj način mladi u svoje slobodno vrijeme rade na svojoj čitateljskoj kompetenciji, svojem razumijevanju tekstova i svojoj sposobnosti izražavanja.

Izvanškolska ponuda U Njemačkoj se etablirao veliki broj različito i decentralno organiziranih izvanškolskih projekata za poticanje čitanja. Tri ustaljena oblika, koji su posebno motivirajućeg karaktera, čitateljski su klubovi namijenjeni djeci u dobi od 6 do 12 godina, ljetni čitateljski programi za dobnu skupinu od 10 do 16 godina te čitateljski monitoring koji se obraća mladima u dobi od 15 do 17 godina.

Čitateljski klubovi Stiftung Lesen (Zaklada za čitanje) podržava u okviru poticajnog programa Saveznog ministarstva za obrazovanje i istraživanje Kultur macht stark (Kultura osnažuje) trenutno 250 čitateljskih klubova u čitavoj Njemačkoj. U ugodnoj atmosferi, prilagođenoj slobodnom vremenu, djeca u dobi od 6 do 12 godina redovito se sastaju te im se nude sadržaji vezani za čitanje i korištenje medija, a sve uz pratnju volonterskih djelatnika. Prije svega djeca koja su s obzirom na edukaciju u nepovoljnijem položaju dobivaju u ugodnom i opsežno opremljenom okruženju poticaje za čitanje koji se ravnaju prema njihovim interesima u slobodno vrijeme. Na raspolaganju ne stoje samo knjige nego i časopisi te digitalni mediji. Čitateljski klubovi organiziraju različite

Čitateljski mentoring Projekt Čitateljski mentoring iniciran je u gradu Hannoveru te se u međuvremenu proširio na čitavu Donju Sasku. U okviru projekta učenice i učenici u dobi od 15 do 17 godina educiraju se za čitateljske mentore te nakon toga jednom

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

Skauti za čitanje

tjedno kroz igru pomažu djeci u dobi od 6 do 8 godina u procesu učenja čitanja. Mentori se za svoje satove čitanja koriste registratorom s pripremeljenim materijalima, sastaju se jednom tjedno radi razmjene, a pratitelji projekta redovito ih povratno informiraju i savjetuju. Projekt prate izvanškolske institucije za radu u kulturi. Učenici-mentori primaju kao poticaj individualni certifikat (Kompetenznachweis Kultur – Dokaz o kompetenciji u kulturi) koji kod aplikacija mogu priložiti uz svjedodžbu, a koji potvrđuje njihov volonterski angažman.

Projekt Skauti za čitanje Zaklade Stiftung Lesen, koji se provodi u čitavoj Njemačkoj, financiraju pojedine savezne zemlje, a usmjeren je prema učenicama i učenicima od 5. do 8. razreda koji vole čitati. Oni se okupljaju u radnoj zajednici skauta za čitanje kako bi za ostale učenike planirali i provodili aktivnosti, pobudili kod njih radost čitanja i motivirali ih za čitanje. Pritom se, na primjer, radi o predstavljanju knjiga, natjecanjima, noćima knjiga (čitanja), akcijama izrade raznih ukrasa i predmeta ili o posjetu sajmu knjiga. Ova se koncepcija temelji na peer-to-peer-efektu koji je kod preporuka za knjige pokazao posebno dobre rezultate. O skautima za čitanje brine se jedan nastavnik/profesor ili jedna knjižničarka odnosno knjižničar, a škole primaju financijsku pomoć za nabavu knjiga, za sudjelovanje na stručnim usavršavanjima ili provedbu radionica za učenice i učenike.

Školske ponude U području školske ponude za poticanje motivacije za čitanje kod mladih u Njemačkoj prije svega treba istaknuti školske knjižnice, koncepciju radnih zajednica za čitanje te Skaute za čitanje.

Zaključak: pet čimbenika za uspjeh poticanja motivacije za čitanje kod mladih

Školske knjižnice Uređenje i izgled školskih knjižnica u Njemačkoj veoma je heterogen. Školska knjižnica može biti samo mala čitaonica koja je otvorena jednom do dva puta tjedno tijekom odmora, a za koju se brinu nastavnici/profesori ili roditelji. Međutim, u nekim školama postoje i potpuno opremljene knjižnice koje su otvorene svaki dan s profesionalnim osobljem. Mnoge su se školske knjižnice povezale u mreže ili radne zajednice te organiziraju dane školskih knjižnica ili platforme za razmjenu. Potencijal školske knjižnice određuju knjige i drugi mediji koji su u njima izravno raspoloživi pa se mogu integrirati u nastavu, ali i u područje slobodnog vremena. Školski život i kultura čitanja škole mogu se obogatiti kroz razne akcije. Svijest o tomu u zadnje vrijeme raste sve više te upravo zbog toga postoji trend da se u novo izgrađenim školama odmah predvidi i uredi i školska knjižnica.

Pokretači projekata i inicijativa za poticanje čitanja kod mladih u Njemačkoj shvatili su da će biti uspješni samo ako u obzir uzimaju svijet mladih. U tu svrhu akteri u poticanju čitanja moraju voditi računa o pet važnih aspekata. Prvo, moraju se voditi individualnim interesima mladih vezanim za čitanje što je, u međuvremenu, i u nastavi njemačkog jezika postalo mjerodavno pa se tako više ne čitaju zahtjevni klasici, nego se učenici uključuju u izbor lektire te se u nastavi, između ostaloga, čitaju i stripovi, graphic novels (grafički romani), fantasy i časopisi. Taj se razvoj odražava i na razne njemačke književne nagrade. Stiftung Lesen i Sajam knjige u Leipzigu već pet godina izdaju Leipziger Lesekompass u kojem se svake godine objavljuje popis preporučenih knjiga za djecu i mlade, a koji u posebnoj mjeri u obzir uzima svijet djece i mladih. S preporukama za aplikacije i zvučne knjige Leipziger Lesekompass posvećuje se i drugom bitnom aspektu uspješne motivacije za čitanje, tj. uključivanju digitalnih medija. Bitno je da se knjiga shvati kao jedan od mnogih medija za čitanje te da se čitanje na pametnom telefonu, društvenim mrežama ili računalnim igrama shvati kao prilika za poticanje čitanja. Treće, važno je pronaći prihvatljive formate. Aktivnosti koje ujedno imaju i karakter natjecanja kao npr. casting knjiga ili Book Slam su za mlade motivator i poticaj da se bave knjigama. Četvrto, treba iskoristiti učinkovitost peer group-efekta. I, peto, važan čimbenik za uspjeh je i tijesna suradnja između škola i knjižnica.

Radne zajednice za čitanje Radne zajednice su dobrovoljne ponude u poslijepodnevnim satima s različitim tematskim težištima, a njihov rad pretežno prate nastavnici/profesori. Mnoge škole u Njemačkoj nude radne zajednice za čitanje u kojima se želi poticati individualna motivacija mladih za čitanje, ali se time ujedno želi obogatiti i kultura čitanja u školi. Primjer radnih zajednica za čitanje su radne zajednice školskih knjižnica. Ovdje mladi mogu preuzeti razne zadaće koje ih dovode u dodir s knjigama i čitanjem. Mogu, na primjer, pisati preporuke za knjige i prezentirati ih, pomagati osoblju školske knjižnice ili se brinuti o jednoj polici s knjigama.

* Imke Hanssen je od 2014. godine djelatnica Akademije za poticanje čitanja Donje Saske (Akademie für Leseförderung Niedersachsen). Njezina glavna područja rada su literatura za djecu i mlade, motivacija za čitanje te čitanje i heterogenost. Internetska stranica Akademije za poticanje čitanja Donje Saske: www.alf-hannover.de. 2 24

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

Rekordni rezultati projekta Besplatne elektroničke knjige Krešimir Pintarić kresimirpintaric@gmail.com broja otvorenih stranica iznosio je upečatljivih 141 %, dok je čitanost knjiga porasla čak 85 %. Osim novih naslova, rekordnim rezultatima projekta svakako su doprinijele redizajnirane stranice projekta koje su preglednije, čitkije, informativnije i ažurnije u odnosu na stare. Unaprijeđena je funkcionalnost autorskog i naslovnog kazala, dodano je pretraživanje po svim sadržajima dostupnim na mrežnim stranicama što praktično znači da svaka knjiga funkcionira kao da je opremljena kazalom imena i pojmova. Unaprijeđeno je i podešavanje veličine teksta u knjigama, kao i navigacija unutar same knjige. Posebno su izdvojeni novi naslovi, a čitateljima je omogućeno i izlistavanje najčitanijih naslova po vrstama i žanrovima. Ažurirano je i više od stotinu bio-bibliografskih autorskih bilješki koje su djelomično popraćene i portretima autora te su knjigama dodane kratke informativne bilješke, osvrti ili recenzije. Zajedno s pokretanjem redizajniranih stranica u probni rad pušten je i sustav za distribuciju besplatnih elektroničkih knjiga u tri najraširenija offline formata (ePUB, PDF, MOBI). Tijekom probnog rada sustava objavljeno je 30 naslova koji su preuzeti ukupno 5433 puta (podatci zaključno s 1. siječnja 2016.). Prema podatcima Istraživanja tržišta knjiga u RH agencije GfK Hrvatska (objavljenog 23. travnja 2015.) broj stolnih i prijenosnih računala u zadnjih godinu dana nije rastao, tj. 68 % građana RH koristi ih za pristup elektroničkim medijima. Ali im zato sve veći broj građana RH pristupa koristeći pametne telefone (38 %) i tabletna računala (14 %). Nove mrežne stranice projekta, lansirane 3. travnja 2015., zahvaljujući responsive web designu omogućuju optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju te već sada gotovo trećina posjeta dolazi s mobilnih platformi (Android, iOS).

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) početkom 2001. godine pokrenulo je projekt Besplatne elektroničke knjige (BEK). Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru njega, javno su predstavljeni u sklopu osječkog FAK-a održanog od 25. do 27. svibnja 2001. godine. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 179 naslova u tri biblioteke: Online, Mali rakun i elektroDAF. U okviru biblioteke Online objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora. Unutar biblioteke Mali rakun objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora, a biblioteka elektroDAF obuhvaća klasike anarhističke misli, kako one s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i one s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om). Od pokretanja projekta 2001. godine mrežnim stranicama pristupilo je gotovo milijun i sedamsto tisuća posjetitelja što u prosjeku iznosi više od sto tisuća godišnje. Besplatne elektroničke knjige čitane su milijun dvadeset i dvije tisuće puta što znači da je u prosjeku svaki naslov čitalo više od 5700 posjetitelja. Najpopularniji naslov knjiga je Noama Chomskog Mediji, propaganda i sistem koja je skupila više od 87 000 čitatelja (podatci zaključno s 1. siječnja 2016.). Tijekom 2015. godine, prema podatcima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 114 260 korisnika (odnosno 186 000 prema AWStats-metodologiji) koji su u rekordnih 146 646 posjeta (odnosno 220 000 prema AWStats-metodologiji) otvorili rekordnih 617 634 stranice i ukupno čitali rekordne 182 443 knjige. U odnosu na 2014. godinu, kada je zabilježeno 91 099 korisnika koji su u 106 844 posjeta otvorili 255 771 stranicu i ukupno čitali 98 606 knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 25 %, te posjeta od 37 %. Istovremeno, porast

Knjižna booka: glas za zaboravljene knjige Goranka Braim Vlahović braimvlahovic@yahoo.com Hrvatska udruga školskih knjižničara (HUŠK) prošle je godine započela s manifestacijom Knjižna booka kojom se obilježava Međunarodni dan dječje knjige 2. travnja. Ove je godine Zrinjevac zamijenjen predvorjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja je ponudila gostoprimstvo i ujed-

no pripremila izložbu knjiga tri naraštaja spisateljica rođenih u travnju: Ivane Brlić-Mažuranić, Nade Iveljić i Maje Brajko-Livaković. Tako se u našoj najvećoj i najznačajnijoj knjižnici 1. travnja okupilo više od dvjesto sudionika, uglavnom učenika nižih razreda 27 osnovnih škola iz čak

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

veli u svojim školama ovaj projekt poticanja čitanja koji je prije sedam godina započeo školski knjižničar Denis Vincek. Predsjednica HUŠK-a Vanja Jurilj otvorila je Knjižnu booku pozdravnim govorom, a program su vodili mladi glumci Lucija Luque Akrap i Vid Ćosić. Za trenutke šale i smijeha bili su zaduženi dječji mađioničar Jozo Bozo i dječji pisac Siniša Cmrk koji je digao na noge cijelu publiku i proizveo prilično buke. U četverosatnom programu učenici su predstavili knjige koje su čitali u obliku igrokaza, dramatizacija, monologa, dijaloga, recitacija, videosnimaka i lutkarskih predstava. Oživjeli su brojne poznate dječje likove, a svakako su najčitaniji tekstovi Lovrakova Anka Brazilijanka i Kušecov Plavi kaputić. U pauzi su se okrijepili i pogledali izloške, a na kraju su podijeljene zahvalnice za sudjelovanje. Iako je bilo mnogo sudionika, publika je bila vrlo zainteresirana i pažljivo pratila cijeli program, možda zato jer je i sama u njemu sudjelovala. Nadamo se da ćemo sljedeće godine uz zaboravljene knjige više prostora dati novim knjigama i njihovim autorima – piscima i ilustratorima – te da će nam se pridružiti i učenici viših razreda i srednjih škola.

12 županija. Cijeli je prostor bio ukrašen njihovim plakatima kojima su predstavili projekt Čitajmo zajedno, čitajmo naglas zaboravljene knjige. Manifestaciji su se pridružili i nakladnici s izložbom knjiga za djecu i mlade, a svoje su mjesto našle i ilustracije Andree Petrlik Huseinović te lutke Margarete Peršić. Kako oživiti knjige koje leže na policama naših školskih knjižnica i kako zainteresirati djecu za čitanje, zadaća je upravo svih onih koji su se okupili: učenika, njihovih učitelja koji su u suradnji sa školskim knjižničarima pro-

Čitalački program za roditelje i djecu u kaznionicama Snježana Berak snjezana.berak@knjiznica-bjelovar.hr Kristina Čunović kristina@gkka.hr Mr. sc. Ljiljana Sabljak lili.sabljak@gmail.com Udruga Roditelji u akciji – RODA u partnerstvu s Hrvatskim čitateljskim društvom provodili su tijekom 2015. i 2016. godine čitalački program za roditelje-zatvorenike u kaznionicama u Glini i Lepoglavi te u Kaznionici i zatvoru u Požegi, uz financijsku potporu Ministarstva socijalne politike i mladih RH koje je ovaj projekt prepoznalo kao jedan od kvalitetnih projekata usmjerenih podršci obitelji te promicanju i zaštiti prava djece. Čitalački program povezuje djecu i roditelje koji su u zatvorima kroz aktivnosti čitanja naglas, omogućujući da roditelji, iako odvojeni, budu na poseban način prisutni u djetetovu životu. Djeca čiji su roditelji u zatvorima posebno su ugrožena skupina našeg društva. Iako se radi o velikom broju djece (2012. godine čak 18 000 djece imalo je jednog ili čak oboje roditelja u zatvorima, a u 2014. godini ta brojka i dalje je vrlo velika, oko 15 000 djece), i institucije i organizacije civilnog društva dosad su nedovoljno prepo2 26

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

znavale probleme s kojima se ta djeca (i njihove obitelji) nose te programa podrške za njih gotovo nije bilo. Cilj je ovoga čitalačkog programa ojačati roditeljske kompetencije i razvijati pozitivno roditeljstvo među zatvorenicima-roditeljima. Čitalački program omogućava djeci i roditeljima koji iz financijskih i organizacijskih razloga ne mogu češće posjetiti roditelja ili supružnika u zatvoru, da ostanu povezani kroz blisku i povezujuću aktivnost čitanja naglas. Stoga je projekt u 2016. godini postao dio kampanje Čitaj mi!. Čitalački program ima svoju preventivnu ulogu za dijete, krajnjeg korisnika programa: u razvoju djeteta koje je u bliskom i kvalitetnom kontaktu s roditeljem-zatvorenikom smanjuje se rizik od pojave nepoželjnih ponašanja, dijete je pod manjim stresom zbog odvajanja i zatvaranja roditelja, a čitanje i slušanje roditelja djeluje na razvoj čitalačkih sposobnosti djeteta te pomaže kasnijem boljem uspjehu tijekom školovanja. Također, ovaj program ima i preventivnu ulogu za roditelja-zatvorenika jer se kod zatvorenika koji je uspio zadržati (ili razviti) blizak odnos s djetetom, dok je na izvršenju kazne zatvora, smanjuje rizik od ponavljanja kaznenog djela nakon izlaska. Time čitalački program doprinosi rehabilitaciji cijele obitelji. S obzirom na to da Udruga RODA provodi čitalački program među populacijom koja (očekivano) nije dovoljno educirana o važnosti čitanja, Hrvatsko čitateljsko društvo je sa svojim programima i pristupom uključeno kao partner za provedbu ovih aktivnosti. HČD je u ovom projektu djelovao u području svoje ekspertize – promicanje važnosti čitanja i kod odraslih i kod djece, a posebno važnosti čitanja odraslih djeci naglas. Članice HČD-a

Kristina Čunović, Snježana Berak i Ljiljana Sabljak u suradnji s Udrugom RODA razvile su i održale jednodnevne radionice za zatvorenike i osoblje u kaznionicama u Glini i Lepoglavi te u Kaznionici i zatvoru u Požegi te su priredile i priručnik za provedbu čitateljskog programa. Ujedno su sastavile i listu kvalitetnih slikovnica i knjiga za djecu i mladež koje su nabavljene u okviru projekta za zatvore. Očevi su dobili slikovnice i knjige među kojima su mogli izabrati priču za svoju djecu. Priču su čitali obraćajući se svome djetetu, a snimka na CD-u i slikovnica ili knjiga uz podršku zatvorskog osoblja poslana je djetetu. Troškovi knjiga, CD-a i poštarine podmireni su iz sredstava projekta. Čitalački programi u različitim formatima provode se u kaznionicama i zatvorima u nekim drugim zemljama. Ovakav program za Hrvatsku je inovacija te od zatvorskog osoblja zahtijeva dodatnu pripremu i angažman u okviru svojeg radnog vremena. Stoga je u okviru projekta pripremljen i poseban priručnik za osoblje u kojem se njihovu ulogu ističe kao ključnu. Osoblje je omogućilo pristup slikovnicama i knjigama kako bi očevi mogli izabrati one koje bi čitali svojoj djeci, mirno i neometano mjesto za čitanje i snimanje CD-a te vrijeme za vježbanje čitanja i pripremu za snimanje. U okviru jednodnevnih radionica educirano je i tretmansko osoblje za provođenje projektnih aktivnosti, čime su upoznati s važnošću čitanja naglas zbog ostvarivanja bliskog odnosa roditelja i djeteta, kao i za razvoj čitalačkih vještina. Najmanje 100 očeva i 200 djece sudjelovat će u čitateljskom programu i tako dobiti priliku povezati se kroz čitanje i slušanje odabranih slikovnica i priča naglas.

