Časopis Diabetes br. 3_2015

b pr espl im at jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Diabetes s l a t k i

Časopis za zdrav život

PET NAJGORIH OTROVA

ljutnja, tuga, strah, briga, pohlepa!

str. 40

ž i v o t

Broj 3 -svibanj 2015.

INTERVJU OSIM PREPREKA U LIJEČENJU I SAMOZBRINJAVANJU, DIJABETIČARE MUČE I FINANCIJE!

TEMA BROJA

DIJABETIČKO STOPALO

iz teme broja izdvajamo:

Stopalo glavu čuva str. 10

Mi u Novo Nordisku vjerujemo da znanjem možemo poboljšati život ljudi s dijabetesom.

Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr

Izdanje: 1-17.3.2014.

Znanjem možemo ukloniti nejasnoće o životu s dijabetesom.

SADRŽAJ HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Diabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2015., godina izlaženja XXII. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@diabetes.hr web: http://www.diabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr

4 5

RIJEČ UREDNICE

6

MEDICINA - DIJABETIČKO STOPALO - STOPALO GLAVU ČUVA

20 INTERVJU OSIM PREPREKA U LIJEČENJU I SAMOZBRINJAVANJU, DIJABETIČARE MUČE I FINANCIJE! dr. Anica Badanjak dr. Maja Bakula dr. Maja Čavlović Naglić

Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA Za izdavača: mr. Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a Uredništvo: Glavna urednica: Kristina Blaslov, dr.med.

Stručna savjetnica: dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.

Medicinski urednik: Hrvoje Barić, dr.med.

Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med.

Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms.

Tjelesne aktivnosti: Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinja Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Administracija: Sandra Kerim Tisak: Tiskara Vjesnik Tiskano: svibanj 2015., u 30 000 primjeraka Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc.

Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Diabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život.

Diabetes www.diabetes.hr

RIJEČ PREDSJEDNIKA

26

DOGAĐANJA I AKCIJE - I SLIKE GOVORE . . . KONGRES 2015.

- UTRKA S DVA CILJA - HALO, HALO - INFO TELEFON HSDU-a - LJETNI KAMP U PREMANTURI KOD PULE

38 - ŠEST IZAZOVA STRENJA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU I KAKO IH PREBRODITI? - PET NAJGORIH OTROVA

42

PREHRANA - MOŽEMO LI SE POUZDATI U PREPORUKE PREHRANE PREMA GLIKEMIJSKOM INDEKSU? - RECEPTI

49

IZ UDRUGA HSDU-a

3

RIJEČ UREDNICE

POSTANITE DIO TIMA KOJI AKTIVNO BRINE - O VAMA Kristina Blaslov, dr. med.

Ako se ne varam, projekt „Kongresi osoba sa šećernom bolešću Republike Hrvatske“ stasao je do punoljetnosti. Uspješnost u očuvanju dugogodišnje tradicije svjedoči da je misija osnivača bila osmisliti projekt toliko uvjerljiv da ne može biti zaboravljen i toliko realističan da ne može biti odbačen, a ujedno svjedoči o fenomenologiji ljudskog stvaralačkog potencijala. Ozračje koje uspješno spaja entuzijazam mladih s mudrošću i iskustvom starijih u zajedničkom angažmanu očuvanja tradicije nameće osjećaj divljenja svima onima koji sudjeluju u nimalo jednostavnoj realizaciji ovog interaktivnog skupa, na kojemu se zakoni i zabrane svakodnevnog društvenog poretka poništavaju. Vjerujem da su ova četiri dana diskontinuiteta prema uobičajenoj životnoj praksi markiranoj pohabanim lamentiranjem nad njenom jednoličnošću te izvjesnim dinamičnostima nevesele prirode osnažila brojne pojedince u borbi s istom.

Ne treba gubiti iz vida kako temeljni značaj ovakvih skupova ipak leži u edukaciji bolesnika prikrivenoj nekonvencionalnim druženjima te pomno smišljanim scenskim izmjenama.

Samo se upornom i sustavnom edukacijom oboljelih,

4

kao i njihovim razumijevanjem problema s kojima se susreću u borbi sa šećernom bolesti, može polučiti rezultat koji će prije svega stvoriti kreativno i cilju orijentirano okruženje koje aktivno brine o bolesti. Iz tog razloga nimalo suptilno, lošinjsku idilu prekidamo progovarajući o jednoj od najneugodnijih (ako je kompleksnost života sa šećernom bolesti uopće moguće gradirati), no vrlo često i po život opasnih komplikacija, „dijabetičkim stopalom“. Vrlo često mi se čini kako još uvijek nismo svjesni što znači pojam „interdisciplinarni pristup“ oboljelom u čijem je središtu baš oboljeli te da unatoč našem zajedničkom trudu ostaje zjap kanala u komunikaciji rezultirajući nedovoljnim prijenosom informacija, što oboljele ostavlja u neznanju kako aktivno brinuti i gdje potražiti savjet ili pomoć kada više ne može ili ne zna aktivno brinuti, rezultirajući uzaludnim tumaranjem po bespućima naoko primamljivih rješenja. Drago mi je da mogu slobodno reći kako Hrvatska na čelu sa svojim Referentnim centrom za šećernu bolest ne da ne zaostaje, već da je upravo u korak s najsuvremenijim tehnologijama i rješenjima u pogledu prevencije, dijagnostike i liječenja čitavog niza entiteta i podležećih uzroka koje obuhvaća „dijabetičko stopalo“, a koje će po svojoj dužnosti nositelja aktivne skrbi o oboljelima u budućnosti prenijeti i na ostale Centre u Republici. Stoga, neka ovakva „jaka“ tema u ovo vrijeme između praznika i prije godišnjih odmora bude još jedan korak o podizanju svijesti o komplikacijama šećerne bolesti, neka ne bude razlog za strah, već naprotiv, neka u vama svima pobudi snagu i postanete dio tima koji aktivno brine - o vama.

Srdačan pozdrav!

RIJEČ PREDSJEDNIKA

NAKON 12. KONGRESA HSDU-a DODATNI VJETOVI U NAŠA JEDRA

Davor Bučević, prof.

Nakon završetka 12. kongresa osoba sa šećernom bolešću, kojeg organizira naš Hrvatski savez dijabetičkih udruga za članove 56 lokalnih udruga, mogu ustvrditi: kongres, kao jedan od 10 permanentnih godišnjih projekata HSDU-a, bio je uspješan. Uspjeh potvrđuje preko 430 sudionika, sudjelovanje gostiju iz susjednih država i njihovih nacionalnih i lokalnih udruženja iz Makedonije, Bosne i Hercegovine (iz Federacije BiH, republike Srpske, Distrikta Brčko, Saveza dijabetoloških udruženja/udruga u BiH), Slovenije, Srbije s predstavnicima i iz Vojvodine. Uspjeh predstavlja i 39 predavača i predavanja. Optimiziranje broja predavanja i tema stalni je proces i subjektivni je dojam i stav objektivnog događaja. Zahvaljujemo svim predavačima, stručnjacima koji se u svom stručnom radu bave skrblju i motiviranjem osoba s dijabetesom, kako bi uspješno živjeli uz svoj stanje. Zahvaljujemo voditeljima udruga koji su organizirali grupni dolazak svojih članova, posebice osobama

Diabetes www.diabetes.hr

koje su organizirale zajedničke prevoze i dolaske članova udruga iz pojedinih područja Hrvatske, Slavonije, srednje Dalmacije, Međimurja, Zagreba i okruženja, Dubrovnika i južne Dalmacije, Rijeke i Like, Istre. Hvala organizatorima, voditeljima naših udruga na ovom iznimnom doprinosu sudjelovanja na 12. Kongresu HSDU-a.

Posebno se zahvaljujemo njegovoj ekselenciji g. Poulu Eriku Dam Kristensenu, veleposlaniku Kraljevine Danske u RH koji je sudjelovao u radu kongresa.

Zahvaljujemo i donatorima i sponzorima koji su sudjelovanjem na našem kongresu na najdirektniji način potvrdili svjetsku marketinšku doktrinu društveno odgovornog djelovanja i podupiranja projekta udruga stanovništva i time doprinosa razvijanja društva u cjelini. Direktnim ulaganjem u sponzoriranje HSDU kongresa od 18 tvrtki, ali i direktne potpore sudjelovanju lokalnim udrugama i članstvu na kongresu.

Kongres je završio, koncentriramo se nadalje i kao Izvršni odbor HSDU-a i kao voditelji lokalnih udruga, svatko prvenstveno na svojem području, na osnovnu zadaću svih nas: sudjelovanje u kreiranju javnih politika vezanih za zaštitu prava osoba s dijabetesom i unapređivanju te zaštite. Zdravstvene, medicinske i cjelokupne društvene. Na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini.

Djelujmo, najprije, konkretno po ova dva pitanja u našem okruženju. Najprije kao lokalna udruga, svih 56.

5

MEDICINA

DIJABETIČKO STOPALO Dr.sc. Ivan Cvjetko, dr.med.

Vaskularni kirurg, KB Merkur

Dijabetičko stopalo obuhvaća karakteristične promjene na stopalu uzrokovane povišenim šećerom u krvi, promjenama na krvnim žilama i živcima. Kao rezultat nastaju bolne promjene na stopalu koje rezultiraju pojavom suhih zadebljanja kože, manjih ili većih rana na stopalu koje, ako se ne liječe, progrediraju i u konačnici dovode do pojave odumiranja tkiva

6

MEDICINA

Dijabetes je vrlo česta bolest koja se s uspjehom liječi u Hrvatskoj već dugi niz godina. Sretna je okolnost da se nacionalna Klinika za dijabetes nalazi naslonjena na KB Merkur.

Od samih početaka postoji izvanredna suradnja liječnika Klinike Vuk Vrhovac i kirurga KB Merkur, a danas smo i formalno spojeni u jednu ustanovu.

Dijabetičko stopalo obuhvaća karakteristične promjene na stopalu uzrokovane povišenim šećerom u krvi, promjenama na krvnim žilama i živcima. Kao rezultat nastaju bolne promjene na stopalu koje rezultiraju pojavom suhih zadebljanja kože, manjih ili većih rana na stopalu koje, ako se ne liječe, progrediraju i u konačnici dovode do pojave odumiranja tkiva (gangrena). Tkivo zahvaćeno gangrenom mora se odstraniti (amputirati) ili, ako se ne liječi, izaziva znakove upale, bakterijske infekcije i može dovesti do smrti.

Da bi se dijabetičko stopalo uspješno liječilo nije dovoljno samo sniziti vrijednosti šećera u krvi, a nije dovoljno niti samo učiniti premosnicu (bypass) na mjestu začepljene krvne žile. Za uspješno liječenje potreban je timski pristup, upornost te dobra suradnja liječnika i bolesnika da bi se došlo do uspjeha. Vrlo je važno i da bolesnici razumiju koje komplikacije mogu nastati te da redovitom kontrolom i samokontrolom sudjeluju u liječenju. Radi razvoja tzv. dijabetičke angiopatije bolesnici imaju gubitak osjeta na stopalu te je moguće da nastane ranica na stopalu koja ne boli pa je bolesnici i ne primijete dok se ne zakomplicira.

Dijagnostika Klinički pregled i laboratorij. Šećerna bolest se otkriva ponekad slučajnim nalazom, a ponekad pojava rana na stopalu u ranijoj životnoj dobi ili njezino dugotrajno cijeljenje izaziva sumnju na dijabetes. U pravilu se bolesnici već neko vrijeme liječe i kontroliraju radi dijabetesa prije nego dolaze na pregled kirurgu.

Kirurg prilikom pregleda procjenjuje veličinu rane, njezinu lokaciju, boju, kao i prisutnost gnojne sekrecije koja govori o bakterijskoj infekciji ili prisutnosti odumrlog tkiva. Pritiskom prstiju na tipičnim mjestima (palpacija) kontrolira se jesu li prisutne arterijske pulzacije. Ta su mjesta prepone, koljenska jama ili samo stopalo. Ako arterijske pulzacije nisu prisutne, moguće je da se radi o začepljenu neke od većih arterija zdjelice ili noge. U tom slučaju je, prije liječenja stopala, potrebno osigurati dovoljan dotok krvi u nogu.

Doppler arterija. Ako se pregledom postavi sumnja na promjene nekih od većih arterija koje dovode krv u nogu, potrebno je napraviti ultrazvučni pregled s dopplerom.

Ultrazvuk omogućuje da se vidi samo mjesto suženja, a Dopplerov efekt omogućuje da se vidi promjena u brzini strujanja krvi, što indirektno govori da se radi o suženju.

Prednost dopplera je što je neškodljiv i bezbolan, a omogućuje brojne informacije.

Kompjutorizirana tomografija (CT). Kompjutorska tomografija je također bezbolna pretraga koja omogućava još detaljniju analizu arterija. Pretraga traje nešto dulje nego doppler, bolesnici su izloženi zračenju i potrebno je korištenje intravenskog kontrasta. Ako se zaista radi o sumnji na začepljenje arterije, moguća opasnost od zračenja je minimalna u usporedbi s brojnim informacijama koje dobivamo. Već na temelju samog CT nalaza moguće je planirati kirurški zahvat.

Diabetes www.diabetes.hr

Digitalna subtrakcijska angiografija (DSA). Digitalna subtrakcijska angiografija je pretraga kojom se kontrast umjesto u venu ruke (što je slučaj kod CT-a) daje direktno u samu arteriju, najčešće u preponi. Dakle, radi se o invazivnoj metodi te se stoga radi u posebnoj prostoriji tzv. angiosali. Ta je pretraga još detaljnija nego CT, najveća joj je prednost što se nakon uočavanja suženja na krvnoj žili može odmah mjesto suženja proširiti balonom (PTA) i postaviti stent koji širi arteriju.

Liječenje Promjena načina života i farmakoterapija. Kod liječenje dijabetičkog stopala vrlo je važno regulirati vrijednosti šećera u krvi tj. da vrijednosti šećera budu spuštene unutar ‘normalnih’ granica. Također je važno regulirati i sve rizične faktore za aterosklerozu: sniziti povišeni krvni tlak, smanjiti masnoće u krvi, prestati pušiti, regulirati tjelesnu težinu, izbjegavati prekomjernu konzumaciju alkohola i sl. Osim lijekova koji to omogućuju, neophodno je promijeniti način i vrstu prehrane. Također je vrlo važno biti fizički aktivan. Najjednostavnije su redovite vježbe hodanja. Dovoljno je nekoliko puta tjedno laganim tempom bez pauze hodati što je dulje moguće. Ako se radi uznapredovale bolesti pojave smetnje u smislu bolova u potkoljenici, potrebno je na trenutak zastati, čekati do bol mine te nastaviti hodati.

Od svih naših bolesnika dugoročno najbolju prognozu i najbolju kvalitetu života imaju oni koji promjenom načina života, prehrane i redovitim vježbama hodanja sudjeluju u liječenju.

Njega stopala i mali kirurški zahvati. Bolesnici s dijabetesom trebaju svakodnevno kontrolirati svoja stopala.

Nakon pranja blagim sapunom i ispiranjem vodom stopalo treba nježno obrisati. Nakon toga potrebno je pregledati stopalo i prostore između prstiju radi moguće pojave rana. Zadebljanu kožu -hiperkeratoze/natiske treba redovito odstranjivati. Obuća treba biti prozračna i udobna da ne izaziva pritisak.

Rane na stopalu treba svakodnevno previjati. Ovisno o stadiju rane, potrebno je malim kirurškim zahvatom odstraniti odumrlo tkivo ili hiperkeratoze. Ako se postavi sumnja na bakterijsku infekciju, uzima se bris ili odmah propisuje antibiotik. Danas postoje brojni gelovi i oblozi s posebnim svojstvima upijanja ili aktivnim tvarima poput srebra, koji zamjenjuju nekadašnje gaze. Većina tih obloga moguće je dobiti i uz «doznake». Bez obzira na vrstu obloge, najvažnije je redovito i savjesno previjanje rane.

