Varazdin mali bec by I.C.

Augustin Cindori, 3.b Ana Lacković, 3.b Teo Perić, 3.b Dora Plantak, 3.b Nina Vitez, 3.b

Varaždin – mali Beč

Upoznajte Varaždin – “mali Beč”, grad glazbe, baroka i cvijeća. Uživajte u gradu prebogate povijesti i kulture, njegovim brojnim baroknim palačama, crkvama i samostanima.

Povijest Varaždina Garestin je ime pod kojim se spominje Varaždin prvi puta i to 20. kolovoza 1181. godine u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. Riječ „varaždin“ mađarskog je podrijetla; varas znači manje trgovačko mjesto, a riječ din znači dinja ( tada su dinje dobro uspijevale). Varaždin je jedan od prvih hrvatskih gradova koji je stekao status slobodnog kraljevskog grada. Takvu je povlasticu Varaždincima odobrio kralj Andrija II. Arpadović svojom poveljom iz 1209. godine, a iznova je potvrdio kralj Bela IV. pravnim dokumentom iz 1220. godine. Da bi se zaštitili od čestih napada Turaka, Varaždinci su izgrađivali utvrde, bedeme, drvene ograde, grabišta. Sama starogradska tvrđava ostala je neosvojiva pa je tako njezin izgled sačuvan do danas. Varaždin je u 15. stoljeću, zbog svoga položaja, postao značajno trgovačko, obrtničko, društveno, upravno i prometno središte sjeverozapadne Hrvatske. Varaždin ima svoj graditeljski grb koji mu je 1464. godine potvrdio kralj Matija Korvin. Grof Juraj Brandenburg poklonio je Varaždincima 14. prosinca 1523. godine zgradu gradske vijećnice koja ostaje u funkciji sve do danas. Početkom 16. stoljeća zbog pojačane turske opasnosti Varaždin postaje glavna tvrđava slavonske granice. To je razdoblje bogate graditeljske djelatnosti. Uz drvene domove, grade se crkve, plemićke kurije i palače – i to sve u barkonom stilu. Tada Varaždin dobiva epitet " mali Beč" i do danas ostaje naš najbarokniji grad. 1767. godine carica Marija Terezija osnovala je Hrvatsko kraljevsko vijeće i za njegovo središte odredila Varaždin te on tako postaje glavni grad Kraljevine Hrvatske sa 6.000 stanovnika.

Sjaj i raskoš Varaždina – 1770. 2

Varaždin – mali Beč

Osim održavanja sjednica Hrvatskog kraljevskog vijeća, tih su se godina odžavale raskošne gozbe, bučni plesovi domaćeg plamstva, slavili su se imendani, rođendani, krštenja. Jedan je grof zapisao da su na stolove, za vrijeme gozbe, donosili najfinija jela; torte, kolače, pečenje, paštete, a nazdravljalo se za svačije zdravlje. Jelo se iz porculanskih tanjura srebrnim žlicama i vilicama. Vrsni kuhari dolazili su iz Francuske i pripremali ukusna jela. Preuzvišena gospoda i s gospođe vozili su se u sjajnim kočijama. Gospođe su naručivale skupocjeni nakit i haljine iz Beča po najnovijoj modi. Čak se odlazilo u Beč i Graz na kazališne predstave. Ukratko Varaždin je postao – mali Beč.

Tamna strana sjaja Svaki sudac i nadzornik želio je da mu se govori – uvaženi. Mladići nisu htjeli raditi, nisu imali znanje, htjeli su biti lijepo odjeveni i biti bogati. Žene se nisu htjele brinuti za djecu i kućanstvo. Vrijeme su provodile u razgovorima o kazalištu i plesnjacima. Narod više nije mogao uzdržavati plemstvo i njihov način života. Novaca je bilo sve manje. Svu tu raskoš i sjaj malog Beča prekinuo je 25. travnja 1776. godine katastrofalni požar u kojem je izgorjelo dvije trećine grada, točnije 385 zgrada. Od tada, glavni grad Hrvatske postaje Zagreb.

Stoljeća nakon požara Unatoč tome što je požar uništio gotovo cijeli grad, zahvaljujući marljivim i sposobnim ljudima, Varaždin je za kratko vrijeme bio obnovljen. Grade se nove ulice, naselja, čitaonice, glazbena škola, kazalište, parkovi i obrtničke kuće. Gradi se željeznička pruga, a 1864. godine osnovalo se i prvo hrvatsko vartogasno društvo. Tijekom 19. i 20. stoljeća ponovno jača obrt, tekstilna, prehrambena, drvna i metalurška industrija.