Poticanje čitanja u vrtiću Volonterski program Udruge Blaberon Marija Ott Franolić marijaott@gmail.com mješovitoj skupini imala od tri do šest godina. Rezultati dobiveni nakon kontinuiranog čitanja slikovnica u skladu su sa svim istraživanjima koja ističu da čitanje djeci u ranoj dobi potiče kreativnost, obogaćuje njihov vokabular i izražavanje, potiče ih na maštanje te samostalno postavljanje pitanja i mišljenje. Dječja neposrednost i iskrenost čini ih zahtjevnom publikom. Zato je važno odabrati kvalitetne slikovnice, sadržajno smislene i vizualno atraktivne. Djeca vole slikovnice s kojima se mogu poistovjetiti ili one koje im omogućuju zamišljanje novih, drugačijih svjetova. U programu Udruge osobito su dobro prihvaćene slikovnice Juha od bundeve Helen Cooper, Oprostite... jeste li vi vještica Emily Horn i

Nakon vrlo uspješnog programa poticanja kritičkog čitanja kod srednjoškolaca Udruga Blaberon, pokrenuta za neformalno obrazovanje i kritičku emancipaciju, započela je s volonterskim programom poticanja čitanja u dječjim vrtićima. Djecu treba navikavati na slikovnice i užitak u čitanju kako bismo dugoročno promijenili statistike koje iz godine u godinu pokazuju da polovina građana Hrvatske ne čita i ne kupuje knjige1. Udruga Blaberon u školskoj godini 2015./2016. poticala je čitanje u dva vrtića: u DV Tratinčica i DV Medveščak. S Dječjim vrtićem Medveščak suradnja je nastavljena i već se drugu školsku godinu djeci u jednoj grupi čita jedna slikovnica mjesečno. Kad je čitanje započelo, djeca su u toj

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

program pa su sadržaj slikovnica povezale s učenjem engleskog jezika. U sklopu programa zaposlenicima vrtića održano je predavanje o važnosti čitanja maloj djeci i podijeljen im je popis kvalitetnih slikovnica, uz pregršt savjeta o praktičnom načinu čitanja kako bi se i u drugim grupama moglo nastaviti s dobrom praksom poticanja čitanja. Idući je korak ozbiljnija edukacija odgojitelja i odgojiteljica te uvođenje šire primjene metode stolica-pričalica, osmišljene u Dječjem vrtiću Tratinčica, u kojoj se jedna stolica iz skupine nazove stolicom za čitanje. Na toj stolici po jedno dijete svaki dan skupini čita ili priča priču iz slikovnice koju donese od kuće, jačajući svoje samopouzdanje, dok ostali u grupi vježbaju koncentraciju i slušanje. Krajnji je cilj da Dječji vrtić Medveščak postane centar za poticanje dječjeg čitanja te da se iz njega edukacija i dobra praksa širi u druge vrtiće. Kako bi se to postiglo, nužna je suradnja vrtića s drugim gradskim i državnim institucijama, ali i sa znanstvenom i stručnom zajednicom koja bi u takvom projektu mogla svoja istraživanja upotrijebiti u praksi i time stvoriti generacije budućih čitatelja i čitateljica.

Paweła Pawlaka, Uljuđeni vuk Becky Bloom i Kratkovidna žirafa A. H. Benjamina. Cilj Udruge Blaberon nije samo pobuditi u djeci ljubav prema čitanju, nego i razvijati njihovo kritičko mišljenje, toleranciju i empatiju, stoga sadržaj slikovnica valja iskoristiti i za poticanje djece na razgovor o odnosu prema drugačijima, problematiziranje odnosa dobra i zla, pojma pravde i nepravde te sličnih tema. Važno je poticati ih da misle i da se slobodno izražavaju što će im pomoći da odrastu u građane koji misle i aktivno sudjeluju u procesima demokratskog multikulturalnog društva. Pri prepričavanju i odgovaranju na pitanja kao i zajedničkom slovkanju, dokazano važnom za kasnije usvajanje čitanja i pisanja, valja se pobrinuti da djevojčice i dječaci jednako sudjeluju. Naime, djevojčice su verbalno razvijenije u toj dobi, a dječake treba potaknuti kako bi došli do izražaja. Nakon čitanja i prepričavanja djeca mogu oslikavati vlastite slikovnice ili se može napravili igrokaz o slikovnici kako bi mogli mijenjati uloge ili zamišljati alternativne krajeve priče. Ovaj je program bio vrlo uspješan i zbog veoma dobre suradnje s ravnateljicom vrtića te aktivne uključenosti odgojiteljica u skupini. Primjenjujući različite medije, one su s djecom utvrđivale sadržaj slikovnica – osmišljavale su predstave i iskoristile činjenicu da grupa ima i engleski

Više na: http://www.mvinfo.hr/clanak/pogledajte-prezentaciju-gfk-ovog-istrazivanja-trzista-knjiga-u-hrvatskoj-travanj-2016.

Noćenje u knjižnici uz Andersena Romana Horvat pkic@bj.t-com.hr Povodom obilježavanja rođendana slavnoga danskog dječjeg pisca H. Ch. Andersena po peti je put Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar organizirala Noć s Andersenom (više na www.knjiznica-daruvar.hr). Radi se o međunarodnoj manifestaciji koja je ove godine održana šesnaesti put, a prva Noć s Andersenom održana je u Češkoj Republici u narodnoj knjižnici čiji su knjižničari i začetnici te poznate manifestacije. Naime, svake godine posljednjeg petka u ožujku (ove godine iznimno u travnju zbog Uskrsa) uoči Andersenovog rođendana djeca noće u knjižnicama u vrećama za spavanje. Manifestacija je u europskim zemljama vrlo popularna te se knjižnicama priključuju i škole, vrtići, učenički domovi, vatrogasne postrojbe i dr., a naravno, svakom je donatoru i sponzoru u interesu sudjelovati u ovoj zanimljivoj manifestaciji. U Republici Hrvatskoj sve je počelo sredinom listopada 2011. godine kada je iz Ministarstva kulture stigao dopis o ideji sudjelovanja u Projektu sestrinskih knjižnica (povezivanje i suradnja narodnih knjižnica u svijetu). Već za mjesec dana Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar povezala 2 28

Detalj s događanja

se sa sestrinskom knjižnicom u Češkoj Republici (Gradska knjižnica Češki Tešin). Prva suradnja bila je upravo manifestacija Noć s Andersenom.

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

iznimno velik, a bilježi se i veći upis novih članova te se na taj način Knjižnica približava potencijalnim korisnicima i članovima. Program se obogaćuje različitim kreativnim radionicama i šetnjom gradom u noćnim satima, čitanjem ulomaka iz bajki i priča slavnoga danskog pisca pored kulturnih spomenika u gradu te tzv. knjižnicom na otvorenom. Prije spavanja sudionici gledaju film na temu bajke. Spavanje se nikada ne očekuje prije jedan sat iza pola noći. Ujutro nakon doručka djeca odlaze kući sa zahvalnicama i fotografijama, ali i onime što je najvažnije, lijepim uspomenama na Knjižnicu i čitanje. Treba spomenuti da je i interes medija na zavidnoj razini. U Europi su davno spoznali da se čitateljska publika razvija od malih nogu i da su takvi projekti više nego potrebni kako bi javnost spoznala važnost poticanja čitanja od najranije dobi.

Svake je godine Noć drugačije osmišljena, a najveći interes pobuđuje mađioničar. Program uključuje kazališne predstave, plesne točke, nastup mađioničara, ilustratora, književnika, ali i videokonferenciju sa sudionicima noćenja u sestrinskim knjižnicama: Gradskom knjižnicom Český Těšín, Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Derviš Sušić Tuzla i, iznimno ove godine, Češkom osnovnom školom Josipa Ružičke Končanica. Jezične barijere ne postoje budući da je Daruvar središte češke manjine, a treba spomenuti i da se u Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar nalazi Središnja knjižnica za češku manjinu u RH. U Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar ove je godine noćilo 20 korisnika u dobi od sedam do deset godina. Ovogodišnja tema Noći bila je Mala sirena. Zadatak sudionika prije samoga noćenja bio je pročitati bajku te u nekoliko rečenica napisati dojmove i ilustrirati najljepše dijelove bajke. Interes je svake godine za noćenjem u knjižnici

Vitezova igra ne prestaje Obilježavanje 105. rođendana pjesnika u OŠ Grigor Vitez Sveti Ivan Žabno Jerko Barišić jerko_barisic@yahoo.com Nitko u hrvatskoj dječjoj poeziji nije i izrazio njihovo glasanje s toliko uspjelih onomatopeja. (Ivo Zalar) Poznati pjesnik za djecu Grigor Vitez najviše je volio djecu, s njima se rado susretao i dopisivao. Među mnogima koji su mu pisali bili su i učenici iz Svetog Ivana Žabnog, posebno šezdesetih godina prošloga stoljeća. Tako su u OŠ Grigor Vitez Sveti Ivan Žabno sačuvana Vitezova originalna pisma kao i kopije učeničkih pisama njemu. Povodom obilježavanja stote obljetnice Vitezova rođenja (2011. godine) u našoj je školi realiziran projekt Igra se nastavlja i nakon prvih 100 godina. Tada je osnovana Filatelistička grupa, izdan je i prigodni poštanski žig (prvi u 170 godina mjesne pošte), a tijekom nekoliko sljedećih godina zahvaljujući profesoru Zoranu Cvetkoviću, voditelju Filatelističke družine, izdano je još tridesetak prigodnih poštanskih žigova i omotnica pa tako i 2016. godine povodom 105. obljetnice Vitezova rođenja. Na prigodnom žigu su četiri tulipana prema Vitezovoj pjesmi, a čiji se rukopis nalazi na zadnjoj strani omotnice. Žig i omotnicu dizajnirao je prof. Zoran Cvetković. Članovi Filatelističke grupe poslali su ove prigodne materijale ustanovama i pojedincima koji promoviraju stvaralaštvo velikog pjesnika. To je ujedno bio i uvod u školsku svečanost tijekom koje su učenici raznim aktivnostima proslavili pjesnikov rođendan. Recitiralo se Vitezove pjesme, pjevala Vitezova uglazbljena poezija,

Prigodna izložba u školskoj knjižnici

stvarane su dramatizacije i izložbe, a posebno smo ponosni na animirani film o Antuntunu. U knjižnici su izložena stara pisma učenika Vitezu, pjesnikova pisma učenicima te potpisane knjige koje je Grigor Vitez poklonio školi. Još smo jednom pokazali da Vitezova igra zaista ne prestaje.

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

Čitateljski klub za slijepe i slabovidne osobe Bijela sova Marinko Polović marinko@gkka.hr Još smo mali, tek smo se upoznali, ali smo prohodali i napravili nekoliko velikih koraka – rečenica je kojom je 7. ožujka započela proslava 1. rođendana karlovačkog Čitateljskog kluba za slijepe i slabovidne osobe Bijela sova na Odjelu audiovizualne građe Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić. Ovaj klub prvi je takve vrste u Karlovačkoj županiji i Gradu Karlovcu, a osnovan je na inicijativu slijepih i slabovidnih osoba, korisnika karlovačke knjižnice. U osnivanje kluba Članovi čitateljskog kluba Bijela sova uz Gradsku knjižnicu Ivan Goran Kovačić uključili su se i Hrvatsko čitateljsko društvo de, čime je i slijepim osobama omogućeno pretraživanje i Hrvatski savez slijepih. Bijela sova osnovana je u velja- izvora informacija na internetu. či 2015. godine te trenutačno okuplja petnaestak članova. Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić 4. siječnja 2012. Osnivanje ovoga kluba nastavak je vrlo dobre suradnje povodom svjetskog Dana Brailleovog pisma predstavlja na karlovačkih udruga slijepih i Gradske knjižnice Ivan Go- Odjelu audiovizualne građe kutak za slijepe i slabovidne ran Kovačić. osobe opremljen računalnom opremom i elektroničkim Uz brojne goste iz političkog i društvenog života grada pomagalima. Za kutak je Knjižnica nabavila uređaj Poet Karlovca proslavi 1. obljetnice Bijele sove nazočio je i po- Compact i čitač ekrana SuperNova, čime je osigurana bolja seban gost – hrvatski kazališni i filmski redatelj, skladatelj, i ravnopravnija uključenost slijepih i slabovidnih osoba u scenograf i dramaturg Mario Kovač. Prilikom ugodnog djelatnosti Knjižnice, njene usluge i zbirke. Odjel audiodruženja s brojnim gostima i članovima Bijele sove Kovač vizualne građe nudi slijepim i slabovidnim korisnicima je naglasio kako je uključenost slijepih i slabovidnih osoba Knjižnice mogućnost posudbe zvučnih knjiga, a u ponudi u društveni život u Hrvatskoj bolja nego prije dvadesetak je preko 300 naslova. S obzirom na tehničku i stručnu pogodina, no situacija bi trebala i mogla biti još puno bolja. moć koju nude educirani knjižničari te zvučne knjige koje Senzibilizacija, poticanje članova na druženje i konstruk- posjeduje u svom knjižničnom fondu, kao mjesto susreta tivno provođenje slobodnog vremena, osnaživanje ljuba- članova Bijele sove izabran je upravo Odjel audiovizualne vi prema čitanju te smanjenje izolacije u zajednici bili su građe Knjižnice. glavni razlozi osnivanja Čitateljskog kluba Bijela sova – U proteklih godinu dana održano je dvanaest sastanarečeno je na proslavi. ka na kojima su članovi pročitali i komentirali isto toliko Broj hrvatskih knjižnica koje osiguravaju građu i uslu- knjiga. Na svakom susretu, koji se održava svakog prvog ge jednako za sve korisnike mali je kao što je i mali broj ponedjeljka u mjesecu, raspravlja se o pročitanoj knjizi, knjižnica koje usmjeravaju napor na izjednačavanje uvjeta čitaju se i komentiraju pjesme najpoznatijih hrvatskih pjepod kojima slijepe i slabovidne osobe mogu koristiti knjiž- snikinja i pjesnika. Nastoji se osigurati zastupljenost svih nicu. Svjesna činjenice da nove tehnologije u velikoj mje- književnih vrsta. ri pridonose promjenama u društvu te mogu pružiti nove Proslava 1. obljetnice Bijele sove završena je uz rođenmogućnosti i ukloniti prepreke slijepim osobama, Gradska dansku tortu i želje članova da se broj nazočnih na knjiknjižnica Ivan Goran Kovačić nabavlja računalnu opremu ževnim susretima barem udvostruči. Prema najavama voi programe za slijepe i slabovidne korisnike. Kao prva na- diteljice kluba Senije Rački u rad Bijele sove uključit će se rodna knjižnica u Hrvatskoj još je 2003. godine nabavila i članovi Saveza udruga invalida Karlovačke županije, a računalo s govornom jedinicom Jaws za Knjižnicu za mla- dobrodošli su i svi zainteresirani. 2 30

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... TEMA BROJA

Večer društvenih igara Inovativni program koji je u knjižnicu privukao mlađu populaciju Neda Adamović Lucija Miškić Prema UNESCO-vom Manifestu za narodne knjižnice jedna od zadaća knjižnica je stvoriti mogućnosti za osobni kreativni razvoj pojedinca. Narodna knjižnica kao mjesni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za socijalni razvoj pojedinaca i društvenih skupina. Pored toga, knjižnica ima i važnu društvenu ulogu kao javni prostor i mjesto okupljanja. Vođeni tim mislima u sklopu programa za Noć knjige 2016. godine u Narodnoj knjižnici Petar Preradović Bjelovar organizirali smo Večer društvenih igara. Cilj programa bio je pokazati mlađoj i srednjoj populaciji korisnika da svoje slobodno vrijeme mogu provoditi družeći se u knjižnici. Sudionici Večeri društvenih igara Također, društvene igre koje smo organizirali za ovo druženje svoje korijene imaju u beletristici te potiču the Gathering i Dungeons & Dragons, a u slobodnom promaštu i kreativnost. Posjetitelji su zaigrali stolnu društvenu storu za komentare pisali su: Treba ovo raditi češće, Jako igru igranja uloga Dungeons & Dragons, igru igranja uloga kul i kreativno, Super ideja, Malo češće bi bilo lijepo… Famiglia Bonifacio te kartašku igru Magic: the Gathering. Također, napominjemo da nam je 50 % upitnika vraćeno s Nakon završetka programa posjetitelji su ispunili upit- dopisanim komentarom – i svi su komentari bili pozitivni! Igre Dungeons & Dragons i Famiglia Bonifacio potinike o vrednovanju programa. Zanimljiv podatak je kako ču logičko razmišljanje, maštu i suradnju između igrača, je bilo 70 % posjetitelja, a tek 30 % posjetiteljica. S obzirom na to da su korisnici Knjižnice većinom ženske osobe a produkt igre je stvaranje jedinstvene priče kojoj su pri(61 %), ovo je pozitivan znak jer smo organizirali program donijeli svi igrači. U strategiji, logici i predviđanju poteza kojim smo uspjeli privući i muški dio populacije. Najvi- protivnika posjetitelji su se okušali kroz kartašku igru Maše posjetitelja je bilo od 19 do 35 godina (73 %), a ostala gic: the Gathering. Večer društvenih igara potrajala je sve godišta bila su zastupljena u nešto manjoj mjeri. Za sudje- do ponoći, a nakon toga sudionici su se nastavili družiti u lovanje u društvenim igrama posjetitelji nisu trebali biti obližnjem kafiću. Ovakav, pomalo nesvakidašnji program članovi Knjižnice, stoga 43 % posjetitelja nije bilo učlanje- za knjižnicu okupio je mlade ljude koji vole knjige, čitanje no u Knjižnicu. Dakle, ovim smo programom u prostore i fantasy. Stvorena je pozitivna i kreativna atmosfera, a neki Knjižnice doveli potencijalne članove. S obzirom na to da od posjetitelja su se u narednim danima uputili u Knjižnicu znatan broj posjetitelja nije učlanjen u Knjižnicu, istražili posuditi romane sa sličnim avanturama koje su imali prismo kako su saznali za taj program. Izraženo u postotci- liku doživjeti igrajući taj oblik društvenih igara. Cilj smo ma, 51 % posjetitelja je za Večer društvenih igara saznalo postigli: promicati knjige i čitanje. od prijatelja što je vrlo zanimljiv podatak jer su po cijelom gradu i po školama bili postavljeni plakati, na lokalnom Bilješke: radiju se emitirala objava o programu, a informacija se ši- Dungeons & Dragons: http://dnd.wizards.com/ (11.5.2016.) rila putem mrežne stranice Knjižnice i društvenih mreža. Famiglia Bonifacio: https://www.facebook.com/Terrible.CreatiTako je na Facebook-stranici Knjižnice poziv za događanje ons.larp/?ref=ts&fref=ts (11.5.2016.) Magic: the Gathering: http://magic.wizards.com/ (11.5.2016.) vidjelo 2600 korisnika Facebooka, a samo je 7 % posjetitelja obavijest vidjelo na Facebooku. Podatak je koristan jer smo dobili informaciju o načinu širenja informacija među mlađom i srednjom populacijom. Najvažniji podatak za nas je bilo vrednovanje samog programa. Tako se korisnicima najviše svidjela igra Famiglia Bonifacio, a zatim Magic:

AKTUALNO TEMA BROJA

AKTUALNO ELINET (The European Literacy Policy Network) – rezultati i budućnost Kristina Čunović kristina@gkka.hr

O ELINET-u šljavale aktivnosti za podizanje svijesti o važnosti čitanja i pismenosti (videosnimke, letci, veleplakati, vodič za pokretanje kampanje) te aktivnosti povodom Međunarodnog dana pismenosti 2015. godine. Jedno od ishodišta Projekta su analize i izvještaji europskih zemalja o razvoju i poticanju pismenosti te dobroj praksi. Uspostavljen je zajednički okvir vrednovanja koji uključuje sve dobne skupine The Frame of Reference of the Country Reports (http://www. eli-net.eu/fileadmin/ELINET/Redaktion/user_upload/Frame_of_Reference_28052015_website.pdf), na osnovu kojeg je izrađen opširan i sažeti izvještaj o razvoju i poticanju pismenosti u Hrvatskoj (http://www.eli-net.eu/research/ country-reports/croatia/). Na izvještajima su radile članice HČD-a Kristina Čunović i Drahomira Cupar uz podršku i pomoć članova tima Ivane Faletar Horvatić, Alke Stropnik, Mate Jurica, Martine Dragija Ivanović, Srećka Jelušića, Davorke Semenić-Premec, pedijatrice Marije Radonić te djelatnika Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO).

ELINET – Europska mreža za poticanje pismenosti osnovana je s ciljem poticanja pismenosti kako bi se smanjio broj djece, mladih i odraslih sa slabim vještinama čitanja i pisanja u Europi. Mreža je jedinstvena jer pokriva teme pismenosti po svim dobnim skupinama i svim područjima od čitanja u obrazovnim ustanovama do čitanja iz užitka. Projekt je financirala Opća uprava za obrazovanje i kulturu Europske komisije u razdoblju od 1. veljače 2014. do 31. ožujka 2016. Ukupni fond bio je 4 008 100 eura, a projektom je koordiniralo Sveučilište u Kölnu (prof. dr. Christine Garbe s Instituta za njemački jezik i književnost II). Ustroj Projekta je kombinacija istraživanja, izrade smjernica i stručnih materijala, alata za podizanje svijesti o važnosti pismenosti i prikupljanje sredstava te analiza primjera dobre prakse i izvješća o pismenosti 28 europskih zemalja. Informacije o Projektu dostupne su na internetskoj platformi www.eli-net.eu, besplatne su i trebale bi biti vrijedne ministarstvima, obrazovnim institucijama, neprofitnim organizacijama i svim pojedincima koji se bave poticanjem pismenosti.

Budućnost ELINET-a U Bruxellesu je od 11. do 13. travnja 2016. održan kongres na temu smjernica europske mreže, a kako bi se razmotrio način provedbe rada ELINET-a u budućnosti. ELINET je postigao mnogo u isticanju problema pismenosti u Europi te je usmjerio svijest prema ovom duboko ukorijenjenom problemu (https://www.youtube.com/watch?v=JEldfxC57 d8). Na kraju financiranog perioda glavni su ishodi ELINET-a: 1. internetska platforma www.eli-net.eu 2. europski okvir dobre prakse u smjernicama za razvoj pismenosti koja pokriva sve dobne skupine i relevantne smjernice 3. primjer povezanih primjera dobre prakse koji pokrivaju sva područja i sve dobne skupine 4. ukupno 30 izvještaja na temu smjernica o pismenosti i izvedbe u svakoj ELINET-ovoj državi na temelju opsežnog okvira 5. Deklaracija o ljudskom pravu na pismenost

Hrvatsko čitateljsko društvo kao dio ELINET-a ELINET je konglomerat 77 organizacija iz 28 zemalja koje se bave pitanjima pismenosti. Hrvatsko čitateljsko društvo jedina je hrvatska udruga uključena u aktivnosti ELINET-a. Kao pridruženi partner HČD je djelovao u okviru Tima 7, a članice Kristina Čunović i Drahomira Cupar analizirale su europske primjere dobre prakse, osmi2 32

AKTUALNO TEMA BROJA

6. Glosar o pismenosti uz Upute o upotrebi terminologije u opismenjavanju odraslih 7. Tjedan pismenosti diljem Europe (od 8. do 17. rujna 2015.) u vrijeme UNESCO-vog Međunarodnog tjedna pismenosti 8. alati i upute za prikupljanje sredstava i osvješćivanje javnosti 9. ključni pokazatelji za uspješno osvješćivanje javnosti i prikupljanje sredstava za opismenjivanje 10. kongres pismenosti u Europi održan u Amsterdamu u siječnju na kojem su stručnjacima objavljeni ELINET-ovi rezultati Na kraju projektnog razdoblja nameće se pitanje kako nastaviti rad u budućnosti. ELINET je postavio temelje te je sada vrijeme za poduzimanje akcije i provedbu zaključaka, preporuka i ostalih postignuća. U Bruxellesu je od 11. do 13. travnja 2016. održan kongres na temu smjernica europskih mreža te se nekoliko članica mreže susrelo kako bi razmotrili ovo složeno pitanje. Prisustvovalo je i mnogo ELINET-ovih članova. Oni su prikupili zamisli te razgovarali o budućnosti ELINET-a kroz različite radionice.

se ne bi trebalo nastaviti, 2 % je reklo kako nema mišljenje, 16 % drži kako bi se trebao održati uz minimalne promjene, a 33 % kako bi trebalo učiniti značajne promjene; od ukupno 53 ispitanika, 38 % bi nastavilo biti dio buduće ELINET-ove mreže, 13 % bi vjerojatno nastavilo, a svega 2 % ne bi nastavilo biti članom. Kao najvažnije aktivnosti koje bi dugoročno trebale biti zadržane navedene su: razmjena dobre prakse među članovima, zagovaranje razvoja europskih razvojnih smjernica za opismenjavanje te identificiranje raskoraka u istraživanju i uspostavljanje istraživačkog plana.

Budući izazovi za ELINET: 1. održivost – hoće li ELINET imati samo epizodnu ulogu ili će se zadržati? 2. preobrazba – može li se ELINET iz projekta razviti u mrežu? 3. utjecaj – hoće li ELINET-ovi rezultati utjecati na daljnji napredak opismenjavanja u zemljama članicama? 4. financiranje – hoće li se ELINET i nadalje moći financirati iz europskih ili nekih drugih fondova?

Na posljednjem ELINET-ovom kongresu u siječnju 2016. u Amsterdamu ustanovljeno je prijelazno Povjerenstvo sa sljedećim zadatcima: ustanoviti radni program i sadržajni plan za iduće dvije-tri godine, stvoriti viziju i ishode ELINET-a, oformiti organizacijsku strukturu održanja i daljnjeg razvoja mreže te otvaranja iste prema novim članovima, razviti strategiju prikupljanja sredstava, prepoznati javne i privatne izvore daljnjeg financiranja mreže uključujući i buduće projektne prijave kao i mogućnost podizanja članarina za održanje neophodne mrežne infrastrukture. Planovi za ELINET-ov budući rad su ustanoviti pravnu osobu u vidu udruge i fokusirati se na glavne teme u određenom razdoblju (za početak fokus na pismenosti i migracijama tijekom europske migrantske krize).

ELINET-ova budućnost zasnovana je na dosad razvijenim alatima i stručnosti : • stvaranje/sastavljanje znanja o temi u svim zemljama članicama • identificiranje raskoraka u istraživanju i sastavljanje preporuka za buduće europske istraživačke programe • sastavljanje istraživačkih prijedloga na ovu temu (prijavljivanje na Erasmus+) • prikupljanje/razmjena dobre prakse s fokusom na pismenost i migracije u svim državama članicama.

ELINET je istražio mogućnosti mrežnog održanja nakon završetka financiranja iz europskih fondova. Rezultati su sljedeći: od ukupno 53 ispitanika, 2 % je odgovorilo kako

AKTUALNO TEMA BROJA

2 34

AKTUALNO TEMA BROJA

Nastanak Međunarodne udruge za promicanje pismenosti (ILA – International Literacy Association): više od promjene naziva Marcie Craig Post Međunarodna čitateljska udruga postala je 26. siječnja 2015. Međunarodna udruga za promicanje pismenosti. Posljedice ove promjene ne uključuju samo novo ime, novi logo i svijetle nove boje, nego i novu perspektivu koja učvršćuje rad od iznimne važnosti, a kojeg vršimo mi, opismenjivači svijeta. Tijekom ove preobrazbe proširen je djelokrug sa same usluge pružanja profesionalne baze onima koji opismenjavaju na onu koja uključuje znatno širu misiju: proširiti pismenost u svaki kutak svijeta. Razmotrili smo našu šezdesetoljetnu ostavštinu i oživjeli našu Udrugu te tijekom tog postupka osjetili kako je imperativ iznova se opredijeliti za ohrabrenje i uključivanje ljudi iz svih sektora u nastojanjima preobrazbe obrazovanja o pismenosti diljem zemaljske kugle. To je uzvišena misija, nema sumnje, ali i misija koju smo poduzeli s velikim užitkom. Promjene koje smo poduzeli kako bismo pretvorili IRA-u (Međunarodna čitateljska udruga) u ILA-u (Međunarodna udruga za promicanje pismenosti) dočekane su s velikim entuzijazmom. Vjerujemo da je to upravo stoga što odluka o stvaranju ILA-e nije donesena u vakuumu. Godine istraživanja, upitnici i razgovori doveli su nas k tome. Razgovarali smo s članovima, ranijim članovima i potencijalnim članovima kao i s mnogim drugim ILA-inim dionicima.

