zamah PRILIKA ZA SPORTA veće uključivanje mladih

Razgovarala: NINNA LARA VIDAKOVIĆ

Fotografije: VEDRAN PETEH / CROPIX

Na pitanje o pomacima u odnosu na stari Zakon, ministrica ne skriva osmijeh koji isijava zadovoljstvo. Kako i ne bi kad je put do rezultata odnosno izrade novog Zakona bio dug i zahtjevan, temeljen na brojnim analiza provedenim u izradi strateškog dokumenta, Nacionalnog programa športa koji je Hrvatski sabor usvojio 2019., a koji je identificirao ključne izazove za razvoj sporta u državi. Tako su u fokusu novog Zakona o sportu ključne četiri novine: kategorizacija sportova kao temelj za dodjelu sredstava na temelju jasnih i transparentnih kriterija; jasnije definiran sustav financiranja sporta, kao i nadzor nad trošenjem sredstava; nadzor nad stručnim radom te jasnija i bolje sistematizirana prava sportaša i trenera što je rezultiralo uvođenjem jedinstvene nacionalne stipendije, uvođenjem plaćanja doprinosa vrhunskim sportašima I. kategorije te uvođenjem trajnih nagrada za trenere. Cilj Zakona bio je unaprijediti status sportaša i kvalitetu obavljanja sportskih djelatnosti te potaknuti što više djece i mladih na bavljenje sportom. Zajedno smo prošli kroz najvažnije promjene.

INTERVJU: NIKOLINA BRNJAC, ministrica turizma i sporta

Uz jasniju definiciju sportske djelatnosti uvedena je kategorizacija sportova koju provode krovna sportska udruženja, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih. Što biste istaknuli kao ključno za kategorizaciju?

- Kriterija je nekoliko, no kao ključni bih istaknula udio mladih sportaša u pojedinom sportu. To je ujedno i poticaj savezima za veći angažman oko uključivanja mladih u sport. Dakako, važni su i masovnost pojedinog sporta u Hrvatskoj, njegova zastupljenost u svijetu i Europi te uspješnost u ostvarenju sportskih rezultata odnosno poticanje izvrsnosti.

Veliki se pomak očituje u skrbi o sportašima i tretmanu trenera. Krenimo sa sportašima...

- Budući da sudjelovanje u sportskom natjecanju i pripremi ima sve karakteristike radnog odnosa, Zakonom su uređena pitanja radnog odnosa sportaša u svrhu njihove zaštite, a osobito zaštite djece i mladih sportaša. Kako bi se klubovi motivirali da angažiraju sportaše na temelju ugovora o radu, a opet kako bi im se olakšao financijski teret tog ugovora, država financira obvezne doprinose profesionalnim sportašima koji imaju status vrhunskog sportaša I. kategorije i prihod manji od 24.000 € godišnje.

Na taj način se pomaže i sportašima koji se sportom bave kao samostalnom djelatnošću Unaprijeđeni su i način i vremenski razmak obavljanja zdravstvenih pregleda i to prema fizičkom opterećenju koje uvjetuje pojedini sport.

Kako je još unaprijeđen status sportaša i trenera?

- Nizom mjera u Zakonu pokazuje se temeljit pristup cjelovitoj brizi o sportašu. Kako bi se osigurali bolji uvjeti za bavljenje sportom, uvedena je nacionalna sportska stipendija za vrhunske sportaše I.,II. i III. kategorije, jer su do sada sportaši iste kategorije često dobivali različite iznose stipendija, već prema mogućnostima njihove lokalne sredine. Dobro je i to što i dalje mogu nastaviti primati sve ostale stipendije koje su do sada primali.

Novost je i da pravo na trajnu novčanu naknadu imaju i sportaši osvajači medalja na paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, kao i na svjetskim prvenstvima u paraolimpijskom sportu i disciplini gluhih.

Također, pravo na trajnu naknadu imaju i njihovi treneri i izbornici za sudjelovanje u uspjehu na olimpijskim ili paraolimpijskim igrama ili igrama gluhih. Tu je i pravo na nagrade za sportska ostvarenja, a nastavit će se i mjere poticanja dual karijere sportaša, odnosno poticanje njihova obrazovanja sufinanciranjem školarine.

Status trenera također je promijenjen. Koji je iskorak u odnosu na stari Zakon?

- Prije su treneri mogle biti osobe koje imaju stručnu spremu na razini trenera prvostupnika, pa je bilo jako teško osigurati trenere u manjim sredinama, kao i za manje sportove. Poslove su mogle obavljati i druge osobe propisane Zakonom, ali one nisu bile treneri. Sada je, kako bi se bolje odgovorilo na potrebe sporta, ali i osiguralo dovoljno odgovarajuće educiranih trenera - pa tako i dostupnost bavljenja sportom djeci i mladima na teritoriju cijele RH - predviđeno pet razina trenera ovisno o stručnim poslovima koje obavljaju, ali i njihovim kompetencijama koje će biti propisane Pravilnikom. U izradi je i obrazovni program koji će se provoditi u sustavu obrazovanja odraslih na razini 5 HKO-a (Hrvatskog kvalifikacijskog okvira), što označava školovanje nakon srednje škole čime tom osposobljavanju i usavršavanju dajemo dodatnu vrijednost, a istovremeno osiguravamo maksimalnu zaštitu psihičkog i fizičkog zdravlja djece i mladih. Osim toga, licenciranje stručnih kadrova zasigurno će doprinijeti cjeloživotnom obrazovanju i kvaliteti rada trenera.

