Časopis Diabetes br. 5/2016

b pr espl im at jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS

www.diabetes.hr

Diabetes s l a t k i

Časopis za zdrav život

ž i v o t

Broj 5 - rujan 2016.

INTERVJU SA ŠEĆERNOM BOLESTI NEMA ŠALE prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina

CROHNOVA BOLEST I ULCEROZNI KOLITIS

TEMA BROJA

Probavni sustav i šećerna bolest

HEPATITIS C I DIJABETES

INFO TELEFON

DIJABETES I CELIJAKIJA

DIAEURO 2016.

MOJA PRIČA

RECEPTI I PREHRANA

Mi u Novo Nordisku vjerujemo da znanjem možemo poboljšati život ljudi s dijabetesom.

Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr

Izdanje: 1-17.3.2014.

Znanjem možemo ukloniti nejasnoće o životu s dijabetesom.

SADRŽAJ HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Diabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 5/2016., godina izlaženja XXIII. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@diabetes.hr web: http://www.diabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr

PROBAVNI SUSTAV I ŠEĆERNA BOLEST

4

UVODNIK

8

INTERVJU

SA ŠEĆERNOM BOLESTI NEMA ŠALE

Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA Uredništvo: Glavni urednik: mr. Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a Medicinski urednik: Hrvoje Barić, dr.med.

Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med.

Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms.

Tjelesne aktivnosti: Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinja Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Administracija: Sandra Kerim Tisak: Mediaprint - tiskara Hrastić d.o.o Zagreb Tiskano: rujan 2016., u 30 000 primjeraka

prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina

12

24

32

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Diabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život.

49

www.diabetes.hr

- DIJABETES I CELIJAKIJA - CROHNOVA BOLEST I ULCEROZNI KOLITIS - HEPATITIS C I DIJABETES DOGAĐANJA I AKCIJE

- TRKAČKA ZAJEDNICA ZA DJECU DIJABETIČARE - DIAEURO 2016.

Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc.

Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Diabetes

TEMA BROJA

RECEPTI I PREHRANA - BEZGLUTENSKI RECEPTI - ZNAMO LI SVE O GLUTENU? IZ UDRUGA HSDU-a

3

UVODNIK

Stvarna želja i djelovanje svih prema ljudima s dijabetesom u Hrvatskoj

Davor Bučević, prof

Postoji nekoliko pravaca djelovanja okupljenih u HSDU-u, među kojima je i utjecati na nosioce izvršnih odluka u zdravstvenoj politici i socijalnoj zaštiti, kako bi se ona stalno unapređivala prema stanovnicima s dijabetesom i njihovim obiteljima Čekamo rezultate izbora, kao i svi, kako bi s novim ministrom ili ministricom postigli ova unapređenja skrbi i zaštite. Teme, među ostalima, o kojima ćemo razgovarati su sljedeće:

1. Dostupnost lijekova i medicinskih pomagala za samokontrolu Tražit ćemo „plivajući“ broj test traka prema stvarnoj potrošnji i time postići dostupnost većeg broja traka onima koji ih i koriste u samokontroli. Princip se može uvesti i za razdoblje od npr. godinu dana i time testirati djelotvornosti prijedloga. HZZO i MZ svjesni su ogromne uštede koju su ostvarili na test trakama ukidanjem okularnih test traka za tip 2 (trošak po osobi za trake s 3.500 kn smanjen je na 400 kn godišnje).

Plivajući broj test traka osobito je važan za djecu i mlade, jer povećanje za njih s 2.000 na 2.500 traka uz klauzulu „za loše regulirane“ nema nikakvog općeg i pojedinačnog efekta za najveći broj tih osoba do 18 godina.

Ako to promatramo u računici zadnjih 14 kvartala, troškove HZZO-a za test trake za tip 2 nakon ukidanja okularnih traka od skoro 1 milijardu kn1, onda ima mjesta za ovakav naredni postupak HZZO-a, zar ne?

Uvijek aktualna je i dostupnost inzulinskih pumpi, kao i proces zamjene postojećih. Želimo ostvariti dostupnost novih sustava kontinuiranog mjerenja GUK-a bez uboda i kapljica krvi…

Kao član Povjerenstva za medicinska pomagala HZZO-a zatražio sam izvješće o ukupnim troškovima za pomagala za dijabetes u 2015.g. Još čekam odgovor, no tada ćemo imati kompletnu sliku jer smo svjesni da su nam dostupni i moderniji lijekovi koji su skuplji. Usporedit ćemo i dostupnost tih lijekova i pomagala u drugim zemljama EU-a u odnosu na Hrvatsku. Članica smo, zar ne?

2. Programi edukacija u Hrvatskoj Najopsežnija direktna individualna edukacija u Hrvatskoj izvan sustava obiteljskih liječnika provodi se kroz projekte edukacija kroz mrežu udruga HSDU-a, kojih je 57. Nužno je da se kroz sustav HZJZ-a i MZ, osobito kroz operativnu provedbu Nacionalnog programa, osigurava financiranje tih projekata.

Proporcionalno smanjivanje vrijednosti HbA1c za 1% dokazivo smanjuje komplikacije prema svim istraživanjima, najučinkovitije se postiže podizanjem motivacije ostvarenim zajedničkim sudjelovanjem na edukacijama u dijabetičkim udrugama. Kao i seminarima, simpozijima i kongresima. Zato je nužno stvarno povećanje financiranja istih iz sustava Ministarstva zdravstva i javnog zdravstva, što je jedini put povećanja broja oboljelih s postignutim ciljevima liječenja od samo 7% (Ima nas preko 300.000).

Očito je kako nešto u sustavu ne funkcionira učinkovito, iako imamo i Nacionalni program, Saborsku rezoluciju i Hrvatski model?!

1 Ako imamo 103.070 osoba na oralnoj terapiji , gdje je prema prijašnjem Pravilniku bila vrijednost pomagala 3.120 kn godišnje, dobivamo za ovih četrnaest kvartala sljedeće : 103.070 osoba x 3.120 kn /god= 321.578.400,00 kn, tj. po kvartalu: 780 kn x 14 kvartala = 10.920 kn x 103.070 osoba = 1.125.524.000 kn. Po aktualnom Pravilniku: 103.070 osoba x 480 kn = 49.473.600 kn godišnje : 2 kvartala godišnje = 24.736.800 kn x 7 kvartala (14 kvartala, ali samo polugodišnja pomagala) = 173.157.600. Dakle, od 01.04.2012.-01.10.2015.godine : 1.125.524.000 – 173.157.000 = 952.367.000 kuna uštede na račun oboljelih od šećerne bolesti tip II, a u korist HZZO-a. (izračun Branka Lulića, dopredsjednika HSDU-a, op.a.)

4

UVODNIK

3. Nikada nije učinjena ni analiza rezultata odluke o pripajanju Klinike Vuk Vrhovac u KBC Merkur Ministri dolaze i prolaze sa svojim idejama i odlukama koje se često donose bez pravih znanstvenih analiza. Sada smo u predizbornom vremenu, jedni su htjeli povećati police zdravstvenog osiguranja pa su odustali, obećavaju smanjenje broja pacijenata za obiteljske liječnike na 1.500, drugi povećanje broja koncesionara. Isti efekt drugo pakovanje, zašto se unaprijed ne dogovore?

Zanimljiv je podatak kako se zdravstvenom sustavu uskraćuje oko 3 milijarde kn, ali i ne dobiva npr. dio novca od trošarina za cigarete, što za posljedicu ima sanacijsko pokrivanje duga opet iz proračuna i tako stvara dojam lošeg i neodrživog sustava 2.

Uz ovo, tko govori o unapređivanju protokola dostupnosti najučinkovitije medicinske obrade u pojedinim obradama za cijelom području Hrvatske?

4. Skrb društva o djeci s dijabetesom3 Roditelji navode sljedeće: Prilikom dijagnoze dijabetesa tipa 1 nama roditeljima nije rečeno koja prava imamo i gdje i kada se moramo obratiti za realiziranje istih. Imamo dojam da nam se skrivaju informacije kako bi nas što manji broj ostvario svoja prava.

Stanje u zakonima je jedno, a stanje na terenu je nešto posve drugo. Iako sva djeca boluju od iste bolesti, dijabetes tipa 1, nemaju svi ista prava u istoj RH. Ne može dijete rođeno u Međimurju imati ostvaren dječji doplatak i osobnu invalidninu, dok neko drugo dijete u Zadru to nema.

Svi živimo u istoj državi i za sve moraju vrijediti jednaka pravila.

Prilikom upisa u srednje škole, djeca oboljela od dijabetesa

doživljavaju diskriminaciju od medicine rada koja djeci ne dozvoljava upis u zanimanje kao što su kuhar, konobar, veterinarski tehničar ili pak medicinska sestra, bez obzira na sposobnosti djece.

Iako je dijabetes tipa 1 kronična neizlječiva bolest, mjerodavne institucije zahtijevaju ponovna vještačenja za produljenje statusa kojeg imaju. Nerijetko se događa da djeca izgube stečena prava. Kako je moguće da netko tko nije endokrinolog dijabetolog može tumačiti stanje djeteta i ocjenjivati njegovo poboljšanje. Mišljenja smo da vještaci CSS-a i HZZO-a mogu samo utvrđivati je li dijete redovno kontrolirano, dobiva li adekvatnu njegu, a da prihvaćaju mišljenja onih koji o dijabetesu ipak puno više znaju te od mjerodavnih institucija zahtijevati bolji način vještačenja od postojećeg.

1. Sadašnja prava za koja imao saznanja da netko tko ima dijete oboljelo od dijabetesa tipa 1 ostvaruje.

2. Mogućnost bolovanja do 8 godine života djeteta, 3. Mogućnost rada na pola radnog vremena roditelja do 15 godine života djeteta, 4. Uvećani dječji doplatak (831 HRK mjesečno), 5. Osobna invalidnina (netko ostvaruje punu tj. 1.250 HRK, netko smanjenu od 500 HRK, netko onu od 350 HRK), 6. Uz ostvarenu invalidninu roditelji imaju pravo na povećani koeficijent kod porezne olakšice na plaću. (Dječji doplatak na osnovu bolesti kao što je dijabetes te osobna invalidnina ne ovise o imovinskom cenzusu, no događa se da ga djeca zbog toga ne dobiju).

Vjerujem, ipak, kako je svima u Hrvatskoj želja rješavanje ovih situacija i poboljšanje protokola društvene skrbi na zadovoljstvo svih uključenih, time i unapređivanje društva u cjelini.

Veseli i zdravi bili!

2 Pročitajte zanimljiv tekst u „Slobodnoj dalmaciji“ stranica 9, od 8.8.2016.g 3 Iz mišljenja predsjednice zadarskog društva „Cukrići“, g. Daniele Cvitanović, http://cukrici-zadar.hr

Diabetes www.diabetes.hr

5

RIJEČ PREDSJEDNIKA

Vrijeme je da regulacija šećerne bolesti promijeni ploču Sjećate li se kad je vaša glazbena zbirka zahtijevala posebnu policu?

I regulacija šećerne bolesti uskoro će se unaprijediti, kao što je to bilo sa glazbom, videom i telefonima – hoćete li i vi biti spremni? Želite li se prijaviti za informaciju o novosti u regulaciji šećerne bolesti? Nazovite korisničku podršku tvrtke MEDiLAB radnim danom od 8 do 16 na besplatni broj telefona 0800 600 900.

PROMJENA JE DOBRA

6

Ascensia, logotip Ascensia Diabetes Care i CONTOUR zaštitni su znakovi tvrtke Ascensia Diabetes Care Holdings AG. © Copyright 2016 Ascensia Diabetes Care Holdings AG. Sva prava pridržana.

Datum izrade: ožujak 2016.

H ON DLOV A 2 /9, ZA G R EB

SA 13. KONGRES OSOBA VATSKE taja i oškove smješ tr je R u č H u lj I k T u S ŠEĆERNOM BOLE Cijena sudjelovanjaonrga aknoizngarecijsuuKkoonjagresa. na te punog pansio kn sobi 1.650,00 o o p a b o s a kn Jednokrevetn sobi 1.250,00 o o p a b o s a ngres Dvokrevetn iabetes.hr/ko .d w w w a n ve ije i prija Sve informac nju! dničkom druže je a z e s o m li e Ves

INTERVJU

Sa šećernom bolesti nema šale!

Nataša Gajski Kovačić

Prim. dr. sc. Sandra v Vuckovic Rebrina neurologinja, pročelnica Poliklinike za kronične komplikacije Klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

8

INTERVJU

Živjeti s dijabetičkom neuropatijom ponekad može biti teško i frustrirajuće.

No, uz pravilan i aktivan odnos prema bolesti, s neuropatijom i šećernom bolešću se može živjeti dugo i kvalitetno

Neuropatija predstavlja jednu od mogućih posljedica dijabetesa. O kakvoj je bolesti riječ i koji su glavni uzroci pojavljivanja ove bolesti u dijabetičara, razgovaramo s prim. dr. sc.

Sandrom Vučković Rebrina, neurologinjom, pročelnicom Poliklinike za kronične komplikacije Klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur. Kako pojašnjava, neuropatija znači oštećenje živaca. Živci su dijelovi živčanih stanica koji izlaze iz mozga i leđne moždine i odlaze u sve dijelove našeg tijela, ruke, noge, kao i sve unutarnje organe. Oni prenose podražaje iz mozga i prema mozgu i time nam omogućavaju kretanje, osjet, reguliraju rad svih naših organa. U osoba sa šećernom bolešću, zbog povišene razine šećera u krvi, može doći do oštećenja živaca bilo kojeg dijela tijela, ali najčešće su to živci nogu i ruku. Zbog toga simptomi dijabetičke neuropatije mogu biti vrlo raznoliki: od bolova i utrnutosti u rukama i nogama do poteškoća s probavom, mokraćnim sustavom i srcem.

Po nekoj gruboj podjeli, razlikujemo senzomotoričku i autonomnu neuropatiju. Javljaju li se one nužno zajedno ili se mogu javiti i odvojeno? Koji su karakteristični simptomi koji se javljaju vezano uz ovu bolest?

Dijabetičku neuropatiju možemo ugrubo podijeliti na perifernu neuropatiju, ili kako je češće nazivamo polineuropatiju, i autonomnu neuropatiju. Polineuropatija je najčešći oblik dijabetičke neuropatije i predstavlja oštećenje živaca nogu, u kasnijoj fazi bolesti i ruku. Najčešći simptomi polineuropatije su trnci, utrnutost, oslabljen osjet dodira, bola i temperature, probadanje, pikanje, pečenje, grčevi, koji se javljaju najprije u stopalima, a zatim se šire i potkoljenicama te šakama i podlakticama. Tegobe su uvijek simetrične, dakle javljaju se istovremeno u oba stopala, potkoljenice i/ili šake, intenzivnije kada bolesnik miruje. U kasnijoj fazi bolesti može doći do slabljenja mišića, poremećaja ravnoteže i koordinacije, deformacije stopala i pojave rana. Manji dio bolesnika s polineuropatijom (oko 12-15%) ima izrazito bolnu neuropatiju, karakteriziranu neuropatskom boli. Neuropatska bol je pekuća, žareća, probadajuća, sijevajuća bol koja se javlja uglavnom u stopalima i potkoljenicama, osobito u mirovanju, posebno noću i time ometa san bolesnika.

Možete li navesti najčešće simptome autonomne neuropatije?

Autonomna neuropatija znači oštećenje živaca koji reguliraju rad unutarnjih organa (srca, pluća, probavnih organa, mokraćnog sustava, znojenja, itd.). Najčešći simptomi autonomne neuropatije su: smetnje probave (zatvor, proljev ili promjenjiva stolica, usporeno pražnjenje želuca, smetnje gutanja), nepotpuno izmokravanje i seksualne smetnje, nepodnošenje napora, tzv. bezbolni srčani udari, gubitak predznaka hipoglikemije, pojačano ili smanjeno znojenje, omaglica pri ustajanju iz ležećeg ili sjedećeg položaja, itd. Kod nekih bolesnika tegobe su blage, dok kod drugih mogu biti vrlo izražene i značajno utjecati na kvalitetu i dužinu života. Ove dvije komplikacije se mogu javljati zajedno, ali to nije nužno.

Diabetes www.diabetes.hr

9

INTERVJU

Osim ove osnovne podjele, postoje li još neki oblici neuropatije?

Postoje rjeđi oblici neuropatije kao što su: proksimalna neuropatija (oštećenje živaca natkoljenica), trunkalna neuropatija (oštećenje živaca trupa), mononeuropatije (sindrom karpalnog kanala, sindrom kubitalnog kanala, mononeuropatije okulomotornih živaca, itd.).

U kojoj mjeri je lagano (ili teško) dijagnosticirati neuropatiju kod oboljelih od šećerne bolest? Koliko su sami dijabetičari skloni zanemarivati (početne) simptome neuropatije, poput trnaca, obamrlosti, peckanja u stopalima, probavnih problema i slično?

Dijabetičku neuropatiju je uglavnom jednostavno dijagnosticirati. Za postavljanje dijagnoze polineuropatije potreban je neurološki pregled, a za dijagnozu autonomne neuropatije potrebno je izvršiti testiranje autonomnog živčanog sustava.

Ponekad su potrebne i neke dodatne pretrage da bi se isključio drugi uzrok tegoba jer do neuropatije mogu dovesti i druga stanja i bolesti (npr. alkohol, trovanja, nedostatak vitamina B12, poremećaj rada štitne žlijezde, itd.). Neuropatija ne mora nužno davati simptome, osobito u početku bolesti.