Stari (lijevo) i novi logo (desno)

onalne članske organizacije za provoditelje opismenjavanja. Prijelaz nam je također pružio mogućnost postati zaštitnicima nastojanja u kojem pismenost mora biti dostupna svima. Budućnost ILA-e je unaprjeđenje pismenosti na svjetskoj razini. Ne samo u učionici nego i izvan nje. Usporedo s neprestanim promjenama u svijetu, doprinos onih koji opismenjuju preuzima sve važniju ulogu u stvaranju i informiranju onih koji sastavljaju politike vlada o tome što je učinkovito obrazovanje, zašto je neophodno pripremiti učitelje za učinkovito podučavanje te kako će učinkovita poduka uzdići učenikovo postignuće i ostvariti jače, plodonosnije građanstvo. Pravo na pismenost je osnovno i neotuđivo pravo. Onima koje ono manjka ne mogu ili nisu sposobni potpuno sudjelovati u društvu. Vrlo vjerojatno neće iskoristiti svoje glasačko pravo. Vjerojatno neće tražiti medicinsku pomoć za sebe i svoju obitelj. Bez pismenosti raste siromaštvo, a smanjuje se očekivani životni vijek. Upravo zato je još više uznemirujuća činjenica kako, prema posljednjim UNESCO-vim rezultatima, 800 milijuna ljudi u svijetu ne zna čitati ni pisati. Mnogi od ovih 800 milijuna nemaju ni pristup obrazovanju. To je epidemija koja ne diskriminira i dotiče svaki kutak svijeta. ILA osnažuje našu usredotočenost i odlučnost u tome da budemo bolji, učinkovitiji i angažiraniji u podupiranju opismenjivača. Upravo to je područje kojim će se baviti ILA u budućnosti. Osim toga, bavit će se promjenom trenutnog stanja pismenosti kroz bolju, učinkovitiju, jaču potporu opismenjivača. Kroz borbu za ono što znamo da je ispravno i dobro u opismenjavanju učenika. Poticanjem pokreta svih onih koji opismenjuju prema promjeni kulture našeg društva kako se ne bi cijenilo samo zanimanje, nego i ljude kojima je podučavanje više poziv nego zvanje. Razumijevanjem toga tko smo i što radimo kako bismo izoštrili svoj fokus i učvrstili svoje opredjeljenje kao organizacije za pismenost pa tako i povećali mogućnost za promjene u svijetu. Prema ILA-inim novim strateškim smjernicama, podružnice širom svijeta igrat će ključnu odluku u ostvariva-

Čuli smo sljedeće: Čitanje je samo jedan dio pismenosti. Pismenost u 21. stoljeću zahtijeva mnogo više od same sposobnosti čitanja: ona uključuje govor, slušanje te komunikaciju, kako neverbalnu tako i uz vizualne podražaje. Čvrsto se oslanja na razumijevanje. To nije jednostavna vještina, nego set vještina, i to takav koji zahtijeva i utjelovljuje društveni i kulturalni kontekst. Učinkovito opismenjavanje pomaže učenicima stvoriti poveznicu između učenja u razredu i situacija koje ih dotiču u njihovim domovima i društvima. Ono im osigurava alate kojima preispituju što čuju i vide, kojima procjenjuju probleme i promišljaju o njima te tako stvaraju mišljenje. Ono osigurava neophodnu stazu prema učenju. Tako je prijelaz iz čitateljske u onu za pismenost postao ključni korak u naglašavanju naše uloge kao globalne profesi2 36

AKTUALNO TEMA BROJA

nju cilja stvaranja pismenih društava. Godinama su naše podružnice vješto okupljale opismenjivače i omogućavale im profesionalnu obuku putem izdavanja časopisa i održavanja skupova. Ali odnedavno smo postali svjesni kako se mnoge naše podružnice hrvaju s izazovima privlačenja novih članova i zadržavanja postojećih. Potrošili smo znatnu količinu vremena prikupljajući podatke i procjenjujući razloge zašto je to tako. Došli smo do zaključka, na osnovu analiza svih podataka koje imamo, kako moramo ustanoviti nove pretpostavke o vrijednosti članova ukoliko želimo ostati relevantni. ILA će biti domaćin posebnog sastanka regionalnih odbora u travnju 2016. godine kako bi se raspravile informacije koje imamo te prikupile dodatne informacije od članova podružnica iz čitavog svijeta. Ove će informacije biti uključene u plan koji će se iznijeti pred ILA-in Upravni odbor, a koji će ostvariti sljedeće: 1. ostvariti jasnu i dosljednu te recipročnu vezu između ILA-e, njezinih podružnica i regionalnog odbora te 2. osnažiti kapacitete ILA-inih umreženih grupa (članova, podružnica, posebnih interesnih skupina i slično) u ostvarivanju ILA-ine misije i u služenju opismenjivačima na lokalnoj razini. Uspjeh naših strateških ciljeva u ostvarenju pristupa i mogućnosti opismenjavanja za sve u potpunosti se oslanja na ILA-ine lokalne sposobnosti – na našu mrežu podružnica. ILA-in je cilj rekonstruiranje i izmještanje svih članova i osoba ILA-ine mreže kako bi imali resurse, podršku i,

kao najvažnije, vodstvo u izvedbi svih zadataka u provedbi naše misije. Shvaćamo kako naša snaga kao udruge, leži u našim članovima i mreži te se moćne stvari mogu dogoditi kada osnažimo naše članove u činjenju dobrih stvari koje unaprjeđuju pismenost i učenje. Svake godine na ILA-inoj godišnjoj konferenciji sazivamo više od 6000 međunarodnih profesionalnih opismenjivača. Osim prilike za sudjelovanje na najnovijem stupnju profesionalnog razvoja, konferencija nudi jedinstvenu mogućnost suradnje s kolegama iz cijelog svijeta. Posebno smo uzbuđeni zbog ovogodišnje konferencije koja će se održati od 9. do 11. srpnja u Bostonu u Massachussetsu, uz cijeli dan pretkonferencije 8. srpnja, dijelom i stoga što će se snažno naglasiti digitalna i nova pismenost. Nadamo se da ćete nam se pridružiti na ovogodišnjoj konferenciji. Prijaviti se i saznati više možete na ilaconference.org. Ukoliko ne možete doputovati, priključite se putem Twittera (@ILAToday). Prateći hashtag konferencije #ILA16, ovoga srpnja vidjet ćete što se pruža u području profesionalnog napredovanja. Kao i posljednjih 60 godina, ILA će i dalje pružati opismenjivačima profesionalnu bazu za pohranjivanje istraživačkih i dokaznih materijala o pismenosti i učenju. Ali kroz našu preobrazbu sad nudimo novu i iznimno važnu pretpostavku za postajanje članom ILA-e: primanje onoga za što znamo da je dobro i ispravno za opismenjavanje te aktivno zalaganje za naše znanje i stručnost u službi informiranja politike i vodstva zajednica diljem svijeta.

Europska platforma za istraživanje digitalne pismenosti Davorka Semenić-Premec dspremec@gmail.com U prosincu 2014. godine europska organizacija COST (European Cooperation in Science and Technology: www. cost.eu) oformila je platformu za istraživanja i razmjenu projekata pod nazivom The digital literacy and multimodal practices of young children. Navedena Akcija predstavlja fleksibilan, brz i učinkovit način za ostvarivanje suradnje istraživača, inženjera i stručnjaka u vidu suradnje i koordinacije nacionalnih istraživačkih aktivnosti. Uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga čitateljskog društva, kao knjižničarka u Knjižnici Savski gaj i kao predsjednica Ogranka HČD-a za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, u Akciji sudjelujem od njezina početka. Razvoj novih tehnologija i sve veća važnost digitalne pismenosti pružaju nove mogućnosti za život, ali pismenost kakvu odavna poznajemo i dalje je temelj razvoja svakog pojedinca. Dijete se odrastajući susreće s različitim tehno-

logijama i različitim oblicima znanja koja se neprestano mijenjaju. Zbog toga je potrebno već u djetetovoj najranijoj dobi usavršavati pismenost i druge vještine kako bi ono postalo ravnopravan sudionik svjetskog razvoja. Važno je da u procesu stjecanja znanja djeca imaju potporu roditelja i učitelja. Razvitak vještina i znanja u čitanju i pisanju temelj je obrazovanja, ekonomije, socijalnog i kulturnog napretka Europske unije. Ranije spomenuta Akcija kreirat će interdisciplinarnu mrežu istraživanja s ciljem ispitivanja utjecaja promjena u komunikaciji, uvjetovanih novim oblicima digitalne tehnologije, na razvoj pismenosti kod

AKTUALNO TEMA BROJA

voj fazi rada trebalo je ispitati nacionalne kurikule, članke i istraživanja u svakoj zemlji o digitalnoj pismenosti kod djece u dobi od 0 do 8 godina. Drugi sastanak održan je zajedno s 3. Europskom konferencijom o digitalnoj pismenosti (ECIL) u Tallinnu u Estoniji od 19. do 22. listopada. Glavna tema Konferencije bila je upravo informacijska pismenost. Tijekom sastanka članovi Akcije srodnih interesa imali su priliku osobno se upoznati te postaviti temelje za buduću suradnju. U skladu s tim, pokrenuto je nekoliko pokusnih istraživanja, a u njima sudjeluje i Hrvatska. U siječnju ove godine formirana je baza podataka metoda istraživanja: https://docs. google.com/forms/d/1Fd7jKPO5JGdWZM0vty-j7lMbobzl3DUOLmBuqZSicXA/ viewform. Ona će poslužiti prikupljanju svih istraživanja digitalne pismenosti kod djece od 0 do 8 godina te svih istraživanja koja se na bilo koji način odnose na djecu ove dobi. Svi koji sudjeluju ili znaju za istraživanja koja pokrivaju ovo područje pozvani su uključiti ta istraživanja u bazu podataka. U prvoj fazi prikupljaju se istraživanja, a drugi je korak razviti alate za brzo i učinkovito pretraživanje svim korisnicima. U ožujku ove godine održan je treći sastanak na Cipru, a sudjelovalo je 96 delegata iz 36 zemalja. Glavni govornici prof. Cathy Burnett, dr. Julia Gillen i prof. Heather Lotherington prikazali su svoja istraživanja digitalne pismenosti kod djece. Stephan Chandron iz Vijeća za zajednička istraživanja Europske komisije izvijestila je o istraživanju koje provodi u 18 zemalja i prikazala pokusni projekt istraživanja u 7 zemalja, a koji je dostupan u obliku e-knjige. Sljedeći sastanak održat će se 7. i 8. studenog u Pragu kao pretkonferencija 6. ECREA-inoj (European Communication Research and Education Association) konferenciji od 9. do 12. studenog, a čiji je Akcija jedan od suorganizatora.

djece te obuhvatiti i objediniti istraživanja svih zemalja koje u njoj sudjeluju. Među aktivnostima u sklopu same Akcije do 2018. godine, kada završava njezino djelovanje, predviđena su dva sastanka godišnje te brojne ljetne škole i individualni studijski boravci u trajanju do tri mjeseca. Tijekom siječnja i veljače 2015. oformljen je Izvršni odbor u koji su ušla po dva istraživača iz svake zemlje koja sudjeluje u Akciji. Iz Hrvatske su to prof. dr. sc. Josip Burušić i dr. sc. Marina Kotrla Topić, oboje iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Mijenjajući prof. dr. sc. Josipa Burušića, sudjelovala sam na prva dva sastanka. Prvi je sastanak održan 24. travnja 2015. u Bruxellesu. Na njemu je detaljno predstavljena sama organizacija COST i njezin način rada te ISCH COST Action IS1410 Digitalna pismenost i njezina višestruka primjena kod male djece. Izabrano je Predsjedništvo i predstavljeni su svi članovi Izvršnog odbora. Predsjednica je prof. Jackie Marsh iz Velike Britanije, a dopredsjednica prof. Ola Erstad iz Norveške. Oformljeno je pet radnih grupa: 1. Digitalna pismenost male djece u kontekstu obitelji i zajednice 2. Digitalna pismenost male djece u formalnim (škole, vrtići) i neformalnim obrazovnim ustanovama (muzeji, knjižnice) 3. Pisanje i čitanje na ekranu 4. Aktivnosti koje se odnose na online digitalnu pismenost te njihova povezanost s offline pismenošću djece 5. Metodologija i etika istraživanja digitalne pismenosti. Sudionici su se opredijelili prema svojim užim specijalnostima ili afinitetima za rad u određenoj grupi. U pr-

2 38

PROČITALI TEMA BROJASMO ZA VAS

PROČITALI SMO ZA VAS Karol Visinko: Čitanje — poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga, 2014. Prikaz knjige

Poglavlje Strateški dokumenti, školski predmet hrvatski jezik, nastavni programi i čitanje upoznaje nas s formalnim zakonskim okvirom unutar kojeg se nastava u Republici Hrvatskoj odvija, odnosno s važnim strateškim dokumentima na kojima bi se trebao temeljiti pristup poučavanju hrvatskog jezika i književnosti odnosno čitanja – preko Lisabonske deklaracije Vijeća Europe i ostalih važnih dokumenata do Nacionalnog okvirnog kurikula odnosno predmetnih kurikula. Preporuka je, navodi autorica, da svi predmetni kurikuli budu odraz holističkog pogleda na učenika u procesu poučavanja i učenja. Kurikulskim se pristupom, naime, želi ostvariti unutarpredmetno i međupredmetno povezivanje da bi se u konačnici postiglo jedinstvo u različitosti. Autorica donosi pregled nastavnih programa za predmet Hrvatski jezik od 1960. godine naovamo i međusobno ih komparira komentirajući sličnosti i razlike. Valja napomenuti da je knjiga objavljena 2014. godine, a dugo očekivani Prijedlozi nacionalnih kurikuluma nastavnih predmeta objavljeni su 29. veljače ove godine. Nakon poglavlja koje pruža uvid u strateški okvir za odvijanje nastave materinjeg jezika slijedi središnje, najopširnije poglavlje, u kojemu se razlaže čitanje u kontekstu stjecanja kompetencije komunikacije na materinjem jeziku u hrvatskom školskom sustavu, razvojni put čitanja, učenički rječnik te vrste i strategije čitanja. Čitanje je složena vještina i sposobnost, a njegovo usvajanje i razvijanje odvija se u fazama koje autorica obrazlaže kroz tri gradirana odjeljka: Predčitačke i čitačke vještine, Dekodiranje i razumijevanje teksta te Čitanje književnoga teksta. Pažnju posvećuje i ispitivanju čitalačke pismenosti upućujući na njegovu važnost, svrhovitost, načine provođenja i moguće zamke. U istom poglavlju primjereno mjesto dano je knjižnicama i njihovim programima i projektima, a čitateljska društva, čitateljski klubovi te stručni i znanstveni skupovi spomenuti su kao neke od sastavnica u podizanju razine čitalačke pismenosti te promicanju i poticanju čitanja u društvu. Komunikacija na materinjem jeziku obrađuje se i u suodnosu s ostalim ključnim kompetencijama, a to su komunikacija na stranim jezicima, osnove kompetencije u matematici, prirodoslovlju i tehnici, digitalna kompetencija, međuljudska, međukulturna i društvena kompetencija, kompetencija inicijativnosti i poduzetnosti te kompetencija kulturne svijesti i kulturnog izražavanja. Usporedo s teorijskim dijelom, autorica donosi i niz praktičnih primjera za rad s učenicima sugerirajući takvom

Arijana Herceg Mićanović arijana.herceg.micanovic@kgz.hr Bez obzira na obavijesti koje u posljednje vrijeme munjevito šire glas o autonomnosti poučavanja u svekolikoj nastavi sa samo jednim ciljem — a to je postizanje zadovoljavajućih ishoda, koji će se sumativno provjeravati i utvrđivati, vjerujem da će škola kao odgojno-obrazovna ustanova i dalje opstojati sa svim onim istinitim, dobrim i lijepim što može ponuditi. I to zahvaljujući onima koji školu čine živom, dinamičnom tražiteljicom znanja i iskustava koja ne mogu sva stati u numerirane ishode, niti se sva mogu obraditi optičkim čitačima. (K.Visinko) Karol Visinko sveučilišna je profesorica, predstojnica Katedre za metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti i opće filološke predmete na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. U autoričinu je znanstvenom i stručnom fokusu nastava hrvatskog jezika i književnosti, poučavanje učitelja za jezični i književni odgoj i obrazovanje te recepcija i interpretacija hrvatske i svjetske književnosti za mladež. Objavila je niz znanstvenih radova, knjigu o recepciji i interpretaciji Alice u zemlji čudesa Lewisa Carrolla (2001.), Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija doživjela je dva izdanja (2005. i 2009.), a u posljednje se vrijeme posvetila istraživanju nastave jezičnog izražavanja i napisala opsežnu metodičku monografiju Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika: Pisanje (2010.). U knjizi Čitanje – poučavanje i učenje, objavljenoj 2014. godine, svojevrsnom nastavku spomenute metodičke monografije posvećene pisanju, autorica razmatra problem čitanja kao važan segment nastave hrvatskoga jezika i književnosti te nastave općenito, ali i kao širi pojam, posebno ističući važnost podizanja svijesti o važnosti čitanja i poticanja čitanja u suvremenom društvu. Knjiga je u prvom redu namijenjena studentima i nastavnicima hrvatskog jezika, ali i nastavnicima ostalih školskih predmeta, knjižničarima, odgojiteljima, odnosno svima zainteresiranim za problematiku čitanja. Osim znanstveno-teorijskog uvida te definiranja pojma i pozicioniranja nastave materinjeg jezika i poučavanja čitanja u hrvatskom školskom sustavu, nudi konkretne prijedloge, sugestije i metodičke alate za kvalitetno učenje odnosno poučavanje čitanja.

PROÄ&#x152;ITALI SMO VAS TEMAZA BROJA

2 40

PROČITALI TEMA BROJASMO ZA VAS

organizacijom teksta neodvojivost prakse od teorije i važnost njihova komplementarnog p(r)oučavanja. Ovako koncipiran središnji dio priručnika prilagođen je i, rekla bih, dragocjen svakom nastavniku-praktičaru koji se bavi poučavanjem jezika jer detaljno razlaže proces učenja i poučavanja čitanja, a da pritom ne gubi iz vida cjelovitost, složenost i višedimenzionalnost samoga pojma. Autorica je izdvojila i odabrane nacionalne projekte koji se u cijelosti ili u nekom segmentu bave čitanjem, a u kojima sudjeluju učenici, ali i ostali građani. Na kraju knjige navedeni su primjeri hrvatske, europske i svjetske baštine koji mogu poslužiti nastavnicima u nastavnoj ili izvannastavnoj praksi.

Razvijena pismenost i razvijene čitalačke vještine preduvjet su smislenog i temeljitog usvajanja znanja o svijetu i životu. Nijedna sfera ljudske djelatnosti nije nam u potpunosti dostupna bez usvojene vještine čitanja. Gledano na način Karol Visinko, koji mi se čini ispravnim i važnim za stvarno razumijevanje problema čitateljske kompetencije, čitanje je temelj bez kojega (nado)gradnja jednostavno nije moguća. Stavljanjem čitanja u širi kontekst naglašava se činjenica da usvojena i razvijena kultura čitanja nikad i nikako nije samo čitanje, nego temeljna vještina i zbir usvojenih znanja, odnosno kapital koji ne samo da podiže kvalitetu obrazovnog sustava neke zemlje nego i osnažuje razvoj društva u cjelini.