Endovaskularno liječenje. Danas je moguće u lokalnoj anesteziji pristupiti na arteriju te uz pomoć žica/katetera doći do mjesta suženje krvne žile te krvnu žilu balonom proširiti ili postaviti stent. Na ovaj način moguće je liječiti veliki broj bolesnika bez operativnog zahvata. Ova metoda se izvrsno nadopunjuje s kirurgijom i ima manji postotak komplikacija iza samog zahvata. Nažalost, kod određenog broja bolesnika dolazi do ponovne pojave bolesti ili do promjena na stentu te je zahvat potrebno ponoviti.

Kirurško liječenje. Kirurško liječenje omogućava da se direktno pristupi na krvnu žilu te da se ona ‘očisti’ ili da se ugradi premosnica. Kirurški je nekad moguće liječiti i

7

MEDICINA

bolesnike s ranije ugrađenim stentovima. U nekim slučajevima kirurški zahvati pokazuju i dugotrajniji efekt, no u pravilu zahtijevaju spinalnu (anestezija koja zahvaća samo noge, bolesnik je pri svijesti) ili opću anesteziji. Kirurške komplikacije kod bolesnika s pridruženim bolestima, osobito srčanima, mogu bit vrlo ozbiljne.

Amputacije i rehabilitacija. Kod bolesnika s dijabetesom su amputacije mnogo češće nego u općoj populaciji. Kod bolesnika s dijabetesom vrlo su česte amputacije pojedenih prstiju ili dijela stopala. Kod nekih bolesnika potrebno je učiniti i amputaciju potkoljenice ili čak noge iznad koljena.

Amputacija se radi iz dva razloga. Prvi je odstraniti odumrlo/gangrenozno tkivo koje može uzrokovati sepsu i smrt.

Drugi je razlog taj što je ponekad bolja kvaliteta života bolesnika ako se odstrani deformirani dio stopala i bolesnik opskrbi odgovarajućom cipelom ili protezom. Tako se liječenje ubrzava i bolesniku omogućuje da hoda. Ponekad rane ne cijele mjesecima i, dok traje, bolesnik ne može hodati ili hoda otežano.

Za uspješno liječenje potreban je timski pristup, upornost te dobra suradnja liječnika. Vrlo je važno i da bolesnici razumiju koje komplikacije mogu nastati te da redovitom kontrolom i samokontrolom sudjeluju u liječenju

Zaključak Dijabetičko stopalo nastaje kao posljedica dijabetesa i pridruženih bolesti poput ateroskleroze. Za uspjeh liječenja potreban je timski pristup i razumijevanje bolesti.

Promjenom načina života i razumijevanjem bolesti bolesnici sami mogu prevenirati komplikacije i ubrzati liječenje.

Suradnjom liječnika Klinike za dijabetes i KB Merkur omogućeno je liječenje svih uzroka i manifestacija dijabetičkog stopala.

Slika 1.: Kalcifikati

Slika 2.: Trombendaterektija

8

Slika 3.: Gangrena

Slika 4.: Ulkus

Slika 5.: Veliki ulkus

VAŽNA OBAVIJEST! Sve učestalije primamo pozive u kojima nas informirate da se u nekim dijelovima Hrvatske pojavljuju ljudi koji ili skupljaju novac u naše ime ili Vam telefonski nude proizvode i usluge koje preporučuje Hrvatski savez dijabetičkih udruga.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga se ograđuje od takvih preporuka i aktivnosti.

Molimo Vas da obratite pažnju i ne nasjedate na takve neistine jer Hrvatski savez dijabetičkih udruga ne djeluje na takav način.

Sve takve aktivnosti javite nam na naš telefon ureda 01/4847807 ili na mail: diabetes@diabetes.hr Zahvaljujemo.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga

www.diabetes.hr

MEDICINA MEDICINA

Dijabetičko stopalo

STOPALO GLAVU ČUVA

Snježana Gaćina, dipl. med. techn.

KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

Promjene u smislu dijabetičkog stopala nastaju u 25% svih oboljelih od šećerne bolesti, dok se 5-15% oboljelih podvrgne amputaciji jednog dijela stopala. Više od 50% svih netraumatskih amputacija posljedica su promjene koje nastaju kao posljedica šećerne bolesti

Promjene koje nastaju na stopalu oboljelog od šećerne bolesti posljedica su s jedne strane dijabetičke neuropatije, a s druge strane promjene na velikim i malim krvnim žilama stopala.

Očekivane su promjene koje nastaju na stopalima oboljelih od šećerne bolesti jer postoje višestruki rizici koji mogu utjecati na promjene na stopalima. Promjene u smislu dijabetičkog stopala nastaju u 25% svih oboljelih, dok se 5-15% oboljelih podvrgne amputaciji jednog dijela stopala.

Više od 50% svih netraumatskih amputacija posljedica su promjene koje nastaju kao posljedica šećerne bolesti. Udio muškaraca dvostruko je veći od udjela žena.

Podaci su dramatični jer bolesnicima donosi dosta patnje i boli, liječenje je dugotrajno, a mogući nastanak invaliditeta trajan. Promjene su kronične i trajne.

10

Može se reći da skoro da ne postoji dijabetičko stopalo bez dijabetičke neuropatije. Neuropatija donosi niz problema i rizika vezanih uz nastanak promjena na nogama. Jedan vid problema donosi gubitak osjeta za dodir, bol i temperaturu kao posljedica neuropatije. Zbog tih promjena osobe ne osjete u stopalima ako ih žuljaju cipele, ako hodaju bosi i dožive ubod oštrog predmeta, ako je pretopla voda u kojoj obavljaju higijenu stopala i sl. Zbog izostanka osjeta osobe su sklonije ozljeđivanju jer nema zaštitnog mehanizma boli koji bi ih upozorio na opasne situacije.

Drugi vid problema vezanih uz neuropatiju odnosi se na vlažnost kože stopala. Na samom početku tih promjena znojenje stopala je pojačano, stopala su stalno vlažna zbog čega je mogućnost razvoja gljivičnih infekcija noktiju i prostora između prstiju visoka. U krajnjem stadiju promjena

MEDICINA

na znojnicama stopala, vlaženje kože potpuno izostaje zbog čega koža stopala postaje potpuno suha i sklona je pucanju i nastanku ragada. Svako oštećenje kože stopala je vrlo ozbiljna promjena koja zahtjeva pregled liječnika kako god ona bezazleno izgledala.

Deformitet stopala Još nešto neuropatija učini stopalu - deformitet. Skraćuju se mali sitni mišići stopala koji su odgovorni za dobru statiku stopala. Kad se ove promjene dogode, trajno se naruši statika stopala tako da se na tabanu javljaju točke povećanog pritiska s naslagama tvrde kože (hiperkeratoze), koje su obično mjesta nastanka ulkusa-rana na stopalu. Prsti se zbog promjena na malim mišićima skvrče, nastaju koštana izbočenja i za takvo se stopalo više ne može naći odgovarajuća cipela u uobičajenim trgovinama. Veliki udio problema sa stopalima donose promjene na krvnim žilama potkoljenica. Zbog aterosklerotskih promjena smanji se protok kroz arterije potkoljenica. Posljedica je toga nemogućnost ishrane krajnjih dijelova stopala, prvo vršaka prstiju i peta. Kako promjene napreduju tako se smanjena opskrba širi na cijelo stopalo, potkoljenicu i na više dijelove noge. Zbog ovih poteškoća javlja se bol u listu, što je dobar upozoravajući znak.

Bol koja se javlja u mišiću lista posljedica je njegove aktivnosti. Kako je krvna žila koja ga opskrbljuje krvlju sužena, ne može dovesti dovoljno hrane mišiću zbog čega osoba osjeti bol – grč, prestaje s hodanjem i nakon par sekundi ponovo može nastaviti s hodanjem. Uznapredovalo začepljenje arterija dovest će do vrlo slabe ili prestanka ishrane prstiju i nastanka sitnih ulkusa koji ne zarastaju, gangrene prstiju ili cijelog stopala. Odlazak liječniku je obavezan kod pojave bolova u listovima koji vas tjeraju da prestanete s hodom i odmorite! Potražite liječničku pomoć kod pojave bilo koje ranice na stopalu, pojave plavog ili crnog prsta!

di, hitno otiđite u bolnicu kako bi se zbrinule i liječile opekline. Nakon pranja nogu u mlakoj vodi do 38°C, vrijeme je za nježno posušivanje cijelog stopala uključujući osobito prostor između prstiju. Na kraju, nahranite kožu stopala hidratantnom kremom. Nokte skraćujte rašpom (turpija) ravno. Nikakvim oštrim predmetima kao škare, žileti, skalpeli jer nikako nisu primjereni za skraćivanje noktiju.

Nokti se ne režu nego skraćuju rašpajući.

Odabir čarapa i obuće Nikad ne trebate hodati bosi! Sve preporuke o tome kako hodanje bosim nogama pridonosi boljoj cirkulaciji nemaju nikakve osnove – naprotiv, vrlo su opasne i izlažu vas riziku od oštećenja kože stopala. Osobito je to važno na moru zbog oštrog kamenja, stijena i ostataka školjki. Vladaju predrasude da su rane nastale u moru čiste – što naravno, nije istina. Čarape i obuća neka budu od prirodnog materijala koji ne pridonosi pojačanom znojenju stopala. Za čarape je prihvatljivo da budu pamučne ili vunene zimi bez šavova i jakih gumica. U trgovinama postoje čarape bez šavova na prstima. Šavovi mogu izazvati žuljeve, a prejake gumice na čarapama otežavaju ionako ugroženu cirkulaciju. Mijenjajte čarape nekoliko puta dnevno ako već imate problem s pojačanim znojenjem stopala – vlaga povećava izglede za nastanak gljivične infekcije. Obuću kupujte u popodnevnim satima kada su stopala najnapetija kako vas već drugi dan ne bi nažuljale. Ako su na vašim stopalima već nastale promjene u smislu skvrčenih prstiju, haluksa, koštanih deformacija, stvaranja nakupina tvrde kože na istim mjestima na tabanima, vrijeme je za ortopedsku cipelu izrađenu prema vašim potrebama. Takva će cipela ili uložak rasteretiti mjesta visokog pritiska težine na stopalu i tako spriječiti pojavu ulkusa i oštećenja kože.

Samopregled stopala Kao što svakodnevno kontrolirate razinu šećera u krvi, isto tako svakodnevno kontrolirajte i svoja stopala. Sačuvati zdrava stopala znači da ćete dugo biti aktivni i u dobroj kondiciji.

Samopregled stopala na kraju dana prije večernje higijene obavezan je dio samokontrole. Pregleda se prostor između prstiju i traže oštećenja kože i male ranice. Traga se za promjenama na noktima koje mogu biti promjene boje noktiju: tamni, žućkasti, brašnasti koji se mrve. Traži se bilo kakav žulj od obuće kako god on bezazlen bio. Na koncu se pregleda taban - donji dio stopala i peta. Na njima se traže naslage tvrde kože, napuknuća ili bilo kakva druga oštećenja. Svaka promjena koja se do jutarnjih sati pogoršala zahtjeva hitan liječnički pregled i terapiju! Ako zbog lošeg vida ili drugih poteškoća ne možete obaviti samopregled stopala, neka to uradi netko od vaših ukućana.

Što vam može pomoći da vaša stopala budu njegovana i ostanu zdrava?

Nakon samopregleda stopala vrijeme je za higijenu. Toplina vode kojom ćete to obaviti mora se kontrolirati termometrom ili laktom. Može to napraviti i netko tko živi s vama. Nikako ju ne provjeravajte nožnim prstima – pogotovo ako već imate promjene osjeta u stopalima. U takvim slučajevima velik je rizik od opeklina. Ako se to ipak dogo-

Diabetes www.diabetes.hr

Čuvajte svoja stopala jer njega i skrb koji uložite u brigu o njima pomoći će vam da dugo ostanete aktivni. Tako ćete lakše moći održavati dobru regulaciju šećerne bolesti i zadržati svoju kvalitetu života, ali i života cijele svoje obitelji

11

Sve preporuke o tome kako hodanje bosim nogama pridonosi boljoj cirkulaciji nemaju nikakve osnove.

Naprotiv, vrlo su opasne i izlažu vas riziku od oštećenja kože stopala

Da rezimiramo: 1. Dijabetičko stopalo postoji i kad nema otvorene rane i oštećenja kože.

2. Deformiteti su znak dijabetičkog stopala.

3. Pokažite stopalo liječniku ili medicinskoj sestri kako bi razriješili dvojbe je li promjene na njemu zahtijevaju medicinski tretman.

4. Ako odlazite pedikeru kako bi se riješili tvrdih naslaga kože na stopalu, neka to budu certificirani pedikeri za medicinsku pedikuru. Oni rade sterilnim instrumentima i imaju ovlaštenja tretirati stopala osoba sa šećernom bolesti.

Općepoznato – sada dokazano Donat Mg već je generacijama poznat kao voda s blagotvornim učinkom na probavu.

Bez štetnih djelovanja, već više od 400 godina pomaže u borbi sa zatvorom. Predajom prenošeno znanje o pozitivnim učincima Donata Mg sada je i znanstveno dokazano kliničkim ispitivanjem provedenim po svim pravilima struke propisanim za klinička ispitivanja lijekova.

Rezultati su pokazali znatno poboljšanje u funkcioniranju probave kod ispitanika koji su konzumirali Donat Mg. Nakon 6 tjedana,

ispitanici koji su pili Donat Mg imali su trostruko veći broj spontanih pražnjenja crijeva u odnosu na ispitanike kontrolne skupine. Tijekom ispitivanja više od 94 % ispitanika i 97 % ispitivača ocijenilo je Donat Mg učinkovitim i dobro podnošljivim, a kvalitetu života znatno poboljšanom.

Uz Donat Mg, naravno, nemojte zaboraviti i na važnost raznolike i uravnotežene prehrane te zdravog načina života. *Procjena sigurnosti i učinkovitosti prirodne mineralne vode Donat Mg na rad crijeva; dvostruko slijepo, randomizirano, placebo kontrolirano kliničko ispitivanje – podaci pripremljeni za publikaciju.

Ponovimo: - Pregledajte stopala svaki dan - Ne hodajte bosi - Ne režite nokte oštrim predmetima - Ne grijte noge termoforima niti drugim vrućim predmetima - Odviknite se držati prekrižene noge kod sjedenja - Pušenje pridonosi lošoj cirkulaciji - Vježbajte

Odmah se javite liječniku: - Ako se pojavi oštećenje kože, žulj, rana, posjekotina ili ubod - Ako je stopalo otečeno, crveno i vruće a vi imate povišenu tjelesnu temperaturu - Ako se jave iznenadni žestoki bolovi u stopalu, a stopalo je hladno Čuvajte svoja stopala, njega i skrb koji uložite u brigu o njima pomoći će vam da dugo ostanete aktivni. Tako ćete lakše moći održavati dobru regulaciju šećerne bolesti i zadržati svoju kvalitetu života, ali i života cijele svoje obitelji.

12

Najnovije kliničko ispitavanje provedeno u Njemačkoj, na populaciji koja pati od zatvora, potvrdilo je da je Donat Mg učinkovit u poticanju probave.*

www.donatmg.eu.

Kako piti Donat Mg? Preuzmi aplikaciju Donat Mg Moments.

Droga Kolinska d. d., Kolinska ulica 1, 1544 Ljubljana EU.

Znanstveno dokazana učinkovitost Donata Mg kod zatvora

MEDICINA

„PRAVILO POLOVICE“ –

šećerna bolest, Hrvatska 2013.

Autori: Šarić T., Poljičanin T.

ukupan broj oboljelih

od toga 58% zna za bolest

od toga 76% dobiva skrb

od toga 43% postiže ciljeve liječenja

od toga 38% postiže željene ishode

417.224

241.990

184.921

80.309

30.845

ŠEĆERNA BOLEST

OTKRIVENI DOBIVAJU SKRB

POSTIŽU ŽELJENE ISHODE

1.

Procjena prema podacima CroDiab registra (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću), bazom podataka CEZIH-a (Centralni zdravstveno informacijski sustav Hrvatske) i Međunarodne dijabetičke federacije (IDF, International Diabetes Federation) CroDiab izvještaj za 2013. godinu: Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur; Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Zagreb, travanj 2014.

International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas, 6th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation, 2013. http://www.idf.org/diabetesatlas

2.