Simptomi obično i potaknu bolesnike da se jave liječniku, no tada se već može raditi o dosta uznapredovaloj neuropatiji, stoga je cilj da se bolesnici preventivno pregledaju i testiraju kada još nemaju subjektivnih tegoba. Upravo je to vrijeme kada i liječnici, a i sami bolesnici mogu najviše učiniti za sprečavanje i/ili zaustavljanje bolesti.

Neuropatija za sobom povlači i smetnje vezane uz srce.

Kakve to posljedice može imati po zdravlje?

U okviru autonomne neuropatije može doći i do oštećenja živaca koji reguliraju rad srca. Kao posljedica toga mogu nastati lupanje srca i nepodnošenje napora, ali i vrlo ozbiljna stanja kao što su aritmije (nepravilan srčani rad), “bezbolan” srčani udar, zatajenje srca. Događa se da bolesnici tek na pregledu kod kardiologa saznaju da su „prehodali“ srčani udar, jer zbog oštećenja živaca nisu imali tipične bolove koji se inače javljaju tijekom srčanog udara. Zbog toga je važno da osobe sa šećernom bolešću, a osobito oni bolesnici kojima je dijagnosticirana autonomna neuropatija, idu na preglede i onda kada nemaju subjektivnih tegoba.

U kojoj mjeri raste rizik od nastanka dijabetične neuropatije ovisno o trajanju šećerne bolesti? Koliko posto dijabetičara razvija ovu kroničnu bolest? Jesu li joj skloniji dijabetičari koji boluju od dijabetesa tip 1 ili tip 2?

Dijabetička neuropatija se javlja jednakom učestalošću u tipu 1 i tipu 2 šećerne bolesti. U vrijeme otkrivanja šećerne bolesti oko 5-8% bolesnika već ima polineuropatiju, a nakon 20 godina trajanja šećerne bolesti više od 50% bolesnika ima ovu komplikaciju.

Na koji način šećerna bolest oštećuje periferne živce?

Povišena razina šećera u krvi dovodi do niza promjena u živčanoj stanici. Način na koji dolazi do oštećenja je složen

10

i do danas nije u potpunosti razjašnjen, no poznato je da se radi o međudjelovanju nekoliko mehanizama u samoj živčanoj stanici, ali i krvnim žilama koje opskrbljuju živčanu stanicu hranom i kisikom. Zbog navedenih promjena živčana stanica ne može prenositi podražaje i time dovodi do ranije spomenutih simptoma i znakova bolesti.

Na koji se način pristupa liječenju neuropatije u dijabetičara? Može li se bolest izliječiti ili barem staviti pod kontrolu?

Neuropatiju, kao uostalom niti samu šećernu bolest, nije moguće izliječiti, no bolest se može držati pod kontrolom i time omogućiti osobama sa šećernom bolešću kvalitetan i dug život. Cilj je liječenjem šećerne bolesti, tj. održavanjem razine šećera u krvi što bliže normalnim vrijednostima, odgoditi pojavu neuropatije, a ako je ona nastala, zaustaviti ili usporiti njezino napredovanje. Ako se radi o bolnoj polineuropatiji, postoje lijekovi kojima se ublažavaju bolesnikove tegobe.

Kako se radi o boli koja nastaje kao posljedica oštećenja

INTERVJU

živčane stanice, lijekovi za smanjenje neuropatske boli su lijekovi iz grupe antidepresiva i antiepileptika. Bolesniku se također savjetuje svakodnevno kretanje i vježbanje sukladno njegovim mogućnostima. Fizikalna terapija (TENS i magnetoterapija) imaju povoljan učinak na periferne živce i mišiće i, ako se redovito provode, mogu značajno doprinijeti kvaliteti života bolesnika s polineuropatijom.

Koliko prehrana može pozitivno ili negativno utjecati na neuropatiju i gastroparezu?

Gastropareza (usporeno pražnjenje želuca) je samo jedna od posljedica autonomne neuropatije živaca koji reguliraju probavni sustav. Rad svih dijelova probavnog sustava (jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo) može biti poremećen zbog autonomne neuropatije. Tako i simptomi mogu biti raznoliki. Od smetnji gutanja, povraćanja, sklonosti hipoglikemijama nakon obroka zbog usporenog pražnjenja crijeva, do proljeva, zatvora, nevoljnog pražnjenja crijeva, itd. Prehranom se može značajno utjecati na smanjenje bolesnikovih tegoba. Ovisno o tegobama različite su preporuke i bolesnik će ih svakako dobiti od svog liječnika. U težim slučajevima bit će propisani odgovarajući lijekovi, a ponekad će biti potrebna i ugradnja elektrostimulatora želuca.

Koliko je tjelesna aktivnost važna pri liječenju neuropatije?

Tjelesna aktivnost je od izuzetne važnosti za bolesnike sa šećernom bolešću. Osim što pomaže u reguliranju same šećerne bolesti, neophodna je za održavanje zdravlja mišića i živaca. Bez obzira na životnu dob bolesnika, uvijek se može pronaći odgovarajući način tjelesne aktivnosti.

Kakav savjet možete dati dijabetičarima kod kojih se nažalost razviju kronične bolesti kao posljedica šećerne bolesti, poput neuropatije? Šećernu bolest treba ozbiljno shvatiti, s njom nema šale. Od dana dijagnoze treba se pridržavati savjeta liječnika i sestara, redovito uzimati lijekove, pridržavati se uputa o prehrani i biti tjelesno i mentalno aktivan. Navedeno odgađa nastanak neuroloških, ali i svih ostalih komplikacija šećerne bolesti, a ako su one nastale, usporava njihovo napredovanje.

Bolesnici s neuropatijom, trebaju nastojati još bolje regulirati šećernu bolest. Potrebni su i redoviti neurološki pregledi jednom godišnje (kod nekih bolesnika i češći) te povremena testiranja koja će preporučiti neurolog. Svakodnevno je potrebno pregledavati stopala, paziti na odabir obuće, održavati higijenu stopala i time čuvati stopala od ozljeda.

Svakako treba prestati pušiti, ne konzumirati alkohol, puno se kretati i paziti na tjelesnu težinu. Živjeti s dijabetičkom neuropatijom ponekad može biti teško i frustrirajuće i ako se čovjek s time teško nosi, treba potražiti i pomoć psihologa/psihijatra. No, uz pravilan i aktivan odnos prema bolesti, s neuropatijom i šećernom bolešću se može živjeti dugo i kvalitetno.

Diabetes www.diabetes.hr

11

TEMA BROJA

DIJABETES I CELIJAKIJA

Doc. dr. sc. Silvija Čuković-Čavka

specijalist interne medicine, gastroenterologije i hepatologije u KBC-u Zagreb docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

“

Gluten organizmu čovjeka može zaista nanijeti ozbiljnu štetu. Unos žitarica koje sadrže gluten može izazvati tri vrste poremećaja celijakiju, alergiju i necelijakičnu osjetljivost na gluten

12

TEMA BROJA

“

“

Uz celijakiju češće se javljaju i mnoge druge bolesti, a posebno su važne autoimune bolesti poput dijabetesa tip I, autoimune bolesti štitnjače i jetre

Zadnjih godina u javnosti se sve više govori o štetnosti glutena pa se mnogi pitaju radi li se zaista o bjelančevini koja može narušiti zdravlje čovjeka ili je riječ o modi. Činjenica je da je suvremeni čovjek sve više izložen glutenu u svakodnevnom životu jer jede namirnice koje vrlo često sadrže gluten, čak i one za koje to nikad ne bismo pomislili. Naime, gluten se prirodno nalazi u pšenici, raži i ječmu, ali s obzirom na to da njegova viskoznost doprinosi elastičnosti tijesta, vrlo često se dodaje u postupku tvorničke proizvodnje raznim prehrambenim proizvodima. Tako gluten nalazimo ne samo u kruhu, pecivima, kolačima i tjesteninama nego i u suhomesnatim proizvodima, slatkišima, juhama, umacima i sladoledu.

Gluten može nanijeti ozbiljnu štetu Gluten organizmu čovjeka može zaista nanijeti ozbiljnu štetu. Unos žitarica koje sadrže gluten može izazvati tri vrste poremećaja - celijakiju, alergiju i necelijakičnu osjetljivost na gluten. Celijakija je najčešća kronična bolest probavne cijevi te se javlja u najmanje 1% populacije, što predstavlja važan javnozdravstveni problem. Bolest je autoimune prirode, a imuni sustav reagira poremećenom reakcijom u kojoj se proizvode protutijela koja napadaju vlastito tkivo, konkretno tanko crijevo. Poremećaj se javlja u osoba koje imaju genetsku podlogu za razvoj celijakije – određene promjene na genima HLA sustava na 6. kromosomu. Upala sluznice u početku se očituje pojačanim nakupljanjem upalnih stanica, a u konačnici nastaje značajno oštećenje sluznice tankog crijeva. Na tako oštećenoj sluznici crijevne resice su snižene ili potpuno nedostaju pa nije moguće upijanje hranjivih tvari potrebnih za normalno funkcioniranje organizma.

U prošlom stoljeću smatralo se da se celijakija javlja samo u dječjoj dobi - no na temelju istraživanja učinjenih u zadnja dva desetljeća znanje o ovoj bolesti sasvim se promijenilo te je neupitno da se bolest može javiti u svakoj životnoj dobi, dakle i u odraslih osoba. Često se vrlo teško otkriva u odraslih osoba jer one vrlo često nemaju klasičnih simptoma celijakije koje imaju djeca. U dječjoj dobi su najčešći tipični simptomi proljev, povraćanje, bolovi u trbuhu, napuhnutost u trbuhu i gubitak na težini.

Simptomi i znakovi celijakije u odrasloj dobi brojni su i vrlo šareni te često ne upućuju na probavni sustav pa se dijagnoza često postavlja nažalost sa zakašnjenjem. To su anemija, kronični umor, migrena, periferna neuropatija, ataksija, poremećeni jetreni enzimi, osteoporoza i frakture kostiju, neplodnost, oštećenja cakline na zubima, promjene po koži, psihičke smetnje i mnogi drugi. Također, iako odrasli bolesnici mogu imati klasične simptome opisane u djece, vrlo često imaju atipične simptome poremećaja probave kao što su pretilost i zatvor stolice.

Diabetes www.diabetes.hr

Uz celijakiju češće se javljaju i mnoge druge bolesti, a posebno su važne autoimune bolesti poput dijabetesa tip I, autoimune bolesti štitnjače i jetre. Stoga se preporučuje svim bolesnicima s dijabetesom tip I, dijagnosticiranim u dječjoj i odrasloj dobi, učiniti testiranje na celijakiju, bez obzira da li imaju simptome ili nemaju. Najvažniji test probira za celijakiju je određivanje protutijela na tkivnu transglutaminazu u krvi (tTG) i u isto vrijeme određivanje koncentracije imunoglobulina A u krvi. Tako se izbjegava da bolesnicima s celijakijom koji imaju češće nedostatak imunoglobulina A u krvi budu rezultati testiranja na celijakiju lažno negativni.

U slučaju pozitivnog nalaza protutijela u krvi odrasle osobe se uvijek upućuju na gastroskopiju tijekom koje se uzima četiri do šest uzoraka sluznice iz dvanaesnika, početnog dijela tankog crijeva. Liječnik patolog analizira stupanj oštećenja sluznice, a potom liječnik gastroenterolog na temelju simptoma i znakova, nalaza protutijela u krvi i oštećenja sluznice dvanaesnika donosi konačnu dijagnozu. Ako postoje simptomi bolesti, i u slučaju negativnog nalaza protutijela na tkivnu transglutaminazu u krvi, dalje se nastavlja dijagnostika kako bi se potvrdila ili isključila celijakija kao uzrok tegoba bolesnika. U djece pedijatar prema aktualnim smjernicama odlučuje je li potrebno učiniti gastroskopski pregled ili ne.

Liječenje Celijakija se liječi trajnom, striktnom bezglutenskom prehranom koja se ne smije prekinuti nakon gubitka simptoma i oporavka bolesnika. Naime, ponovni pokušaj uvođenja glutena u prehranu ne mora uvijek dovesti do smetnji pa to može zbuniti bolesnika i navesti ga na pomisao da dijeta više nije potrebna, ali to nije točno. Nužna je doživotna prehrana bez glutena jer ponovno uvođenje glutena u organizam bolesnika može dovesti do dugoročnih teških posljedica od kojih su najvažnije maligne bolesti i refraktorna celijakija.

Za pravilno provođenje bezglutenske prehrane iznimno je važna motivacija bolesnika i razumijevanje prirode bolesti te savjetovanje s nutricionistom i udrugom bolesnika s celijakijom.

Za bolesnike s dijabetesom tip I osobito je važno otkriti celijakiju na vrijeme jer isključivanje glutena iz prehrane smanjuje rizik razvoja komplikacija i jedne i druge bolesti. Stoga je potrebno testirati krv bolesnika na celijakiju pri postavljanju dijagnoze dijabetesa. U liječenju je ključno redovito praćenje bolesnika tijekom cijelog života u koje trebaju biti zajednički uključeni endokrinolog i gastroenterolog. U obitelji dijabetičara kojem je dijagnosticirana celijakija treba svakako učiniti probir na celijakiju.

13

TEMA BROJA

Crohnova bolest i ulcerozni kolitis bolesti suvremene zapadne civilizacije Pripremio: Dr. Goran Perko, spec. epidemiologije Nastavni zavod za javno zdravstvo grada Zagreba „Dr. Andrija Štampar“

Bolesti probavnog sustava kroničnog tijeka predstavljaju velik javnozdravstveni problem u brojnim zemljama zapadne civilizacije, a mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi

Radi se o upalnim bolestima probavnog sustava kroničnog tijeka koje predstavljaju velik javnozdravstveni problem u brojnim zemljama zapadne civilizacije. Mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće započinje u dobi između 15. i 40. godine života. Češće se javlja u populacijama sjeverne i zapadne Europe te Sjeverne Amerike, kod bijelaca i židova. S obzirom na spol, Crohnova bolest nešto je češća u žena, dok se ulcerozni kolitis javlja podjednako u oba spola. U podlozi upalnog procesa kod ovih bolesti je imunološki poremećaj nastao kao posljedica složene interakcije genetskih faktora i vanjskih čimbenika. Kod mnogih bolesnika s kroničnom upalom crijeva karakteristično je izmjenjivanje perioda bez simptoma (remisija) i perioda kada se bolest ponovno manifestira (recidiv), dok manji broj njih ima stalno prisutne simptome.

oi anjenju tegoba ka sm i ji ci en ev pr i a doprinos jelih osoba Pravilna prehran ete življenja obol it al kv ju an iz od p

14

TEMA BROJA

Crohnova bolest Za ovu kroničnu upalnu bolest karakteristično je da može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, od usne šupljine do anusa. Najčešće je upalom pogođeno tanko crijevo i to njegovi najniži dijelovi i početni dio debelog crijeva. Postoje znanstveni dokazi o ulozi nasljednih osobina u nastanku bolesti, a razmatraju se i utjecaji faktora okoliša u njezinom razvoju. Novija istraživanja ukazuju da bi za nastanak bolesti mogla biti kriva mutacija gena NOD2/CARD15. Naime, znanstvenici smatraju da kao posljedica djelovanja određenih mikroorganizama (Mycobacterium tuberculosis, E. colli i Cytomegalovirus), kao i poticajnog djelovanja određene hrane, lijekova ili stresa dolazi do aktivacije tog gena i posljedičnog razvoja imunološke reakcije, što u konačnici uzrokuje progresivnu upalnu bolest crijeva. Dosadašnje studije nisu dokazale povezanost načina prehrane s nastankom Crohnove bolesti.

S druge strane, rezultati epidemioloških istraživanja ukazala su da pušenje povećava rizik obolijevanja.

Karakteristično za Crohnovu bolest je da se izmjenjuju područja zdravog crijeva sa segmentima upalno promijenjenog crijeva. Upalni proces postupno napreduje u dublje slojeve crijeva uz potpuno zahvaćanje crijevne stijenke, zbog čega dolazi do njezinog zadebljanja te stvaranja dubokih uzdužnih vrijedova (čireva), uz moguće krvarenje. Ostale upalne komplikacije uključuju stvaranje fistula (neprirodni kanal) između crijevnih vijuga i/ili crijeva i susjednih organa, apscesa (gnojem ispunjeni džepovi), perforacije (stvaranje otvora u stijenci crijeva) te suženja crijeva.

Simptomi i znakovi Najčešći simptomi i znakovi Crohnove bolesti su kronični proljev sa ili bez znakova malapsorpcije («loše apsorpcije»), rane u usnoj šupljini, trbušna bol grčevita karaktera, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita, znakovi gubljenja težine i umor, a uz proljevaste stolice, kod zahvaćanja debelog crijeva, može se pojaviti krv u stolici koja ne mora biti vidljiva (okultno krvarenje). Važno je istaknuti kako je kod oboljelih od Crohnove bolesti, nakon što bolest traje mnogo godina, povećan rizik od nastanka raka debelog crijeva. U tijeku kliničkog pregleda palpacijom se kod bolesnika može osjetiti nakupina u donjem dijelu trbuha, uz prisutnu osjetljivost na dodir. Od simptoma i znakova izvan probavnog sustava mogu se pojaviti crvenilo očiju uslijed upale šarenice oka (iridociklitis), upala zglobova (artritis), kožni osip, žučni kamenci, recidivirajuće urinarne infekcije. Na Crohnovu bolest treba posumnjati i kada uz gastrointestinalne probleme postoje neurološki ili psihijatrijski simptomi.

Ulcerozni kolitis Radi se o kroničnoj upalnoj bolesti debelog crijeva nepoznate etiologije koju karakteriziraju brojne egzacerbacije i remisije.