Šamo, Renata: Čitanjem do spoznaje, spoznajom do čitanja. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014. Prikaz knjige Lidija Šajatović lidija@gkka.hr Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu objavio je 2014. godine prvu knjigu Renate Šamo, docentice na istoimenom fakultetu, u kojoj su objedinjene spoznaje o čitanju do kojih je autorica došla tijekom deset godina istraživačkog rada. Knjiga je nastala kao rezultat autoričina sustavnog znanstveno-istraživačkog promišljanja čitanja te izrade magistarskog rada i doktorske disertacije. Lingvistička studija Renate Šamo može biti podjednako korisna članovima istraživačke zajednice kao i pripadnicima šireg čitateljskog kruga. Također, djelatnici knjižnica mogu sudjelovati u aktivnostima koje su namijenjene unapređenju čitateljskih navika, usavršavanju opće kulture čitanja kao i razvoju svjesnosti o čitanju. Upravo zato, ova knjiga može poslužiti kao poticaj višedimenzionalnom pristupu čitanju, kako na hrvatskom kao materinskom jeziku, tako i na stranim jezicima koji su u nas zastupljeni. Ova znanstvena monografija podijeljena je u sedam poglavlja. Organizirana je tako da u početku pruža širi kon-

ceptualni osvrt na glavni problem: poglavlja Čitanje na materinskom jeziku, Čitanje na stranom jeziku i središnje poglavlje Strategijska dimenzija čitanja, središnje strukturno, ali i po činjenici da pruža opsežno tumačenje koje trenutno prevladava u referentnoj teoriji. Spomenuta poglavlja poslužila su kao uvod u opis metodologije istraživanja čitanja, ujedno i naslov petog poglavlja u knjizi. Na kraju se razmatraju različiti načini primjene najvažnijih teorijsko-istraživačkih spoznaja u nastavnoj praksi: poglavlja Od teorijsko-istraživačkih spoznaja do nastavne prakse te Primjeri analitičkog pristupa čitanju. Zahvaljujući složenosti samog konstrukta, pisati o čitanju nije nimalo lak zadatak, no ova knjiga omogućuje nam opsežan uvid u materiju sa stajališta psihologije i lingvistike čitanja. Pohvalna je činjenica da je upravo ona u nas do sada prvi sažeti prikaz toga složenog konstrukta sa stajališta teorije. Sama autorica navodi osobno zadovoljstvo rasvijetli li nam knjiga što se to, zapravo, događa na razini naše svijesti dok čitamo neki tekst, ali i navede li čitatelja na istraživački pothvat jer bi time potpuno ispunila svoju zadaću. Dakako, valja se podsjetiti da čitanje nije samo obveza nego i izvor zabave i opuštanja, vježbanje koncentracije i usvajanje novog znanja, bez obzira na to što čitali.

Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu (2016.) Prikaz časopisa Nikolina Peša Pavlović Časopis Zrno1 stručni je časopis namijenjen prosvjetnim djelatnicima u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama i roditeljima, ali i svima koji se bave djecom i žele

proširiti svoja znanja o odgoju i obrazovanju. Urednica časopisa Ivanka Stričević daje uvod u tematski dio broja: Čitanje – razvoj i odgoj čitatelja u kojem je predstavljeno devet autora koji su u svojim člancima iz različitih perspektiva predstavili čitanje. Kornelija Kuvač-Levačić (Čitanje, vrste čitanja i čitatelja i koncept pismenosti 21. stoljeća) naglašava da se

PROČITALI SMO VAS TEMAZA BROJA

čitanje u 21. stoljeću suočava s izazovom vizualnog doba. Pregled njezina istraživanja ističe definicije vrsta čitanja i različite tipologije čitatelja. Anita Peti-Stantić (Dubinsko čitanje iz perspektive psiholingvista (i čitatelja)) osvrće se na semantičko znanje i dubinsko čitanje koje kao cilj ima razvijanje iskusnog i sposobnog čitatelja, u čemu ključnu ulogu imaju obiteljsko okruženje, mreža knjižnica i programa koji omogućuju poticanje čitanja te školski sustav. Anela Mikčević-Milković (Psihološka perspektiva motivacije za čitanje) naglašava važnost motivacije i samoregulacije učenika koja se postiže individualizacijom u nastavi te raznovrsnošću primijenjenih metoda i oblika rada u nastavi čitanja. Čitanjem u odgojno-obrazovnoj praksi bavi se Ante Bežen (Metodički pristup čitanju). Glavna pitanja metodičkog pristupa čitanju na hrvatskom (materinskom) jeziku kojima se autor bavi u članku jesu: čitanje u sustavu jezičnih djelatnosti, početno učenje čitanja, vrste čitanja u školi, tehnika čitanja i razumijevanja pročitanog, kvaliteta čitanja te interes za čitanje i lektire. Promjene u načinu čitanja dolaskom novih tehnologija opisuje Danko Plevnik u svom članku Nove tehnologije ne mijenjaju samo načine čitanja, nego i čitatelja. Jasna Milički i Ana Sudarević (E-knjiga (nije) na zaslonima Google-generacije) predstavile su svoje istraživanje Čitaju li šestaši e-lektiru: ispitivanje stavova i iskustva čitanja e-knjige. Drahomira Cupar (Čitanje i pismenost u europskoj perspektivi) opisuje intenziviranje važnosti istraživanja i poticanja vještina čitanja i pisanja u Europi, čime su se naglasile i promjene u razmišljanju i osvješćivanju pojma pismenosti. Opis Nacionalne strategije poticanja čitanja u Republici Hrvatskoj prilaže Maja Zrnčić u svom članku Kome treba strategija poticanja čitanja. Strategija je važna kako za buduće čitatelje, tako i za škole, učitelje, nastavnike, a i resorna ministarstva koja bi se trebala obvezati na provođenje mjera za poticanje čitanja. Na kraju tematskog dijela Kristina Čunović u svom članku Nacionalna kampanja Čitaj mi! i promicanje čitanja naglas djeci od najranije dobi opisuje prvu hrvatsku nacionalnu kampanju za poticanje čitanja naglas djeci. U rubrici Dječji vrtić predstavljeno je sedam programa: Margareta Škofljanec (Šumski vrtići – odgovor na potrebe suvremenog djeteta), Sandra Vlahov i Doris Velan (Video i

2 42

foto-dokumentacija u suradnji s roditeljima), Ljerka Pukec (Scenska lutka u vrtiću), Vesnica Čizmar, Ana Duić, Božica Klasnić, Božica Vujnović i Dijana Fabečić (Slikovnica kao poticaj u jasličkoj dobi), Snježana Dobrota (Tradicijska glazba u glazbenim aktivnostima djece rane i predškolske dobi), Katarina Marciuš Logožar (Učenje stranog jezika u ranoj dobi), Nada Vaci (Imamo pravo na pravednost). U rubrici Škola prikazano je šest primjera dobre prakse: Ivana Ostrički (Komunikacija s tekstom – kako potaknuti interes za obveznu školsku lektiru), Matija Dreven i Ana Sudarević (Obrada lektire uz digitalne alate), Irena Ivetić (Terenska nastava: plan grada), Marijana Križanović (Inkluzija u osnovnoj školi – dobitak za sve učenike), Ivana Ostrički (Kako reciklirati u školskoj knjižnici), Nevenka Sinković (Baštinom kroz igru u stvaralaštvo – Projekt Kinč moje babice). Slijedi rubrika Razgovor s povodom u kojoj je prikazan intervju s prof. dr. sc. Antom Beženom koji je 11. studenog 2015. primio Državnu nagradu Ivan Filipović za životno djelo u promicanju pedagoške teorije i prakse. U rubrici Iz ureda pravobraniteljice za djecu Sanja Vladović predstavila je rad Briga za mentalno zdravlje djece osnovnoškolske dobi, a u rubrici Sigurnost na internetu Lidija Kralj opisala je metodu rada u nastavi matematike u radu Pomak od potrošača prema stvarateljima. U okviru rubirke Sjećanje Ante Bežen predstavio je rad Pedagog ispred svoga vremena u čast Nedjeljku Kujundžiću, prvom glavnom uredniku časopisa Zrno. Posljednja je rubrika Prikaz skupa u kojoj je Adrijana Višnjić-Jevtić izvjestila s konferencije o učenju konstruktivnog rješavanja sukoba Sukob je važan (Conflict Matters), održane od 21. do 23. listopada 2015. u Briselu. Na kraju ovog broja časopisa Zrno objavljen je Jezični savjet – Mali rječnik čitanja te Mala antologija pjesama o obitelji u izboru Ante Bežena s pjesmom Mare Matočec Majka i djeca u polju. Ovaj tematski broj naglašava važnost obrazovanja i školskog sustava kao ključne komponente u promicanju čitanja u kontekstu novonastalih promjena u digitalnom okruženju. Autori ovoga tematskog broja Zrno dali su svoj doprinos promicanju čitanja otvarajući nova pitanja i smjernice u razvijanju čitanja u novom digitalnom okruženju. Bilješke: Zrno. O Zrnu. URL: http://casopis-zrno.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=3 (pristupljeno 30. 6. 2016.)

TEMA BROJA

ČLANSKA PRISTUPNICA Narodna knjižnica Petar Preradović, Trg Eugena Kvaternika 11, 43000 Bjelovar; tel. / faks: 043 243 624; 043 243 065; e-pošta: hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr Ime i prezime: ____________________________________________________________________________ Adresa: _________________________________________________________________________________ Elektronička pošta (e-mail): _________________________________________________________________ Mjesto, poštanski broj, telefonski broj: _________________________________________________________ Zvanje i zanimanje: ________________________________________________________________________ Naziv ustanove: ___________________________________________________________________________ Članarina: pojedinac 30,00 kuna / ustanova 150,00 kuna (uplata članarine po primitku opće uplatnice) Članarina vrijedi godinu dana od dana učlanjenja! Potpis: _____________________________ Datum: _____________________________________________

NAPOMENA UREDNIŠTVA: Sljedeći broj Hrčka izlazi u 2017. g. Molimo suradnike da priloge za Hrčak šalju e-poštom na adresu hcd@hcd.hr.

TEMA BROJA

Tiskanje omogućilo Ministarstvo kulture RH Bjelovar >> Hrvatsko čitateljsko društvo Karlovac >> Hrvatsko čitateljsko društvo Tiskanje omogućilo Ministarstvo kulture RH Tisak:Grafički Tiskara Pečarić&Radočaj, Tisak: zavod Hrvatske, d. o. Karlovac o., Zagreb Naklada: primjeraka Naklada: 350 350 2 primjeraka 44