Pismenost u digitalnom dobu: kritična, promišljena, transformativna... Izv. prof. dr. sc. Sonja Špiranec Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Pismenost u digitalnom dobu: promjene u konceptualizaciji 1. Znanje i vještine/kompetencije o digitalnim alatima (pristup i korištenje i stvaranje) 2. Kritičke vještine (vrednovanje izvora) 3. Društvena dimenzija (digitalni identitet, suradnja, priopdavanje/komunikacija prema publikama, umrežavanje)
• Potreba proširenja: • Pismenost kao refleksija o društvenom, kulturnom, političkom, ideološkom i tehnološkom kontekstu u kojem se ostvaruje
Utjecaj digitalnog okruženja • kompleksni međuodnos i interakcije tehničkih i društvenih čimbenika koji oblikuju današnje okruženje kroz fenomene poput društvenih mreža, tražilica i aplikacija koje se baziraju na algoritmima. • Algoritamski konfigurirana stvarnost
ObiljeĹžja digitalnih okruĹženja
Algoritmizacija
Ne-
Motivirano rasuđivanje
transparentnost
Komodifikacija
Primjeri • pronalaženje (tražilice) • pristup (rangiranje, filtriranje) • stvaranje (npr. algoritamsko novinarstvo) • odabir (preporučni sustavi, ocjenjivanje) • predikcija (npr. glazba/filmovi u koje treba uložiti) • oglašavanje
Algoritmizacija „klasa” ljudi koji će znati iskoristiti algoritme i „klasa” koju će algoritmi iskorištavati
Tehnološka neutralnost i komodifikacija • Tražilice i društveni mediji su korporacijski mediji a digitalne interakcije „roba” na tržištu, usmjeren na stvaranje profita • fasada neutralnosti, npr. Google Search…
• “The perfect search engine would understand exactly what you mean and give back exactly what you want. Google has determined that the best way to achieve such a goal is through the collection of as much data about its users as possible” (Larry Page)
• Na početku tražilice dizajnirane kako bi korisnike povezale s relevantnim rezultatima, danas nas povezuju s ekonomskim nišama
Komodifikacija i „neproblematičnost” pretraživanja • „The Google search experience has conditioned students that search should be simple. Reduction of the cognitive load. The practice supported by these tools can reinforce unreflective search habits and diminish the quality of information found and use” Pew Research Center (2017): Code-Dependent: Pros and Cons of the Algorithm Age
Motivirano rasuđivanje i postčinjenično društvo • Algoritmi potiču tzv. motivirano rasuđivanje • informacije s kojima se ne slažemo, koje su u suprotnosti s našim stavom ili ih ne razumijemo, izbjegavamo/ignoriramo • informacijski baloni / „filter bubble” • predočuju nam se inf. koje potvrđuju naše stavove, uvjerenja • izolira korisnike od novih otkrida i uvida (učenje) • narušavanje demokratskih principa
Najave PISA testiranja 2018. • 2018. godine PISA testovi uključivat de tzv. globalnu kompetenciju • škole moraju djecu naučiti snalaziti se, kretati, navigirati digitalnim svijetom koji je nastanjen nepouzdanim tvrdnjama, lažnim objavama na društvenim mrežama
• Mjerit de se sposobnost mladih ljudi da vide svijet iz druge perspektive, cijeni različite ideje i budu otvoreni za različito • monokulture koje drže da postoji samo jedna istina, jedan način života • društveni mediji potiču na komunikaciju s istomišljenicima...
• Algoritmi povezuju ljude koji su slični...to ne temeljni princip, a ne kreiraju prostor za sučeljavanje ili upoznavanje različitog
Zaključak • (digitalna) tehnologija stvara/namede okvir u kojem djelujemo • moramo razumjeti okvir • ali problem netransparentnosti • Raste mod algoritama • Suverenost u odlučivanju i emancipacija?
• Pismenosti u digitalnom okruženju: • Kritička, refleksivna, angažirana, društveno odgovorna • „protuteža” neželjenim društvenim posljedicama algoritama (privatnost, monokulture, komercijalizacija, netransparentnost) i osnaživanje demokratskog internetskog ekosustava
Hvala na paĹžnji!