Ukupan broj registriranih bolesnika u 2013. godini prema CroDiab registru CroDiab izvještaj za 2013. godinu: Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur; Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Zagreb, travanj 2014.

3.

Procjena prema podacima učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite zbog pojedinih bolesti i stanja u Ljetopisu Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2013. godinu: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb, 2014.

4.

Procjena prema podacima CroDiab registra (udio bolesnika s HbA1c ≤ 7%) CroDiab izvještaj za 2013. godinu: Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur; Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Zagreb, travanj 2014.

5.

Procjena prema podacima CroDiab registra i Ljetopisa (udio bolesnika bez konkomitantne terapije - bez komplikacija) CroDiab izvještaj za 2013. godinu: Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur; Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Zagreb, travanj 2014.

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2013. godinu: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb, 2014.

www.mijenjamo-dijabetes.hr

Izdanje: 1-12.11.2014.

POSTIŽU CILJEVE LIJEČENJA

Joga poticev cirkulaciju, što mozev zaustaviti ili smanjiti štete na v v perifernom zivcanom sustavu

14

Joga i neuropatija:

poze koje pomažu simptomima neuropatije Lara Žigić

Alternativne terapije, kao što su joga, priznaju mnogi doktori i znanstvenici kao dodatnu metodu liječenja boli uzrokovane perifernom neuropatijom i ublažavanja simptoma

Prema znanstvenim istraživanjima postoji više od 100 različitih vrsta periferne neuropatije, koje mogu biti uzrokovane dijabetesom. Periferna neuropatija javlja se kada su živci perifernog živčanog sustava oštećeni ili uništeni.

Najčešći simptomi uključuju trnce, otežano balansiranje na stopalima, umrtvljenost, slabost, osjetilne promjene, bol, grčeve...može biti uzrokovana lošom cirkulacijom, ozljedama i bolesti.

Dijabetes je jedan od glavnih uzroka periferne neuropatije Konvencionalne metode za rješavanje periferne neuropatije mogu uključivati liječenje uzroka oštećenja živaca uzrokovane ozljedom, kontroliranje šećera u krvi kod dijabetičara i promjenu prehrane ili korištenje lijekova. Alternativne terapije, kao što su joga, priznaju mnogi doktori i znanstvenici kao dodatnu metodu liječenja. Određene poze u jogi pomažu u ublaživanju simptoma.Vježba i alternativne terapije su dopuna konvencionalnim metodama u liječenju boli uzrokovane perifernom neuropatijom. Joga potiče cirkulaciju, što može zaustaviti ili smanjiti štete na perifernom živčanom sustavu. Danas postoji niz različitih joga vježbi za povećanje cirkulacije. Bol uzrokovana perifernom neuropatijom nakon vježbanja smanjena je za 25%, umor za 31%, a depresija za 44%.

Neki od primjera kako joga pomaže oboljelima su: Opuštanje: Vrlo je važno da se osoba oboljela od periferne neuropatije zna duboko opustiti, ne samo tijelo, nego i um,

Diabetes www.diabetes.hr

unatoč drugim distrakcijama kao što su nemir, umor ili bol.

Kada joga postane navika, opuštanje je moguće u svakome trenutku pomoću odgovarajućih tehnika.

Mir: Imati bolest kao što je periferna neuropatija može biti vrlo stresno, a uz dodatne dnevne brige, um može postati prenatrpan, što može pogoršati simptome. „Čišćenjem“ uma jača se mentalna snaga što pomaže u borbi protiv ove bolesti. Vježbanje joge uz kombinaciju disanja povećava energiju, mentalnu jasnoću te donosi mir.

Svijest: Svijest tijela u svakoj pozi pomaže da osoba shva-

ti kako njeno tijelo funkcionira i kako reagira na određene poze. Kroz povećanje svijesti tijela, osobe s neuropatijom mogu bolje razumjeti i upravljati svojim tijelom nego prije.

Ovo može biti vrlo korisno kada se žele kontrolirati simptomi uzrokovani neuropatijom.

Postoji više od 100 v razlicitih vrsta periferne neuropatije, koje mogu biti uzrokovane dijabetesom 15

v Vjezbe stopala Mnogi ljudi koji pate od neuropatije imaju problema s utrnulosti i trncima u nogama. Vježbe stopala mogu biti od velike pomoći kod neuropatije stopala.

Kako izvoditi vježbu?

Prste na stopalima isprepletite prstima na rukama dok sjedite na podu, prekriženih nogu. Zatim, širite prste na rukama koji su isprepleteni i protegnite i širite prste na nogama. Ovom vježbom povećava se cirkulacija i raspon pokreta nožnih prstiju. Ovu vježbu možete ponoviti dva do tri puta uz pauze od nekoliko minuta.

Pas prema dolje „Adho Mukha Svanasana” Ovaj položaj isteže cijelo tijelo, povećava energiju, smiruje i otklanja napetost u tijelu.

Položaj se može započeti iz prethodno opisanog položaja mačke. Stanemo na sve četiri, koljena i dlanovi su na prostirci. Koljena su u ravnini kukova, a dlanovi u ravnini ramena. Težinu ravnomjerno prebacimo na dlanove i podignemo koljena od poda. Podižemo donji dio leđa prema stropu, a bedra guramo prema van tako da nam tijelo dobije oblik slova V. U početku, koljena držite savijena.

Koljena na prsa „Pawanmuktasana“ Kako izvoditi ovaj položaj?

v v Polozaj macke „Marjariasana” Kako izvoditi ovaj položaj?

Postavite se na sve četiri, formirajte oblik stola, tako da su vaša leđa kao ravna ploha, a ruke i noge čine noge stola.

Ruke držite okomito na pod, ravnih dlanova direktno ispod ramena, a koljena su u širini kukova. Pogled je ravno ispred. S udahom podignite bradu i zabacite lagano glavu unatrag te pognite donji dio kralježnice. Obrnuti pokret se izvodi s izdahom, brada se spusti na prsa, a leđa se podignu prema gore. Mišići stražnjice su opušteni.

16

Pawanmuktasana je jednostavna poza koja pomaže u vraćanju snage na različitim dijelovima tijela koji se pogođeni neuropatijom. Ova poza je poznatija kod nas pod nazivom “koljena na prsa“. Izvodi se tako da se na pod stavi deka, prostirka ili nešto mekano što će spriječiti ozljede leđa. Dok ležimo, privučemo desno koljeno na prsa i držimo potkoljenicu rukama, pokušavajući istovremeno glavu privući koljenu. Ova poza se zadržava nekoliko trenutaka te se zatim zamijene noge. U svakom trenutku kada poza postane neugodna, slobodno izađite iz nje. Ponovite ovu vježbu četiri puta.

Inverzije: Inverzije, kao što sam naziv kaže, su poze u kojima se „presavija“ tijelo, kao što su pretkloni, stojevi i tzv. pas prema dolje. Ove poze pomažu u smirivanju uma, jačanju mišića centra te stimuliraju endokrini sustav. Inverzije nam pomažu pri ublažavanju bolova u zglobovima i ukočenosti ligamenata, smiruju središnji živčani sustav i pomažu pokrenuti obamrlost koja dolazi s neuropatijom.

Bitno je napomenuti da nije svatko sposoban napraviti sve vježbe, pogotovo vježbe inverzije. Osobe s visokim krvnim tlakom trebale bi izbjegavati inverzije zbog opasnosti od povišenog krvnog tlaka.

Nemojte započeti joga program bez prethodnog savjetovanja s liječnikom. Provjerite da li je vaše izvođenje vježbi sukladno vašim trenutačnim zdravstvenim stanjem kako bi izbjegli ozljede.

Program vježbi za mišiće stopala, potkoljenica i natkoljenica

Od glave do pete i obrnuto Jadranka Kos, profesor edukacijske rehabilitacije i viši fizioterapeut

Potrebno je postaviti svjesne zahtjeve za funkciju mišića stopala i potkoljenica! Mišići, njihova masa i snaga opstaju ako funkcioniraju, dozirano se aktiviraju i pravilno se koriste Stopala su simetrični dijelovi koji nose težinu tijela, omogućujući oslonac, hodanje, trčanje i sve aktivnosti vezane uz ravnotežu, uspravni položaj i njihovu dinamiku u nekim drugim položajima, u cilju izvršavanja i postizanja određenog, zadanog cilja. Dok se stoji ili hoda, sjetna tjelešca u koži, potkožnom tkivu, tetivama, zglobovima i mišićima primaju podražaje iz okoline (pritisak, dodir, gladno, toplo, bol, položaj, pokret) i živčanim vlaknima nose osjet prema leđnoj moždini i prema mozgu. Kad te informacije dođu u mali mozak, u istoj sekundi iz njega drugim putovima (vlaknima) idu impulsi u mišiće nogu, potkoljenica i stopala, precizno određujući koji će se mišić opustiti, a koji napeti kako bi se održala ravnoteža, smjer hodanja ili izvršio neki drugi zahtjev automatskog kretanja. Neke informacije idu dalje od malog mozga u druge „više sfere“, u veliki mozak, obrađuju se kao u računalu, osoba ih postaje svjesna i dalje svjesno odlučuje što će učiniti. Nalog iz svijesti opet se spušta putem živčanih vlakana u mišiće.

Takvo brzo (u jednoj sekundi) putovanje osjetnih informacija i reagiranja na njih omogućuju zdravi periferni živci koji nisu oštećeni, promijenjeni zbog nedovoljno regulirane šećerne bolesti. Ako postoje oštećenja, usporenja provodljivosti impulsa perifernim živcima, informacija do svijesti ne stiže dovoljno brzo ili uopće ne stiže pa to stvara niz

Diabetes www.diabetes.hr

poteškoća. Mišići u stopalima koji ne dobivaju dovoljno impulsa, naloga za rad (kontrakciju), s vremenom mogu izgubiti dio svoje mase i oslabiti. U mišićima male mase ne stvara se dovoljno živa cirkulacija krvi.

Ali, do ovakvog stanja ne mora doći! Ako je došlo do nekih promjena, one se mogu i moraju prepoznati i zaustaviti! A osobe sa šećernom bolešću kojima je ova živčanomišićna funkcija besprijekorna ipak trebaju čuvati i njegovati to dobro stanje!

Potrebno je postaviti svjesne zahtjeve za funkciju mišića stopala i potkoljenica! Mišići, njihova masa i snaga opstaju ako funkcioniraju, dozirano se aktiviraju i pravilno se koriste.

Tjelovježba

Znano je da su tjelesna aktivnost i tjelovježba važni u životu svake osobe, a osobito u osoba sa šećernom bolešću. Motivaciji o provođenju tjelovježbe svakako doprinosi određeno znanje koje omogućuje razumijevanje djelovanja te aktiv nosti u liječenju šećerne bolesti. Aktivnost ima poželjan učinak ako se provodi ispravno i redovito. Ispravna i redovita tjelovježba ima povoljan i poželjan učinak u očuvanju postojećeg stanja mišićne snage, kondicije, kao i njihovog poboljšanja.

17

Cilj vježbanja Uz mnoge programe tjelovježbe koji postoje i koje mnoge osobe već provode, osnovni program vježbi za mišiće stopala, potkoljenica i natkoljenica važan je i neophodan svakoj osobi sa šećernom bolešću. To je programirana i dozirana aktivnost svih malih mišića stopala i mišića potkoljenica i natkoljenica u neopterećenom položaju, s ciljem: • održavanja ili poboljšanja cirkulacije krvi, • gibljivosti zglobova i elastičnosti vezivnog tkiva, • jakosti i snage mišića, • očuvanja osjeta i dobre provodljivosti živaca toga područja, • stabilnosti i sigurnosti hodanja, • održavanja stanja, što je potrebno svakoj osobi sa šećernom bolešću, bez obzira na dob i tip, i onda kada još nema izraženih smetnji (komplikacija), • poboljšanja stanja, što je potrebno osim osobama kojima su otkrivene komplikacije na perifernim živcima, krvnim žilama (osjećaj trnaca, boli, pečenja, obamrlosti, hladnoće prstiju i stopala) i koje imaju otežanu pokretljivost malih zglobova stopala.

Djelovanje vježbi U osnovi vježbanja su voljni pokreti koji znače ponavljajuće kontrakcije (voljno stiskanje i zatezanje mišića), a rezultat takvog rada su povećanje napetosti mišića ili vidljivi pokret i postizanje topline. Već kod jednokratnog vježbanja može se javiti osjećaj topline zbog toga što mišići „pumpaju“ krv za potrebe svog rada, što daje osjećaj ugode. Za vrijeme vježbanja u akciji su sva tkiva, kosti kao i potporanj pokreta, zglobne veze u održavanju elastičnosti, živci kojima putuje impuls od svijesti (mozga) do mišića koji izvodi pokret i krvne žile koje dovode krv (hranu) za potrebe pokreta.

Sva tkiva su u međusobnoj akciji, rad i funkcija jedne vrste tkiva doprinosi i omogućuje funkciju drugog tkiva i sve akcije su jedne drugima potrebne.

Doziranje vježbi Vježbajući svakodnevno barem desetak minuta vježbe za mišiće stopala i potkoljenica, osigurava se u duljem vremenskom razdoblju bolja, življa cirkulacija u tom dijelu, osjet i provodljivost živaca, elastičnost zglobnih veza i gibljivost zglobova, snaga mišića koja održava stopala, a sve to potrebno je kod uobičajenog kretanja, hodanja, kako bi osoba bila stabilna u normalnom automatskom hodu.

Vježbe se provode u ležećem ili sjedećem položaju, dakle rasterećenom. Razlikuju se od hodanja (jer hodanje ih ne može nadomjestiti), a provođenje vježbi omogućuje sigurnije hodanje.

Svakom vježbom ponavlja se u početku 8 do 10 pokreta, a kasnije, nakon nekoliko dana, broj ponavljanja pokreta se postupno povećava, ali najviše do 25. Iza svakog ponavljanja pokreta slijedi kratak odmor tijekom kojeg se duboko diše (provode se vježbe disanja). Vježbe za mišiće stopala i potkoljenica preporučuje se provoditi najmanje jednom dnevno, a poželjno je i više puta (dva do tri).

Kako i gdje naučiti vježbe Važno je vježbe ispravno izvoditi. Najbolji i najsigurniji način je edukacija u ustanovi gdje se svaka osoba pregleda,

18

po potrebi se učini ispitivanje i mjerenje provodljivosti živaca, snage mišića i cirkulacije krvi. Nakon toga se ustanovi način i doza vježbi, kontroliraju se trenutačne sposobnosti i izvođenje pokreta, odlučuje se o načinu izvođenja pokreta, samo kao aktivne vježbe ili uz dodatni otpor, kako bi samostalno vježbanje u svakodnevnom životu bilo ispravno, sigurno i učinkovito.

Prilikom edukcije pacijente se informira o nekim zaprekama vježbanja. Kad se vježbe nauče i redovito, ispravno provode, zapamte se i postupno prijeđu u automatizirane pokrete. Za vježbanje se mogu koristiti različite prilike i ono se u svakodnevnom životu može uskladiti s drugim aktivnostima npr. vježbe stopala mogu se obavljati i sjedeći pred televizorom, a može se vježbati i dok se sjedi u razgovoru s najbližima.

Osnovni program vježbanja (mišići stopala i potkoljenice) Vježbe u ležećem položaju: Ležeći ili sjedeći ispruženih nogu – potrebno je ispod gležnjeva postaviti jastuk ili deku, zamotanu u svitak, kako bi pete bile iznad podloge.

1. pomicanje prstiju gore i dolje (savijanje prstiju) 2. pokret u (gležnju) stopala prema gore i prema dolje 3. uvrtanje stopala i izvrtanje stopala (u istoj ravnini) 4. naizmjenično prebacivanje stopala preko stopala 5. kruženje stopalima

Vježbe u sjedećem položaju: Sjedi se na stolcu (s naslonom), najbolje leđima naslonjenim na naslon, a stopala na prostirku (sagu, tankoj spužvi).

1. podizanje prstiju i potiskivanje u podlogu ili ako se ispod prstiju stave spužvice, svijanje prstiju preko spužvice i podizanje prstiju 2. oslonac na pete – podizanje prednjeg dijela stopala 3. oslonac je na prednji dio stopala, podizanje peta 4. oslonac je na pete – prednji dio stopala odmiče se u stranu i potom primiče u prvotni položaj 5. oslonac je na petama – prednji dio jednog stopala naizmjenično se prebacuje preko drugog stopala 6. podižu se istodobno prednji dijelovi stopala, spuštaju, zatim odižu pete – izvodi se naizmjenično

U osnovi vježbanja su voljni pokreti koji znače ponavljajuće, a rezultat takvog rada su povećanje napetosti mišića ili vidljivi pokret i postizanje topline

Diabetes www.diabetes.hr

Program vježbi za mišiće stopala, potkoljenica i natkoljenica Uključuje prethodne vježbe i još vježbe za mišiće natkoljenica i zdjelice.

Ležeći položaj na leđima: 1. podizanje jedne ispružene noge, naizmjenično 2. rotiranje ispruženih nogu u kukovima 3. savijanje noge u kuku i koljenu, naizmjenično 4. oponašanje pokreta vožnje bicikla, posebno jednom, potom drugom nogom 5. odmicanje i primicanje ispruženih nogu

Sjedeći položaj (stolac s naslonom): 1. podizanje potkoljenice, ispružanje i vraćanje u prvobitni položaj 2. naizmjenično podizanje koljena (pokret u kuku) 3. pokret oponašanja vožnje bicikla, jednom pa drugom nogom 4. odmicanje i primicanje stopala po podlozi ili „opisivanje kružnice“ pokretima stopala po podlozi

19

INTERVJU

Veliki broj oboljelih od šećerne bolesti još uvijek ne zna koliko je to opasna bolest i ne povezuje razvijene komplikacije s osnovnom bolešću

dr. Anica Badanjak, spec.internist, dijabetolog i endokrinolog, dr. Maja Bakula, spec.internist, dijabetolog i endokrinolog i dr. Maja Čavlović Naglić, spec.internist, dijabetolog i endokrinolog, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac

20

INTERVJU

OSIM PREPREKA U LIJEČENJU I SAMOZBRINJAVANJU, DIJABETIČARE MUČE I FINANCIJE! Nataša Gajski Kovačić

Od ukupnog broja oboljelih od šećerne bolesti 90 posto boluje od tipa 2. Nekad smo ga zvali “starački dijabetes” jer se javljao u kasnijoj životnoj dobi. Danas se javlja sve ranije, čak i u djece u pubertetu, zbog porasta debljine u djece. Glavni razlog porasta obolijevanja od šećerne bolesti tip 2 je povećanje osoba s prekomjernom tjelesnom težinom za što su krivac prekomjerno uživanje često nezdrave hrane i fizička neaktivnost U razgovoru sa stručnjakinjama iz područja dijabetesa zaposlenima u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, dr. Anicom Badanjak, dr. Majom Čavlović Naglić i dr. Majom Bakulom, detaljno saznajemo koje su najčešće komplikacije dijabetesa, kako ih je moguće prevenirati, koji su trenutačno najučinkovitiji lijekovi, ali i načini borbe protiv šećerne bolesti, što je sve na raspolaganju hrvatskim dijabetičarima, što kažu svjetske projekcije o broju oboljelih od dijabetesa, koliko su pacijenti koji se suoče s dijagnozom dijabetesa osviješteni o nužnosti promjena životnog stila...

Je li teško postaviti dijagnozu šećerne bolesti i kada se ona pouzdano može postaviti?

Dr. Badanjak: Dijagnozu šećerne bolesti u većini slučajeva nije teško postaviti. Iako se radi o raznolikoj grupi metaboličkih poremećaja, glavna karakteristika je povišena vrijednost šećera u krvi. Za tip 2 šećerne bolesti karakteristično je povećanje šećera u krvi i pojava inzulinske rezistencije, zbog koje je izlučena količina inzulina nedostatna.

U tipu 1 šećerne bolesti povišena količina šećera u krvi je posljedica apsolutnog nedostatka inzulina. Za rano otkrivanje šećerne bolesti, pre-dijabetesa ili trudničkog dijabetesa često je potrebno uraditi test opterećenja glukozom. Međutim, ponekad nije jednostavno odrediti o kojem se tipu bolesti radi. Postoje rijetki slučajevi šećerne bolesti koja se javlja zbog promjena u samo jednom genu. Tu spada tzv. dijabetes odraslih koji se javlja u mladoj dobi, MODY (Maturity Onset

Diabetes www.diabetes.hr

Diabetes of the Young). Isto tako postoji autoimuni dijabetes koji se javlja u starijoj dobi, tip 1 dijabetes, tzv. LADA (Latent Autoimmune Diabetes in Adults). Takozvani sekundarni dijabetes je onaj uzrokovan lijekovima, bolešću gušterače..

Trudnički (gestacijski) dijabetes se javlja tijekom trudnoće, a nakon poroda nestaje. Osobe koje su imale trudnički dijabetes imaju povećan rizik za razvoj šećerne bolesti tip 2.

Koje biste komplikacije dijabetesa izdvojili kao najčešće? Koje je od njih relativno lako prevenirati, a na koje je teže utjecati?

Dr. Badanjak: Komplikacije šećerne bolesti mogu biti naglo nastale (akutne) i dugoročne (kronične). U današnje vrijeme najčešće naglo nastale komplikacije šećerne bolesti u tipu 1, te u tipu 2 u osoba koje se liječe inzulinom u više dnevnih doza su hipoglikemije - niske vrijednosti šećera. Ovisno u stupnju pada šećera javljaju se znakovi koji upozoravaju bolesnika da šećer pada i da treba nešto poduzeti. Problem nastaje u onih bolesnika koji nemaju te znakove, pa kod njih prijeti opasnost gubitka svijesti (hipoglikemijska koma).

Vrlo opasna nagla komplikacija šećerne bolesti je pojava jako visokih vrijednosti šećera u krvi (dijabetička ketoacidoza obično u tipu 1, hiperglikemijsko hiperosmolarno stanje u tipu 2 šećerne bolesti). Te komplikacije su vezane uz postojanje drugih teških stanja upale, sepse, srčanog ili moždanog udara, teških operacija.

Ta se stanja mogu izbjeći, odnosno može se smanjiti njihov

21

INTERVJU

broj i težina dobrom, kontinuiranom edukacijom bolesnika.

Edukacija uključuje upućivanje bolesnika o prirodi bolesti, njenim komplikacijama i samostalnom liječenju. Potrebno je provoditi redovitu samokontrolu, titraciju terapije da bi održali vrijednosti šećera u ciljnim granicama.

Ono zbog čega je šećerna bolest opasna je razvoj dugoročnih (kroničnih) komplikacija.

Dugoročne komplikacije mogu se manifestirati i na malim i na velikim krvnim žilama. Osobe oboljele od dijabetesa češće imaju dodatna oboljenja srca, srčani, moždani udar, hipertenziju, probleme s očima, sljepoću, bubrežne bolesti, komplikacije živčanog sustava, amputacije donjih ekstremiteta, komplikacije trudnoće, dentalne probleme, psihičke (depresija je dva puta češća u oboljelih od dijabetesa).

Zbog razvoja kroničnih komplikacija šećerna bolest je vodeći uzrok sljepoće u razvijenim zemljama, uzrokom je preko 60 posto netraumatskih amputacija donjih ekstremiteta, 40 posto svih bolesnika na hemodijalizi je zbog šećerne bolesti.

Oboljeli od šećerne bolesti tip 2 imaju dva puta veći rizik od smrtnosti bilo kojeg uzroka u odnosu na one bez dijabetesa. Šećerna bolest tip 2 je najčešći oblik dijabetesa, s dramatičnim porastom pojavnosti i rizikom za srčanožilne bolesti većim čak osam puta u odnosu na one koji ne boluju od šećerne bolesti.

Radi usporenja razvoja kroničnih komplikacija šećerne bolesti istovremeno je potrebno održavati ciljne vrijednosti krvnog tlaka, masnoća, a oni koji puše trebaju čim prije prestati. Šećerna bolest se može spriječiti!

Koji su glavni razlozi globalnog porasta oboljelih od dijabetesa?

Dr. Čavlović Naglić: Poznato je da na nastanak šećerne bolesti tipa 2, osim genetskih čimbenika snažno utječu i životne navike i faktori okoliša. Sjedilački način života, manjak tjelesne aktivnosti, unos visokokalorične hrane bogate rafiniranim šećerima i zasićenim mastima dovode do prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, što pogoduje razvoju šećerne bolesti tipa 2.

Dr. Badanjak: Kada govorimo o pandemiji šećerne bolesti mislimo na tip 2, koji je u enormnom porastu. Nekad smo ga zvali “starački dijabetes” jer se javljao u kasnijoj životnoj dobi. Danas se javlja sve ranije, čak i u djece u pubertetu, zbog porasta debljine u djece. Glavni razlog porasta obolijevanja od šećerne bolesti tip 2 je povećanje osoba s prekomjernom tjelesnom težinom za što su krivac prekomjerno uživanje često nezdrave hrane i fizička neaktivnost.

Starija životna dob rizični je čimbenik za pojavu dijabetesa tipa 2. Osobe čija oba roditelja boluju od šećerne bolesti imaju 75 posto rizik za razvoj ove bolesti. Ženske osobe koje su imale trudnički dijabetes imaju 35 do 60 posto rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 za 10 do 20 godina. Ono što je posebno zabrinjavajuće je što obolijeva sve više radno sposobnih ljudi, a veliki broj oboljelih, njih preko 50 posto, uopće ne zna da ima dijabetes.

Dr. Bakula: Od šećerne bolesti u Europi danas boluje približno 57 milijuna ljudi, što je gotovo 8.5 posto odrasle populacije od 20 do 80 godina. U 2013. godini u Hrvatskoj je u Registru CroDiab registrirano 241.990 osoba sa šećernom bolešću, no ukupan broj oboljelih osoba se procjenjuje na više od 400.000.

Bolesnici sa šećernom bolesti mogu dugo biti bez simptoma ili mogu imati simptome koje niti ne povezuju sa šećernom bolesti te se često bolest otkrije slučajno.

22

Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću - CroDiab, osnovan je s ciljem unapređenja zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću te praćenja epidemioloških i kliničkih pokazatelja na nacionalnoj razini. Prijava osoba sa šećernom bolešću u registar zakonski je obavezna od 2004. godine za sve liječnike primarne i sekundarne zdravstvene zaštite koji skrbe za osobe sa šećernom bolešću i koji su obvezni jednom godišnje dostaviti podatke o svojim bolesnicima Sveučilišnoj klinici za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, koja podatke analizira i rezultate dostavlja Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Hrvatski sabor je prije nekoliko godina usvojio rezoluciju o šećernoj bolesti. Što se usvajanjem tog dokumenta promijenilo u liječenju i prevenciji dijabetesa?

Dr. Bakula: Po uzoru na Europsku Uniju, Hrvatski sabor je 2011. usvojio Rezoluciju o šećernoj bolesti na zasadima „hrvatskog modela“ nacionalnog programa za šećernu bolest. U rezoluciji je naglašena važnost šećerne bolesti i opterećenje koje ona predstavlja za društvo, a od svih nadležnih institucija, gospodarskih subjekata, medija i udruga zahtijeva se aktivno uključivanje u prevenciju, rano otkrivanje, liječenje i rehabilitaciju bolesnika u okvirima njihovih mogućnosti. Navedena Rezolucija je kruna svih dotadašnjih aktivnosti, ali i putokaz budućih javnozdravstvenih aktivnosti u području šećerne bolesti.

Koliko komplikacije dijabetesa prerastaju u kronične bolesti, poput ateroskleroze?

Dr. Badanjak: Ateroskleroza može zahvatiti sve krvne žile.

To je kompleksni proces koji zahvaća različite vrste stanica i dovodi do oštećenja unutarnjeg glatkog sloja krvne žile (endotela) koji je od ključne važnosti za održavanje nesmetanog protoka krvi. Ne zna se točno kada ateroskleroza počinje.

U početku se javlja ‘masna pruga’, ona vremenom prerasta u složeniju formaciju ‘aterosklerotski plak’. Kada se plak destabilizira i rupturira, može izazvati srčani ili moždani udar. Rizični čimbenici za razvoj ateroskleroze su poremećaj metabolizma masnoća, povišen krvni tlak, šećerna bolest, pušenje cigareta, prekomjerna tjelesna težina, smanjena tjelesna aktivnost, stres. Važno je održavati u ciljnim vrijednostima sve one faktore rizika koje možemo: šećer, krvni tlak, masnoće, tjelesnu težinu, a oni koje puše trebaju prestati pušiti.

Retinopatija će se pojaviti gotovo u svih bolesnika s tipom 1 i u mnogih s tipom 2 šećerne bolesti nakon 20 godina trajanja dijabetesa. Dijabetička retinopatija je vodeći uzrok sljepoće u dobi od 20 do 74 godine starosti. Poznato je da u momentu dijagnoze šećerne bolesti tip 2 u nekih osoba već postoje kronične komplikacije bolesti, stoga je potrebna što brža obrada radi uvida u stanje tih komplikacija.

Dvije od tri osobe s dijabetesom umiru od bolesti srca i moždanog udara. Jesu li tog rizika pacijenti oboljeli od šećerne bolesti svjesni?

Dr. Badanjak: Veliki broj oboljelih od šećerne bolesti još uvijek ne zna koliko je to opasna bolest i ne povezuje razvijene komplikacije s osnovnom bolešću. Jedan od prvih ciljeva liječenja oboljelih od šećerne bolesti je upoznavanje s bolešću, njenim komplikacijama i važnošću postizanja dobre regulacije šećera u krvi.

INTERVJU

Najozbiljnija akutna komplikacija dijabetesa je hiperglikemijska koma. Što dovodi do takvog stanja?

Dr. Bakula: Hiperglikemijska koma je akutna komplikacija šećerne bolesti u kojem osoba gubi svijest, a za njen razvoj je najčešće potrebno više dana. Svako daljnje produbljivanje kome, a naročito dužina njenog trajanja, imaju direktan utjecaj na mogućnost potpunog oporavka. Do hiperglikemijske kome najčešće dovode loša regulacija šećerne bolesti, zanemarivanje temeljnih mjera liječenja i neredovito uzimanje terapije. Učestalost se procjenjuje na manje od 1 posto svih hospitalizacija zbog šećerne bolesti. Skloniji su joj stariji bolesnici, a najčešće je precipitiraju povišena tjelesna temperatura, povrede i stresne situacije, a katkad i uzimanje nekih vrsta lijekova, npr. kortikosteroida. Dijabetička pretkoma i koma obavezno se liječe u bolnici postupkom i na način koji su za ovo stanje predviđeni. Radi se o ozbiljnom i po život opasnom stanju koje, ako se ne liječi, može dovesti do smrti.

Danas trećina dijabetičara ima dijabetičnu nefropatiju, odnosno bubrezi gube funkciju filtriranja mokraće.

Koliko je dijabetička nefropatija učestala među dijabetičarima?

Dr. Čavlović Naglić: Približno 20 do 30 posto bolesnika sa šećernom bolešću razvije mikroalbuminuriju nakon 15 godina trajanja bolesti, a manje od polovice razvit će pravu nefropatiju. Dijabetička nefropatija jedan je od najčešćih uzroka kroničnog zatajenja bubrega i potrebe za nadomjesnim bubrežnim liječenjem (dijalizom). Više je čimbenika rizika za razvoj dijabetičke nefropatije, a jednostavno ih možemo podijeliti na one na koje ne možemo utjecati (genetski čimbenici, spol, dob i rasa) te na one na koje možemo i moramo utjecati (hiperglikemija, hipertenzija, dislipidemija, pušenje, debljina). Stoga je za prevenciju nefropatije, osim stroge kontrole glikemije, nužna i normalizacija lipida, kontrola krvnog tlaka, prestanak pušenja i smanjenje prekomjerne tjelesne težine.

Komplikacija je i dijabetičko stopalo koje može dovesti do amputacija, zbog čega?

Dr. Badanjak: Dijabetičko stopalo je glavni uzrok netraumatskih amputacija donjih ekstremiteta u osoba oboljelih od dijabetesa. Godišnje se u svijetu izvrši preko milijun amputacija donjih ekstremiteta, odnosno jedna svakih trideset sekundi. Smrtnost je 50 posto pet godina nakon amputacije.

Amputaciji je u 85 posto slučajeva prethodio ulkus stopala.

Najčešći razlog za hospitalizaciju osoba oboljelih od šećerne bolesti su infekcije dijabetičkog stopala. Dijabetičko stopalo predstavlja veliki ljudski i ekonomski problem. Potreban je multidisciplinarni pristup u dijagnozi i liječenju problema dijabetičkog stopala u cilju prevencije amputacija, što uključuje zajednički rad podijatra (ako postoji), dijabetologa, angiologa, neurologa, intervencijskog radiologa, vaskularnog kirurga...

Potrebno je rano otkrivanje i liječenje neovisnih rizičnih čimbenika koji mogu dovesti do razvoja dijabetičkog stopala, odnosno na vrijeme prepoznati dijabetičko stopalo i pravilno pristupiti liječenju.

Osnovni principi brige o dijabetičkom stopalu uključuju redovite preglede radi prepoznavanja stopala s povećanim rizikom. Potrebna je edukacija zdravstvenog osoblja (liječnici i sestre primarne zdravstvene zaštite), kao i edukacija oboljelog i njegove obitelji.

Diabetes www.diabetes.hr

Kod pojave ulkusa na stopalu važno je rasterećenje stopala, kirurška obrada ulkusa, liječenje infekcije, obnavljanje perfuzije, lokalna njega rane. Od posebne je važnosti održavati dobru metaboličku kontrolu.

Depresivnost u osoba sa šećernom bolešću dva puta je učestalija nego u općoj populaciji. Psihički bolesni dijabetičari skloniji su i zanemarivanju postupaka samozbrinjavanja bolesti, što dodatno narušava njihovo fizičko stanje. Kako izaći iz tog kruga?

Dr. Čavlović Naglić: Liječenje ovih bolesnika uključuje psihoterapiju i farmakoterapiju. Budući da se dijabetes često dijagnosticira tek nakon duljeg trajanja bolesti uz već razvijene tjelesne komplikacije, pri odabiru antidepresivne terapije važno je uzeti u obzir te čimbenike. Osobe s dijabetesom trebaju doživotno brinuti o sebi, kako bi se uspostavila zadovoljavajuća kontrola glikemije i smanjio rizik od razvoja ozbiljnih tjelesnih komplikacija. Depresija otežava samozbrinjavanje te je često povezana s neželjenim ishodima šećerne bolesti. Liječenje ovih bolesnika provodi se kombinacijom psihoterapije i farmakoterapije te psihološkom edukacijom oboljelih u svrhu poticanja kontrole provođenja terapije i redovite tjelovježbe. Izuzetno je važna i podrška obitelji i okoline te je stoga potrebna i psihoedukacija članova obitelji. Kognitivno-bihevioralna terapija je terapija izbora jer primjenom te terapije bolesnici mijenjaju svijest o svojoj bolesti i navike kako bi se lakše nosili s njenim komplikacijama. Tom vrstom terapije kod bolesnika se ponovno potiče briga za vlastito zdravlje koja se očituje u redovitom uzimanju propisane terapije, redovitom vježbanju i brizi o prehrani. U liječenju depresivnih bolesnika s dijabetesom potrebna je suradnja tima stručnjaka: dijabetologa, psihijatra, specijalista drugih profila (radi kontrole komplikacija šećerne bolesti), socijalnog radnika, radnog terapeuta, te medicinske sestre-edukatora kako bi osim osnovnog liječenja radili i na edukaciji oboljelih.

Zbog čega je kod dijabetičara smanjena aktivnost žlijezda znojnica i lojnica i posljedično tome nemogućnost da koža sprema dovoljnu količinu masti i vlage?

Dr. Bakula: Suha koža je važan problem u oboljelih od šećerne bolesti. Rezultati ispitivanja su dokazali funkcionalne promjene kože u dijabetičkih bolesnika i sugeriraju ubrzano starenje epidermisa u uvjetima hiperglikemije. Žlijezde lojnice vežu inzulin, a poremećaj izlučivanja inzulina važan je čimbenik u razvoju kožnih promjena u dijabetičara.

Smanjena hidratacija kože, pak, dovodi do značajnih komplikacija u oboljelih od šećerne bolesti. Na primjer, suha i gruba koža (kseroza) tabana povećava rizik od razvoja ulkusa. Zbog toga je u dijabetičara vrlo važna njega stopala koja mora uključivati adekvatnu hidrataciju kože tabana.

Koji su lijekovi najučinkovitiji u liječenju dijabetesa i u kojoj su mjeri dostupni u Hrvatskoj?

Dr. Čavlović Naglić: Danas su u Hrvatskoj dostupni svi lijekovi za liječenje šećerne bolesti kao i bilo gdje u svijetu.

Osim humanog inzulina i inzulinskih analoga, dostupne su i sve skupine oralnih lijekova: metformin, glinidi, sulfonilureje, inhibitori alfa-glukozidaze, tiazolidindioni, inhibitori dipeptidil-peptidaze 4 te inhibitori natrij-glukoza kotransportera 2. Također su dostupni i agonisti GLP-1 receptora koji se primjenjuju poput inzulina, potkožnim injekcijama.

23

INTERVJU

Svaki od ovih lijekova učinkovit je u određenoj fazi bolesti kod određenog bolesnika. Drugim riječima, ne postoji univerzalno najučinkovitiji lijek, nego izbor lijeka ili kombinacije lijekova ovisi o bolesnikovom stanju, dobi, popratnim bolestima, komplikacijama dijabetesa, a često i o financijskim mogućnostima bolesnika.

Molim Vas da ocijenite koliko su hrvatski dijabetičari svjesni samoregulacije bolesti?

Dr. Čavlović Naglić: U liječenju šećerne bolesti tipa 2 izuzetno je važna edukacija bolesnika o prirodi bolesti i njenim komplikacijama, pravilnoj prehrani, redovitoj tjelovježbi, te samokontroli glikemije. Bolesnike educira obiteljski liječnik, liječnik-dijabetolog te medicinska sestra-edukator, no vrlo često bolesnici ne primjenjuju stečena znanja, bilo da se radi o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, samokontroli glikemije ili samokorekciji doze inzulina. Osim toga, danas su bolesnicima dostupne brojne informacije s interneta, koje

nisu uvijek potpuno točne. Moj je dojam da se većina bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2, iako zadovoljavajuće educirana, ne angažira dovoljno oko vlastitog liječenja, već se prepuštaju u ruke zdravstvenih radnika (sestara i liječnika) te njih smatraju odgovornima za svoje zdravlje.

Kada je o socioekonomskom aspektu bolesti riječ, možete li nam reći s čime se sve suočavaju oboljeli od šećerne bolesti?

Dr. Čavlović Naglić: Osim prepreka u liječenju i samozbrinjavanju šećerne bolesti, bolesnici se suočavaju i s financijskim preprekama jer je velik broj lijekova za liječenje šećerne bolesti tipa 2 na dopunskoj listi HZZO te se za njih naplaćuje doplata. Naglašavam da su to bolesnici koji uz šećernu bolest vrlo često imaju i druge bolesti čije liječenje također zahtijeva doplatu, tako da su mjesečni iznosi visoki i brojni, a bolesnici ih nisu u mogućnosti plaćati.

Posebno je zabrinjavajuće što od šećerne bolesti obolijeva sve više radno sposobnih ljudi, a veliki broj oboljelih, njih preko 50 posto, uopće ne zna da ima dijabetes Edukacija - temeljni dio brige o bolesniku Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac poznata je i po svom terapijskom pristupu u okviru programa dnevne bolnice za bolesnike s tipom 1, a odnedavno i za one s tipom 2 dijabetesa. Možete li nam reći nešto više o radu dnevne bolnice?

Dr. Badanjak: Cilj Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću je unaprjeđenje zdravlja provođenjem učinkovitih mjera ranog otkrivanja, praćenja, liječenja i sprječavanja komplikacija šećerne bolesti. U smjeru ciljeva Nacionalnog programa i Svjetske dijabetičke udruge, a radi kvalitetnijeg liječenja i ranog otkrivanja komplikacija šećerne bolesti, u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac početkom 2015. počela je s radom Dnevna bolnica za osobe s tipom 2 šećerne bolesti. U cilju postizanja maksimalne učinkovitosti u liječenju šećerne bolesti tip 2 u SK Vuk Vrhovac se provodi dvodnevni strukturirani, interaktivni program. Cilj je ove edukacije osposobiti i motivirati osobe koje boluju od

24

šećerne bolesti T2 za provođenje terapije, samopraćenje i samozbrinjavanje, prilagođeno njihovim mogućnostima, radi prevencije ranih i kasnih kroničnih komplikacija, te poboljšanja kvalitete života oboljelih s tipom 2 šećerne bolesti.

Edukacija bi trebala biti temeljni dio brige o bolesniku.

Osobe s dijabetesom moraju prihvatiti odgovornost za kontrolu iz dana u dan. Stoga je važno da razumiju svoje stanje i znaju kako ga liječiti. U program bi trebalo uključiti sve novootkrivene bolesnike, bez obzira na terapiju, sve bolesnike s dijabetesom tip 2 kod kojih se uvodi inzulin ili kod kojih se mijenja inzulinska shema, kao i loše regulirane bolesnike za koje se očekuje da će imati koristi od ovog programa. Trijažu u grupe obavlja dijabetolog na prvom pregledu, a program traje od 7.30 do 15.30 sati kroz dva dana uz uputnicu D2.

Jednodnevni program dnevne bolnice predviđen je za neregulirani dijabetes, godišnje kontrole i procjene kroničnih komplikacija, za bolesnike koji nisu sposobni ili nemaju mogućnosti za dvodnevni program. Za oboljele s tipom 1 od ranije se vrlo uspješno provode petodnevni programi.

INTERVJU

Kompletna skrb za liječenje dijabetičkog stopala Ima li novih saznanja u liječenju dijabetičkog stopala?

Dr. Badanjak: Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac kao referentni centar već godinama pruža kompletnu skrb za liječenje dijabetičkog stopala. To uključuje mogućnost dijagnostike (tzv.

AB index- ancle-brachial indeks - kao metoda probira, dopler arterija - postavljanje preciznije dijagnoze, mjerenje parcijalnog tlaka u mekim tkivima, tzv. tcpO2 - vrlo važna metoda za procjenu cijeljenja ulkusa, procjenu težine oštećenja krvnih žila i odluku o liječenju. Dostupna je kompletna radiološka angiološka obrada. Posebno je važno istaknuti suradnju s intervencijskim radiologom, koji dilatirajući ili ugrađujući stentove u oboljele krvne žile spašava mnoge od amputacija. Suradnja dijabetologa, angiologa, neurologa, kardiologa, intervencijskog i neintervencijskog radiologa i vaskularnog kirurga je vrlo bitna za probleme dijabetičkog stopala. Rana intervencija kirurga, s iskustvom u problemima dijabetičkog stopala, kod obrade ulkusa zasigurno će smanjiti daljnje komplikacije i u konačnici smanjit će broj amputacija.

Dijabetičko stopalo nije samo naš, već i svjetski problem što su prepoznale Međunarodna udruga za proučavanje

dijabetičkog stopala (IWGDF) i Međunarodna dijabetička udruga (IDF) i pokrenule program s ciljem dodatnog osposobljavanje stručnjaka i otvaranja centara za dijabetičko stopalo u cijelom svijetu. Radi se o dvogodišnjem projektu kojeg će provoditi timovi (doktor i sestra) u svojim zemljama, nakon završenog treninga. Cilj je unaprijediti edukacijske vještine i liječenje problema dijabetičkog stopala u pojedinoj zemlji postupnim širenjem svijesti o problemu (liječnici primarne zdravstvene zaštite, sestre, pacijenti - oni su prvi koji vide problem). U tome će pomoći novi timovi koji će biti osposobljeni. Potrebno je uključiti regionalne centre koji će program implementirati lokalno (kaskadni učinak). Očekuje se poučavanje i praktična primjena naučenog, otvaranje novih ambulanti za dijabetičko stopalo – tako da budu dostupne svim bolesnicima. Akcije će koordinirati Referentni centar, SK Vuk Vrhovac, kao krovna kuća koja ima dugogodišnje iskustvo i mogućnosti u liječenju takvih bolesnika. Trening smo upravo prošle sestra Manuela Šepak i ja, a održan je na Bledu u organizaciji Svjetske dijabetološke udruge (IDF), Europske udruge za liječenje rana (EWMA), Europske asocijacije za proučavanje dijabetesa - grupe za dijabetičko stopalo (EASD, DFSG), Europske udruge medicinskih sestara (FEND). Cilj programa je smanjiti broj amputacija.

DOGAĐANJA I AKCIJE

26

DOGAĐANJA I AKCIJE

I SLIKE GOVORE . . .

Kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske održan je na atraktivnoj lokaciji hotela Aurora u Malom Lošinju, a prisustvovalo mu je 430 sudionika i 21 tvrtka

Diabetes www.diabetes.hr

27

DOGAĐANJA I AKCIJE

I ove godine okupili smo se na još jednom Kongresu osoba sa šećernom bolešću Hrvatske, 12. po redu, na atraktivnoj lokaciji hotela Aurora u Malom Lošinju. Koliko je lokacija dobra govori i to da smo se vratili po treći put.

Kongresu je prisustvovalo 430 sudionika i 21 tvrtka (s obzirom na višegodišnju recesiju - više nego dobro!), a svojim dolaskom počastili su nas i dragi gosti i prijatelji iz nacionalnih saveza Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Makedonije, Vojvodine.

Izuzetna stručnost i kvaliteta izlaganja pozvanih predavača pridonijela je cjelokupnoj visokoj razini kongresa. Potvrdile su to i stručne komore - liječnička i sestrinska, dodijelivši našem kongresu veliki broj bodova za stručno usavršavanje svojih članova (15).

Većina od njih četrdesetak, koji su kroz tri dana predavanja zaokupljali našu pažnju, također su izražavali svoje zadovoljstvo činjenicom da je kongres dobro organiziran i da su uživali u predavanju pacijentima i osobama koje su ih tako predano slušale.

Posebno zadovoljstvo na ovakvim kongresima donosi činjenica da najveći broj sudionika dolazi zbog vlastite edukacije, u što smo se uvjerili vidjevši punu dvoranu za održavanja plenarnog dijela kongresa. Sudjelovalo je 39 predavača i svi smo mogli izabrati predavanja koja nas interesiraju.

28

Naravno, dolazi se i zbog druženja, zabave, plesa, pjevanja, smijeha… Jednostavno, tri-četiri dana antistres programa!

Zahvaljujemo suorganizatorima kongresa, lokalnoj udruzi HSDU-a, Udruzi dijabetičara Cres-Lošinj, koji su svojim trudom i zalaganjem opravdali ime turističke destinacije Hrvatske i mjesta Malog Lošinja, kao i svojim gostoprimstvom i organizacijom bogate tombole koja je razveselila mnoge dobitnike sudionike kongresa.

Zahvaljujemo svim predavačima, izlagačima i sponzorima na sudjelovanju i podršci, kao i svim sudionicima bez kojih kongres ne bi bio ovako uspješan.

Hvala na pokroviteljstvu Predsjednici RH, Veleposlanstvu Kraljevine Danske u RH, Ministarstvu zdravlja RH, Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Malom Lošinju.

Veliko hvala i agenciji Dubrovnik Sun d.o.o. na još jednom profesionalnom i uspješno odrađenom kongresu, kao i osoblju hotela Aurora.

Zadovoljna lica i vaši osmjesi, kao i pohvale koje ste nam uputili, bit će poticaj da se potrudimo da se na sljedećem kongresu okupimo u još većem broju.

HVALA SVIMA! Vaš HSDU tim

DOGAĐANJA I AKCIJE

Diabetes www.diabetes.hr

29

DOGAĐANJA I AKCIJE

Utrka s dva cilja

Kampanja za poboljšanje kvalitete života osoba s dijabetesom u sklopu biciklističke utrke Tour of Croatia Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Svi smo bili svjedocima svakodnevnih TV prijenosa i izvještaja o nedavno održanoj profesionalnoj etapnoj biciklističkoj utrci Tour of Croatia, koja se vozila duž 900 km jadranske obale, Istre i unutrašnjosti Hrvatske.

Utrka je održana od 22. do 26. travnja 2015. godine i vozilo se po etapama, sa startom iz Makarske, a ciljem u Zagrebu, gdje je priređen veličanstven doček na slikovitom Markovom trgu.

Kao HSDU aktivno smo podržali utrku i jedan od timova koji se natjecao u utrci. Oni su „Team Novo Nordisk“, prvi profesionalni tim biciklista na svijetu s dijagnosticiranim dijabetesom. Svojim djelovanjem pomiču ne samo svoje fizičke granice, nego putem ovakve i drugih biciklističkih utrka diljem svijeta osnažuju, nadahnjuju, educiraju i ulijevaju povjerenje i nadu svim ljudima oboljelima od dijabetesa.

Ukazivanje na važnost kontrole šećerne bolesti Prema dogovoru s organizatorom ove velike utrke, na cilju prve etape bicikliste Tima Novo Nordisk su na Splitskoj rivi dočekali i pozdravili članovi Splitskog dijabetičkog društva. Nažalost, organizatoru utrke nije bilo moguće dozvoliti kontakt tima osoba s dijabetesom i u drugim gradovima kroz koje se utrka vozila, iako je zainteresiranih bilo.

Dogovoreno je i dobivena dozvola da se s timom Novo Nordisk svakako podružimo nakon završetka utrke, na cilju u Zagrebu, na štandu HSDU-a. Hrvatski savez dijabetičkih udruga, Zagrebačko dijabetičko društvo i Veleposlanstvo Kraljevine Danske organizirali su dostojanstven doček biciklistima na Markovom trgu. Članovi Zagrebačkog dijabetičkog društva dali su svoj doprinos u skretanju pažnje javnosti na važnost kontrole

30

šećerne bolesti vozeći se rekreativno biciklima od fontana u Ulici Hrvatske bratske zajednice do Markovog trga, u duljini od oko 3 km.

Na štandu HSDU-a i Danskog veleposlanstva posjetili su nas i družili smo se s ministrom zdravlja dr. Sinišom Vargom, ravnateljicom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Tamarom Poljičanin i ostalim uzvanicima iz državnih institucija koji su došli dati potporu biciklistima s dijabetesom.

Zainteresiranim građanima i biciklistima rekreativcima mjerio se šećer u krvi, stoga zahvaljujemo sestrama iz Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma iz KB Dubrava što su bile s nama i pomogle u ovoj akciji. Svi građani su na štandu mogli dobiti i savjete o dijabetesu.

Ne možemo izostaviti spomenuti niti angažman tvrtke Novo Nordisk Hrvatska, čiji su zaposlenici u velikom broju također došli poduprijeti Tim Novo Nordisk i sudjelovali u kampanji.

Kontinuirani fokus na promicanje zdravlja Cijeli zdravstveni aspekt ovog dočeka na cilju utrke Tour of Croatia bio je iznimno dobro medijski popraćen, tako da smo komunicirali s velikim brojem novinara gotovo svih TV postaja i tiskovina, a naročito je naša dopredsjednica HSDU-a Antonija Brlek bila u centru odgovaranja na mnogobrojna pitanja.

Slijedom dosadašnjih zajedničkih aktivnosti HSDU-a i Danskog veleposlanstva, važno je istaknuti kontinuirani fokus na promicanje zdravlja, prevenciju šećerne bolesti te aktivnog načina života, kako na unaprjeđenje kontrole šećerne bolesti, tako i na aktivnu vožnju bicikla, odnosno svakog oblika tjelesne aktivnosti.

DOGAĐANJA I AKCIJE

Tim Novo Nordisk – Utrkivanje za mijenjanje dijabetesa Tim Novo Nordisk je globalna sportska ekipa biciklista, triatlonaca i trkača s dijabetesom, koju predvodi prvi profesionalni tim biciklista na svijetu oboljelih od dijabetesa. Misija tima jest nadahnuti, educirati i osnažiti osobe oboljele od dijabetesa.

Tim Novo Nordisk natječe se u sklopu globalne inicijative tvrtke Novo Nordisk „Mijenjamo dijabetes”, posvećene poboljšanju životnih uvjeta 387 milijuna osoba koje žive s dijabetesom i za one kod kojih postoji rizik od razvoja dijabetesa.

Cilj Tima Novo Nordisk Kada im je dijagnosticiran dijabetes, mnogi ljudi misle da neće moći živjeti onako kako su se nadali. Sportaši iz Tima Novo Nordisk talentirane su osobe s dijabetesom koje imaju snažnu želju ne dopustiti da ih njihova bolest spriječi u ostvarivanju snova i natjecanju na najvišoj razini. Članovi tima ulažu velik trud kako bi postigli kontrolu dijabetesa. Nadaju se da će svojim iskustvom i životnim pričama nadahnuti, educirati i osnažiti druge ljude i pokazati im što mogu postići.

Kada nisu na biciklu, biciklisti Tima Novo Nordisk svake se godine susreću s tisućama ljudi koje nadahnjuje njihova poruka i osnažuju njihovi poduhvati na utrkama diljem svijeta. Uz to, tim redovito komunicira s više od milijun obožavatelja na Facebooku – njihov tim okuplja gotovo dvostruko više obožavatelja nego ijedan drugi profesionalni biciklistički tim.

U 2015. godini Tim Novo Nordisk posjetit će brojne zemlje u Južnoj Americi, Europi, SAD u i Aziji, gdje će se nastaviti utrkivati kako bi pridonijeli mijenjanju dijabetesa.

Diabetes www.diabetes.hr

31

DOGAĐANJA I AKCIJENA

Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Premantura, 29. lipnja - 5. srpnja 2015.

Ljeto je sve bliže, a s njime i ljetni praznici!

Planiranje ljetovanja, naročito za djecu i mlade, može početi. Pozivamo vas da budete dio vesele ekipe Ljetnog kampa za djecu i mlade sa šećernom bolešću HSDU-a.

Roditelji, svoju djecu možete bez ustručavanja povjeriti stručnom osoblju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Boravak u kampu zamišljen je kao kombinacija odmora i edukacije, rekreacije, prijateljstva i zabave. Osim što će bezbrižno uživati u mnoštvu zabave, druženja i kupanja, djeca će imati priliku upoznati puno drugih sličnih njima te nešto i naučiti o svojoj bolesti.

Kamp za djecu i mlade od 10 do 16 godina ove godine organiziramo od 29.6. do 5.7.2015. u Premanturi, najjužnijem mjestu Istarskog poluotoka, nedaleko Pule.

U cjelodnevnoj brizi za djecu sudjeluje tim liječnika, medicinskih sestara, psihologa, voditelja tjelesne aktivnosti i animatora. Ovakav tim će vam pružiti dovoljno edukacije da se nakon povratka kući osjećate samostalnije i osposobljenije za bolju kontrolu svoje šećerne bolesti.

Uz subvencionirani iznos troška kampa od strane Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, cijena kampa po djetetu iznosi 2.000,00 kuna.

Predlažemo roditeljima djece koja nam se žele pridružiti u kampu da kontaktiraju svoje lokalne udruge i ispitaju postoji li mogućnost da i udruge sudjeluju u dijelu troška.

Rok za prijavu: zaključno do 22. svibnja 2015.g., odnosno do popunjenja mjesta (požurite – broj mjesta je ograničen!)

Sve dodatne informacije i prijave možete saznati na: telefon HSDU-a: 01/4847807 www.diabetes.hr/kamp e-mail: kamp@diabetes.hr www.facebook.com/diabetes.hr

32

DOGAĐANJA I AKCIJE

KUPNJOM DOPLATNE MARKE PODRŽITE EDUKATIVNI KAMP ZA DJECU I MLADE U suradnji s Hrvatskom poštom, Hrvatski savez dijabetičkih udruga izdao je doplatnu poštansku marku, koja će se, s cijenom od 1,55 kn, nalaziti u opticaju do 31. prosinca 2015. godine.

Sredstva prikupljena prodajom ove marke, čija kupnja je dragovoljna, pomažu organizaciju edukativno-rehabilitacijskog kampa za djecu i mlade oboljele od šećerne bolesti.

Djeca sa šećernom bolesti primaju inzulin i do pet puta dnevno putem injekcija.

Kroz ovaj kamp, koji organiziramo od 1964. godine, djeca se osposobljavaju za potpuno samostalan nadzor i kontrolu bolesti, čime pridonosimo kvaliteti njihovog života i prevenciji ranih komplikacija vezanih uz šećernu bolest.

Diabetes www.diabetes.hr

Hvala vam za svaku kupljenu marku kojom pomažete održavanju kampova!

HSDU

www.diabetes.hr

33

DOGAĐANJA I AKCIJE

HALO, HALO – INFO TELEFON HSDU-a Svake srijede od 16:30 do 18:30 sati pozivom na broj 01/ 55 30 503 možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom koji će odgovarati na vaša pitanja i pomoći vam u rješavanju problema Hrvatski savez dijabetičkih udruga je početkom ove godine uveo posebnu telefonsku liniju za pomoć i savjetovanje.

Linija je aktivna jedan dan u tjednu, srijedom od 16:30 do 18:30 sati, a pozivom na broj 01/ 55 30 503 sve zainteresirane osobe koje imaju šećernu bolest, članovi njihovih obitelji, njihovi prijatelji i znanci ili ljudi koje zanima bilo što vezano uz ovu bolest mogu dobiti odgovore na svoja pitanja.

Stručnjaci koji se javljaju na telefon odgovaraju na vaša pitanja i pomažu vam u rješavanju problema su raznih profila: liječnici dijabetolozi, specijalisti za dijabetes kod djece, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta), psiholozi te stručnjaci iz područja medicine rada.

HSDU na ovaj način želi pomoći svim osobama sa šećernom bolešću, njihovim obiteljima i prijateljima te vas potičemo da zovete i pitate stručnjake za pomoć.

Dakako, ako imate prijedloge ili ideje kako da unaprijedimo rad info-telefona, javite nam.

01/ 55 30 503

Radujemo se vašim novim pitanjima!

Raspored i imena gostujućih stručnjaka bit će uvijek dostupni na www.diabetes.hr, kao i na našoj facebook stranici!

Pozivom na broj 01 55 30 503 u vremenu od 16:30 do 18:30 sati možete razgovarati sa: DATUM 13.5.2015.

20.5.2015.

27.5.2015.

3.6.2015.

10.6.2015.

Diabetes www.diabetes.hr

TEMA

GOST SURADNIK

MEDICINA RADA Nazovite i saznajte sve što vas zanima o dijabetesu i kako uvjeti na radnom mjestu i radni okoliš utječu na vaše zdravstveno stanje te možete li i kako utjecati na promjene.

Dr.sc. Dijana Poplašen, dr.med., spec. medicine rada i sporta, Specijalistička ordinacija medicine rada

DIJABETES OPĆENITO Ako želite razgovarati ili se savjetovati s našim dežurnim liječnikom, možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinske pumpe i sl.

Kristina Blaslov, dr.med.

Klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

PRAVNA POMOĆ Nazovite ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata. Vjerujemo da ste se susreli s takvim problemima, a sada vam putem Info telefona možemo pomoći.

Lea Puljčan, Pravna klinika, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

DIJABETES KOD DJECE Ako ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od dijabetesa, ako vaše dijete ima dijabetes i probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, kao i sve vrste terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom.

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

DIJABETES OPĆENITO Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinske pumpe i sl.

Mladen Grgurević, dr.med., internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

35

Kratki podsjetnik: NJEGA STOPALA Obuća - Ne hodati bosonog u kući i izvan nje!

- Noge treba svakodnevno pregledavati. Ako ne možete sami zbog slabovidnosti, prepustite to osobi s dobrim vidom.

- Prati noge svakodnevno.

- Ne koristiti tople ili hladne kupke. Voda za pranje nogu treba biti mlaka.

- Provjeriti temperaturu vode prije pranja. Najbolje je provjeriti laktom.

- Ako je koža suha, namazati je kremom ili losionom.

- Ne upotrebljavajte podvezice, gumene trake za pridržavanje čarapa.

- Noge ne grijati termoforom ili drugim grijaćim tijelima.

Noge treba zagrijavati vunenim čarapama. Ako osjećate vrućinu, ne preporučuje se hladiti noge u hladnoj vodi.

- Nokte ne rezati oštrim predmetom (škarama), već ih nakon pranja (kada omekšaju) isturpijati.

- Nikada nemojte sami rezati kurje oči ili bušiti plikove na nogama.

- Obratite se liječniku kod svih promjena na koži.

- Ne stavljajte ljepljivu traku na stopala (flaster ili mikropor), već sterilnu gazu i povoj.

- Pazite da vam prsti budu čisti i da nema raspuklina između prstiju.

- Svaku ranu ili plik prekriti sterilnom gazom (ako nije sterilna, izglačati je prije stavljanja na ranu i odmah se javiti liječniku).

- Ne upotrebljavati alkohol, bilo koji dezinficijens ili kemijsko sredstvo kako ne biste oštetili kožu.

- Ne upotrebljavati puder jer on suši kožu. Suhu kožu mazati kremom ili neutralnim losionom.

Cipele - Cipele moraju biti od kože (ne od umjetne kože), udobne i prozračne.

- Cipele kupovati na kraju dana, jer su stopala veća.

- Nove cipele ne nositi dulje od jednog sata u jednom danu.

Preporučuje se cipele nositi najprije kod kuće. Nikada ne obuvati cipele bez čarapa.

- Ne kupovati otvorene cipele (bez prstiju ili pete) zbog mogućih ozljeda.

- Cipele se moraju mijenjati kako bi se osušile. Ne nositi cipele nekoliko dana uzastopno. Ne obuvati mokre cipele.

- Cipele pregledati rukom prije obuvanja kao i nakon skidanja.

Čarape - Ljeti nositi pamučne čarape, a zimi vunene. Čarape od sintetike se ne mogu iskuhavati te se ne preporučuju za nošenje.

- Čarape obavezno iskuhavati, nakon sušenja izglačati vrućim glačalom.

- Čarape mijenjati svakodnevno.

- Obuvati samo čiste (iskuhane i izglačane) čarape.

- Čarape ne smiju piti poderane, a niti pokrpane jer mogu biti uzrokom stvaranja natiska.

- Čarape pregledati prije obuvanja i nakon skidanja.

- Nikad ne nositi čarape s izraženim šavovima.

vno!

dne vako

ge s

no Prati

Nikad

Čarap

a nem

36

ti s

nja e mije

ojte s ami r e pliko ve na zati kurje o noga ma! či ili buši ti

no!

nev vakod

PREHRANA

KOLIKO ZNATE O ŠEĆERNOJ BOLESTI?

PREPOZNAJMO ZNAKOVE UPOZORENJA

neobjašnjiv gubitak tjelesne mase

stalan umor

učestalo žeđanje

učestalo mokrenje

povećana potreba za jelom

prekomjerna tjelesna masa

Šećerna bolest se može dogoditi svakome.

Ako se ne liječi, može biti smrtonosna.

Ako ste kod sebe prepoznali ove znakove, odmah potražite liječničku pomoć.

Navedeni znakovi mogu biti blaži ili izostati u osoba sa šećernom bolešću tipa 2.

Diabetes www.diabetes.hr

HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA Ilica 48/II, Zagreb tel./fax: 01 4847 807 www.diabetes.hr

37

Šest izazova starenja sa šećernom bolešću i kako ih prebroditi?

Diabetes Forecast, prosinac 2014

Iznimno je važno usredotočiti se na aktivno i sigurno starenje u cilju poboljšanja kvalitete života i u trećoj životnoj dobi

38

Dvije od najvažnijih stvari koje ljudi mogu učiniti je priznati da im je potrebna pomoć i tražiti istu, kaže Barbara Resnick, doktorica znanosti, profesor gerontologije na Sveučilištu Maryland School of Nursing. “Puno ljudi ne želi priznati da nisu u stanju vršiti provjeru razine glukoze u krvi. Ako više niste u stanju provoditi samokontrole glikemije, razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste utvrdili koji je glavi uzrok tome”, kaže prof. Resnick.

Dr. Andrew Goldberg, voditelj Odjela gerontologije i gerijatrijske medicine na Sveučilištu Maryland upozorava: “Obavijestite svog liječnika ako osjećate slabost, umor ili vrtoglavice.” Čak i najmanju promjenu treba zapaziti i obavijestiti liječnika jer ona može ukazivati na promjenu zdravstvenog stanja kod osoba s dijabetesom. “Obratite pažnju na svoje tijelo.”

Šest fizioloških promjena u starenju o kojima biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom: Problemi s vidom Više od 28 posto odraslih osoba u dobi od 40 godina koje boluju od dijabetesa nažalost pati od dijabetičke retinopatije ili oštećenja malih krvnih žila u mrežnici, koja mogu rezultirati gubitkom vida. Kako ljudi stare, vid se može pogoršati čak više, pogotovo ako je razina glukoze u krvi nekontrolirana. Katarakte, čest problem kod ljudi s dijabetesom, također mogu doprinijeti slabijem vidu.

Slabiji vid vodi u probleme sa čitanjem uputa za lijekove, razlučivanjem pokazivača razine glukoze u krvi na glukometru, pa čak i pri hodanju, osobito na strminama te ako su i refleksi oslabljeni.

Gubitak sluha

Fine motoričke sposobnosti Mnoga stanja doprinose pogoršanju fine motorike. U starijoj dobi ta stanja mogu dodatno biti otežana artritičnim i sličnim tegobama, kao i smetnjama vida što znatno otežava aktivnu skrb o šećernoj bolesti kao npr. poteškoće pri aplikaciji inzulina. U slučaju takvih tegoba, obratite se svom liječniku da zajednički pronađete najbolje rješenje.

Goldberg također savjetuje da osobe s otežanim finim motoričkim kretnjama ne pokušavaju sami skratiti svoje nokte na nogama jer se tada lako mogu sami zarezati, izazivajući infekcije.

Održavanje aktivnosti Kako ljudi postaju stariji, starenje zglobova može učiniti njihovo kretanje bolnim. “Pacijenti se mogu kretati sporije i imati zaduhu”, kaže Resnick. “To ne znači da ne bi trebali vježbati. Ali, ako imate takve simptome, svakako se prije vježbanja posavjetujete s liječnikom kako ne biste izazvali još veće zdravstvene probleme”, poručuje Resnick.

Strah od pada može obeshrabriti ljude od toga da budu fizički aktivni. Resnick preporučuje postupno povećanje razine fizičke aktivnosti, tako da je prilagođena vašoj situaciji i sposobnosti. Na primjer, ako se netko jedva kreće, osim što s kauča ode u kupaonicu, ona sugerira za početak petominutno hodanje po stanu prije svakog obroka. Nakon nekoliko tjedana moguće je povećati vrijeme do 10 minuta. Ona također preporučuje vježbe pomoću pedala koje se mogu smjestiti pod sjedalicu ako osoba nema sobni bicikl. Oni koji žive u stambenim zgradama mogu hodati hodnicima.

Potrebno je usredotočiti se na aktivno i sigurno starenje u cilju poboljšanja kvalitete života1i 23.4.2015. u trećoj14:44:15 životnoj dobi.

Mala Četvrtina_2015_v3_print.pdf

Isto tako, starije osobe bi trebale provjeriti svoj sluh te se ne ustručavati liječniku reći ako je neke upute potrebno ponoviti. Inače, puno stvari može biti izgubljeno u prijevodu.

Ovladavanje novim tehnologijama Iako je njihova namjena učiniti život jednostavnijim, nove tehnološke naprave mogu zapravo zakomplicirati svakodnevicu starijim osobama koje su prisiljene svakodnevno se koristiti medicinskim napravama, npr. glukometrima. Prošli su dani kada su glukometri pokazivali samo jednu vrijednost glukoze u krvi. Sada oni prate i bilježe razine tijekom vremena, ali za nekoga tko ne zna kako ta tehnologija funkcionira, može se zapitati: “Je li to moja razina šećera u krvi od danas ili od prije sedam dana?” Potrebno je izabrati vama najpogodniji uređaj i zamoliti osobe iz svoje bliže okoline da vas nauče kako rukovati njime.

C

GERMANY

QUALITY TECHNOLOGY DESIGN PRODUCTION

iDia - idealno za sve ''Air-Channel-Sip-In'' Bez kodiranja GDH-FAD enzim Nema utjecaja vanjskih faktora na rezultate mjerenja Mjerenje s kapilarnom, venskom, arterijskom i neonatalnom krvi

M

Y

CM

Uzimanje lijekova prema uputama

MY

Točno mjerenje glukoze u krvi gdje šećeri slični glukozi poput maltoze, galaktoze i ksiloze ne mogu uzrokovati pogrešne rezultate mjerenja

CY

Novi lijekovi mogu biti zbunjujući za osobu koja ima rutinu. Starije osobe mogu imati više recepata za rješavanje sve većeg broja zdravstvenih problema, a onda može biti teško zapamtiti kada uzeti lijekove, koji i/ili koliko.

Goldberg sugerira da bi trebali postaviti podsjetnike za sebe, kao što je npr. postavljanje ljepljive bilješke na ormariću za lijekove ili se služiti s kutijicama za lijekove s odjeljcima za doba dana i dan u tjednu.

Također, bilo bi dobro uvijek sa sobom imati popis svih lijekova koje koristite, uključujući dozu, učestalost uzimanja te broj telefona nadležnog liječnika.

CMY

K

Standard Wall

“Thin Wall”

022 356 011 prodaja@karl-dietz-kijevo.hr

PET NAJGORIH OTROVA ljutnja, tuga, strah, briga, pohlepa!

Dr. Svetlana Trivić, redovni profesor na Odsjeku za kemiju, biokemiju i zaštitu okoliša, Sveučilišta u Novom Sadu

TUGA STRAH BRIGA

Ljutnja, tuga, strah, briga, pohlepa...na predavanjima neprestano ponavljamo o ovih pet najgorih otrova kao uzročnika bolesti. To nismo mi izmislili, već to tisućama godina tvrde tradicionalne medicine. Jedino mi na zapadu radije vjerujemo da bolest dolazi izvana, da doleti s bakterijama, na krilima ptica ili je genetski naslijedimo. Takvo shvaćanje opravdava našu pasivnost jer ako vjerujemo da su uzroci izvana, onda je i odgovornost izvana. Ako kažemo da nas osjećaji truju, onda to nije samo pjesničko izražavanje. Ne vjerujete? Pogledajmo kako osjećaji utječu na pojedine organe pa ćete, možda, lakše shvatiti kako su tijesno povezana s trovanjem tijela.

40

Ljutnja onemogućava normalan rad jetre Kad smo ljuti, dolazi do zastoja u radu jetre. Odatle i potječe izraz ‘ide mi na jetra’ ili ‘ždere mi jetra’. Zašto za nešto što nas ljuti ne kažemo da nam oštećuje bubrege ili pluća?

Očigledno višestoljetna prirodna mudrost zna isto što zna i tradicionalna kineska medicina. Istina je uvijek jedna, bez obzira na to jeste li Europljanin, Indijac ili Kinez. Osjećaj ljutnje onemogućava normalan rad jetre koja je izuzetno značajna za čišćenje naše krvi. Ako je jetra blokirana ljutnjom, otrovani smo!

previše ugljičnog dioksida. To nas zakiseljava i sprječava prijenos određenih hranjivih tvari i, u krajnjem slučaju, čak tjera neke stanice da se prilagode djelovanju bez kisika (tako nastaju stanice raka).

Strah utječe na bubrege i mokraćni mjehur

LJUTNJA POHLEPA

I treći organ za detoksikaciju, bubrezi, su pod jakim utjecajem osjećaja. Bubrezi i mokraćni mjehur najviše su pod utjecajem straha. Poznajete izjave da se neko ‘smrznuo od straha’ ili ‘problijedio od straha’? To se događa kada se bubrezi, od straha, odjednom skvrče i dođe do zastoja u filtriranju i čišćenju krvi. Posljedica toga je poremećaj cirkulacije zbog čega su nam ledene ruke i noge. Ako strah traje duže vremena, posljedice su utoliko teže. Bubrezi kontroliraju i mišiće koji stežu vrat mokraćnog mjehura i čmara. Ako su blokirani od straha, dolazi do njihovog popuštanja i nemogućnosti kontrole sfinktera (mišića stezača) i ispuštanja stolice i mokraće. Odatle izrazi da se netko ‘us... od straha’ ili ‘upiš.. od straha’.

Brige pogađaju probavu

Ljudi vole vjerovati da bolest dolazi izvana, da doleti s bakterijama, na krilima ptica ili je genetski naslijedimo. Takvo shvaćanje opravdava našu pasivnost jer ako vjerujemo da su uzroci izvana, onda je i odgovornost izvana Tuga sabotira ispravan rad pluća Slično se događa kada osjećaj žalosti (tuge) sabotira ispravan rad naših pluća - drugog organa zaduženog za detoksikaciju.

Kako dišete kad ste tužni? Duboko i opušteno? Ma kakvi!

Prije bi se moglo reći da tada dišete kao riba - plitko i u grču.

Zato nije slučajno što kažemo da ‘nas je spopala i stisla tuga’ ili da osjećamo da nas ‘tuga guši’. Tuga neposredno utječe na disanje i debelo crijevo i zato tada dišemo plitko i imamo teškoće s probavom - zatvor. Posljedica jednog i drugog je da se u tijelu zadržavaju otrovi koje nismo izbacili disanjem ili stolicom. Krv ne dobiva dovoljno kisika i u njoj se zadražava

Diabetes www.diabetes.hr

Brige nas truju neposredno. Taj osjećaj pogađa, prvenstveno, našu probavu - želudac, slezenu i gušteraču. Često se čuje da ima neko ‘grčeve od briga’. Činjenica je da su tada probavni organi u grču i ne mogu obaviti svoj zadatak. Zato i najkvalitetnija hrana može postati u tijelu otrov jer se neispravno prerađuje, a počinje i vrenje u probavnom sustavu i zaostajanje hrane u zgrčenim organima. Zato umjesto dobro sažvakane, s kiselinom i enzimima obrađene hrane u naše crijevo dolazi poluprobavljena hrana koja predstavlja odličnu podlogu za patogene organizme i njihove otpadne proizvode koji nas ubrzano truju.

Pohlepa truje srce i tanko crijevo A što je s pohlepom? Otrovnost pohlepe osjećamo u svakodnevnim događajima, kako kod nas, tako i drugdje u svijetu.

Za pohlepne ljude kažemo da su ‘tvrdog srca’ i to je vrlo točan opis. Pohlepa pogađa srce i tanko crijevo. Želja za sve većim i većim bogatstvom očituje se aritmijama i nepravilnostima rada srca. Pohlepa uspješno stvara i sva ostala, već spomenuta, osjećanja. Tko živi u stalnom strahu da bi mu mogli nešto oduzeti, da će propasti ili se opterećuje time kako bi mogao steći još više, vrlo brzo počne doživljavati i druge spomenute osjećaje.

Je li vam sada jasnije zašto kažemo da je, spomenutih, pet otrova osnova za većinu bolesti koje danas poznajemo? Kada se stalno ponavljaju i neprekidno pogađaju određene organe, stvaraju slabu točku (kako kažemo u medicini locus minoris) koja je, onda, prijemčiva i za druge, materijalno opipljivije teškoće s organima. Tako se kod ‘vječito tužnih’ javljaju kronične teškoće disanja (astma, bronhitis), kod ‘vječito zabrinutih’ teškoće probave, ‘uvijek ljutih i razočaranih’ teškoće s jetrom, kod ‘stalno uplašenih’ sijeda kosa, teškoće kod organa za reprodukciju, teškoće cirkulacije i upale mokraćnih organa itd.

41

PREHRANA

Glikemijski indeks

MOŽEMO LI SE POUZDATI U PREPORUKE PREHRANE PREMA GLIKEMIJSKOM INDEKSU? Snježana Gaćina, dipl. med. techn.

KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

42

PREHRANA

U posljednjih 20-ak godina publicirano je više znanstvenih studija koje se temelje na proučavanju vrijednosti odgovora razine glukoze na unesene ugljikohidrate.

Glikemijski indeks kroz povijest Prvo dokumentiranje glukoznog odgovora na pojedine ugljikohidrate spominje se u ranim sedamdesetim godinama.

Dr. David Jenkins 1981. godine je osmislio novi sustav razvrstavanja namirnica s obzirom na njihov utjecaj na porast glukoze u krvi. Istraživanje koje je proveo dr. Jenkins bilo je dosta iznenađujuće, jer se pokazalo da neke namirnice, koje smatramo škrobnima, imaju visoki glikemijski indeks, dok neke koje nam se čine ‘’šećerastima’’, imaju niski glikemijski indeks.

Glikemijski indeks – definicija: Brzina probave ili apsorpcije ugljikohidratima bogate hrane, odnosno odgovor glukoze na hranu bogatu ugljikohidratima.

Jednostavni ugljikohidrati, koji se brzo probavljaju, imaju veći učinak na krvni šećer od složenih ugljikohidrata koji se probavljaju sporije te tako otpuštaju glukozu u krv polako.

Kako se kategorizira vrijednost glikemijskog indeksa (GI)?

Nije nikada publicirano i jasno razjašnjeno.

Dr. Jeanette Brand-Miller i suradnici sporazumno su odredili: niski GI < 55 vezano uz mahunarke koje imaju niski GI, bijeli kruh i krumpir kategorizirani su kao visoki GI > 70

Tablica 1: Lista namirnica kojima se računa GI: Namirnice s GI Škrobne namirnice: kruh, žitarice, tjestenina, riža, juhe Škrobno povrće: kukuruz, mahunarke, leća, krumpir Mlijeko i mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt Voće: svježe, smrznuto, suho, ušećereno Sladila: med, javorov sirup, bijeli/smeđi šećer

Namirnice bez GI Bjelančevine: meso, ribe, jaja, sir Masnoće: ulje, margarin, maslac

Koristi niskih vrijednosti glikemijskog indeksa: • pomažu pri smanjenju tjelesne mase • povećavaju inzulinsku osjetljivost • pomažu pri kontroli šećerne bolesti • smanjuju rizik od srčano žilnih bolesti • smanjuju glad i produljuju osjećaj sitosti • produljuju toleranciju i izdržljivost pri tjelesnoj aktivnosti • smanjuju mogućnost pojave hipoglikemije nakon tjelesne aktivnosti Što utječe na GI? Nekoliko je faktora koji mogu utjecati na vrijednosti glikemijskog indeksa: - Vrsta ugljikohidrata - škrob sadržava dvije vrste molekula - Vlakna usporavaju enzimatsku aktivnost škroba, npr. jabuka sadrži puno vlakana pa stoga ima niski GI - Vrsta šećera, ovisno o vrsti šećera varira i vrijednost GI Šećer 4 saharoza (GI 60) fruktoza (GI 19) Škrob 4 maltoza (GI 105) glukoza (GI 100)

4 glukoza (GI 100) + 4 glukoza (GI 100) +

- Udio masnoća i proteina koji otežavaju proces apsorpcije ugljikohidrata (Kikiriki GI) - Kiseline usporavaju proces probave (škroba) - Duljina pripreme hrane i način pripreme. Kuhanjem škrob bubri i postaje lakše probavljiv, time se ubrzava proces probave

Primjeri: Špageti – kuhani: al dente 10 - 15 min. = GI 44 Špageti – kuhani: 20 minuta = GI 64 Krumpir crveni - kuhan i konzumiran hladan = GI 56 Pečeni bijeli kalifornijski krumpir = GI 72 Kuhani ruski krumpir = GI 77 Pire krumpir = GI 88.

Kuhani crveni krumpir = GI 89

Tablica 2: Kategorije glikemijskog indeksa KATEGORIJA

GLUKOZA

BIJELI KRUH

Niski GI < 55 < 60 Srednji GI 55-70 60-85 Visoki GI > 70 > 85

Diabetes www.diabetes.hr

43

PREHRANA

VISOKI GI Tjestenina kuhana 40 min Marelice konzervirane

SREDNJI GI

NISKI GI

Tjestenina kuhana 15 min Svježe marelice

Tjestenina kuhana 6 min Sušene marelice

Nedostaci Glikemijskog indeksa:

Nutricionistički gledano, primjenjivati prehranu s malim udjelom UH nije preporučljivo za smanjenje tjelesne težine, prevenciju bolesti i promociju zdravlja. Uzimati namirnice isključivo niskog GI nije jednostavno jer je ovisan o puno faktora koji utječu na vrijednost GI. Raznovrsnost prehrane, bez obzira na glikemijski indeks, pridonosi kvaliteti života, ali pridonosi i unosu mikronutrijenata.

Uravnotežena i raznovrsna prehrana, imajući u vidu tehnologiju pripreme hrane, može povoljno utjecati na dobru regulaciju glikemije.

• Ovisan je o više faktora, pa čak i o načinu pripreme hrane, zrelosti, skladištenju hrane • Utjecaj hrane na porast glukoze je individualan • Prilikom višekratnog testiranja kod iste osobe mogu se dobiti različiti rezultati (ovisni su od početnog nivoa krvnog šećera, inzulinske rezistencije...)

• Glikemijski indeks miješanog obroka nije moguće izračunati zbrajajući vrijednosti glikemijskog indeksa pojedinih namirnica koje ga sastavljaju!

• Glikemijski indeks je određen za obrok s unaprijed određenom količinom ugljikohidrata (50 grama) • Veća ili manja količina ugljikohidrata može uzrokovati drugačiji glikemijski indeks

Tablica 3: Usporedba vrijednosti glikemijskog indeksa i glikemijskog opterećenja

Glikemijsko opterećenje - što zapravo to znači?

• Glikemijsko opterećenje mjeri nivo glukoznog odgovora i potrebu inzulina na količinu određene hrane • Glikemijsko opterećenje iskazuje kvalitetu i kvantitetu ugljikohidrata • Glikemijsko opterećenje grupira namirnice s obzirom na prisutnost ugljikohidrata u obroku i glikemijskog indeksa namirnica • Pojedine namirnice koje imaju visok glikemijski indeks imaju nisko glikemijsko opterećenje, sadrže malo ugljikohidrata • Koristi se za odabir namirnica s GI i/ili konzumiranje namirnica s UH

kruh francuz kornfleks kokice lubenica saharoza banane grah špageti

GI

GL

72 81 79 72 68 59 28 42

25 21 4 4 7 12 8 23

Tablica 4: Popis stručnih udruga koje preporučuju i ne preporučuju korištenje glikemijskog indeksa DA - FAO/WHO - European Association for the Study of Diabetes - Canadian Diabetes Association - Diabetes UK - Dieteticians Association of Australia

NE - American Diabetes Association (ADA) - American Heart Association (AHA) - American Dietetic Association (ADA) - Dietary Guidelines for Americans committee

Izvor: Priručnik za dobrobit osoba sa šećernom bolešću, Snježana Gaćina, Nada Hrdan, Rosana Svetić Čišić, ISBN: 978-953-176-592-3, Medicinska naklada, 2012.

44

ZAJEDNO MOŽEMO POSTIĆI VIŠE... ...u svakodnevnoj skrbi o šećernoj bolesti...

Naša je misija razvoj individualiziranih rješenja koja objedinjuju sve potrebe osoba oboljelih od šećerne bolesti. Modernim terapijskim mogućnostima, inovativnim medicinskim proizvodima i pouzdanim programima podrške, nastojimo omogućiti osobama sa šećernom bolesti svakodnevnicu kakvu žele.

Učinimo više zajedno sanofi-aventis Croatia d.o.o. | Heinzelova 70/II, 10 000 Zagreb | Tel: 01/6003-400; Fax: 01/6003-444 | www.sanofi.com | HR.DIA.15.04.01.

RECEPTI

PASTIRSKA MUĆKALICA (za 1 osobu) Priprema: Meso narezati na manje komadiće. Gljive očistiti i narezati po dužini na manje komade. Naizmjence se nabadaju meso i gljive. Nauljiti i peći na roštilju.

Rajčice izrezati na manje komadiće, dodati crvenu papriku i poslužiti uz mućkalicu čiji se sadržaj skine sa štapića. Servirati uz 1 krišku crnog kruha i jabuku za desert.

• 100 g jabuke (1 jabuka) • 100 g rajčice • 100 g šampinjona • 60 g crnog kruha (1 kriška) • 30 g svinjetine od buta • 30 g janjetine od buta • 10 g ulja • 1 žlica crvene paprike (slatke ili ljute) • sol i papar po želji

Energija (kcal) 377,8 Kruh i zamjene 2 jedinice Voće 1 jedinica Povrće 2 jedinice Meso I i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih druga

MIJEŠANA SALATA (za 1 osobu) Priprema: • 60 g crnog kruha (jedna kriška) • 50 g rajčice • 50 g zelenog radiča • 30 g tunjevine u vodi (½ konzerve) • 10 g ulja (dvije čajne žličice) • 5 komada crnih maslina • 1 jaje • sol

Energija (kcal) 378,2 Kruh i zamjene 2 jedinice Povrće 1 jedinica Meso II i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih druga

46

Radić očistiti, oprati i ocijediti. Rajčicu oprati i narezati na ploške. Jaje skuhati, ohladiti i razrezati na 4 dijela. U zdjeli pomiješati radič, rajčicu, masline, tunjevinu i 1 čajnu žličicu ulja, dodati sol. Promiješati. Na veliki tanjur složiti salatu i dodati razrezano jaje.

Poslužite uz kruh.

RECEPTI

SLANI KEKSI • 14 dag margarina • 15 dag sira grojera (ili ementalera) • 1 dl kiselog vrhnja (12% mliječne masnoće) • ½ čajne žlice soli • čajnu žlicu crvene slatke paprike • ½ vrećice praška za pecivo • 2 žumanjka • 25 dag oštrog brašna • Za ukrašavanje: mak, sezam ili kumin.

Priprema (za 80 komada): Margarin pomiješajte s naribanim sirom, vrhnjem, soli, paprikom i jednim žumanjkom. Dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo i umijesite prhko tijesto. Tijesto podijelite u dva do tri dijela, zamotajte ga u aluminijsku foliju i ostavite u hladnjaku 2 sata. Dio po dio izvaljajte tijesto na debljinu pola centimetra i izrežite različite oblike. Jedan žumanjak razmutite sa žlicom vode i namažite kistom izrezane oblike.

Još vlažne, po želji pospite makom, sezamom ili kuminom. Pecite u pećnici deset do petnaest minuta na temperaturi 180°C dok lagano ne porumene.

Energetska vrijednost po osobi (2 komada): 391 kJ (93 kcal) 1/2 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE 1/2 jedinice iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE Recept preuzet iz knjižice Priručnik pravilne prehrane R. Kovačevi, M. Rogić, B. Horvat

NAMAZ OD KRAVLJEG SIRA S CRVENOM PAPRIKOM (za 1 osobu) Priprema: Svježi kravlji sir pomiješati s kiselim vrhnjem. Češanj češnjaka prerezati na dva dijela, od kojih jedan sitno nasjeckati i dodati siru. Umiješati sitno sjeckani list peršina te slatku crvenu paprike i sol po želji.

Namazati na 1 krišku crnog kruha (60g) i poslužiti sa šunkom i bijelom kavom.

• 30 g posnog kravljeg sira (2 jušne žlice) • 30 g kiselog vrhnja s 12% m.m. (2 jušne žlice) • 5 g sjeckanog lista peršina (1 čajna žlica) • ½ češnja češnjaka • na vrh noža crvene slatke paprike • soli po želji • 2,4 dl bijele kave • 30 g nemasne prešane šunke

Energija (kcal) 346,8 Kruh i zamjene 2 jedinice Mlijeko i zamjene 1 jedinica Meso I i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 1 jedinica Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih druga

Diabetes www.diabetes.hr

47

RECEPTI

PIRJANE TIKVICE (za 4 osobe) • 350 g tikvica • 50 g crvenog luka • 40 g maslinovog ulja (8 čajnih žlica) • 5 g koncentrata rajčice (1 čajna žlica) • 2 češnja češnjaka • listići peršina • sol • papar

Priprema (za 80 komada): Tikvice dobro operite (ne treba ih guliti) i narežite na ploške ili kockice. Sitno sjeckani luk zažutite na ulju i dodajte tikvice. Čim se zažute, dodajte sitno sjeckani češnjak i peršin, malo soli i papra po želji i jednu žlicu koncentrata rajčica. Podlijte s malo vode, pokrijte i pirjajte na laganoj vatri. Vodu povremeno dolijevajte. Poslužiti uz 60 g kuhane teletine i 1 krišku crnog kruha (60g).

Energija (kcal) 315,0 Kruh i zamjene 2 jedinice Povrće 1 jedinica Meso I i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 1 jedinica Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih druga

JUHA OD KRUMPIRA S JUNETINOM (za 1 osobu) Priprema: Na ulju propirjati sitno sjeckani luk, dodati crvenu papriku te krumpir (oguljeni) i mrkvu izrezanu na sitne kockice. Podliti sa 5 dl vode i kuhati na laganoj vatri. Kada je krumpir mekan, dodati mljevenu junetinu. U dvije žlice vode razmutiti brašno te dodati u juhu i prokuhati 15-ak minuta. Posoliti i popapriti po želji. Prije posluživanja dodati žlicu sjeckanog lista peršina te 2 žlice kiselog vrhnja.

• 100 g krumpira • 60 g mljevene junetine • 50 g crvenog luka • 50 g mrkve • 30 g kiselog vrhnja (do 12% masnoće) (2 jušne žlice) • 20 g brašna • 5 g ulja (1 čajna žlica) • 5 dl vode • sjeckani list peršina • crvena paprika • sol i papar po želji

Energija (kcal) 329,1 Kruh i zamjene 2 jedinice Povrće 1 jedinica Meso I i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih druga

48

IZ UDRUGA HSDU-a

Zajedno smo jači!

Udruge na 12. Kongresu osoba sa šećernom bolešću

SPLIT

Aktivni u savjetovanju i prevenciji Branko Lulić

Javno plenarno predavanje na temu „Komplikacije šećerne bolesti“ održali smo 9. ožujka 2015. godine, na kojemu je doc.dr.sc. Davorka Vrdoljak uspjela približiti život sa šećernom bolešću i posljedice izbjegavanja i ignoriranja šećerne bolesti.

Suradnjom HSDU-a i Plive u ljekarnama „Vaše zdravlje“ osigurali smo našim sugrađanima savjetovanja i preventivna mjerenja GUK-a, RR-a, BMI-i drugih parametara u ljekarni „Vaše zdravlje“ u Zagrebačkoj ulici 21 (tijekom veljače, ožujka i travnja 2015.godine, utorkom i petkom od 8 do 10 sati).

Odlazak na 12. kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske bio je veliki uspjeh za našu malobrojnu ekipu.

Tamo smo imali što čuti i vidjeti, ali i porazgovarati s predavačima te našim kolegama iz cijele Hrvatske, kao i susjednih država uz obostrano informiranje o zdravstvenoj i svakoj drugoj zaštiti oboljelih od šećerne bolesti.

Izvrsno smo odradili predstavljanje povijesti i djelovanja naše udruge od 1947.-2015.godine.

Redovito se družimo utorkom od 9.30-11.30 i srijedom 17-19 sati.

Redovito održavamo individualna savjetovanja uz mjerenje GUK-a, RR-a i BMI-a.

Pripremamo se za našu veliku akciju „Šetnjom do zdravlja – od jarbola do jarbola“, koja će se održati 10. svibnja 2015. godine od 9-14 sati u sklopu obilježavanja Dana grada Splita (Sudamje) i Dana Marjana, gdje ćemo promovirati informacije o šećernoj bolesti i tjelesnoj aktivnosti,

Diabetes www.diabetes.hr

senzibilizirati i pridobiti širu javnost, dijeliti upute i informacije o kvalitetnom suživotu sa šećernom bolešću, mjeriti GUK i RR sugrađanima, organizirati izložbu radova naše djece koje su napravili putem radionicaigraonica…

Pripremamo se poslati što više naše djece sa šećernom bolešću u ljetne zdravstveno-edukativne kampove te na odlazak djece i roditelja na tradicionalni jednodnevni edukativni izlet.

Zdravi i veseli bili uz dobru regulaciju šećera!

49

RECEPTI

DUBROVNIK

Lijepe uspomene s okupljanja dijabetičara u Malom Lošinju Željko Jaković

Članovi dubrovačke Udruge djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja Slatki život bili su od 16. do 19. travnja na Malom Lošinju na 12. kongresu osoba sa šećernom bolešću, a s nama su putovala i četiri člana Udruge Slatki iz Ploča.

Kongres je zamišljen na način da predavači pokušaju naći odgovore dijabetičarima na njihove svakodnevne probleme. Bilo je to i mjesto na kojem smo ponovno zaključili da se udruge oboljelih i medicinska struka nadopunjuju i jedni bez drugih naprosto ne opstaju. Uz terapiju inzulinom, pristup liječenju osoba sa šećernom bolesti potpuno se izmijenio. Danas mladi oboljeli od tipa 1 dijabetesa imaju podjednaku šansu proživjeti kvalitetan život i doživjeti duboku starost kao i njihovi “zdravi” vršnjaci.

U slobodnom dijelu posjetili smo brdo ukazanja i Svetište Kraljice Ljubavi, koje se nalazi na brdu Malin na samom

VOJNIĆ

Jednoglasno usvojen novi Statut udruge Dušan Karan

Redovna izvještajna skupština dijabetičke udruge Vojnić održana je u četvrtak, 5. ožujka 2015. Odaziv članova bio je velik te je prostor udruge bio u potpunosti popunjen.

Skupština je počela edukativnim predavanjem dr. Mirne Ravlić, a tema je bila Dijabetes-komplikacije. Nakon toga analizirali smo 2014. godinu kroz prizmu rada udruge i financijskog poslovanja. Isto tako, usvojili smo plan rada za 2015. godinu i financijski plan za 2015. godinu. Usvojili smo i novi Statut udruge, koji je usklađen s novim Zakonom o udrugama. Sve odluke usvojili smo jednoglasno.

Rad skupštine pratila je televizija 4Rijeke Karlovac. Za pomoć u radu izrazili smo zahvalnost pojedincima, a i Općini Vojnić i farmaceutskim tvrtkama Novo Nordisk i Roche.

50

ulazu u Mali Lošinj, te prošetali prelijepom rivom. Večer je bila rezervirana za zabavni program u sklopu kojega je bio i maškarani program. Naša grupna maska bila je “crvenkapice i vuk”, a 10 crvenkapica simbolično su predstavljale 10 godina sudjelovanja na kongresima dijabetičara.

Na povratku smo svratili u Zadar i susreli se sa Serđom Mičićem, predsjednikom Zadarske dijabetičke udruge.

Bio je to emotivan susret starih prijatelja na liniji Zadar-Ploče-Dubrovnik u borbi s dijabetesom.

Prisustvovali smo nedjeljnoj svetoj misi u crkvi Sv. Dominika u Splitu te zahvalili Gospodinu na putu i svim radostima koje smo doživjeli tijekom ovog putovanja.

Izražavamo svoje zadovoljstvo sudjelovanjem na ovom dvanaestom okupljanju oko dijabetesa u prelijepom Malom Lošinju, a zahvaljujemo i organizatorima na još jednom uspješnom kongresu dijabetičara.

KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA

C K A

A J I

Darja Lovšin

Veliki kuharski vodič za dijabetičare • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn (+ troškovi poštarine)

Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti

Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik

Jelovnici pravilne prehrane • spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima • bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn (+ troškovi poštarine)

• glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti

N a r u č i t e n a : 0 1 4 8 4 7 8 0 7 • 0 9 1 3 1 3 1 0 5 0 • w w w. d i a b e t e s . h r uplate izvršiti na IBAN HR6223600001101494782, kopiju uplatnice sa svim podacima za dostavu priručnika faksirati na: 01 4847 807