Smatra se da je upalni proces posljedica međudjelovanja okolišnih čimbenika, genetskih faktora i mikroorganizama, uslijed čega dolazi do «sloma» imunološke regulacije. Ulcerozni kolitis češće se javlja u nekim obiteljima, no uzorak nasljeđivanja nije još uvijek jasan.

Za ovaj upalni proces karakteristično je da uvijek prvo zahvaća sluznicu završnog debelog crijeva (rektum) i širi se kontinuirano na ostale dijelove debelog crijeva uz nastanak brojnih vrijedova. Izgled sluznice ovisi o težini bolesti, a čirevi mogu biti minimalni, mjestimični ili jako prošireni. Za razliku od

Diabetes www.diabetes.hr

Crohnove bolesti, ne zahvaća cijelu stijenku crijeva, a upala je najizraženija u zadnjem crijevu i zavijenom debelom crijevu (sigma).

Simptomi i znakovi Bolest karakteriziraju krvavosluzave proljevaste stolice, bol u trbuhu, povišena tjelesna temperatura i gubitak na težini.

Slika bolesti varira od bolesnika do bolesnika pa razlikujemo blagi, umjereno teški i teški oblik bolesti. Može nastupiti naglo s teškom kliničkom slikom obilježenom žestokim proljevom uz prisutnost krvi i sluzi u stolici, grčevima u trbuhu uz stalni nagon za pražnjenjem crijeva, povišenom temperaturom, a može se razviti i upala cijele potrbušnice. Najozbiljnija i teška komplikacija ulceroznog kolitisa naziva se toksični kolitis, a obilježen je rastezanjem debelog crijeva i širenjem trbuha te gubitkom peristaltike crijeva uz zastoj crijevnog sadržaja. Toksični megakolon označava jako prošireno debelo.

U ovom slučaju nužno je provesti bolničko liječenje. Opasnost od raka debelog crijeva povećana je kod bolesnika koji boluju od ulceroznog kolitisa dulje od 10 godina i kod zahvaćanja velike površine sluznice debelog crijeva.

Postavljanje dijagnoze U cilju postavljanja točne dijagnoze potrebno je učiniti kolonoskopiju s biopsijom sluznice crijeva. Radi se o endoskopskoj metodi pretrage probavnog sustava kojom se crijeva pregledavaju iznutra uz pomoć dugačkog, savitljivog instrumenta malog promjera opremljenog digitalnom kamerom visoke rezolucije čime se postiže izrazita vidljivost i najmanjih promjena. Drugo je radiološki pregled crijeva s barijevom kašom (irigografija) metodom dvostrukog kontrasta. Određivanje fekalnog kalprotektina (upalni biomarker) može pridonijeti ranijem dijagnosticiranju upalnih crijevnih bolesti.

U nalazima laboratorijskih pretraga krvi, koji su najčešće nespecifični, možemo ustanoviti anemiju uslijed krvarenja ili loše apsorpcije i nedostatka vitamina B12 i folne kiseline, ubrzanu sedimentaciju, povišene vrijednosti CRP-a (C-reaktivnog proteina), snižene serumske proteine te snižene vrijednosti kalija, kalcija i magnezija.

Principi liječenja Liječenje upalne bolesti crijeva ovisno je o proširenosti bolesti, težini i komplikacijama bolesti te općenito stanju bolesnika. Ono uključuje farmakoterapiju, biološku terapiju, kirurške zahvate, dijetoterapiju, a u određenim slučajevima i psihoterapiju. Od lijekova u terapiji se primjenjuju kortikosteroidi, aminosalicilati, imunosupresori te po potrebi antibiotici. Kirurška terapija provodi se u slučaju specifičnih komplikacija bolesti i izostanka učinka medikamentozne terapije.

Dijetoterapija kod bolesnika s upalnom bolesti crijeva ima značajan utjecaj na simptome i tijek bolesti. Naime, kao posljedica zahvaćanja stijenke tankog crijeva kroničnim upalnim procesom dolazi do slabljenja njegove funkcije u probavljanju hrane uz pojavu malapsorpcije (loše apsorpcije) bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vode, vitamina i minerala. Tako, s jedne strane oboljele osobe postaju slabo uhranjene (malnutricija), a s druge kao posljedica dolaska slabo probavljene hrane u debelo crijevo nastaje kronični proljev. Slaboj uhranjenosti pridonosi i gubitak apetita, povećane energetske potrebe koje se javljaju kod kroničnih bolesti te povećana razgradnja

15

TEMA BROJA

bjelančevina, praćena njihovim gubitkom kroz upaljenu sluznicu crijeva, pa govorimo i o proteinsko-energetskoj malnutriciji. Ona je karakterizirana smanjenjem tjelesne težine, anemijom, osteopenijom, pojavom grčeva u mišićima, slabljenjem imunološkog sustava i otežanim zarastanjem rana, a kod djece usporenim rastom i odgođenim spolnim sazrijevanjem. Također, važno je istaknuti i malapsorpciju žučnih kiselina koja može biti posljedica ili upale stijenke ileuma ili njegovog kirurškog odstranjenja, zbog čega žučne soli dolaze u debelo crijevo gdje dovode do iritacije njegove sluznice i izazivaju proljev, a zbog smanjenja njihovih rezervi u tijelu dolazi i do pojave malapsorpcije masti.

U prehrambenim preporukama za bolesnike s upalnom bolesti crijeva bitan je individualan pristup, u čemu osobito pomaže dnevnik prehrane. On omogućuje pravovremeno uočavanje određenih deficita u prehrani te identifikaciju namirnica koje uzrokuju pogoršanje bolesti. Prema sadašnjim spoznajama, pravilna prehrana doprinosi prevenciji i smanjenju tegoba kao i podizanju kvalitete življenja oboljelih osoba. Opće preporuke pravilne prehrane kojih se potrebno pridržavati su sljedeće: • Potrebno je unositi dovoljne količine bjelančevina (1-1,5 g/ kg tjelesne težine) • Hranu treba što manje pržiti te izbjegavati pohana i masna jela. Naročito treba izbjegavati upotrebu masnoće za pečenje po drugi put. Najpreporučljivije je kuhanje i pirjanje. Jake začine treba izbjegavati • Hranu je poželjno uzimati svaka 3-4 sata u manjim porcijama • Treba smanjiti unos jednostavni ugljikohidrata (bijeli šećer) te smanjiti unos voća s visokim udjelom šećera (grožđe, lubenice, ananas i sl.)

16

• Isto tako, potrebno je smanjiti unos namirnica s velikim udjelom vlakana (npr. mekinje, kelj, poriluk) jer mogu izazvati grčeve i proljev • Kod intolerancije laktoze treba smanjiti unos mlijeka i mliječnih prerađevina uz povećan unos fermentiranih mliječnih proizvoda • Potrebno je osigurati dovoljne količine vode u organizmu, a kod većeg broja proljevastih stolica i više) te izbaciti alkohol, gazirane napitke i zaslađene voćne sokove Rezultati studija o prehrani oboljelih od upalne bolesti crijeva ukazuju na postojanje korisnih tvari u prehrani koje mogu ublažiti upalu. To su prije svega omega-3 masne kiseline, koje nalazimo u ribljem ulju, za koje je dokazano da mogu smanjiti upalu crijeva, a može se unositi putem hrane (plava riba) ili kao suplementi. Isto tako ulje lana, kao jednog od biljnih izvora omega-3 masnih kiselina, upotrebljava se u borbi protiv upalne bolesti crijeva. Od ostalih korisnih tvari u prehrani oboljelih upotrebljavaju se probiotici («dobre» bakterije) koje pomažu u uspostavljanju ravnoteže crijevne mikroflore, juhe od riže i zobi te složeni ugljikohidrati (psilijum) od kojih u debelom crijevu nastaju masne kiseline koje pomažu u oporavku sluznice. Za ublažavanje upale i podizanja otpornosti sluznice crijeva posebice se preporučuju čajevi od ljekovitog bilja koje sadrži tanine, kao što je čaj od lista kupine i lista dunje, kao i čaj od suhih borovnica.

S obzirom na to da kod oboljelih od upalne bolesti crijeva prijeti stalna opasnost od pomanjkanja vitamina i minerala, razumno je, ovisno o jačini, proširenosti i lokaciji bolesti, koristiti suplemente, posebice vitamine i minerale s antioksidativnim djelovanjem (A, C, E, selen), zatim vitamin B12 i folnu kiselinu te vitamin D.

TEMA BROJA

Diabetes www.diabetes.hr

17

TEMA BROJA

Preventivne mjere poput higijensko-dijetetskih, ranog otkrivanja i adekvatna terapija trebaju biti prioritet kod oboljelih od šećerne bolesti budući da su i kao visokorizični pacijenti i češći korisnici zdravstvene službe pod povećanim rizikom infekcije ovom bakterijom

Helicobacter pylori i šećerna bolest Mirjana Žagar-Petrović, dr.med,

liječnik obiteljske medicine i spec. epidemiolog

Helicobacter pylori je bakterija smještena u sluznici želuca, a odgovorna je za nastanak bolesti probavnog sustava: gastritisa-upale sluznice želuca, čira na želucu i dvanaesniku te tijekom vremena, ako se ne liječi, jedan je od kofaktora za razvoj karcinoma želuca (0,1-3%) i tzv. MALT limfoma (<0,01%) želuca. U najnovijim istraživanjima infekcija H. pylori povezuje se s mnogim autoimunim bolestima, poput autoimune bolesti štitnjače, idiopatskom trombocitopeničnom purpurom, sideropeničnom anemijom, šećernom bolesti tip 2, neurološkim bolestima poput multiple skleroze i nekim bolesti jetre i žučnih puteva.

Što je Helicobacter pylori?

Helicobacter pylori je bakterija spiralnog oblika koji živi u sluznici želuca i jedina je bakterija koja može preživjeti u kiselom pH želuca. Naziv je dobila po svom izgledu i mjestu prebivanja (helios-izvijen, pylorus-završni dio želuca). Otkrili su je australski liječnici 1983. godine sasvim slučajno nakon produžene inkubacije bakterije tijekom blagdana.

18

Helicobacter pylori proizvodi enzim ureazu kojim neutralizira želučanu kiselinu i time omogućava bakteriji opstanak u kiseloj sredini. Bakterija ima dva patološka mehanizma djelovanja - razrjeđuje želučanu kiselinu i uništava sluznicu želuca i dvanaesnika. Osim u sluznici želuca bakterija je kod ljudi otkrivena i na ranicama, na sluznici usne šupljine, u zubnim naslagama, slini i stolici.

Kako dolazi do infekcije?

Infekcija ovom bakterijom stječe se u ranom djetinjstvu, do infekcije dolazi izravno od zaražene osobe na zdravu jednim od načina prijenosa: • gastro-oralnim putem (želudac-usta) preko povraćenog sadržaja i nedovoljno sterilnim endoskopskim instrumentima tijekom gastroskopije, • oralno-oralnim putem (usta-usta) preko sline i ranica u sluznici usne šupljine • fekalno-oralnim putem (stolica-usta) iz stolice zaražene osobe prljavim rukama.

TEMA BROJA

Učestalost je veća u društvima slabijeg socioekonomskog stanja, posebno kod starijih osoba koje su u razdoblju djetinjstva živjeli u lošim životnim uvjetima u obiteljima koje koriste zajednički pribor za jelo ili više članova obitelji spava u istom krevetu. Stručnjaci procjenjuju da učestalost infekcije H. pylori u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju iznosi 80-90%, dok je u razvijenim zemljama svijeta niža i iznosi 20-50 %.

Koji su simptomi infekcije Helicobacter pylori?

Unatoč podacima o visokoj učestalosti infekcije bakterije H. pylori, većina ljudi ne mora imati simptome infekcije i upale sluznice želuca. Simptomi infekcije su simptomi gastritisa-upale sluznice želuca ili ulkusne bolesti-čira na želucu ili dvanaesniku. Najčešći simptom je bol u trbuhu, u području žličice koja se pojačava na prazan želudac, a smanjuje nakon obroka. Ostali simptomi su gubitak tjelesne težine, gubitak apetita, nadutost, podrigivanje, žgaravica, mučnina i povraćanje.

Kako dokazati Helicobacter pylori?

Testovi koji se koriste za dokaz infekcije H. pylori su: • endoskopija gornjeg dijela probavnog trakta tzv. gastroskopija, kojom se uz pomoć tanke fleksibilne cijevi s kamerom vizualizira izgled sluznice jednjaka, želuca i dvanaesnika te uzima komadić sluznice želuca za patohistološku analizu i izravan mikrobiološki dokaz bakterije • serološki testovi - krvni testovi kojim se dokazuje postojanje specifičnih protutijela na H. pylori • stolica na antigen H. pylori kojom se dokazuje postojanje antigena bakterije u stolici • urea izdisajni test kojim se dokazuje prisutnost bakterije u želucu iz izdahnutog zraka prije i nakon uzimanja otopine 13C ureje.

Posljednja dva testa koriste se i za kontrolu uspješnosti terapije nakon provedenog antibiotskog liječenja najmanje 6 tjedana od završetka liječenja.

Kako se izliječiti?

Liječenje i eradikacija infekcije H.pylori provodi se tzv. trojnom terapijom – dvije vrste antibiotika u trajanju od 7-14 dana te tzv. inhibitorima protonske pumpe (omeprazol, esomeprazol, lanzoprazol, pantoprazol, rabeprazol) koji smanjuju lučenje želučane kiseline u trajanju od dva mjeseca.

Uspješnost eradikacijske terapije povećava uzimanje probiotika koji sadrže Lactobacillus acidophillus.

Postoje mnogobrojne terapijske sheme s različitim vrstama antibiotika i različitom dužinom trajanja liječenja ovisno o kliničkoj manifestaciji bolesti i općem stanju bolesnika. U slučaju neuspjeha terapije i/ili reinfekcije liječenje se ponavlja drugom kombinacijom antibiotika uz jedan od inhibitora protonske pumpe. Uz terapiju potrebno je provesti i higijensko-dijetetski režim ishrane te izbjegavati provocirajuće čimbenike: crnu kavu, alkoholna i gazirana pića, pušenje, nezdravu prženu hranu i lijekove poput acetilsalicilne kiseline i nesteroidnih antireumatika (ibuprofena, ketoprofena, diklofenaka).

Diabetes www.diabetes.hr

Helicobacter pylori i šećerna bolest Šećerna bolest je raznolika grupa metaboličkih poremećaja karakterizirana trajno povišenom razinom glukoze u krvi uslijed nedostatnog stvaranja inzulina, njegovim neučinkovitim djelovanjem ili kombinacijom oba poremećaja. Šećerna bolest se klasificira na šećernu bolest tip 1 i tip 2. Dok šećerna bolest tip 1 nastaje u mlađoj životnoj dobi, šećerna bolest tip 2 nastaje većinom u osoba starije životne dobi (iako se sve češće pojavljuje i kod mlađih osoba), veže se uz pojavu debljine i tzv. inzulinske rezistencije. Šećerna bolest tip 2 je rastući javnozdravstveni problem povezan s prekomjernom tjelesnom težinom i suvremenim načinom života. Procjenjuje se da danas u svijetu 240 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti tip 2.

Dobro su poznati rizični čimbenici za nastanak šećerne bolesti tip 2, to su sociodemografski čimbenici, čimbenici vezani uz način života - pretilost, tjelesna neaktivnost i loša prehrana.

Brojne su epidemiološke studije istraživale povezanost bakterije H. pylori s bolestima izvan probavnog sustava. Jedna od njih je i šećerna bolest. Od 1989. godine kada je prvi put istraživana veza između H. pylori infekcije i šećerne bolesti brojne su studije pokazale veću učestalost infekcije u bolesnika sa šećernom bolest, no neke studije izvješćuju da razlike nema.

Američki znanstvenici su došli do zaključka da je prisutnost bakterije H. pylori povezana s povišenim razinama glikoliziranog hemoglobina HbA1c. Studija objavljena u časopisu Journal of Infectious Diseases pokazala je kako je spomenuta povezanost najizraženija kod pretilih osoba.

Nedavne meta-analize pokazale su 1,7-2 puta veću učestalost H. pylori infekcije u osoba sa šećernom bolesti tipa 2 u odnosu na osobe koje ne boluju od šećerne bolesti. Velika epidemiološka studija kod starijih osoba pokazala je dva puta veći rizik razvoja šećerne bolesti kod osoba inficiranih ovom bakterijom u odnosu na neinficirane osobe. Ova povezanost je izraženija kod osoba čiji je indeks tjelesne mase iznad 25 kg/ m² što je potvrđeno u velikom istraživanju National Health & Nutrition Examination Survey (NHANES) 1999.-2000. godine gdje je zabilježena veća učestalost šećerne bolesti kod osoba koju su bile seropozitivne na H. pylori. Nadalje, ova studija je pokazala da osobe koje su inficirane s CagA sojem H. pylori imaju značajnu višu srednju razinu HbA1c u usporedbi s osobama koje su seronegativne na H. pylori.

Još jedan studija pokazala je veću učestalost infekcije H. pylori u oboljelih od šećerne bolesti u odnosu na ne dijabetičare. Prisutnost protutijela na H. pylori u oboljelih od šećerne bolesti bila je 65,9% u usporedbi s 50,5% kod ne dijabetičara što je statistički značajna razlika.

Iako nema trenutačno čvrstih dokaza da je H. pylori povezana sa šećernom bolesti, ta se mogućnost ne može sa sigurnošću isključiti. Kako je etiologija šećerne bolesti tipa 2 kompleksna i multifaktorijalna, teško je na temelju provedenih studija zaključiti sigurnu povezanost H. pylori i šećerne bolesti. No, preventivne mjere, poput higijensko-dijetetskih, ranog otkrivanja i adekvatna terapija trebaju prioritet kod oboljelih od šećerne bolesti budući da su i kao visokorizični pacijenti i češći korisnici zdravstvene službe pod povećanim rizikom infekcije ovom bakterijom.

19

TEMA BROJA

Hepatitis C i dijabetes

Doc. dr. sc. Anna Mrzljak, dr.med, gastroenterolog Kliničke bolnice Merkur

Virus hepatitisa C je krvlju prenosiv virus koji predominantno napada stanice jetre i dovodi do upale koja može značajno oštetiti jetru i utjecati na njezinu sposobnost u obavljanju osnovnih funkcija. Iako hepatitis doslovno znači upalu jetre, virus hepatitisa C može zahvatiti i druge organe u tijelu, poput probavnog, imunološkog i limfatičkog sustava.

Virus hepatitisa C otkriven je 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je postalo jasno da postoji novi virus. Prije nego što je 1989. godine u potpunosti otkriven, originalno je bio poznat kao non-A non-B hepatitis virus. 1991. godine razvijen je postupak identifikacije virusa, čime ga je postalo moguće testirati u uzorcima. Od 1992. godine sva krv i krvni pripravci u Hrvatskoj testiraju se na virus hepatitisa C.

Iako hepatitis doslovno znači upalu jetre, virus hepatitisa C može zahvatiti i druge organe u tijelu, poput probavnog, imunološkog i limfatičkog sustava

20

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, danas je 170 milijuna ljudi u svijetu kronično zaraženo virusom hepatitisa C. Stupanj zaraženosti virusom tj. prevalencija, značajno varira od države do države, pa je tako npr. u Egiptu visoka i iznosi 15 %, dok je u Hrvatskoj niska i u općoj populaciji iznosi ispod 1%.

Hepatitis C je RNA (riboksideonukleinska kiselina, eng .acid) virus koji ima veliku sposobnost mutacije. Ova osobina virusa otežava imunološkom sustavu da ga pronađe u tijelu i ukloni. Danas je poznato šest glavnih varijanti virusa hepatitisa C koji se nazivaju genotipovi i označeni su brojevima od 1 do 6. Različiti genotipovi virusa prisutni su u različitim dijelovima svijeta, a za Hrvatsku je najčešći genotip 1. Jedan genotip ne može prijeći u drugi, međutim u rijetkim slučajevima osoba može biti inficirana s dva različita genotipa istovremeno.

Dva stadija bolesti Infekcija hepatitisom C virusom ima dva stadija bolesti.

Prvi stadij, nakon početne infekcije, naziva se akutnim i odnosi se na prvih šest mjeseci infekcije te ne mora nužno dati simptome, stoga može proći neopaženo. Otprilike 30% zaraženih osoba će imati simptome koji su uglavnom blagi i nespecifični poput temperature, umora, gubitka apetita, mučnine ili boli u trbuhu. Manji dio osoba sa simptomima razvit će žuticu koja se zamjećuje na bjeloočnicama i koži. Žutica je znak da je narušena funkcija jetre i da se bilirubin (žučni pigment) nakuplja u organizmu.

Otprilike 20% osoba zaraženih virusom spontano će vlastitim imunološkim sustavom eliminirati virus. Kod preostalih 80% infekcija će prijeći u drugi, kronični stadiji bolesti.

Hepatitis C uzrokuje ozljedu jetre, pomoću upale koja dovodi do stvaranja ožiljaka i fibroze. Virus dovodi do propadanja jetrenih stanica, direktnim učinkom ali i indirektnim, aktivacijom imunološkog sustava. Propadanje jetrenih stanica privlači upalne stanice u zahvaćeno područje. Kao posljedica upale dolazi do povećanja jetre i rastezanja njene ovojnice što može uzrokovati bol ispod desnog rebrenog luka. Upala započinje proces koji završava ožiljkivanjem ili fibrozom. Fibroza nije bolest, već odgovor organizma na ozljedu. Upala u jetri potiče stelarne stanice, koje između stanica započinju odlagati kolagene niti. Kolagen je protein koji je sastavni dio ožiljaka i prilikom ozljeda služi kako bi ograničio širenje upale na druge stanice. Kada infekcija ili ozljeda prestane, kolagen se normalno razgradi u organizmu. Kod kroničnih bolesti poput hepatitisa C, kolagen se brzo stvara i ne može se u potpunosti razgraditi, što dovodi do stvaranja sve većih ožiljaka. Jetrene stanice gube pristup potrebnim prehrambenim tvarima i kisiku iz krvi i počinju odumirati. Kako

TEMA BROJA

njih će imati i šećernu bolest tip II. U svjetskim razmjerima to predstavlja 47 milijuna populacije. Dob povisuje rizik od razvitka šećerne bolesti osoba s kroničnim hepatitisom C te stariji od 40 godina imaju dvostruko viši rizik u odnosu na mlađe. Također, genotip virusa 2 najčešće se povezuje sa šećernom bolesti, dok genotip 1 rjeđe. Mehanizmi kojima kronična infekcija hepatitisom C dovodi do intolerancije glukoze i šećerne bolesti danas nisu u potpunosti razjašnjeni. Pretpostavlja se da osim fibroze i ciroze, ulogu ima razvitak steatoze (masna jetra) koja je češća kod hepatitis C infekcije u odnosu na druge jetrene bolesti, ali i direktni učinak samog virusa.

Inzulinska rezistencija i šećerna bolest tip 2, dakle, moguće su komplikacije kronične infekcije hepatitisom C, iako se hepatitis C povezuje s autoimunim bolestima uključujući i šećernu bolest tip 1. Također, dosadašnja terapija kroničnog hepatitisa C, prvenstveno interferon svojim učinkom na imunološki sustav može potaknuti ili pojačati autoimune bolesti, najčešće bolest štitnjače, ali i šećernu bolest. Liječenje hepatitisa C značajno je napredovalo u zadnjih nekoliko godina i danas se bazira na terapiji bez interferona. Uspješnost liječenja ovisi o genotipu i uznapredovalosti bolesti te je danas neke genotipove moguće izliječiti u više od 90% slučajeva.

SERVIER AD3 C2 2015-16. Kolovoz

bolest napreduje, ovisno o jačini zahvaćenosti fibrozom ili cirozom dolazi do terminalne bolesti jetre ili se može razviti zloćudni tumor jetre.

Tijek kroničnog hepatitisa C izrazito varira i nepredvidiv je.

Kod nekih desetljećima mogu biti prisutni tek manji simptomi, dok kod drugih mogu biti izraženi od početka. U slučajevima kada su simptomi blagi ili ih nema, osobe godinama ne moraju znati da su zaražene virusom hepatitisa C. Drugi razlog zašto hepatitis C godinama može proći neotkriven jesu njegovi simptomi - poteškoće u koncentraciji, slabije pamćenje, kronični umor, bol u gornjem abdomenu, grčevi, bolovi u zglobovima, suhoća očiju ili probavne tegobe koji mogu biti simptomi brojnih drugih bolesti. Zbog toga se hepatitis C često naziva tihom epidemijom.

Osobe zaražene virusom hepatitisa C, također imaju povišeni rizik od razvitka šećerne bolesti. Povezanost ciroze i intolerancije glukoze odavno je poznata. Ciroza ima “dijabetogeni” učinak budući da osobe s cirozom često imaju narušenu toleranciju glukoze. Osobe s cirozom zbog hepatitisa C imaju višu prevalenciju šećerne bolesti nego osobe s cirozom drugog uzroka, npr. hepatitisa B. Prevalencija šećerne bolesti kod osoba s kroničnom hepatitis C infekcijom iznosi do 33%. Procjenjuje se da otprilike 20% osoba s kroničnom hepatitis C infekcijom razvija cirozu jetre, a 50%

POUZDANI PARTNER u liječenju šećerne bolesti tipa 2

21

TEMA BROJA

(Tajna) veza dijabetesa i celijakije Doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender

Autoimunosne bolesti dijele neke zajedničke, za sada nedovoljno razjašnjene mehanizme Celijakija i dijabetes tip 1 su autoimunosne bolesti koje dijele neke zajedničke, za sada nedovoljno razjašnjene mehanizme. Kod osoba oboljelih od celijakije autoimunosni odgovor potiče gluten (proteinska frakcija pšenice, ječma i raži), a autoimunosni proces zaustavlja se odstranjivanjem glutena iz prehrane. Doživotna stroga bezglutenska prehrana može u potpunosti izliječiti autoimunu enteropatiju, a time i normalizirati serološke markere bolesti. Nasuprot tome, analogni uzročnik dijabetesa tip 1 još uvijek nije prepoznat. O ulozi glutena u razvoju dijabetesa tip 1 te o potencijalno blagotvornim učincima bezglutenske dijete još se uvijek polemizira i nema dovoljno dokaza koji bi rasvijetlili tu vezu. Učestalost celijakije čak je do 20 puta veća kod oboljelih od dijabetesa tip 1 (T1DM). Savjetuje se da svi pacijenti sa T1DM i HLA haplotipom DQA1*0501-DQB1*0201 budu testirani na celijakiju.

Postoje dvije teorije koje objašnjavaju povezanost između T1DM i celijakije. Prva pretpostavlja da T1DM kao autoimunosni poremećaj dovodi da disfunkcije imunosnog sustava te tako on reagira s drugim tkivima i glijadinom u genetički predisponiranih osoba. Druga teorija smatra da je celijakija, kao vodeći imunosni poremećaj, povezana za imunološkom stimulacijom i poliklonskom aktivacijom β-stanica gušterače

22

TEMA BROJA

Postoje dvije teorije koje objašnjavaju povezanost između T1DM i celijakije. Prva pretpostavlja da T1DM kao autoimunosni poremećaj dovodi da disfunkcije imunosnog sustava te tako on reagira s drugim tkivima i glijadinom u genetički predisponiranih osoba. Druga teorija smatra da je celijakija, kao vodeći imunosni poremećaj, povezana za imunološkom stimulacijom i poliklonskom aktivacijom β-stanica gušterače.

Narušen integritet crijevne sluznice dovodi do apsorpcije stranih antigena i razvoja abnormalnog imunosnog odgovora u genetički predisponiranih osoba. Povezanost ovih bolesti najveće uporište ima u genetici, pa su tako rizični lokusi gena u obje bolesti HLA, točnije HLADQ2 i DQ8 važni su pokazatelji podložnosti ovim bolestima. Važnost postavljanja pravovremene i precizne dijagnoze celijakije kod oboljelih od T1DM ogleda se u činjenici da se u pacijenata s komorbiditetom celijakije puno češće javljaju i dodatne autoimunosne bolesti, poglavito autoimuna bolest štitne žlijezde.

Dodatno, pokazalo se da djeca s dvojnom dijagnozom imaju tri puta češći nedostatak vitamina D u odnosu na zdravu djecu bez autoimunih bolesti. Također, djeca sa T1DM i celijakijom imaju manju mineralnu gustoću kostiju i lumbalne kralježnice. Nadalje, komplikacije T1DM kao što su retinopatija i nefropatija su češće u osoba s istovremenom dijagnozom celijakije i T1DM.

Terapijski pristupi Najučinkovitija i za sada jedina terapija celijakije je potpuna i doživotna eliminacija glutena iz prehrane. Potrebno je strogo pridržavanje dijete i poštivanje svih pravila za pripremu hrane bez glutena. Cijeljenje tkiva crijeva i smanjenje seroloških markera može se očekivati između 6–24 mjeseca nakon uvođenja bezglutenske dijete. Ipak, u 7–30% bolesnika se ne postiže kompletna remisija, usprkos pridržavanju dijete. Često su to i bolesnici kod kojih je celijakija kasno prepoznata, budući da se danas nerijetko dijagnosticira i u odrasloj dobi. Pridržavanjem bezglutenske prehrane značajno se smanjuje rizik za nastanak malignoma. Naime, intestinalni limfomi nastaju u oko 6 do 8% oboljelih od celijakije, a obično se javljaju u 5. desetljeću života, a to se poglavito odnosi na osobe s nedijagnosticiranom bolešću ili na osobe s tzv. refraktornim oblikom bolesti (koji ne odgovara na dijetu), koji je karakterističan za učestalo započinjanje i kršenje dijete tijekom godina.

Osim bezglutenske dijete, danas se istražuju i druge terapijske opcije, poput genetički modificiranog glutena te inhibitora zonulina (regulatora uskih procijepa među stanicama crijevne barijere) i probiotičkih bakterija. Naime, pokazalo se da sastav crijevne mikrobiote može imati važnu ulogu u razvoju brojnih bolesti, a tzv. „crijevna propusnost“ također je iznimno važan element u brojnim bolestima probavnog sustava.

Prehrana bez glutena Gluten je proteinska komponenta prisutna u pšenici, raži i ječmu – žitaricama koje su u našem civilizacijskom krugu iznimno zastupljene u svakodnevnoj prehrani. Proteini glutena osiguravaju elastičnost i „ljepljivost“ proizvodima od brašna zbog čega zauzimaju cijenjeno mjesto u pekarskoj

Diabetes www.diabetes.hr

Najučinkovitija i za sada jedina terapija celijakije je potpuna i doživotna eliminacija glutena iz prehrane industriji. Gluten također ima svojstva emulgatora i stabilizatora te je izvrstan nositelj aroma i začina. Zahvaljujući tim svojstvima vrlo često nalazi put do brojnih manje očekivanih namirnica. Odstranjenje glutena iz prehrane zahtijeva temeljitu edukaciju i predanost u pripremi hrane. Jasno je da iz prehrane valja izbaciti sve proizvode od pšenice, ječma i raži (pa tako i bulgur, pir, kamut, kuskus…), no problem mogu predstavljati brojne druge namirnice gdje je gluten „skriven” i u najmanjim količinama. Gluten, na primjer, može biti prisutan u prehrambenim proizvodima kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat ako se hrana procesira te je od izrazite važnosti pažljivo čitati deklaraciju na proizvodu. Skriveni izvori glutena uključuju aditive, konzervanse i različite stabilizatore koji se nalaze u procesiranoj hrani, lijekovima i sredstvima za održavanje higijene usta.

Budući da se brašno i žitarice često koriste pri pripremi jela, valja voditi računa o metodama pripreme, posebice u restoranima, ali i u domaćinstvu. Također, prilikom priprave, primjerice kukuruznog kruha, često dolazi do kontaminacije pšeničnim ili raženim brašnom, a poznato je da su i male količine glutena problematične za oboljele.

Prag tolerancije za oboljele je 10-20 mg glutena dnevno te je stoga iznimno važno uzeti u obzir sve potencijalne izore glutena, pa tako i lijekove i vitaminske pripravke. Najsigurniji indikator bezglutenskog proizvoda je znak prekriženog klasa, a za oboljele može biti od koristi i izjava, odnosno navod proizvođača da proizvod ne sadrži gluten. Označeni bezglutenski proizvodi ne smiju sadržavati više od 20 mg glutena u 1 kg proizvoda (20 ppm), točnije prema Uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 o sastavu i označivanju hrane prikladne za osobe intolerantne na gluten, što uključuje i hranu za opću konzumaciju, prilikom označivanja, reklamiranja i prezentiranja sljedeće hrane može se navesti navod „bez glutena” ako sadržaj glutena nije viši od 20 mg/kg u gotovom proizvodu.

Hrana koja sadrži od 20 mg/kg do 100 mg/kg glutena može se označiti kao „vrlo mali sadržaj glutena”, međutim, takva hrana nije pogodna za oboljele od celijakije. Ti pacijenti se moraju strogo ograničiti na hranu s navodom „bez glutena“.

Namirnice koje su dozvoljene u bezglutenskoj prehrani uključuju rižu, kukuruz, heljdu,proso, amarant, kvinoju, zob (ako nisu kontaminirani pšenicom i drugim izvorima glutena), voće, povrće te mlijeko i mliječne proizvode ako im nisu dodani aditivi glutena, a isto vrijedi i za meso, perad, ribu, jaja i soju. Naravno, kod dijabetičara s celijakijom, bezglutenska dijeta treba u potpunosti biti usklađena s dijabetičkom dijetom, što nije osobito zahtjevno jer su nam na raspolaganju brojne žitarice i njihove prerađevine bez glutena.

Potrebno je naglasiti da bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam, a gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga sačinjavaju su zamjenjive brojnim drugim prehrambenim izvorima.

23

DOGAĐANJA I AKCIJE

Trkačka zajednica za djecu dijabetičare GRAWE pokrenuo akciju #poklonisvojekilometre

usporiti i/ili izbjeći kada bi se ljudi bavili fizičkom aktivnošću od 150 minuta tjedno. Kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 mogućnost izlječenja nije dokazana, no u kontroliranim uvjetima podupire bolju kontrolu glikemije i sprječava niz komplikacija koje se vežu uz tu bolest.

Inicijativa #poKRENI

Možda se tako ne čini, ali trčanje zaista je najjednostavnija fizička aktivnost. Ne trebaju vam ni golovi, ni lopte, ni obruči, ni ograđeni tereni, ni posebni rekviziti - sve što vam treba su tenisice i dobra volja. Na početku će biti naporno i dosadno, ali nakon što pretrčite svojih prvih 5 ili 10 kilometara, ući će vam pod kožu i morat ćete tu svoju radost trčanja podijeliti s drugima. I tako se polako, samo od jedne odluke i malo dobre volje, oko vas stvara zajednica ljudi koji su aktivni, čine nešto za svoje zdravlje i obožavaju trčanje.

Također, trčanje je iznimno važno i u prevenciji šećerne bolesti, pogotovo dijabetesa tipa 2. Znanstvene studije dokazuju kako se u više od 40% slučajeva dijabetesa isti mogao

24

Jednostavnost trčanja i njegovu zaraznu ljepotu prepoznali su i u prvom međunarodnom osiguravajućem društvu osnovanom u Hrvatskoj, GRAWE osiguranju. Kroz inicijativu #poKRENI već drugu godinu zaredom pozivaju ljude koji se bave trčanjem da u svojoj okolini pokrenu neku osobu koja se još ne bavi trčanjem. Ideja inicijative je vrlo jednostavna: trkači koji već trče prihvate izazov i svojom dobrom voljom, pozitivnom energijom i motivacijskim pristupom pronađu u svojoj okolini jednog netrkača, bilo da se radi o prijatelju, poznaniku, članu obitelji, kolegi, partneru ili pak potpunom neznancu, i potaknu ga da učini nešto dobro za sebe i krene u osvajanje svojih prvih trkačkih metara.

Tako GRAWE odlično promiče pokretački i timski duh, jedne od najvažnijih vrijednosti u njihovom poslovanju.

Međutim, GRAWE kao osiguravajuća kuća djeluje i vrlo odgovorno, kako za sebe, tako i za druge. A trčanje nas

DOGAĐANJA I AKCIJE

uči upravo tome – kako biti odgovoran prema sebi i svom zdravlju, ali i kako druge potaknuti da više promišljaju o tome. Stoga je GRAWE svojoj inicijativi #poKRENI odlučio dati društveno odgovornu, humanitarnu notu.

#poklonisvojekilometre #zadjecudijabeticare Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovu godinu proglasila je borbom protiv dijabetesa, odnosno šećerne bolesti, tako da su se iz GRAWE-a odlučili na suradnju s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga (HSDU). GRAWE poziva trkačku zajednicu da pokrenu svoje prijatelje i bližnje, počnu sakupljati prve trkačke kilometre i poklone ih za djecu oboljelu od šećerne bolesti. Za prvih skupljenih 50.000 km, GRAWE će donirati HSDU 1 kn za svaki poklonjeni km.

Akciji prikupljanja su se priključili i brojne osobe iz javnog života poput Joška Čagalja Joleta, Davora Dretara Dreleta, rukometaša Filipa Ivića i Luke Stepančića, bivšeg nogometnog reprezentativca Gorana Vlaovića, ali i istaknuti sportaši u trčanju – naš najpoznatiji Ironman i ovogodišnji pobjednik hrvatske utrke Wings For Life World Run u Zadru, Dejan Patrčević te naša najpoznatija ultramaratonka, Veronika Jurišić.

Izazov je započeo 17. svibnja i traje sve do GRAWE Noćnog maratona, 27. kolovoza. 50.000 km prikupljeno je u 50 dana izazova, ali izazov traje i dalje jer, iako kilometri više ne idu u donaciju, svaki sljedeći pretrčani kilometar podiže svijest o važnosti kretanja za bolju kvalitetu života iznimno važnu kod osoba oboljelih od šećerne bolesti. Do sada se izazovu priključilo 714 trkača koji su ukupno prikupili više od 108.

000 km.

A kako vi možete pokloniti svoje kilometre

?

Putem jedne od najpopularnijih besplatnih aplikacija za pametne telefone “Endomondo”. Dovoljno je skinuti Endomondo aplikaciju, prijaviti se na “PoKRENI-pokloni svoje kilometre 2016.” izazov i istu koristiti prilikom trčanja te tako registrirati prijeđene kilometre. Svaki kilometar na Endomondo PoKRENI izazovu smatrat će se poklonjenim kilometrom i pribrojiti za HSDU. Informacije o dnevnom stanju prikupljenih kilometara biti će objavljene na web stranici: www.pokreni.hr i na https://www.facebook.

com/PoKRENIbyGRAWE.

Pokrenite sebe i tako ćete pokrenuti i druge

Na kraju, šteta bi bilo da svi ovi potencijali trčanja ostanu neiskorišteni. Osim što kroz akciju osiguravajuće kuće GRAWE #poklonisvojekilometre pomažete djeci koja boluju od šećerne bolesti, veoma je bitno naglasiti da trčanjem pomažete i sebi. Pokrenite se, obujte tenisice i počnite trčati.

Iznenadit ćete se gdje će vas to dovesti i koliko ljudi oko sebe ćete motivirati.

Diabetes www.diabetes.hr

25

DOGAĐANJA I AKCIJE

DiaEuro 2016 –

Europsko malonogometno prvenstvo osoba sa šećernom bolešću HSDU

Ovogodišnje peto po redu malonogometno prvenstvo osoba sa šećernom bolešću održalo se od 24. do 31. srpnja 2016. g. u Sarajevu. Na prvenstvu je sudjelovalo 16 zemalja: Belgija, domaćin Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Italija, Mađarska, po prvi puta Makedonija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Ukrajina i Uzbekistan. Hrvatska je u skupini igrala sa Slovenijom, Makedonijom i Slovačkom te prošla skupinu u svim utakmicama s pobjedama. U osmini finala igrali smo s Ukrajinom te u lavovskoj borbi nakon 40 minuta rezultat je bio izjednačen 2:2. Slijedili su penali…nakon kojih je više sreće imala Ukrajina. U ostatku prvenstva igrali smo još s Rumunjskom i Portugalom, te po završetku, ove godine zauzeli nama do sada nepoznato 7 mjesto. Hrvatski tim je bio i ostao tim kojeg svi pamte po igri kombinacija i fair play igri, te zbog tih osobina svaka momčad kao i stručni stožeri cijene naše momke.

U okviru DiaEura, kao prateće manifestacije, održani su Drugi kongres Saveza dijabetoloških udruženja u BiH, okrugli stol o pravima osoba s dijabetesom u BiH i Europi,

26

Međunarodna konferencija o temi “Problemi dijabetesa u BiH i Europi” na kojoj su prezentirani najnovije svjetske smjernice u liječenju dijabetesa. HSDU i njegov rad predstavio je na kongresu predsjednik Davor Bučević, a na kongresu, okruglom stolu i međunarodnoj konferenciji sudjelovala je i dopredsjednica Sandra Bršec Rolih.

DiaEuro je okupio u BiH više od 200 učesnika, stručnjaka, pacijenata i dijabetičara-malonogometaša.

U Sarajevo je predzadnji dan, na utakmicu između Hrvatske i Portugala, stigao pun autobus predstavnika i članova udruga iz cijele Hrvatske te su po prvi puta naši igrači u tako velikom broju imali podršku svojih navijača s tribina. S navijačima je stigla i dopredsjednica Antonija Brlek. Zahvaljujemo im na tome!

HSDU zahvaljuje svim sponzorima koji su omogućili odlazak, predstavljanje i sudjelovanje HR tima na ovogodišnjem natjecanju DiaEuro 2016.

DOGAĐANJA I AKCIJE

Diabetes www.diabetes.hr

27

Svakodnevna rješenja za svakog ponaosob.

Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870, www.lilly.com.hr HRDBT00289, 17.8.2016.

DOGAĐANJA I AKCIJE

DiaEuro 2016.

Sport i edukacija Mr. sc. Sandra Bršec Rolih DiaEuro 2016, turnir u futsalu za osobe koje boluju od šećerne bolesti, održan je u Sarajevu od 23. do 31.07.2016. Na turniru su sudjelovale reprezentacije iz 16 europskih zemalja, a okupio se preko 300 osoba koje boluju od šećerne bolesti. Reprezentacije i njihovi navijači zapravo su predstavnici udruga iz cijele Europe koji su imali priliku razmijeniti iskustva, razgovarati o projektima i prijedlozima suradnje. U sklopu DiaEura 2016 održana su i tri edukativna događaja 2. Kongres osoba s dijabetesom u BiH, Okrugli stol na temu „Prava osoba sa šećernom bolešću u BiH i regiji“ i Međunarodna konferencija „Problemi dijabetesa u BiH i Europi“.

Sport i edukacija 2. Kongres osoba s dijabetesom u BiH okupio je predstavnike udruga pacijenata i struke iz cijele Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Organizatori su s ponosom istaknuli kako je organizacija drugog po redu kongresa iznimno značajna jer se zbog situacije u njihovoj zemlji često organiziraju prvi kongresi, no rijetko se organiziraju njihovi nastavci. Program kongresa obuhvaćao je predavanja vrhunskih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine i cijele regije. Na Kongresu osoba s dijabetesom u BiH predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga prof.

Davor Bučević imao je priliku govoriti o projektima i nastojanjima HSDU-a da postane ravnopravan partner državnim institucijama i sudionik u svim odlukama vezanim za šećernu bolest u Republici Hrvatskoj. Uspjesi HSDU-a, a posebice prof. Bučevića koji je postao član Povjerenstva za medicinska pomagala i preparate pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i koji je zajedno sa HSDU-om koordinator i član Povjerenstva radne skupine Nacionalnog programa zaštite od šećerne bolesti 2015.-2020. RH, potaknuli su sudionike Kongresa na diskusiju i pohvale Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga. Prisustvo predstavnika iz zemalja regije bio je odličan povod za organizaciju Okruglog stola na temu Prava osoba sa šećernom bolešću u BiH i regiji, a na kojem su svoja iskustva podijelili predstavnici Makedonije, Srbije, Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Makedoniju je predstavila Renata Jakimovik koja se pohvalila makedonskom tradicijom organiziranja dječjeg kampa i dobrom strukturom unutar svojih udruga. Ipak, naglasila je nezadovoljstvo zbog nedostatne količine trakica za mjerenje glukoze u krvi i nezadovoljavajućoj dostupnosti nekih lijekova.

Stela Prgomelja iz Srbije prezentirala je niz uspješnih aktivnosti Plavog Kruga te aktivnosti Plavog kružića, dijela Plavog kruga koji provodi projekte i programe za djecu oboljelu od šećerne bolesti. Stela je spomenula i sportske turnire s poznatim osobama i projekte u suradnji s Parlamentom koji povećavaju vidljivost problema šećerne bolesti i doprinose boljoj skrbi za osobe koje boluju od šećerne bolesti u Srbiji.

Dominik Soban opisao je situaciju u Sloveniji. Slovenija je iznimno uspješna u postizanju zadovoljavajućih uvjeta za osobe sa šećernom bolešću. U Sloveniji su svi glukometri, dovoljan broj trakica za glukometre, inzulinske pumpe, kontinuirani mjerači glukoze u krvi i najnoviji lijekovi u potpunosti pokriveni od strane Zavoda za zdravstveno osiguranje.

Diabetes www.diabetes.hr

Osim toga, izvrstan projekt koji provodi slovenski Savez dijabetičkih udruga je natjecanje osnovnih škola u znanju o šećernoj bolesti, a za koje najbolji učenici dobivaju bodove od strane Ministarstva obrazovanja. Ovakav projekt predstavlja izvrstan primjer koji bi bilo lijepo provesti i u Hrvatskoj.

Ja sam predstavila Hrvatski savez dijabetičkih udruga i niz naših uspješnih projekata. Istaknula smo našu tradiciju od preko 63 godine, dječji kamp, časopis Dijabetes-Slatki život, stručna izdanja, Info telefon, kongrese i napredak u sve uspješnijoj suradnji s državnim institucijama i stručnim tijelima.

Napomenula sam i kako ulažemo puno truda u postizanje što boljih uvjeta za osobe sa šećernom bolešću i kako moramo težiti još boljoj skrbi i većoj količini dostupnih pomagala i najnovijih lijekova. Hrvatska mora udružiti snage i tražiti dovoljnu količinu test trakica za samokontrolu, naročito za oboljele od šećerne bolesti tip 2 i djecu, inzulinske pumpe i kontinuirane mjerače šećera u krvi koji moraju biti dostupni svoj djeci i mladima, najnovije lijekove i inzuline koji moraju biti na osnovnim listama lijekova, a sve ovo kako bi osobe koje žive sa šećernom bolešću bile aktivni sudionici u društvu, a ne pacijenti s razvijenim komplikacijama zbog šećerne bolesti.

Dr. Midhad Mujić govorio je o Bosni i Hercegovini i o specifičnom problemu svoje zemlje zbog dva entiteta u jednoj državi. Dr. Mujić naglasio je kompleksnost postizanja dogovora u takvom okruženju i teško dobivanje adekvatne skrbi za osobe sa šećernom bolešću. Istaknuo je i zabrinutost zbog neujednačenih uvjeta unutar zemlje. Bosna i Hercegovina mnogo svojih nedostataka nadomješta prekrasnim ljudima, pojedincima u udruženjima i među strukom koji ulažu veliki trud za postizanje boljih uvjeta za osobe koje boluju od dijabetesa, rekao je dr. Mujić.

Dobra suradnja i razmjena iskustava Okupljanje predstavnika iz 16 europskih zemalja povodom DiaEura 2016 stvorilo je odlične uvjete i za održavanje Međunarodne konferencije „Problemi dijabetesa u BIH i Europi“. Ovaj posljednji edukativni skup u sklopu DiaEura 2016 omogućio je razmjenu znanja i iskustava kroz predavanja izvrsnih nacionalnih i europskih stručnjaka za šećernu bolest kao i predstavnika IDFE – International Diabetes Federation, Region Europe, međunarodne federacije za dijabetes. Predavači su bili prof. dr. Joao Nabais Valente iz Portugala, mr. sc. Sandra Bršec Rolih iz Hrvatske, mr. sc. Cristina Petrut iz Rumunjske, dr. sc. Iryna Vlasenko iz Ukrajine, prim. dr. Azra Avdagić iz BiH, doc. dr. sc. Dario Rahelić iz Hrvatske i doc. dr.

Ismana Surkovic iz BiH. Tjedan u Sarajevu povodom DiaEura 2016 bio je izvrstan primjer dobrog omjera sporta i edukacije. Dobra suradnja i razmjena iskustava između predstavnika 16 europskih zemalja, a uz to sport, prekrasno druženje i edukacija učinili su DiaEuro 2016 nezaboravnim.

29

Projekt

GRAD ZAGREB

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

01 55 30 503 Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) nastavlja s provedbom projekta Halo, halo – Info telefon HSDU-a u našem uobičajenom terminu - srijeda, od 16:30 do 18:30h - te se veselimo vašim pozivima i novim upitima!

Podsjećamo da je HSDU ovu posebnu telefonsku liniju uveo kako bi dodatno pomogao i savjetovao osobe s dijabetesom, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje i znance te sve ostale zainteresirane koji se bore sa šećernom bolešću.

Iz tjedna u tjedan na našoj liniji gostujući stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja i pomažu vam u rješavanju problema.

Na Info telefonu gostuju stručnjaci raznih profila: liječnici dijabetolozi, specijalisti za dijabetes kod djece, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta) i odgovaraju na sve vaše upite.

HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od dijabetesa kao i njihovim obiteljima i prijateljima, te vas potičemo da zovete i porazgovarate sa našim stručnjacima o svemu što vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam.

Svake srijede pozivom na broj 01 55 30 503 od 16:30 do 18:30 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/ stručnjakinjom

Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima.

Veselimo se Vašim novim pitanjima!

Raspored gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.diabetes.hr i facebook stranici HSDU-a.

30

Raspored za rujan - listopad - studeni 2016.

21.09.2016.

28.09.2016.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

DIJABETES KOD DIJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od dijabetesa, ako vaše dijete ima dijabetes i probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, kao i sve vrste terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom.

05.10.2016.

PRAVNA POMOĆ Ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata. Vjerujemo da ste se susreli sa takvim problemima, a sada vam putem Info telefona možemo pomoći.

12.10.2016.

DIJABETES OPĆENITO Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom liječnicom možete joj postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom i sl.

19.10.2016.

26.10.2016.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

DIJABETES KOD DJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od dijabetesa, ili ako ima dijabetes i probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, ili imate pitanja o vrstama terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom.

02.11.2016.

PRAVNA POMOĆ Ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata. Vjerujemo da ste se susreli sa takvim problemima, a sada vam putem Info telefona možemo pomoći.

09.11.2016

DIJABETES OPĆENITO Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom liječnicom možete joj postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom i sl.

16.11.2016.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

23.11.2016.

Diabetes www.diabetes.hr

DIJABETES KOD DJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od dijabetesa, ili ako ima dijabetes i probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, ili imate pitanja o vrstama terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom.

Mladen Grgurević, dr.med., internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

Matej Bagarić, Pravna klinika, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kristina Blaslov, dr.med., Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

Mladen Grgurević, dr.med., internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

Matej Bagarić, Pravna klinika, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kristina Blaslov, dr.med., Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

Mladen Grgurević, dr.med., internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

31

PREHRANA

Znamo li sve o glutenu?

Snježana Gaćina, dipl. med. techn.

KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

32

PREHRANA

Protein gluten, koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži, a ponekad i u zobi, uzrokuje imunološku reakciju koja nanosi oštećenje tankom crijevu

Osobe s dijabetesom tipa 1 veliku pozornost posvećuju prehrani, ali oni koji imaju celijakiju uz dijabetes osobito su oprezni.

Veza između dijabetesa tip 1 i celijakije dobro je poznata.

Celijakija je, isto kao i dijabetes, autoimuna bolest. Protein gluten, koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži, a ponekad i u zobi, uzrokuje imunološku reakciju koja nanosi oštećenje tankom crijevu. Oko 1% ukupne populacije ima celijakiju. Procjenjuje se da 10% ljudi s tipom 1 dijabetesa ima celijakiju.

Simptomi bolesti su uglavnom gastrointestinalnog porijekla: nadutost i proljev, ali i poremećena apsorpcija nutrijenata.

Simptomi se, naravno, odražavaju na umor i gubitak težine.

Niz je nespecifičnih simptoma koje bolesnici, ponekad, javljaju dugi niz godina, prije nego se postavi dijagnoza.

Nespecifični simptomi mogu biti stalan umor, neodređene smetnje u trbuhu, kao što su grčevi, nadutost, nereguliran dijabetes, anemija, avitaminoza i sl. Rana dijagnoza je ključna za liječenje bolesti. Vrijeme koje prođe do dijagnoze perzistira oštećenje tankog crijeva.

Eliminirajte gluten iz prehrane Lijek za celijakiju je eliminacija glutena iz prehrane. Osobe s dijabetesom imaju dodatne izazove u odabiru namirnica bez glutena. Par malih trikova može pomoći držati obje bolesti pod kontrolom.

Brza večera bez glutena može se servirati kao: mala šalica smeđe riže (30 g ugljikohidrata), pečeno meso u foliji (ostatak od ručka), zelena salata (2 g ugljikohidrata), jedan mali komad voća (15 g ugljikohidrata).

Ako volite tjesteninu, rižina tjestenina je izvrsna zamjena za pšeničnu tjesteninu.

Dijagnoza celijakije zahtijeva za pojedince dramatične promjene u prehrani. S obzirom na to da te promjene podrazumijevaju promjenu obrasca prehrane ugljikohidrata, ključna je kontrola glikemije i zbog eventualnog rizika od hipoglikemije.

Kruh bez glutena ponekad nema istu količinu ugljikohidrata kao pšenični kruh, zbog toga će trebati korigirati (smanjiti) dozu inzulina uz takav obrok.

Neophodno je poznavati ugljikohidratne jedinice, zbrajati ugljikohidrate i određivati dozu inzulina prema količini uzetih ugljikohidrata.

Neophodno je znati čitati deklaracije na gotovim proizvodima, birati samo namirnice s oznakom „gluten free“. Proizvod bez pšenice! - to ne znači isto što i „gluten free“!!!

Arome, boje i drugi dodaci u gotovoj hrani mogu sadržavati gluten!

Diabetes www.diabetes.hr

Oko 1% ukupne populacije te oko 10% ljudi s tipom 1 dijabetesa ima celijakiju

Prilagodite omiljene recepte Ne bojte se jesti u restoranu. Pogotovo ako putujete izvan zemlje. Deklarirani su restorani sa „gluten free“ ponudom.

Informirajte se prije puta! Čak i u Hrvatskoj postoje takvi restorani. Informacije se mogu naći na adresi Hrvatskog društva za celijakiju.

Dan osoba s celijakijom je 16.

svibnja.

Prilagodite svoje omiljene recepte. Nekoliko je jednostavnih zamjena u eliminaciji glutena.

Jednu žlicu pšeničnog brašna može zamijeniti nešto od sljedećeg: • 1,5 žličica kukuruznog škroba • 1,5 žličica krumpirovog škroba • 1,5 žličica rižinog brašna Jednu šalicu pšeničnog brašna može zamijeniti: • 1 šalica palente • ¾ šalice krumpirovog brašna • ¾ šalice rižinog brašna Primjer jednog ručka bez glutena:

Slanutak & kvinoja salata

(59 g ugljikohidrata, 653 kalorija) • ½ šalice slanutka (17 g ugljikohidrata) • ½ šalice kvinoje (30 g ugljikohidrata) • 2 šalice miješane zelene salate (2 g ugljikohidrata) • 1/3 šalice crvene paprike (10 g ugljikohidrata) • 1 žlica balzamičnog octa (3 g ugljikohidrata) • 1 žličica maslinovog ulja (0 g ugljikohidrata) • 60 g prženih pilećih prsa (0 g ugljikohidrata)

33

PREHRANA

BEZGLUTENSKI RECEPTI Miješana bezglutenska pizza Sastojci za 4 osobe

Za tijesto:

• 250 g bezglutenskog namjenskog brašna za kruh i pecivo • 150 g svježeg kravljeg sira • 1 žličica praška za pecivo • 6 žlica ulja • 6 žlica mlijeka • 1 jaje • 1 žličica soli

Za nadjev:

• 200 g umaka za pizzu • 100 g sira (Gauda, Ementaler) • 150 g narezane prešane šunke • 150 g narezanih šampinjona

Priprema

Brašno pomiješajte s praškom za pecivo, dodajte sir, a zatim mješavinu soli, ulja, jaja i mlijeka, pa električnom miješalicom (spiralni nastavci) umiješajte homogeno tijesto.

Tijesto pažljivo razvaljajte u oblik pizze i prenesite na papir za pečenje.

Pripremljeno tijesto premažite umakom za pizzu, po njemu rasporedite naribani sir, šunku i šampinjone.

Pripremljenu pizzu s papirom prenesite na donju rešetku zagrijane pećnice i pecite 15 minuta na 230 °C. Prije posluživanja rubove pizze premažite uljem.

Energija za jednu osobu (kcal) 635 Ugljikohidrati 56,10 Masti 33,84 Bjelančevine 27,22

Bezglutenske knedle s jagodama Sastojci za 4 porcije • 1000 g krumpira • 300 g jagoda • 200 g krušnih mrvica • 50 g maslaca • 2 jaja • 300 g bezglutenskog brašna • 1 prstohvat soli • 100 g šećera u prahu Nutritivne vrijednosti / 1 porcija Ukupno kalorija 903,1 Proteini 22,2 g Masti 15,2 g Ugljikohidrati 179,2 g

Priprema

Krumpir skuhate, ogulite, protisnite kroz prešu za krumpir pa dodate malo soli, trećinu maslaca, jaja, po želji malo muškatnog oraščića u prahu i brašna pa umijesite krumpirovo tijesto.

Jagode očistite te svaki komadić jagode zamotate u tijesto.

Među dlanovima napravite oblik loptice, knedle, koju zatim kuhate u blago posoljenoj vodi.

Kad isplivaju na površinu, pustite da još malo prokuhaju.

Zatim ih izvadite u pržene mrvice koje smo prethodno prepržili u tavi do zlatnožute boje.

Servirajte tako da knedle složite na tanjur te po želji dodajte sladoled od vanilije.

34

PREHRANA

Bezglutenski muffini s tikvicama Sastojci za 12 komada muffina • 1 tikvica, zelena • 1 jaje • 2 šalice kukuruznog brašna • 0.5 šalice maslinovog ulja • 1 prašak za pecivo • sol • 1 šalica sojinog jogurta

Priprema

Naribajte tikvicu te je posolite i pustite da stoji 15-ak minuta dok ne ispusti dio tekućine.

Odlijte tekućinu te umiješajte ostale sastojke.

Kalup za muffine namažite maslinovim uljem. Punite kalupe do 4/5.

Pecite 20-ak min na 200 °C u prethodno zagrijanoj pećnici.

Nutritivne vrijednosti / 1 porcija Ukupno kalorija 256,5 Proteini 4,2 g Masti 11,1 g Ugljikohidrati 33,6 g

Bezglutenska torta s jagodama Sastojci za 12 šnita • 300 g mliječne čokolade • 300 g tamne čokolade • 250 g maslaca • 1 mala žličica instant kave • 1 mala žličica mljevenog cimeta • 6 jaja • 10 g vanilin šećera • 10 g kakaa u prahu • 250 g jagoda

Priprema

Čokoladu, maslac, kavu i cimet kuhajte na pari i rastopite.

Umutite jaja i vanilin šećer pa sipajte u smjesu čokolade i maslaca, promiješajte da se dobro sjedini.

Na dno kalupa za tortu (26 cm) stavite papir za pečenje, premažite maslacem. Izlijte smjesu.

Pecite 35 minuta na 160 °C. Kora će lagano početi pucati, a sredina će biti još uvijek želatinasta.

Ohladite pa pospite tortu kakaom. Operite i narežite jagode na kriške i obložite tortu s jagodama.

Nutritivne vrijednosti / 1 porcija Ukupno kalorija 349,2 Proteini 6,1 g Masti 28,3 g Ugljikohidrati 17,5 g

Diabetes www.diabetes.hr

35

PREHRANA

Humus Sastojci za 2 porcije • 300 g slanutka (leblebija) konzerva • 1 žlica tahinija • 2 žlica limunovog soka • 1 češanj češnjaka • 2 žlice vode • 3 žlice maslinovog ulja

Priprema

Izmiješajte slanutak, tahini, limunov sok i vodu pa izmiješajte u blenderu.

Dok mutite, postupno dodajte ulje sve dok ne dobijete glatku smjesu.

Servira se s maslinovim uljem, kao sos ili dodatak jelima.

Nutritivne vrijednosti / 1 porcija Ukupno kalorija 427,4 Proteini 8,8 g Masti 28,2 g Ugljikohidrati 35,9 g

Bezglutenski kruh Sastojci za 8 osoba • 3 čaše prosijanoga bezglutenskog namjenskog brašna za kruh i pecivo • 200 ml mlake vode • 200 ml mlijeka • 50 ml ulja ili margarina • 1 žličica soli • 1 žličica šećera • 1/2 vrećice instant kvasca

Za premazivanje: • 1 jaje

Priprema

Kvasac rastopite u mlakoj vodi i mlijeku, a zatim ga umiješajte u 2/3 ukupne količine brašna te dodajte margarin ili ulje i sol.

Sastojke miješajte električnom miješalicom (spiralni nastavci) 10-ak minuta, dok ne dobijete homogeno mekano tijesto. Smjesu ostavite dizati na toplom mjestu dok se volumen ne udvostruči.

U dignuto tijesto dodajte ostatak brašna, ponovno promiješajte i stavite u uljem namazan duguljasti kalup.

Tijesto u kalupu izravnajte mokrom rukom, premažite uljem, pokrijte krpom i pustite da se ponovno diže.

Dignuto tijesto premažite razmućenim jajetom i stavite peći u pećnicu zagrijanu na 200 °C oko 40 minuta.

Posluživanje

Pečeni kruh izvadite iz kalupa i zamotajte u vlažnu krpu, dok se ne ohladi. Poslužite ga uz ostala jela prema vlastitoj želji.

Savjet

Ovo tijesto obvezno miješajte električnom miješalicom, a oblikujte ga mokrim rukama. Pečeni kruh čuvajte u plastičnoj vrećici ili hermetički zatvorenoj posudi da se kruh ne osuši.

Nutritivne vrijednosti / za 1 osobu Ukupno kalorija 322 Proteini 7,93 Masti 8,07 Ugljikohidrati 53,92

36

37

MOJA PRIČA

DIJABETES I CELIJAKIJA Ana Špoljarić

Život s celijakijom je definitivno jedan dodatni „uteg“, zahtjeva uvijek korak više u svakodnevnoj pripremi od planiranja dnevnog menija pa sve do planiranja kraćeg ili duljeg putovanja. Svi mi imamo životnih uspona i padova, no bitno je ono pozitivno, a to je ono ponovno dizanje i disanje punim plućima

38

Sve do 14. studenoga 2000. godine, malena djevojčica, a tada već i jednom nogom u teenagerskim vodama, svoje sam dane provodila trčeći po livadama, verući se po stablima, igrajući se popularnog gumi-gumija, družeći se s prijateljima iz škole i kvarta. Sve do tog dana moje su najveće brige bile zadaća i mamin poziv taman usred igre: „ Ana, vrijeme je da dođeš doma!“ – strašno! Najgora moguća rečenica izrečena u najgore mogućem trenutku!

Odjednom dolazi i taj dan. Ležim u bolnici s mislima: „Hej ljudi, zaista mi nije ništa! Samo sam malo iscrpljena. Kakav dijabetes!? I što je uopće to?!“. Zabrinuta, šokirana i suviše tužna lica mojih roditelja, koliko god bi oni pokušali sakriti stvarno stanje, dala su mi zapravo do znanja da je ovo vrlo ozbiljna situacija i da loša ocjena u školi, nenapisana zadaća, poziv „Ana, vrijeme je da dođeš doma“, nisu ništa u usporedbi s odjednom, novonastalom situacijom.

MOJA PRIČA

No, vrlo sam brzo savladala takozvane rituale dijabetesa.

Divno osoblje pedijatrijskog odjela, moji cimeri iz sobe, već iskusni, profesionalni dijabetičari, bili su prava odskočna daska od početnog stanja zbunjenosti. Kasnije, upoznavajući i hodajući ruku pod ruku s dijabetesom (ponekad uspješno, ponekad malo manje), saznala sam da je taj 14. studenog zaista poseban datum. Koji ponos! Od svih datuma izabrala sam najbolji!

Nedugo, nakon što sam puštena iz bolnice, naoružana znanjem što je to dijabetes, dolazi nam opet poziv iz te iste ustanove. Roditelji, još uvijek zabrinuti, snalazeći se i uhodavajući se u novi režimom života, objašnjavaju mi na najlakši mogući način da ću opet morati u bolnicu ponoviti jednu pretragu i napraviti dodatne. „Ok!“, mislim si, „Sad sam već upoznata s protokolom. Dođem, popričam s doktoricom milog pogleda te cool sestrom, izvadim krv i to je to! Idem doma“.

Nakon pozitivnog rezultata u krvi, šalju me na biopsiju, uzimaju uzorak, šalju na analizu te nas ponovno zovu na razgovor. Ostali su mi samo isječci doktorovih rečenica u sjećanju i to: „Ana, imaš celijakiju. Ne smiješ jesti pšenicu, zob, raž, ječam…jako pazi…gluten može biti skriven posvuda u hrani…“, kao i bura mojih zbunjujućih misli i osjećaja koji su se kao valovi valjali u glavi: „Hej! Čujete li vi sebe!? Taman sam uhvatila ritam prehrane s dijabetesom i sad mi praktički govorite da ništa od toga ne mogu jesti?! Pa što ću onda jesti!? Hej! Nekako si moram davati taj inzulin, a na koji hranu?! Neću valjda za zelenu salatu!!...“.

Došavši doma s još jednom dijagnozom, celijakijom, koja je do tada bila potpuna nepoznanica, ostaju mi sjećanja upornosti, pokušaja i neuspjeha, muke i truda mojih roditelja da naprave bezglutenski kruh. Do tada je onaj fini bakin domaći kruh, bakina puvatica, bila sasvim normalna rutina. „Hej bako, napraviš mi puvaticu?“ i voila, ta se lička delikatesa našla u tren oka na našem stolu. Za ispeći „običan“ bezglutenski kruh, naprotiv, trebala je doslovno olimpijska disciplina. Bezbroj pokušaja ne bi li tijesto dobilo kakav – takav oblik prije nego li uopće uspije doći do pećnice, a nakon toga umijeće da kruh bude ravnomjerno pečen. U međuvremenu, standardni menu mog tanjura bili su krumpiri i riža.

Važno je napomenuti da se sve ovo putovanje događalo prije 15 godina, kada je zajednički pojam dijabetes i celijakija bio gotovo pa nepoznat.

Apsolutnu zaslugu za trud, upornost te neizmjernu i požrtvovnu ljubav dugujem svojim roditeljima. Naime, prije 15 godina zaista nije bilo jednostavno. Počevši od izrade „običnog“ bezglutenskog kruha, a kamoli ostalih kulinarskih specijaliteta. Objasniti osobi ili roditeljima osobe s dijabetesom da ne smiješ u taj super dijabetički recept staviti petit kekse jer ih ne smiješ jesti, a s druge strane osobi ili roditelju osobe s celijakijom, da ne smiješ staviti tri tone šećera i tri tone ulja kako piše u receptu jer nema tog inzulina koji će to pokriti, bila je prava tortura, katkad nemoguća misija.

Narednih se godina sve više počelo pričati o celijakiji te povezanosti celijakije s ostalim autoimunim stanjima. Opet, ne dovoljno za osobe poput mene, s više dijagnoza, ali puno bolje nego na samom početku. Krenulo je i doba interneta te bi se tu i tamo sramežljivo pojavila neka informacija, koja bi se kasnije konstantno ponavljala: „Osobe koje boluju od dijabetesa sklonije su ostalim autoimunim bolestima poput celijakije i obrnuto.“

Diabetes www.diabetes.hr

DANAS, OSVRĆUĆI SE UNATRAG 15 GODINA, KOLIČINA SAZNANJA I DOSTUPNOST INFORMACIJA O SAMOJ BOLESTI, NJEZINOJ POVEZANOSTI S OSTALIM AUTOIMUNIM STANJIMA, KAO I DOSTUPNOST RAZNO RAZNIH BEZGLUTENSKIH POSLASTICA, ZAISTA JE NEMJERLJIVA Kroz srednju školu i na početku fakulteta posebno su me obradovala putovanja u zemlje poput Italije, Španjolske, Njemačke. Tamo su tada znali što je celijakija i izbor bezglutenske hrane bio je pravi mali raj. Dok bi se drugi vraćali sa suvenirima grada, ja bih dolazila doma s bezglutenskim poslasticama.

Kasnije su se i kod nas, u našim supermarketima te drogerijama počeli pojavljivati ti proizvodi i bilo je bitno lakše. Više nije bilo toliko jednodnevnih „izleta“ u Austriju.

Svejedno, te bi proizvode kupovala rijetko, upravo zbog velike količine ugljikohidrata i masnoća.

Danas, osvrćući se unatrag 15 godina, količina saznanja i dostupnost informacija o samoj bolesti, njezinoj povezanosti s ostalim autoimunim stanjima, kao i dostupnost razno raznih bezglutenskih poslastica, zaista je nemjerljiva. Još i danas znam u šali s roditeljima prokomentirati da nam je nekih namirnica bilo tada, u samim počecima, bili bismo pravi masterchefovi.

Danas nailazim na sve više osoba koje boluju od dijabetesa i celijakije te ostalih autoimunih stanja. Pojam celijakija uzeo je podosta maha i postao pomodarstvo. Opravdano i neopravdano. Danas sve više osoba pati od nekog oblika osjetljivosti na određenu vrstu hrane. Ne mora nužno biti celijakija, može biti osjetljivost na npr. laktozu. Sve ovo dovodi do zaključka da je današnja prehrana u najmanju ruku loša, nekvalitetna. Isto kao i njezina dostupnost. Svi smo, ako nemamo uvjete, osuđeni na trgovačke centre, raznorazne brzo potezne obroke i ostale marketinške „zamotuljke“ takozvane zdrave hrane.

Kada me danas pitaju kako živim s celijakijom i dijabetesom, rekla bih da se nastojim držati klasike. Trenutačno koristim blagodati, carstvo voća i povrća iz vrta uz priloge mesa, prosa, quinoe te ostalih dozvoljenih, bezglutenskih namirnica. Bezglutenske proizvode kupujem, no to je više iznimka nego pravilo. Život s celijakijom je definitivno jedan dodatni „uteg“.

Zahtjeva uvijek korak više u svakodnevnoj pripremi od planiranja dnevnog menija pa sve do planiranja kraćeg ili duljeg putovanja. No, gledajući s pozitivne strane, imati celijakiju znači zabranu svih tih pekara, upakiranih „zdravih“ brzo poteznih obroka s kojima se na dnevnoj bazi bore nebrojeno puno osoba. Svi mi imamo životnih uspona i padova, no bitno je ono pozitivno, a to je ono ponovno dizanje i disanje punim plućima.

39

MOJA PRIČA

IDF Europe kamp za mlade lidere u Agrosu Katarina Kotlar

Bok, ja sam Katarina Kotlar, član udruge djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja ‘’Slatki život’’u Dubrovniku.

Od 11. do 17. srpnja sudjelovala sam kao predstavnik Hrvatske i HSDU-a na IDF Europe kampu za mlade lidere u Agrosu, Cipar. Na kampu su bile 23 mlade osobe s dijabetesom iz različitih država. Bili smo smješteni u hotelu Rodon, gdje su nas srdačno dočekali članovi IDF-a i gdje smo započeli s programom i zabavom.

Svaki dan u 7.30 bila je neobavezna tjelesna aktivnost tj. razgibavanje, nakon toga doručak pa predavanja. Na njima smo učili kako drugima podignuti svijest o dijabetesu, o menadžmentu projekta, što je IDF Europe i što rade, a naposljetku smo slušali i razmišljanja prijašnjih sudionika kampa.

Nakon ručka mladi lideri bi izlagali svoje prezentacije o tome tko su, što rade u svojim udrugama i koji su im planovi. Slušajući njih shvatila sam kako su osobe s dijabetesom u Hrvatskoj u veoma pogodnoj situaciji. U nekim državama osoba s dijabetesom dobije dva novorapida i dva levimira za mjesec dana, bez obzira na njene potrebe. Međutim, u razvijenijim državama pumpu može dobiti tko god to želi.

U popodnevnim satima imali bi sportsku aktivnost. Trbušni ples, pješačenje po brdima, odbojka ili odlazak na bazen.

Jedan dan smo umjesto toga imali ekskurziju u gradić Omodos gdje smo se upoznali s ciparskom kulturom. Ne znam koju bih izdvojila kao najbolju jer smo se na svim odlično zabavili.

Vrijeme je proletjelo. Nisam to ni shvatila dok nije došao zadnji dan i vrijeme za rastanak. Jedna od najboljih stvari je osjećaj slobode i prihvaćenosti kad vidiš da toliko osoba oko tebe mjeri šećer u krvi i daje inzulin, jednostavno se osjećaš kao dio obitelji.

Upoznala sam tamo divne ljude i radujem se ponovnom susretu s njima, ako to ikada bude moguće.

Još bih samo htjela reći hvala HSDU-u koji mi je ovo omogućio.

40

PREHRANA

NASMIJTE SE....

:)

NASMIJTE SE... :)

Diabetes www.diabetes.hr

41

PREHRANA

MESNE OKRUGLICE U UMAKU OD RAJČICE (za 1 osobu) Priprema:

Na ulju propirjati sjeckani luk, češnjak, peršin te dodati mesu. Posoliti i popapriti te načiniti mesne okruglice 2-3 cm u promjeru i uvaljati ih u brašno. Rajčice oguliti, izrezati na kockice, paprike očistiti od sjemenki i izrezati na sitnije komade. U posudu dodati pire od rajčica razmućen s malo vode, rajčicu izrezanu na kockice te papriku. U umak dodati okruglice od mesa i zajedno kuhati 30 minuta. Poslužiti uz kuhani krumpir (100 g). Za desert ½ nektarine (120 g)

• 60 g mljevene posne svinjetine • 60 g rajčice • 50 g koncentrata rajčice • 40 g zelene paprike • 40 g crvenog luka • 20 g brašna • 10 g ulja (2 čajne žlice) • 1 češanj češnjaka • sjeckani peršinov list • sol i papar po želji • ½ nektarine Energija (kcal) 360,5 Kruh i zamjene 2 jedinice Voće 1 jedinica Povrće 2 jedinica Meso I i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih udruga

KUHANO POVRĆE NA PARI (za 4 osobe) Priprema:

• 300 g cvjetače • 100 g mlade mrkvice • 200 g zelenog graška • 120 g riže • 40 g ulja (2 jušne žlice + 2 čajne žlice) • sol i papar po želji

Energija (kcal) 314,1 Kruh i zamjene 2 jedinice Povrće 1 jedinica Meso I i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih udruga

42

Cvjetaču očistite i operite. Mrkvu očistite i izrežite na kockice. U posudu dolijte vodu, a iznad posude u metalno cjedilo stavite cvjetaču, grašak i mrkvu. Kuhajte deset minuta. Povrće razdijelite na četiri tanjura i prelijte jednom čajnom žlicom ulja po svakom tanjuru. Rižu skuhajte u blago posoljenoj vodi. Poslužite s naglo pečenim ili kuhanim mesom (npr. 60 g pilećih prsa pečenih na naglo) i 1/4 kuhane riže.

PREHRANA

PILETINA S POVRĆEM (za 1 osobu) Priprema: • 100 g graška • 60 g piletine • 40 g mahuna • 40 g kelja • 20 g crvenog luka • 10 g maslinova ulja (1 čajna žlica) • sol • papar

Piletina se nareže na kockice i pirja na 20 g luka i malo maslinova ulja.

Nakon pola sata doda se 40 g graška, 40 g mrkve narezane na rezance, 40 g mahuna te 40 g kupusa i 40 g kelja narezanih na trakice. Posluži se sa 1 kriškom integralnog kruha (70 g).

Energija (kcal) 326,4 Kruh i zamjene 2 jedinice Povrće 1 jedinica Meso I i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih udruga

PILEĆI ODRESCI S POVRĆEM (za 1 osobu) Priprema:

Goveđi odrezak se začini solju, paprom, ružmarinom, i drugim začinima po želji te peče na žaru. Oko 100 g krumpira se kuha narezano na kockice te se začini solju, bosiljkom, peršinom i maslinovim uljem.

Posebno se kuhaju brokula, cvjetača, grašak i mrkva te također začine maslinovim uljem i solju. Meso poslužite dok je toplo uz kuhano povrće. Poslužite uz 120 ml svježe iscijeđenog soka od naranče (½ šalice)

• 150 g krumpira • 60 g purećeg odreska na žaru • 60 g brokule • 60 g cvjetače • 60 g mrkve • 50 g graška • 10 g maslinovog ulja (2 čajne žličice) • sol, papar • začini po želji Energija (kcal) 409,0 Kruh i zamjene 2 jedinice Voće 1 jedinica Povrće 2 jedinica Meso I i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice

Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Diabetes www.diabetes.hr

43

MOJA PRIČA

S dijabetesom na Mont Blanc Mirta Grandić, Rijeka

Mont Blanc, 4.810 m, najviši vrh Alpa i drugi vrh po veličini u Europi. Svaki ga planinar gleda s poštovanjem i svaki mašta o tome da ga dosegne.

I ja, kao dugogodišnja planinarka, maštala sam o Mont Blancu, no znam da nije ni jednostavno ni lako, donedavno mi je sve to izgledalo kao vrlo težak pothvat. A onda se stvari poslože i želja se ostvari.

Otežavajuća okolnost u cijeloj ovoj priči moj je dijabetes.

Otkriven u 10. godini, 1976. godine. Dakle, sada već imam punih 40 godina dijabetičkog staža.

Svoj dijabetes kontroliram kako najbolje umijem, no ne mogu reći da je idealan, ima tu skokova i padova, pogotovo u ovim godinama kada hormoni podivljaju, što još više otežava kontrolu glukoze.

No, ono što prakticiram od malih nogu, i dan danas, je fizička aktivnost, posebice planinarenje. Nakon svake aktivnosti šećeri su bolji, tako da je svakodnevna aktivnost svakako preporuka. Pored toga, što manje živciranja i stresa (da, rekli bi nemoguća misija danas) i dobar san.

Planine su svakako, ne samo po mojem mišljenju, jedan od najboljih antistres programa.

Pomoć u mojim planinarskim pohodima svakako je dijabetička pumpica, koju sam imala sreće dobiti, a prije koje su hipoglikemije tijekom planinarenja znale biti doslovce strašne. Sada se dogode, no puno rjeđe i lakše se riješe. Najbolnija točka kod pumpica su setovi koji se lako odlijepe, pogotovo tijekom sportskih aktivnosti, no o tome nećemo sada.

Dugotrajne pripreme Pripreme za Mont Blanc, s još pet članova ekipe, startale su u ožujku. Trebalo je pojačati kondiciju, pentranje uzbrdo sa što težim ruksakom te ponoviti i usavršiti sva tehnička znanja koja su neophodna u visokom gorju – ledenjački

44

i svaki i vrh po veličini u Europ Najviši vrh Alpa i drug da ga e tom o šta njem i svaki ma planinar gleda s poštova težak o vrl o ka je sve to izgledalo ri...i dosegne. Donedavno mi tva os se ja ari poslože, žel pothvat, no onda se stv ! sve o žem epreka, mi mo shvatiš - dijabetes nije pr navez, izvlačenje iz pukotine, osiguravanje prilikom penjanja, hodanje s derezama te padovi i zaustavljanje s cepinom.

Radili smo i trening izlete, po snijegu, magli, hladnoći i na visine – Grossglockner, 3.798 m i Grossvenediger, 3.666 m, dva najviša vrha u Austriji.

Kontrola glukoze u tim uvjetima svakako je otežana. Prvo jer si u akciji, na terenu, u nekoj situaciji, na hladnoći, i nije ti uvijek zgodno izvaditi mjerač i mjeriti. Mjerači nisu ni prilagođeni tim uvjetima – hladnoći. Kao drugo, kad si po nekoliko dana na terenu, sve te dijabetičke potrepštine moraš uzeti sa sobom, ni slučajno ne smiješ nešto zaboraviti, a ako što ‘zatrokira’, moraš se snaći. Imala sam raznih situacija, no sve je dobro prošlo. Uglavnom mi je samo znao narasti šećer, no bez većih posljedica. Srećom, nisam sklona ketoacidozi.

Ono što je ovdje još važno napomenuti jest da je visokogorstvo ekstremna aktivnost. A ekstremne aktivnosti luče u tijelu adrenalin. Adrenalin onda izvlači glukozu iz jetre i evo problema. Nerijetka je situacija da se ujutro probudim, šećer sasvim ok, a onda krenem u ekstremnu aktivnost i glukoza najednom na 20 mmol/l. Dam si tada korekciju, no nije baš previše efikasna dokle god je tu adrenalin. A nikad ne znaš kako će on djelovati, jer ga zapravo ponekad ne osjećaš. Naime, tebi je sve ok, nema straha ni stresa, a adrenalin te ‘lupa’. A čim adrenalin padne, ako si dao imalo previše inzulina pri korekciji, ode šećer na 2,2 mmol/l (spust sa Grossglocknera). Srećom, opet, i pri malim vrijednostima glukoze sasvim ok funkcioniram.

Dijabetes nije prepreka I eto, sa svim tim problemima kontrole glukoze prilikom ovih aktivnosti, odlučila sam pokušati osvojiti Mont Blanc.

Velika visina radi još dodatne probleme, i zdravim ljudima, ne samo dijabetičarima. Problem aklimatizacije te neefektna apsorpcija ugljikohidrata pri većim visinama.

Uspon smo razdvojili na tri dana, da bi aklimatizacija bila što bolja. Prvi dan tramvajem Mont Blanc do doma Tete Rousse – 3.167 m, drugi dan uspon do doma Gouter na 3.835 m, a treći dan polazak u 3,30 sati ujutro na zadnju, najdužu i najtežu etapu uspona. Šećer mi je sa 3,6 mmol/l ujutro porastao tijekom uspona do 23 mmol/l, zbog adrenalina. No, malo po malo vrh smo dosegli. I ja! Sreća neopisiva. Uspjela sam. Vrijeme nas je poslužilo, nije bilo prehladno, imali smo sunce i predivne poglede. I misao – dijabetes nije prepreka, mi možemo sve!

Zahvaljujem se svojoj ekipi na razumijevanju i pažnji, zahvaljujem se Novo Nordisku Hrvatska i “Mijenjamo dijabetes” na pomoći, kao i gradu Crikvenici i G.P.P. Mikić iz Omišlja.

Pozdrav svim slatkićima. I vi možete sve!

NOVO VRIJEME u svijetu dijabetesa Davor Skeledžija

Američka dijabetička konferencija u New Orleansu okupila je sve najveće „igrače“ u dijabetičkom svijetu u SAD-u i puno šire

Najmoćnija nacionalna dijabetička organizacija na svijetu dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, ime joj je „American diabetic association“, skraćeno ADA. Službena misija joj je prevencija i izlječenje dijabetesa te unapređenje života ljudi pogođenih dijabetesom. ADA-in kongres se odvija svake godine u drugom američkom gradu i okuplja sve najveće „igrače“ u dijabetičkom svijetu u SAD-u i puno šire.

Američkim farmaceutskim kućama, kojih je ionako najviše, je upravo ADA mjesto gdje će predstaviti svoja najnovija dostignuća na polju dijabetesa, ali još važniju ulogu na ADA-i imaju američki i svjetski znanstveni sveučilišni centri sa svojim studijama i istraživanjima.

U cijeloj toj vrevi sam se našao i ja, vrlo vjerojatno jedina osoba s dijabetesom iz ove naše regije. Organizatori konferencije su prihvatili moje argumente i omogućili mi da kao novinar i bloger sudjelujem te mi osigurali besplatnu kotizaciju. Njihov odnos prema sedmoj sili je stvarno veličanstven, za nas su organizirali konferencije za medije, omogućavali nam kontakt s predavačima te nam cijelo vrijeme na e-mail slali ključne informacije.

Onima koji su sudjelovali na nekoj od IDF konferencija će biti zanimljiva informacija da su ADA-ini kongresi stručniji, ali da zainteresirani dijabetičari i dalje mogu naći ogroman broj zanimljivih predavanja, proizvoda, koncepata i postera. U nastavku ću ukratko spomenuti dijabetičke koncepte i tehnologije koji su mi se činili najzanimljiviji.

Ručak s korporacijskim tvrtkama Ovaj relativno novi koncept me prilično oduševio. Riječ je konkretno o događaju gdje je korporacija dovela svoj najviši management da provede ugodan objed i druženje s blogerima koji imaju dijabetes i pišu o dijabetesu. Riječ je o neformalnom druženju u kojem smo dobili priliku „napadati korporativce“ za sve što nas smeta vezano za njihove

Diabetes www.diabetes.hr

proizvode i strategije. Iznenađenje je bilo tim veće jer smo baš večer prije, na večernjem koktel partiju jedna mlada američka blogerica i ja pokušavali iste informacije izvući od jednog niže rangiranog Medtronic djelatnika, što je bilo potpuno neuspješno. One koji nemaju pumpu će razveseliti informacija da bi se još ove godine na tržištu trebala pojaviti vrlo precizna nova generacija Medtronic CGMS senzora koja će podatke putem Bluetootha slati direktno na mobitele.

Preciznost senzora bi trebala biti dramatično poboljšana (MARD 9%), a transmiteri i dalje punjivi te s većom memorijom. U slično vrijeme bi se na tržištu trebala pojaviti jedna od najznačajnijih inzulinskih pumpi Minimed 670G koja će biti u stanju automatski „poštelavati“ šećer na 6,6 mmol/l, ako će na nju biti spojen spomenuti Enlite senzor najnovije generacije. Riječ je također o autopilotu koji će tako raditi npr. noću, dok ćete za obroke i dalje trebati znati brojati ugljikohidrate i uzimati bazale. No, činjenica da bi se takav proizvod u kratkom vremenu trebao pojaviti na komercijalnom tržištu je sama po sebi dobra vijest. Što se tiče glavešina na ručku, bombardirali smo ih mnogim stvarima, među ostalim negodovanjem oko toga što nemaju pumpu bez katetera i što su u Americi uspjeli ispregovarati da najveće osiguranje forsira baš njihovu pumpu. Takav poslovni uspjeh je izazvao bijes cijele dijabetičke online zajednice. Detaljniji opis svih tih nadmudrivanja u kojima su se Medtronic glavešine stvarno odlično držale ne stane u okvire ovog teksta; mogu još samo dodati da ću pokušati ovakav koncept druženja prenijeti i u Hrvatsku.

Contour Next ONE - novi aparatić i na Hrvatskom tržištu!

Kada se priča o novostima u dijabetesu u današnje vrijeme, među upućenijim dijabetičarima se vrlo često govori o kontinuiranom mjerenju glukoze u krvi (CGMS). Iako tema zaslužuje veliku pažnju, ostaje činjenica da je pored brojnih prednosti, kontinuirano mjerenje u međustaničnoj tekućini prilično skupo i da je manje precizno od mjerenja glukoze u krvi. Nadalje, činjenica je da naš nacionalni osiguravatelj osigurava određenu količinu trakica u krvi bez ikakve nadoplate, a kod djece je čak riječ i o značajnijim količinama.

Stoga je jedna od najzanimljivijih vijesti i ta da aparatić Bayer Contour Next One uskoro dolazi u Hrvatsku! Riječ je o aparatiću koji koristi relativno novu i vrlo pouzdanu NEXT tehnologiju trakica koja je već na HZZO listi, stoga je dolazak

45

aparatića praktički sigurna stvar. Poseban je po tome što ima integriranu Bluetooth komunikaciju te sve podatke momentalno šalje na aplikaciju u pametne telefone zasnovane bilo na iOS ili Android operativnom sustavu. Od milja sam ga nazvao „Dobro ulašteni Mercedes“, jer je vrlo elegantan i odmjeren. Aplikacija se ne mora uopće koristiti, ali je vrlo intuitivna i moderna te automatski prebacuje podatke na besplatni Internet račun odakle im jednostavno može pristupiti npr. vaš dijabetolog. Dodatni šlag na tortu su diode/ lampice u boji koje svjetlosno signaliziraju jesmo li izmjerili visoku, dobru ili nisku razinu glukoze u krvi te je dodatno prikladan za mjerenje u mraku. Podsjećam na jednu od tehnika procjene preciznosti aparatića; operite ruke i izmjerite šećer iz svih pet prstiju na jednoj ruci. Vrijednosti moraju biti identične ili s razlikama manjim od 10%. Tada znate da imate uistinu preciznu igračku u rukama.

Novi inzulini na ADA-inom kongresu Da budemo precizniji, ti inzulini odnedavno već postoje na hrvatskom tržištu – Toujeo i Tresiba. To su dugodjelujući bazalni inzulini, potrebno ih je uzimati samo jednom u 24 sata, a proizvođači u svojim studijama tvrde da imaju stabilniji profil, manje šanse za hipoglikemije i da je točno vrijeme uzimanja manje bitno. U slučaju Tresibe riječ je o potpuno novoj molekuli, a za kutiju, koja traje ovisno o dozama, oko tri mjeseca, potrebna je nadoplata od oko 150 kn preko HZZO-a. Toujeo je unaprijeđena molekula poznatog Lantusa, preko HZZO-a za Toujeo nema nadoplate. Ono za što ipak ne znate je inzulin koji je u razvoju, kreativnog naziva: „Faster acting insulin Aspart“ odnosno za prijatelje: „Još brži Novorapid“. Inzulin puno brže počinje djelovati, točnije za oko 4 minute, a i puno brže prestaje djelovati.

Drugim riječima, sladoled i slični jednostavni ugljikohidrati bi uskoro mogli postati dostupniji i dobro reguliranim dijabetičarima. Veliku korist od toga bi mogli imati i roditelji djece koji nikad ne znaju koliko će im djeca pojesti, kao i ekipa koja nikad ne čeka dovoljno dugo između obroka i uzimanja inzulina. A o ‘pumperima’ da i ne govorimo.

„Dual hormon bionic pancreas for home use“ Pod ovim dugim nazivom ustvari se krije naizgled obična inzulinska pumpa tvrtke iLet s jednom očiglednom razlikom: iz nje izlaze dva katetera/cjevčice, umjesto jednog.

Kroz jedan kateter ide svima nama znani brzo djelujući inzulin koji brine za spuštanje šećera, a kroz drugi ide koji je zadužen za dizanje šećera. Osim toga, u pumpu je integriran Dexcom CGMS prijemnik, tako da pumpa samostalno može očitavati šećer i ovisno o izmjerenim vrijednostima – samostalno brinuti da razina glukoze bude kao u osoba bez dijabetesa. Na prvi spomen ćete pomisliti da je riječ o prilično nezgrapnom uređaju, ali nije.

Iako će vaše malo sunce s dva katetera i senzorom izgledati hm…. malo neobično… u tom slučaju ćete na dijabetes moći zaboraviti. Unijet ćete kilažu i upaliti autopilota koji će sve raditi umjesto vas i ne samo to, nego će s vremenom učiti vaše obrasce ponašanja, bolje vas upoznavati i još bolje održavati razinu glukoze u krvi u željenim granicama.

Dobra vijest je da tu istu pumpu možete koristiti i kao „Single hormon bionic pancreas“. Taj „single hormon“ će biti inzulin jer korištenjem samo jednog hormona – inzulina,

46

IZ UDRUGA HSDU-a

preciznog CGMS-a i umjetne inteligencije je također moguće ostvariti značajan napredak u regulaciji i pojednostavljenju života s dijabetesom. Ono što pumperi jako dobro znaju je da, na inzulinskoj pumpi samo prekid pumpanja inzulina u slučaju hipoglikemije - ima ogroman pozitivan učinak, jer u tijelu nemamo bazalni/dugodjelujući inzulin i brže se izlazi iz hipoglikemije. Pumpu ili bionički pankreas sam imao u rukama i igrao se njome, što znači da nije riječ o nečem s papira, već uređaju koji uistinu postoji i korišten je tijekom istraživanja. Naravno, za komercijalnu upotrebu će se trebati strpjeti još nekoliko godina.

Još ove godine na tržištu trebala bi se pojaviti vrlo precizna nova generacija Medtronic CGMS senzora koja će podatke putem Bluetootha slati direktno na mobitele

Predstavljen Novi koncept transplantacije beta stanica Najveći gušt mi je bio gurati Amerikancima pod nos kako medicinski proizvodi za dijabetes proizvedeni od američkih firmi češće bivaju prvo pušteni na tržište u Europi, a tek potom u SAD-u. Razlog tomu je veća brzina i manji prohtjevi europske regulatorne agencije (CE mark) od američke FDA. Istovremeno, potpuno je obratna situacija kad je o hrani riječ, Amerikanci su testni zamorci nas Europljana, što se najbolje vidi po u Europi omraženom GMO-u. Američki prehrambeni lobi je prejak čak i za FDA. Kako život često ironičan bude, možda vam GMO nakon ove informacije više ne bude toliko mrzak. Transplantacija beta stanica s ljudskog donora ide svojim putem, no problem je u tome što Amerikanci još uvijek pokreću premalo ratova pa je još uvijek premalo umirućih ljudi/donora kako bi se zadovoljile potrebe dijabetičara. No, ako je suditi po predstavljenoj studiji - stvar bi mogle (opet) spasiti posebno uzgojene GMO svinje, na sličan način kao što su nas spasile davne 1921. g. kada je Frederik Banting iz svinjskog pankreasa iscijedio prvi inzulin. Drugim riječima, u posebnim bioničkim pogonima izoliranim od apsolutno svih bioloških kontaminacija i ugroza uzgajale bi se genetski modificirane svinje, čije bi se beta stanice lako transplantirale u čovjeka i počele proizvodnju toliko potrebnog inzulina u ljudskom tijelu. Svinje donori mogu biti toliko genetski modificirani da ljudsko tijelo ne bi generiralo odgovor autoimunog sustava. Princip je dokazan, u bolnici se napravi transplantacija i dijabetičar nakon tri dana ide doma bez dijabetesa. Da bi prava velika testiranja na ljudima započela, potrebno je još oko dvije godine i naravno puno novaca.

Stoga, vjerujem da vas neće iznenaditi informacija da je Dr. Gordon C. Weir prilikom svojeg izlaganja nekoliko puta napomenuo da mu fali novaca jer nitko od farmaceuta nije lud da financira ovako nešto. Štoviše, uspjeh je da čovjek već nije diskreditiran kao onaj što je „pokopan“ nakon što napravio studiju o štetnosti cjepiva i objavio ju u stručnom medicinskom časopisu „The Lancet“. Za one koji žele znati više o ovim transplantacijama - ključne riječi za Google pretraživanje su: „Xenotransplantation“ i „gene editing“.

Zaključak Na ADA konferenciji je bilo više događaja nego što stane u ovaj prostor, ali vjerujem da je jasno da je došlo novo vrijeme u svijetu dijabetesa. Vjerujem da se svi slažemo s činjenicom da iako život s dijabetesom nije nimalo jednostavan, ipak živimo u vremenu kada je diskretniji, jednostavniji i uspješniji.

Diabetes www.diabetes.hr

47

48

IZ UDRUGA HSDU-a

ORAHOVICA

Na izletištu ‘’Orah’’, odnosno orahovačkom Jezeru održan 15. tradicionalni međunarodni skup dijabetičkih udruga ‘’Slatki na Papuku’’ Vladimir Grgurić

U organizaciji Dijabetičke udruge Orahovica, na izletištu ‘’Orah’’ odnosno orahovačkom Jezeru, održan je 15. tradicionalni međunarodni skup dijabetičkih udruga Hrvatske ‘’Slatki na Papuku’’. Na skupu je sudjelovalo 15 udruga iz Slatine, Virovitice, Slavonskog Broda, Osijeka, Vinkovaca, Županje, Našica, Donjeg Miholjca, Ivanić Grada, Malog Lošinja, Zrenjanina, Tešnja, Orahovice te po prvi puta Velike Gorice i Bačkog Petrovca. Upravo Dijabetička udruga Bački Pertrovac iz Vojvodine potpisala je na ovom skupu aneks Sporazuma o prekograničnoj suradnji koji su još prošle godine potpisale udruge iz Orahovice, Slavonskog Broda, Zrenjanina i Tešnja. Ugovor je potpisao predsjednik udruge iz Bačkog Petrovca dr. Jan Šuljan. „Sretni smo što smo dio ovog iznimno korisnog i prelijepog Sporazuma koji može pomoći svima nama. Orahovica i Jezero su predivni i zasigurno ćemo svake godine biti dio ovoga skupa“, rekao je dr. Šuljan.

Nazočne na skupu u uvodu je pozdravio predsjednik Dijabetičke udruge Orahovica Ivica Martinčević: „Što reći nego presretan sam kada vas sve vidim ovdje u ovako velikom broju. Hvala svim udrugama koju su došle, jer cilj ovog skupa je međusobno druženje, razmjena iskustava borbe s ovom našom opakom bolešću te želja da jedni drugima pognemo što više i na kraju da se zajedno zabavimo.

Punih 15 godina organiziramo ovaj skup i dojmovi su uvijek odlični pa se tako nadam da ćete i danas uživati u ovom prelijepom ambijentu orahovačkog Jezera“, rekao je između ostalog Martinčević. Nazočne je potom pozdravio predstavnik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Ivan Klanac, a potom i orahovački gradonačelnik Josip Nemec.

„Dijabetička udruga je jedna od aktivnijih udruga u gradu i moram svakako pohvaliti njihov rad i to posebno u organizaciji ovog skupa koji okuplja velik broj ljudi na našem Jezeru. Mi se svake godine trudimo dodatno uljepšati ovaj prostor i posebno mi je drago da su svi dijabetičari izabrali upravo izletište Orah za svoju stalnu destinaciju ovoga skupa“, kazao je Nemec.

15. Međunarodni skup dijabetičara u Orahovici okupio je 300-tinjak sudionika, koji su uz zabavu i ugodnu šetnju jezerskom plažom imali mogućnost i besplatnog mjerenja šećera u krvi što je im je omogućila tvrtka Roche Hrvatska i njihova zastupnica Bosiljka Musulin.

VARAŽDIN

Izlet u Sarajevo – DiaEuro 2016.

Antonija Brlek

Dana 4.lipnja 2016. u hotelu Panonija u Sisku Dijabetičko Varaždinsko društvo dijabetičara organiziralo je posjet Sarajevu i navijanje za našu malonogometnu ekipu na DiaEuru 2016. U Sarajevo smo stigli u jutarnjim satima, razgledali Baščaršiju, Sebilj, Gazi Husrev Begovu džamiju, vijećnicu, Inat kuću...izmjerili šećere i probali ćevape kod Želje. Obukli smo majice s hrvatskim obilježjima, uzeli rekvizite i otišli bodriti naše „slatke“ dečke na DiaEuru.

Navijalo se u sav glas, pjevalo i bodrilo. Navečer smo uz druženje i pjesmu proslavili 7. mjesto. U povratku kući stali smo pogledati Vrelo Bosne, Travnik, Lutvinu kahvu na Plavoj vodi, probali travničke ćevape kod Hasana, Jajce i Plivski vodopad visok 22 m i jedan od 12 najljepših na svijetu, jedini u centru grada. Vidjeli smo Stari grad, Medvjed kulu i toranj Sv. Luke te Franjevački samostan.

Ovim putem zahvaljujem dijabetičkim udrugama Mali Lošinj, Kutina, Jastrebarsko, Bjelovar, Ogulin te svojim članovima društva što smo upoznali ljepote BiH, izmijenili iskustva, družili se i podržali našu malonogometnu reprezentaciju HSDU-a na DiaEuru 2016.

Veliki pozdrav!

Diabetes www.diabetes.hr

49

IZ UDRUGA HSDU-a

VARAŽDIN

SPLIT

Brojne edukativne aktivnosti

Branko Lulić

Završio je ciklus edukacije-radionica u grupama II.–V. 2016., a pomoćnica ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije uručila je 5. svibnja 2016. potvrdnice uspješnim polaznicima. I ovaj ciklus u cijelosti financira Ministarstvo zdravlja. Pripremamo se za naredni ciklus koji bi trebao početi u rujnu 2016. godine.

Ured udruge redovito radi utorkom od 9.30-11.30 sati i srijedom od 17.00-19.00 sati. Redovito održavamo individualna savjetovališta uz mjerenje GUK-a, RR-a i BMI-a tijekom redovnog rada ureda Udruge.

Prof.dr.sc. Tina Tičinović Kurir održala je 11.05.2016. odlično predavanje na temu „Što sve trebamo znati o dijabetesu“ i aktivno smo sudjelovali 21.05.2016. na 19. Danima volontera u popularnom „Đardinu“, uz potporu Patronažne službe Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.

21.05.2016. godine aktivno smo sudjelovali na XVIII. Koordinaciji udruga i susretu dijabetičara Dalmacije, okupilo se preko 200 sudionika u prekrasnoj atmosferi u prelijepom Šibeniku. Zanimljiva je bila rasprava na samoj sjednici Koordinacije gdje je nas 21 nazočnih donijelo zaključke i poslali smo ih na sve relevantne adrese. Naredna, XIX. Koordinacija udruga i susret dijabetičara Dalmacije održat će se u Trogiru, krajem rujna ili početkom listopada.

Na gradskom predjelu Zvončac održali smo 22.05.2016. veliku zajedničku akciju „Zdravlje je moj đir“.

Naša djeca sudjelovala su na edukativno-zdravstvenim kampovima i edukativnim jednodnevnim izletima djece i roditelja.

Realizirali smo jednodnevni edukativni izlet u Sinj i okolicu (18.06.2016.) gdje smo obišli Muzej alke, Muzej cetinske krajine, Svetište i galopski klub „Mustang“ te stare mlinice u Grabu. U Primošten smo išli 16.07.2016. gdje smo obišli i čuvene „Jurlinove dvore“ u Dragi kod Primoštena.

Uspjeli smo pripremiti i poslati naš program „Edukacija i rehabilitacija osoba sa šećernom bolešću“ na natječaj Ministarstva zdravlja, gdje su nam partneri HPD Mosor, Grad Split i Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.

50

Aktivni i tijekom 18. Špancirfesta Antonija Brlek

Društvo za zaštitu od dijabetesa i ove je godine vrlo aktivno sudjelovalo na varaždinskom Špancirfestu kroz dvije akcije.

U jutarnjem terminu članovi društva mjerili su šećer u krvi na kućici NCLC Varaždin Millennium te kroz 10 dana sakupili donacijska sredstva za odlazak što većeg broja naše „slatke“ djece na edukativni kamp 2017.godine. U poslijepodnevnom terminu mjerili smo šećer u krvi na kućici Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije te prikupljali sredstva za kupnju uređaja za vanjsku masažu srca. Najveća atrakcija i poklon našem baroknom gradu bila je po prvi puta „hitna na biciklima“. Naš trud i međusobnu suradnju pohvalila je i ravnateljica HZHM prim.mr. Maja Grba-Bujević dr.med., kao i ostali sudionici, gosti i građani Špancirfesta. Posjetilo nas je i Društvo dijabetičara Delnice. Prošetali smo gradom i razmijenili međusobna iskustva. Hvala članovima na velikom trudu!

KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA

C AK

A J I

Darja Lovšin

Veliki kuharski vodič za dijabetičare • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn (+ troškovi poštarine)

Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti

Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik

Jelovnici pravilne prehrane • spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima • bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn (+ troškovi poštarine)

• glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti

N a r u č i t e n a : 0 1 4 8 4 7 8 0 7 • 0 9 1 3 1 3 1 0 2 0 • w w w. d i a b e t e s . h r uplate izvršiti na IBAN HR6223600001101494782, kopiju uplatnice sa svim podacima za dostavu priručnika faksirati na: 01 4847 807

Prevencija dijabetesa naša je obveza.

U polovice osoba s dijabetesom dijabetes nije dijagnosticiran i ta brojka je veća u zemljama s lošijom skrbi za pacijente.

Dijabetes tipa 2 u uskoj je vezi sa životnim navikama i moguće ga je spriječiti.

Mijenjamo dijabetes naša je aktivnost kojom želimo ukazati na problem epidemije dijabetesa.

Pokušavamo uključiti lokalnu zajednicu kako bismo podigli svijest o prevenciji i ranom otkrivanju dijabetesa.

Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr

Izdanje: 1-17.3.2014.

Nitko ne očekuje dijagnozu dijabetesa.

Opće je prihvaćen stav da dijabetes pogađa samo starije osobe i ne povezuje se s nezdravim načinom života.