Varaždin danas Varaždin je grad s oko 50 tisuća stanovnika, središte je Varaždinske županije i otprilike sat vremena vožnje udaljen je od glavnog grada Zagreba. Svojom ljepotom, baroknim građevinama i čistim ulicama oduševljava sve koji ga posjete. Ovaj Beč u malom, takav je nadimak dobio upravo zbog svoje arhitekture koja neodoljivo podsjeća na ovaj austrijski grad. Naravno, Varaždin nije tako velik i elitan kao Beč, ali zasigurno će vas upravo njegova veličina i osvojiti jer ćete glavne dijelove i najljepše građevine moći vidjeti u jednom danu. Upravo zbog svoje bogate, burne i zanimljive prošlosti, danas se Varaždin izdvaja od drugih hrvatskih , ali i europskih gradova. Grad je poznat po svojoj kulturno-povijesnoj i spomeničkoj baštini. Varaždin je izgrađen po mjeri svojih građana. Najljepši je i najstariji među srednjoeuropskim gradovima, poznat kao grad baroka, glazbe, cvijeća i djece.

Varaždin – mali Beč

Zaštitni znak Varaždina sigurno je Stari grad, predivna bijela građevina koja je okružena bedemima i stazama za šetnju. Stari grad Varaždin tvrđava je u Varaždinu i jedna od njegovih znamenitosti. Nalazi se na sjeverozapadnom obodu varaždinske gradske jezgre, a danas je u njoj smješten Gradski muzej Varaždin. Okoliš oko nje je uvijek lijepo uređen, pa slobodno uzmite deku i uživajte na suncu, a oko nje nalaze se i klupice. Spominje se još u 12. stoljeću i vjeruje se da je tada bio sjedište varaždinskih župana. Stari Grad možete vidjeti i iznutra gdje se nalazi muzej. U njegove prostore smjestile su se zbirke najstarijeg, kulturnopovijesnog odjela, čije su brojne zbirke i u naše vrijeme izložene u stilskim sobama. Najvrijednije su zbirke cehovskih predmeta, namještaja, povijesnih portreta, oružja, slika, satova, porculana i stakla koje uz mnoge druge predmete svakodnevnog života varaždinskog plemstva i bogatog građanstva posjetitelji i danas mogu vidjeti u 40-ak muzejskih prostorija. Posebno su vrijedne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.

Varaždin – mali Beč

Od građevina, svidjet će vam se Glazbena škola koja je utemeljena davne 1828. godine i jedna je od najstarijih glazbenih škola u ovom dijelu Europe. Nedavno je obnovljenja i dobila je novo ruho ružičasto bijele boje, a okrenuta je i prema novo uređenom Kapucinskom trgu. S druge je strane uloga Škole u glazbenom životu Varaždina i Varaždinske županije iznimno velika. Osim priređivanjem koncerata vlastitih učenika i profesora te udjelom svojih programa na svečanostima povodom raznih proslava u gradu i županiji, Škola dodatno doprinosi glazbenom životu Grada organizacijom koncerata i koncertnih ciklusa. Na glavnome varaždinskom Trgu kralja Tomislava, koji je najpoznatiji pod nazivom Korzo, nalazi se Gradska vijećnica koja je sjedište gradske uprave, odnosno varaždinskog gradonačelnika. Današnji izgled s tornjem, dobila je 1791. godine nakon obnove poslije velikog požara. Na tornju se nalazi sat, a ispod njega pokazivač mjesečevih mijena. U Salonu Gradske vijećnice nalazi se Memorijalna zbirka Miljenka Stančića.

Na Trgu Miljenka Stančića nalazi se palača Sermage koja je vrlo upečatljivog izgleda zbog svoje neobične fasade i oblika, preuređena u stilu rokokoa. U njoj možete razgledati muzejske postave i galeriju slika. Palača Sermage, jedna od najstarijih kuća u gradu Varaždinu, smještena je na rubnom području Varaždina, u njegovu sjeverozapadnom dijelu. Doživjela je brojne obnove i pregradnje i promijenila veći broj vlasnika. Između dva svjetska rata u njoj je stanovalo nekoliko stanara, a nakon Drugoga svjetskog rata grad Varaždin dodjeljuje je Muzeju grada Varaždina za potrebe smještaja galerije slika. Promjene tijekom stoljeća uzrokovane su promjenom vlasnika, načina života i namjene.

Kuća Ritz nalazi se na glavom trgu Korzu i u njoj se nalazi jedna od gradskih kavana. Naziv je odbila prema nekadašnjem vlasniku Ritzu. Na terasi kavane možete uživati u pogledu na grad, točnije nalazi se na sredini između dva trga, pa tako se vidi Korzo i Franjevački trg koji je uvijek posebno uređen cvijećem. Kuća Ritz je jedna od najljepših srednjevjekovnih građevina kontinentalne Hrvatske koje je i ujedno najstarija očuvana građanska kuća u Varaždinu. Na glavnom kamenom nadvratniku se nalazi uklesani natpis s godinom 1540.

Varaždin – mali Beč

Zgradu Hrvatskog narodnog kazališta projektirao je austrijski arhitekt rođen u Beču – Hermann Helmer, koji je inače radio u stilu renesanse, baroka i rokokoa. To je jedino kazalište u Varaždinu. U zgradi se nalazi i Odjel za odrasle gradske knjižnice Metel Ožegović i kafić. Kafić ima terasu na Kazališnom trgu pokraj kazališta na kojem je i fontana okružena klupicama i lijepo uređenim okolišem, a pokraj se nalazi park. U 19. st. predstave su se izvodile na hrvatskom i njemačkom jeziku; njemačko kazalište dominira do potkraj stoljeća i odigralo je vrlo značajnu ulogu u širenju kazališne kulture i u samom nastajanju hrvatskog kazališta.

Županijska palača dominira Franjevačkim trgom, a izgrađena je davne 1772. godine. U njoj rade svi dužnosnici varaždinske županije. Palaču slobodno možete vidjeti i iznutra, a tamo se održavaju i građanska vjenčanja. Na zabatu zgrade nalazi se grb kojeg je 1763. godine odredila kraljica Marija Terezija kao grb Varaždinske županije. Stradala je u požaru 1776. godine. Tijekom vremena doživjela je brojne promjene. U nedavnoj obnovi rekonstruirano joj je barokno pročelje.

U gradu se nalazi mnogo crkava i tri samostana, samostan sestara Uršulinki i samostani Franjevaca i Kapucina. Uršulinke grade 1707. godine skladnu crkvu, a ubrzo otvaraju prvu školu za djevojčice. Najljepši varaždinski toranj, onaj uršulinski, sagrađen je 1726. godine. Crkva je posvećena rođenju Isusovom . Franjevačka crkva sa samostanom je na istoimenom trgu ispred Županijske palače. Crkva ima najviši toranj u gradu 54,5 metara. Posebnu umjetničku atrakciju ove crkve predstavlja propovjedaonica koja je remek djelo manirizma, bogate ornamentike i redom skulptura koje predstavljaju apostole i franjevce. Pokraj samostana se nalazi zgrada u čijem prizemlju je nekadašnja franjevačka apoteka čije svodove je oslikao najpoznatiji barokni slikar u Hrvatskoj, pavlin Ivan Ranger. Ispred Crkve, nalazi se kip Grgura Ninskog kako drži zatvorenu knjigu, dok takav gotovo identičan, ali veći i s otvorenom knjigom nalazi se u Splitu. Grgur u Varaždinu prvotno je bio namijenjen za Split, ali je ispao premali i svoje mjesto pod suncem našao u Varaždinu.

Varaždin – mali Beč

Na Trgu slobode nalazi se Župa sv. Nikole biskupa. Ova crkva je stradala u požaru 1592. godine. Na inicijativu gradskog vijeća odmah se krenulo sa sakupljanjem sredstava za obnovu crkvenog krova koji je prilikom požara najviše stradao, a u akciju su bili uključeni i građani. Zatim na Korzu Župna crkva sv. Nikole, ujedno je sv. Nikola zaštitnik grada Varaždina.

Varaždin – mali Beč

Izvor : http://irenapomper.blogspot.com/2014/05/varazdin-mali-bec-po-svojoj-arhitekturi.html http://www.citytime.hr/varazdin/ http://www.angelfire.com/la/LenaN/varazdin.html http://www.tourism-varazdin.hr/index.php?option=com_k2&view=item&id=1:stari-ghttp://www.tourism-varazdin.hr/index.php? option=com_k2&view=item&id=28&Itemid=12rad&Itemid=13&lang=hr