Što je s pravnim osobama koje djeluju u sustavu sporta?One su sada definirane prema zadaćama i ovlastima koje imaju, a ne prema pravnom obliku kako je prije bio slučaj.

Veliki dio Zakona posvećen je financiranju sporta. Koja je najznačajnija novost u financiranju?

- Dobro usmjereno financiranje je jedan od važnih preduvjeta za razvoj sporta. Sustavnim planiranjem i povezivanjem

FINANCIRANJE TRENERA TE OPREME I REKVIZITA ZA DJECU U KLUBOVIMA U NAJNERAZVIJENIJIM SREDINAMA I ONIMA KOJE NAJMANJE IZDVAJAJU ZA SPORT, OMOGUĆIT ĆE ODREDBA KOJOM

SE OSIGURAVA IZRAVNO IZDVAJANJE IZ

DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA ŽUPANIJSKE

SPORTSKE ZAJEDNICE financiranja s kategorizacijom sportova, osigurat će se maksimalna sinergija utrošenih sredstava i ostvarenih rezultata. Svakako je važna novost odredba kojom se osigurava izravno izdvajanje iz Državnog proračuna za županijske sportske zajednice, što do sada nije bilo moguće. Ta sredstva će omogućiti financiranje trenera te opreme i drugih rekvizita za djecu i mlade do 18 godina u klubovima u najnerazvijenijim sredinama i onima koje najmanje izdvajaju za sport. Time smo pokazali brigu o aktivnom načinu života svih građana, u svim krajevima Hrvatske, neovisno o regionalnim vlastima.

Sportska infrastruktura jedno je od gorućih pitanja koje podcrtava potrebu za sustavnim ulaganjem u njezino unaprjeđenje Kako je to riješeno?

- Financiranje izgradnje i opremanja sportskih građevina utvrđuje se programom javnih potreba u sportu, a kriterij za odabir projekata bit će sportska, društvena i ekonomska opravdanost izgradnje. Također, Vlada može pojedine građevine proglasiti sportskim građevinama od posebnog interesa, primjerice one na kojima nastupa reprezentacija. Kriterije za odabir će razraditi HOO, HPO, HSSG i MINTS, a prijedlog za financiranje mogu dati i nacionalni sportski savezi. Posebnom odlukom može se odrediti iznos za financiranje, olakšati pristup financiranju, no konstrukcija financiranja mora biti zatvorena prije početka ulaganja.

A kod sportskih natjecanja?

- Tu glavna novost preciznije propisan postupak kandidature za međunarodna sportska natjecanja koja podrazumijeva i prethodnu suglasnost te izradu proračuna, što omogućava transparentnost i planiranje financiranja.

Koje se najvažnije brojke vrte oko ulaganja u sport?

- Sad nam je proračun preko 65 milijuna eura što označava znatno povećano ulaganje zahvaljujući i povećanim pravima na temelju novog Zakona. Za sportske građevine od nacionalnog interesa je za 2024. i 2025. godinu predviđeno više od 26 milijuna eura. Naravno, uz standardnih 4 milijuna eura godišnje za sufinanciranje projekata izgradnje, obnove ili opremanja sportske infrastrukture diljem Hrvatske. Za lokalni sport izdvaja se oko 2 milijuna eura godišnje, a za nacionalne sportske stipendije vrhunskim sportašima planirano je oko 345 tisuća eura. Osim toga, kroz krovna udruženja dodjeljujemo dodatnih 8 milijuna eura za sportske saveze.

I za kraj, kakav je osjećaj biti ministricom resora s dva najistaknutija brenda Hrvatske - turizma i sporta?

- Izazovno, moram priznati (smijeh). Kad ste već spomenuli, moram naglasiti sinergiju i na tom planu, uključujući i kod financiranja. Naime, iako Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je EU donijela u svrhu oporavka industrije od COVID krize nije uključivao sport, uspjeli smo osigurati sredstva za sportsku infrastrukturu aktivnog turizma, odnosno izgradnju javne turističke infrastrukture poput teniskih terena, šetnica i biciklističkih staza koje će biti na raspolaganju turistima, kao i lokalnom stanovništvu. Također smo uspjeli, kroz višegodišnji financijski okvir, osigurati 20 milijuna eura za sportsku infrastrukturu u cilju razvoja aktivnog turizma, ali i sportskog turizma koji je kao važan potencijal prepoznat u okviru Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine. Hrvatska ima izvrsne preduvjete za razvoj sportskog turizma i već sada brojni klubovi dolaze na pripreme, što nam je cilj dodatno potaknuti. Srećom, sportski turizam prepoznat je kao bitan potencijal u koji će se nastaviti ulagati, a mi smo, vjerujem, zaista sjajno iskoristili tu sinergiju turizma i sporta po kojima je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu.