inPharma br.11, SIJEČANJ/VELJAČA 2011.

DODACI PREHRANI • DIJETETSKI PROIZVODI • KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

STRU»NI »ASOPIS

BR. 11, GOD. 2, SIJE»ANJ/VELJA»A 2011.

ISSN 1847-2591 · BESPLATNI PRIMJERAK

U SREDI©TU

ANTIOKSIDANSI Fitoestrogeni Probiotici i imunitet Antireumatici Glavobolja L-karnitin Bore Dijabetes

NUTRI INSPEKCIJA: Dodaci prehrani s probioticima

»ASOPIS ZA STRU»NU JAVNOST

Uvodnik

SADRÆAJ AKTUALNO

Probiotici i imunitet

2 Poπtovane kolegice, Poπtovani kolege,

U SREDI©TU

Antioksidansi

10

DIJABETES

Samokontrola glukoze u krvi za osobe s dijabetesom tipa 2

17

ANALIZA

Fitoestrogeni - aktivnost i mehanizam djelovanja

20

INFEKCIJE

Gornji diπni putovi - uzroËnici, simptomi i lijeËenje

25

AMINOKISELINE

L-karnitin

30

KOZMETOLOGIJA

Bore - najvidljiviji simptom starenja koæe

34

IZ LJEKARNI»KE PRAKSE

Glavobolje - migrena, cluster i tenzijska glavobolja

Ovaj broj inPharme je, kako Êete i sami vidjeti, otisnut na poveÊanom broju stranica. Drago nam je, jer je i to potvrda da se bavimo upravo onim temama koje Vas zanimaju.

Tako smo Vam u ovom broju pripremili joπ jedan Ëlanak o probioticima, a ponudu u tom segmentu analizirala je i naπa Nutri-inspekcija. Velika tema su i antioksidansi koji se takoer sve viπe traæe u ljekarnama.

Ovim brojem otvaramo i seriju Ëlanaka o dijabetesu, koje prenosimo iz Diabetes Voicea - Ëasopisa Meunarodne dijabetiËke federacije.

Piπemo o aktivnostima i mehanizmima djelovanja fitoestrogena i zanimljive aminokiseline L-karnitina. Vrlo aktualna je tema o infekcijama gornjih diπnih putova, a uvijek zanimljiva tema su bore najvidljiviji simptom starenja.

Nadalje, pacijenti se Ëesto æale na glavobolje, pa donosimo Ëlanak o njima i naËinima njihova lijeËenja, s posebnim naglaskom na biljne i prirodne proizvode. Takoer piπemo i o lokalnim analgeticima kod bolnih miπiÊa i zglobova. »itajte nas i dalje, piπite, komentirajte...

Do sljedeÊeg susreta æelimo Vam puno zdravlja!

39

NUTRI-INSPEKCIJA

Probiotici

44

Dogaaji i najave

47

mr.sc Lea Pollak, urednica

ANTIREUMATICI

Lokalni analgetici kod bolnih miπiÊa i zglobova

48

Kalendar dogaanja

49

Novo u ljekarnama

50

inPharma STRU»NI »ASOPIS • BESPLATNI PRIMJERAK

IzdavaË: Kreativna kancelarija d.o.o., BartoliÊi 19, Zagreb Redakcija i marketing: BartoliÊi 19, Zagreb tel. 01 38 30 789, 38 32 681, faks. 01 38 30 789 e-mail: kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr, info@inpharma.com.hr Glavna urednica: Izvrπni direktor: Lektura: Dizajn i priprema za tisak: Tisak: Naklada:

mr.sc. Lea Pollak Branimir Batinica Ingeborg Paljan, prof.

Kreativna kancelarija d.o.o.

Kerschoffset ZAGREB d.o.o.

6.100 primjeraka

STRU»NI SURADNICI U OVOM BROJU:

Martina BlaπkoviÊ, dipl.ing.

Ines BuhaË, mag.pharm.

Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing Anita GaliÊ, mag.pharm.

Sandra Hrg, dipl.ing.

www.inpharma.com.hr

mr.sc. Jasminka PapiÊ, dipl.ing.

Melita PetroviÊ, mag.pharm. mr.sc Lea Pollak, dipl.ing. dr.sc. Darija VraneπiÊ Bender, dipl.ing. mr.sc. Renata VrsaloviÊ, dr.med.

IzdavaË i redakcija ne preuzimaju odgovornost za miπljenja i podatke koje autori iznose u Ëasopisu, kao ni za podatke koje su tvrtke dostavile za objavu u rubrici “Novo u ljekarnama”. Nije dozvoljeno preuzimanje niti jednog dijela sadræaja bez prethodne suglasnosti IzdavaËa.

www.inpharma.com.hr 1

AKTUALNO AUTORICA »LANKA:

dr.sc. Darija VraneπiÊ Bender, dipl.ing.

Probiotici i imunitet Probiotici nove generacije su izolirani i razvijani u vodeÊim svjetskim laboratorijima, a njihova je uËinkovitost dokazana kliniËkim istraæivanjima. ObiËno sadræe viπe razliËitih sojeva sa specifiËnim uËincima na zdravlje Ëovjeka, a njihova je koncentracija iznimno visoka. astrointestinalni sustav je, nakon respiratornog, svojom povrπinom od 300-400 m2 drugi najveÊi entitet koji povezuje organizam s vanjskim svijetom. S dnevnom konzumacijom od 1,5-2 kg hrane dolazi i opasnost od unosa raznih otrova i patogenih organizama koji, zajedno s velikom koliËinom bezopasnih antigena, “nadziru” crijevni imunoloπki sustav.

Uloga gastrointestinalnog sustava je razgraditi hranu do manjih sastojaka te apsorbirati nutrijente od kojih organizam moæe imati koristi, ali istovremeno i eliminirati tvari koje su potencijalno riziËne za zdravlje. Veliki dio imunoloπkog sustava smjeπten je upravo u stijenkama gastrointestinalnog sustava te u mezenteriËnim limfnim Ëvorovima, a naziva se limfni sustav crijeva (eng. GALT - gut associated lymphoid tissue).

Bakterije gastrointestinalnog sustava neophodne su za njegovu normalnu fizioloπku funkciju, no neke mogu biti i potencijalno patogene. Disbioza se javlja kada je ravnoteæa crijevne bakterijske mikroflore naruπena, odnosno, kada “dobre” i “loπe” bakterije nisu u ravnoteæi πto moæe izazvati metaboliËki ili imunoloπki odgovor domaÊina.1 Zaπtitna mikroflora najËeπÊe je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba Ëiju prehranu odlikuje visoki unos zasiÊenih masnoÊa, crvenog mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata (opisane su karakteristike tzv. zapadnjaËke prehrane).

Tako, primjerice, astronauti nakon povratka na Zemlju imaju znaËajno promijenjenu mikrofloru kod koje su laktobacili u potpunosti eliminirani i u slini i u stolici, dok je koliËina πtetnih enterobakterija poveÊana. Tako naruπena crijevna mikroflora rezultat je kombinacije stresa te prehrane sa smanjenim unosom prehrambenih vlakana, a u danaπnje doba navedena kombinacija je, naæalost, i sastavni dio

G

2 www.inpharma.com.hr

æivotnoga stila velikog broja ljudi. Dodatan unos “dobrih” bakterija, bilo hranom ili suplementima, mogao bi biti od velike koristi za mnoge ljude koji æive takvim “zapadnjaËkim” stilom u gotovo sterilnom okruæenju, πto prema brojnim autoritetima takoer djeluje nepovoljno na naπu mikrofloru.

Zanimljiv je podatak prema kojemu je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta niæi nego πto je bio u kameno doba.

Takva je evolucijska promjena za Ëovjeka veliki nedostatak, s obzirom da bakterije dokazano igraju vaænu ulogu u odræavanju dobroga zdravlja organizma, ukljuËujuÊi stimulaciju imunoloπkog sustava, prevenciju kolonizacije patogenih mikroorganizama te stvaranje nutrijenata za mukozu.

Joπ poËetkom 20. stoljeÊa predloæena je terapija kojom bi se lijeËila neravnoteæa crijevne mikroflore, a ukljuËivala je unos blagotvornih bakterija.

Ruski bakteriolog dr.

Ilja Metchnikoff bio je prvi znanstvenik koji je uoËio pozitivan uËinak bakterija mlijeËne kiseline na ljudsko zdravlje. Ustvrdio je da stanovniπtvo Bugarske ima za to doba nevjerojatno dug æivotni vijek, a taj je fenomen pripisao uËestaloj konzumaciji jogurta i sliËnih proizvoda. Metchnikoff, inaËe asistent glasovitog Louisa Pasteura, smatrao je da patogene bakterije u crijevima polako truju organizam stvarajuÊi toksine, te da

je to moguÊe sprijeËiti unosom fermentiranih mlijeËnih proizvoda koji sadræe bakterije mlijeËne kiseline. Od tada mala grupa znanstvenika i kliniËara gotovo tvrdoglavo

Slika 1

Imenovanje probiotika

ROD

VRSTA

OZNAKA SOJA

Lactobacillus

paracasei

Lpc-37

Pearls Winter™ Zimski probiotik

Pregled probiotiËkih sojeva te doziranje u svrhu jaËanja i potpore imunoloπkog sustava prema EFSA-i (eng. European Food Safety Authority) prikazan je u tablici 1.

Mehanizam djelovanja probiotika na jaËanje imuniteta Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost te utjeËu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imunitet.

Jedan od mehanizama kojim probiotici sudjeluju u modifikaciji crijevne mikroflore ukljuËuje stvaranje mlijeËne kiseline koja smanjuje lokalni pH te stoga inhibira rast bakterija osjetljivih na

“ZapadnjaËka prehrana” Premali unos dobrih bakterija

»injenica da je probavni trakt odgovoran za 70% imuniteta govori o vaænosti uravnoteæene crijevne mikroflore i probave opÊenito.

Pearls Winter+™ - kombinacija probiotskih bakterija i laktoferina je jedinstvena formulacija pripremljna za zaπtitu organizma zimi.

Laktoferin je protein izdvojen iz mlijeka krava kojemu je dokazano djelovanje kao imunoloπkog aktivatora i antioksidansa.

Laktoferin u Pearls Winter+™ kapsulama dolazi u obliku zaπtiÊenog kompleksa Activ Ferrin™, za koji su 4 kliniËka ispitivanja pokazala da je 167 puta aktivniji od nezaπtiÊenog laktoferina. Naime, nezaπtiÊeni laktoferin, kao i probiotske bakterije, osjetljiv je na kiselu sredinu æeluca koja uzrokuje njegovu smanjenu aktivnost u crijevima.

U Pearls™ kapsulama aktivne bakterije i laktoferin zaπtiÊeni su posebnom trostrukom ovojnicom izraenom prema jedinstvenoj japanskoj tehnologiji (True delivery™). Ta tehnologija izrade kapsula garantira da deklarirana koliËina bakterija i laktoferina dospjeva u crijeva aktivna, te tamo iskazuje svoje pozitivno djelovanje. Dokazano je da kombinacija laktoferina i probiotskih bakterija pozitivno utjeËe na rast korisnih crijevnih bakterija te poveÊava antibakterijsku i antiviralnu otpornost organizma.

Dovoljna je samo jedna kapsula na dan. Kapsule se lako gutaju buduÊi da svojim oblikom i veliËinom podsjeÊaju na siÊuπni biser. Upravo zato se ta jedinstvena kapsula i zove - Pearls™.

Pearls Winter+™ dolazi u dvije veliËine pakiranja: 10 kom. i 30 kom. www.inpharma.com.hr 3

SALVEO PROMO

promovira bakterioterapiju. Naæalost, ta nastojanja, zbog nedostatka dokaza, neuvjerljivih i loπe interpretiranih rezultata te razliËitih zakljuËaka koji su bili posljedica nedostatka tada primjenjivanih taksonomskih instrumenata, dosta dugo nisu poluËila znaËajniji uspjeh. No, s razvojem modernih taksonomskih tehnika, identificirano je nekoliko blagotvornih bakterija kojima je dokazano povoljno djelovanje kod stanja kao πto su akutni gastroenteritis, alergije na hranu, atopijski dermatitis, Crohnova bolest, reumatoidni artritis, te kod izloæenosti πtetnim kemikalijama.2 Te korisne bakterije koje nastanjuju intestinalni sustav Ëovjeka, imaju brojne povoljne uËinke na probavni sustav i sustavno zdravlje Ëovjeka, a uz priznanje u vidu znanstvenih dokaza, “dobile” su i zajedniËki naziv - probiotiËke bakterije, odnosno probiotici.3 Probiotici se tradicionalno unose putem fermentiranih mlijeËnih proizvoda, a posljednjih je godina sve uËestalija primjena liofiliziranih oblika u kapsulama.

Slika 2

Bakterije u probavnom sustavu JEDNJAK nema svoju mikrofloru, mikrobi iz hrane i usne πupljine

ÆELUDAC 104 CFU/g Candida albicans Helicobacter pylori Lactobacillus Streptococcus

DVANESNIK 103-104 CFU/g Bacteroides Candida albicans Lactobacillus Streptococcus

JEJUNUM 105-107 CFU/g Bacteroides Candida albicans Lactobacillus Streptococcus

DEBELO CRIJEVO 1010-1011 CFU/g Bacteroides Bacillus Bifidobacterium Clostridium Enterococcus Fusobacterium Peptostreptococcus Ruminococcus Streptococcus

kiseli medij. Nadalje, iako vezivanje bakterija na stanice crijevnog epitela nikada nije pokazano in vivo, vjeruje se da se probiotici natjeËu s patogenim bakterijama za mjesta na stanicama epitela te na taj naËin sprjeËavaju kolonizaciju patogenih bakterijskih vrsta poput B. vulgatus, Clostridium difficile, Clostridium histolyticum, Listeria monocytogenes, Salmonella choleraesuis, Staphylococcus aureus i odreenih vrsta E. Coli.

Pravilna funkcija crijevne barijere takoer se smatra vaænim obrambenim mehanizmom Ëija je svrha odræavanje integriteta epitela, te kao posljedica toga zaπtita organizma od πtetnih vanjskih utjecaja. Ukoliko je barijera oπteÊena, prehrambeni i bakterijski antigeni seæu do submukoze te induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremeÊajima. Rezultati objavljenih studija pokazuju da bi probiotici mogli potaknuti “popravak” oπteÊene crijevne barijere.4 Crijevni imunoloπki sustav prepoznaje crijevne mikroorganizme uz pomoÊ specifiËnih receptora, primjerice TLR receptora (eng. toll like receptors) koji pak prepoznaju molekularne specifiËnosti pojedinih bakterija, primjerice sastojke staniËnih stijenki ili specifiËnosti DNA (CpG-DNA). Aktivacija TLR-a pokreÊe kompleksne unutarstaniËne kaskade te modulira pro- i anti-inflamatornu ekspresiju citokina.5 4 www.inpharma.com.hr

ILEUM 107-108 CFU/g Bacteroides Clostridium Enterobacteriaceae Enterococcus Lactobacillus Veillonella

Slika 3

Vrlo vaæan aspekt imunomodulacije probioticima ukljuËuje regulaciju stvaranja pro- i anti-inflamatornih citokina direktnom interakcijom s imunostanicama. Primjerice, dokazano je da kod zdravih osoba, LGG (Lactobacillus rhamnosus GG) potiËe sintezu anti-inflamatornog interleukina-10 i smanjuje otpuπtanje pro-inflamatornog IFN-g, IL-6 i TNF-a iz T-stanica CD4+ koje su stimulirale intestinalne bakterije.

U jednom istraæivanju, oboljelima od Crohnove bolesti uzet je uzorak upalnog mukoznog tkiva te su na njega kokultivirane bakterije L. bulgaricus LB10 i L. casei DN114001. UoËeno je da su kokultivirane bakterije pomoÊu intraepitelnih limfocita snizile broj TNL-a, koje stvaraju T-stanice CD4+.6 Pretpostavlja se da probiotiËke bakterije stimuliraju i dendritiËke stanice koje stvaraju anti-inflamatorne citokine.

Takvo djelovanje dokazano je za L. reuteri, L. casei i VSL#3 (probiotiËki pripravak koji sadræi 8 sojeva razliËitih probiotika).

Probiotici i imunitet djece7 Manja uËestalost infekcija i smetnji u probavnom sustavu dojene djece djelomiËno moæe biti objaπnjena razlikama u mikroflori dojene djece i djece hranjene dojenaËkim mlijekom.

Djelovanje probiotika u gastrointestinalnom sustavu Probiotik Lactobacilli

Nutrijenti

Lactobacilli

Bifidobacteria ravnoteæa crijevne mkroflore

Neprobavljivi nutrijenti

Epitel

Spoznaje prema kojima bifidobakterije i laktobacili u crijevima πtite od potencijalno patogenih mikroorganizama i tako djeluju kao dio crijevne obrambene barijere, pridonijele su inicijativi za ukljuËivanje probiotika u dojenaËka mlijeka i njihovu primjenu kao dodatka prehrani u najranijoj dobi. Pri tome je utvreno da specifiËne bifidobakterije i laktobacili, primijenjeni peroralno, uspjeπno nastanjuju probavni sustav dojenËadi i male djece.

U nekim sluËajevima, broj bifidobakterija moæe doseÊi vrijednosti sliËne onima dojene djece, a suplementacija bifidobakterijama kod prijevremeno roene djece takoer povoljno modificira crijevnu mikrofloru dojenËadi.

Utjecaj probiotika na zdravlje djece, Ëini se, intrigira sve viπe znanstvenika πirom svijeta. Ispitivanjem uËinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predπkolske djece, ispostavilo se da svakodnevna konzumacija probiotiËkih bakterija u zimsko doba moæe smanjiti pojavu tipiËnih simptoma prehlade kao πto su zaËepljen nos, poviπena temperatura i kaπalj.

Spomenuta studija testirala je utjecaj dvije vrste bakterija, Lactobacillus acidophilusa i Bifidobacterium animalisa, a autori zakljuËuju da najuËinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruæa istovremeni unos oba probiotiËka soja.8

Lactobacilli

Bifidobacteria

a) Prebiotici i probiotici inhibiraju patogene bakterije na razliËitim mjestima, od Helicobactera pylori u mukozi æeluca do salmonele i klostridija u crijevu. b) RazliËiti sastojci utjeËu na brzinu i stupanj probave nutrijenata. c) Na apsorpciju nutrijenata i anti-nutrijenata u æelucu i crijevima utjeËu prisustvo, oblik i aktivnost hranjivih tvari. d) Prebiotici i probiotici modificiraju funkcije barijere u epitelu crijeva. e) RazliËite tvari - od vitamina, minerala, do probiotika u meudjelovanju su s probavnim sustavom, pospjeπuju funkcije stanica crijevnog imunoloπkog sustava i kroz sistemsku komunikaciju djeluju na imunoloπki sustav cijeloga tijela. f) Prebiotici i probiotici moduliraju ekosustav crijevne mikroflore. g) Produkti fermentacije vlakana i neprobavljivih oligosaharida te drugih sastojaka mikroflore, osim πto hrane crijevni epitel, ujedno i poboljπavaju diferencijaciju, sazrijevanje i status stanica debelog crijeva.

Rod, vrsta, soj Nije svejedno koje probiotiËke bakterije uzimamo. UËinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraæivanjima te se stoga rezultati istraæivanja, dobiveni s odreenim sojem, ne mogu primjenjivati na neke druge neistraæene sojeve.

Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o odreenom probiotiku, a takva nomenklatura prihvaÊena je u znanstvenoj zajednici.

Drugim rijeËima, prilikom uzimanja od-

TABLICA 1

reenog soja moæemo znati njegovo “ime i prezime” i provjeriti koliko je znanstvenih studija provedeno u svrhu provjere uËinkovitosti i neπkodljivosti.

Nova generacija probiotika Nakon deset godina komercijalnih sojeva probiotika, doπlo je vrijeme i za novu generaciju probiotika.

O kakvoj se to novosti radi? Temeljem istraæivanja identificirani su odreeni probiotiËki sojevi kojima su dokazani konkret-

ProbiotiËki sojevi i potrebno doziranje u svrhu jaËanja i potpore imunoloπkog sustava

PROBIOTI»KA BAKTERIJA

DOZIRANJE

Bifidobacterium breve I-3425

Barem 1x109 cfu/dan

Bifidobacterium infantis I-3424

Barem 1x109 cfu/dan

Bifidobacterium lactis HNO19 (HOWARU)

Barem 1x109 cfu/dan

Bifidobacterium longum I-3470

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus acidophilus CUL21 NCIMB 30156 Lactobacillus acidophilus CUL 60 NCIMB 30157 Bifibobacterium adolescentis CUL 17 NCIMB 30153 Bifidobacterium lactis (animalis ssp. lactis) CUL 34 NCIMB 30172

Barem 2,4x1010 cfu/dan

Lactobacillus acidophilus Lafti L10 (CBS 116.411)

Barem 1x1010 cfu/dan

Lactobacillus acidophilus NCFM ATCC SD5221

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus helveticus I-1722

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus casei CNCM I-1518 / DN-114 001

Barem 1x1010 cfu/dan Fermentirani mlijeËni proizvodi, svakodnevno, sva populacija

Lactobacillus casei I-3429

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus casei Shirota (LcS)

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus fermentum CECT5716

Barem 109 - 1010 cfu/dan U prahu, pilule, tijekom 3-4 tjedna

Lactobacillus gasseri CECT5714 i Lactobacillus coryniformis CECT5711

Barem 1x108 cfu/dan Fermentirani proizvodi svaki dan tijekom 3-4 tjedna

Lactobacillus gasseri PA 16/8, Bifidobacterium bifidum MF 20/5 i Bifidobacterium longum SP 07/3

Barem 1x107 cfu/dan

Lactobacillus johnsonii La-19/CLbA5 i Bifidobacterium animalis ssp. lactis Bf-6/Bif-6/CB111 (Biogarde®/Bioghurt®/Big arde®/Bighurt®-kulture)

Barem 1x108 cfu/dan

Lactobacillus johnsonii NCC 533 (La1) (Pasteur culture collection CNCM I-1225)

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus paracasei NCC 2461 (ST11) (Pasteur culture collection CNCM I- 2116)

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus paracasei ssp. paracasei CRL-431

Barem 1x1010 cfu/dan

Lactobacillus plantarum Rosell-1012

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus reuteri ATCC 55730

Barem 1x108 cfu/dan

Lactobacillus rhamnosus ATCC53103 (LGG®)

Hranom, barem 1x108 cfu/dan Kapsule, tablete, barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus rhamnosus HN001 AGAL NM97/09514 Barem 1x109 cfu/dan Lactobacillus rhamnosus I-1720

Barem 1x109 cfu/dan U prahu

Streptococcus thermophilus I-3428

Barem 1x109 cfu/dan U prahu

6 www.inpharma.com.hr

ni povoljni uËinci na zdravlje Ëovjeka. Takvi sojevi izolirani su i razvijani u vodeÊim svjetskim laboratorijima, a njihova je uËinkovitost dokazana kliniËkim istraæivanjima.

Probiotici nove generacije obiËno sadræe viπe razliËitih sojeva sa specifiËnim uËincima na zdravlje Ëovjeka, a njihova je koncentracija iznimno visoka - broje se u desetcima milijardi.

Takve mjeπavine sojeva preporuËuju se kod oslabljelog imuniteta djece, odraslih i osobito osoba starije dobi, uz terapiju antibioticima, kod kroniËnih i akutnih proljeva te brojnih drugih poremeÊaja u probavnom sustavu.

Takoer, sve je viπe dokaza koji govore u prilog uzimanju probiotika kod alergijskih manifestacija, ali i intolerancija na hranu, posebice kod intolerancije mlijeka i mlijeËnih proizvoda.

LITERATURA: 1 Bengmark S, Immunonutrition: Role of Biosurfactants, Fiber, and Probiotic Bacteria. Nutrition Vol. 14, Nos. 7/8, 1998 2 Bengmark S, Larsson K, Molin G. Gut mucosa reconditioning with species-specific lactobacilli, surfactants, pseudomucus and fibers- an invited review. Biotechnol Ther 1994-95;5:171 3 FAO/WHO. 2001. Health and nutritional properties of probiotics in food including powder milk with live lactic acid bacteria.

4 Steffen Wohlgemuth, Gunnar Loh,Michael Blaut, Recent developments and perspectives in the investigation of probiotic effects. International Journal of Medical Microbiology 300(2010)3-10 5 Cario, E., Bacterial interactions with cells of the intestinal mucosa:Toll-like receptors and NOD2.

Gut 54, (2005) 1182-1193.

6 Borruel,N., Carol,M., Casellas,F., Antolin,M., deLara, F., Espin,E., Naval,J., Guarner,F., Malagelada,J.R., Increased mucosal tumour necrosis factor alpha production in Crohnís disease can be down regulated ex vivo by probiotic bacteria.Gut 51, (2002) 659-664.

7 Thomas DW, Greer FR; Probiotics and prebiotics in pediatrics. Pediatrics. 2010 126(6):1217-31.

8 Leyer, S, Mubasher, C. Reifer, A.C Probiotic Effects on Cold and Influenza-Like Symptom Incidence and Duration in Children. Pediatrics.

2009, Volume 124: e172-e179.

Autor Ëlanka: Hrvoje Lisak, dr.med.

Salvus d.o.o.

EKSKLUZIVNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER TVRTKE SOLGAR

Antioksidansi zaπtita stanica od oksidativnih oπteÊenja Stres predstavlja stanje prijetnje homeostazi, a oksidativni stres moguÊnost nastanka staniËnih oπteÊenja uzrokovanih poveÊanim stvaranjem slobodnih radikala rema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zdravlje se definira kao stanje potpunog fiziËkog, psihiËkog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao odsustvo bolesti, ili iznemoglost. Odræavanje stalnosti unutraπnjeg okoliπa naziva se homeostaza, a ukljuËuje nadziranje i usklaivanje svih procesa koji odræavaju tu stalnost. Usklaivanje i nadziranje ne odvija se samo putem æivËanog ili endokrinog sustava, veÊ se odvija na svim razinama organizacije organizma - od molekularnog, do organizma u cijelosti.

P

SOLGAR PROMO

Stres i slobodni radikali Negativna povratna sprega najËeπÊi je mehanizam kontrole fizioloπkih i metaboliËkih procesa u organizmu, dok pozitivna povratna sprega, osim u iznimnim sluËajevima, predstavlja patoloπki smjer i dovodi do razvoja circulusa vitiosusa. Stres predstavlja stanje prijetnje homeostazi, a oksidativni stres moguÊnost nastanka staniËnih oπteÊenja uzrokovanih poveÊanim stvaranjem slobodnih radikala. Slobodni radikali su molekule s nesparenim elektronom u vanjskoj ljusci, zbog Ëega imaju visok potencijal vezanja za druge molekule, a Ëime poËinju lanËanu reakciju i stvaranje patoloπkih spojeva koji u konaËnici dovode do destrukcije stanica.

Slobodni radikali mogu nastati: nepotpunom redukcijom kisika (2-4 x 1010 u svakoj stanici na dan, ili 2-4% svih reduciranih molekula kisika u oksidativnoj fosforilaciji), reakcijama kataliziranim enzimima, radiolizom malih molekula (ionizirajuÊe zraËenje), kao meuproizvod metabolizma egzogenih molekula, kao meuproizvod metabolizma endogenih molekula, ili pri aktivaciji trombocita. ©tetno djelovanje slobodnih radikala uzrokuje strukturne promjene na lipidima, proteinima i nukleinskim kiselinama. U lipidima dolazi do lipidne peroksidacije πto za posljedicu ima oπteÊenje staniËne membra8 www.inpharma.com.hr

ne i posljediËno smrt stanice. Kod proteina dolazi do procesa karbonilacije s posljediËnim ubrzanjem katabolizma, skraÊenim poluæivotom molekula u stanici, sniæenom enzimatskom aktivnoπÊu, te promijenjenim antigenskim svojstvima. ©tetno djelovanje slobodnih radikala na DNA moæe dovesti do mutacija i malignih alteracija. Antioksidansi se veæu na takve molekule, neutraliziraju ih i tako Ëine neπkodljivim za organizam.

Antioksidansi Meu najpoznatije i najuËinkovitije antioksidanse spadaju vitamini A, C, E, prirodni karotenoidi, zatim cink, selen, bakar i mangan koji su esencijalni sastojci najsnaænijeg prirodnog antioksidansa superoksiddezmutaze (SOD), pri Ëemu mitohondrijska SOD sadræi mangan, a citoplazmatska bakar i cink.

Karotenoidi imaju povoljan uËinak na zaπtitu stanica, zdravlje koæe, respiratorni sustav, zdravlje oËiju, prostate, te imunoloπki i kardiovaskularni sustav.

Dostupnost N-acetil-cisteina osnovni je regulacijski faktor za sintezu enzima glutation-peroksidaze, najvaænijeg detoksikacijskog mehanizma u jetri. Glutation-peroksidaza pomaæe u izluËivanju niza toksiËnih elemenata iz okoliπa kao πto su teπki metali, pesticidi, hormoni, razni metaboliti koji nastaju tijekom obrade hrane, ili lijekovi.

Alfa lipoiËna kiselina je vitaminima sliËna tvar koja predstavlja univerzalni antioksidans, s obzirom da djeluje obnavljanjem ostalih antioksidansa prije svih glutationa, vitamina C i E, te koenzima Q10.

Izuzetno povoljno djeluje na obnavljanje jetrenih stanica, posebno kod raznih toksiËnih oπteÊenja, te πtiti LDL kolesterol od oksidativnih oπteÊenja.

Antioksidativni uËinak selena moæe sprjeËiti niz poremeÊaja povezanih sa starenjem, npr. bolesti povezane sa staniËnom mutacijom, degenerativne promjene kardiovas-

kularnog sustava, te promjene na zglobovima i oËima, kao i smanjiti upalna stanja, ili imunoloπke deficite. Tako selen pospjeπuje izluËivanje kadmija koji se najËeπÊe unosi puπenjem, ili zagaenim zrakom, te æive.

Od najveÊeg je znaËaja neutralizacija slobodnih radikala uzrokovanih oksidacijom masti, vrlo agresivnih oblika koji uzrokuju oπteÊenja lipida, staniËnih membrana, proteina i DNA. Selen doprinosi stvaranju boljeg HDL/LDL omjera, smanjenoj agregaciji trombocita i smanjenom odlaganju kolesterola u stijenkama krvnih æila Ëime smanjuju rizik od ishemijskih bolesti kardiovaskularnog sustava. OËi spadaju meu najosjetljivija tkiva, jer su izloæene πtetnom djelovanju ne samo endogenih slobodnih radikala, veÊ i egzogenim Ëimbenicima kao πto su UV zrake, ozon, ili druge Ëestice iz zraka, πto dovodi do degenerativnih poremeÊaja kao πto su katarakta ili makularna degeneracija.

EFSA-a je za selen dala pozitivno miπljenje o uËinkovitosti za zaπtitu DNA, proteina i lipida od oksidativnih oπteÊenja, za pravilnu funkciju imunoloπkog sustava, tiroidne ælijezde i spermatogeneze.

U SREDI©TU AUTORICA »LANKA:

Sandra Hrg, dipl.ing.

Antioksidansi Za odræavanje homeostaze, antioksidativni kapaciteti moraju se kontinuirano regenerirati, jer se u suprotnom javlja oksidativni stres πto rezultira patofizioloπkim promjenama. Joπ uvijek nije poznato da li je oksidativni stres uzrok ili posljedica bolesti. ijekom protekla tri desetljeÊa prikupljeno je dovoljno dokaza koji povezuju vitamine, minerale i ostale hranjive tvari sa zaπtitnim uËinkom na zdravlje organizma i na njegovo starenje. Znanstvene spoznaje upuÊuju na to da antioksidansi utjeËu na smanjenje rizika od kroniËnih bolesti, karcinoma i kardiovaskularnih poremeÊaja. Prirodno se javljaju u voÊu i povrÊu te cijelovitim æitaricama koji su i glavni izvor za ljudski organizam.

Organizam se uz pomoÊ vlastitih sustava obrane moæe boriti protiv oksidativnog oπ-

T

10 www.inpharma.com.hr

teÊenja, ali pretjerana izloæenost zagaenom zraku, suncu te prirodni procesi starenja razlog su poveÊanih potreba za antioksidansima.

Prvi moguÊi mehanizmi djelovanja antioksidansa istraæeni su na osnovi pretpostavke da je tvar s antioksidativnim potencijalom ona koja sama po sebi lako oksidira.1 Glavna karakteristika antioksidansa je prevencija oπteÊenja stanica stupanjem u reakciju sa slobodnim radikalima da bi ih stabilizirali i dezaktivirali. Antioksidansi doniraju elektron slobodnim radikalima, pa oni viπe nemaju potrebu napadati stanicu.

Tako se zaustavlja lanËana reakcija oksidacije.

Visoko reaktivne kisikove vrste i slobodni radikali u bioloπkim sustavima potjeËu iz razliËitih izvora. Kada su slobodni radikali kao πto su superoksid-anion, peroksil-radikal, radikal duπiËnog oksida te reaktivne vrste kisika (vodikov peroksid i hipoklorna kiselina) prisutni u viπku, oni mogu oksidirati nukle-

inske kiseline, proteine, lipide te inicirati degenerativne bolesti. Meutim, oni istovremeno pomaæu u metabolizmu oksidirajuÊi ugljikohidrate, masti i bjelanËevine, stvarajuÊi toplinu i energiju. Zato se funkcija sustava antioksidansa ne sastoji u tome da se oksidans u potpunosti ukloni nego ga se dræi na optimalnoj razini.2 Antioksidansi se svrstavaju u dvije velike skupine, ovisno o tome jesu li topivi u vodi ili u mastima. Oni topivi u vodi (askorbinska kiselina) reagiraju s oksidansima u citosolu stanica i krvne plazme, a oni topivi u lipidima (vitamin E, karotenoidi, koenzim Q10) πtite staniËne membrane od peroksidacije lipida. Organizam sadræi sloæenu mreæu antioksidativnih metabolita i enzima koji zajedniËki sprjeËavaju oksidacijsko oπteÊenje staniËnih komponenti, DNA, proteina i lipida.

StaniËna zaπtita od reaktivnih oksidansa u aerobnom metabolizmu organizirana je u tri razine, i to kao prevencija, hvatanje slobodnih radikala i popravak πtete.

Tri najsnaænija enzimska sustava obrane, prisutna u organizmu u πirokom rasponu koncentracija u tjelesnim tekuÊinama i tkivima, su superoksid-dismutaza (SOD), katalaza (CAT) i glutation-peroksidaza (GSHPx).3 Vaænost interakcije izmeu razliËitih antioksidansa je vrlo sloæeno pitanje, jer razliËiti metaboliti i enzimski sustavi imaju sinergistiËno djelovanje i ovisni su jedni o drugima. Djelovanje jednog antioksidansa moæe ovisiti o pravilnoj funkciji ostalih Ëlanova sustava.4 A enzimi (SOD, CAT, GSHPx) ne mogu obavljati svoju funkciju bez prisustva antioksidansa koje unosimo putem hrane.

Oksidativni stres

Vitamin C

Kisik je esencijalan za æivot - sudjeluje u biokemijskim reakcijama staniËnog disanja, omoguÊuje oksidaciju hranjivih tvari te stvaranje energije u obliku energetskih molekula ATP-a. Kisik je ujedno i vrlo reaktivna molekula koja moæe πtetiti organizmu proizvodnjom reaktivnih kisikovih vrsta.5 Slobodni radikali nastaju svake sekunde kao posljedica uobiËajenih biokemijskih procesa, metaboliziranja hrane (endogeni izvori) i putem egzogenih izvora kao πto su dim cigareta, oneËiπÊenje okoliπa, virusi, infekcije, nepravilna prehrana... No, ukoliko doe do njihove prevelike produkcije, naruπena je ravnoteæa oksidans - antioksidans.

Slobodni radikal je molekula kojoj u atomu nedostaje najmanje jedan elektron, pa postaje vrlo nestabilna te u lanËanim reakcijama oduzima elektrone od susjednih molekula koje takoer postaju slobodni radikali. Najπtetniji su superoksid radikal (reaktivni oblik kisika) i hidroksil radikal koji razara graevne elemente DNA, lipide i proteine. Najopasnijim se smatra oπteÊenje bioloπkih struktura DNA, koje uzrokuju mutacije πto za posljedicu ima nepovratnu promjenu genetiËke upute za sintezu proteina. Dolazi do mnogih degenerativnih oboljenja. Oksidacijom lipida u staniËnoj membrani dolazi do poveÊanja propusnosti membrane. Postoji nekoliko mehanizama oksidacije proteina. Oksidansi cijepaju peptidni lanac, pa dolazi do oksidacije aminokiselina (cistein i metionin su najviπe podloæni) uz stvaranje dodatnih reaktivnih vrsta.

Za odræavanje homeostaze postoji potreba za kontinuiranom regeneracijom antioksidativnih kapaciteta, jer se u suprotnom javlja oksidativni stres πto rezultira patofizioloπkim promjenama. Oksidativni stres je stanje prekomjernog stvaranja slobodnih radikala, odnosno gubitak ravnoteæe stvaranja i razgradnje slobodnih radikala. Joπ uvijek nije poznato da li je oksidativni stres uzrok ili posljedica bolesti.

VeÊina stanica u naπem organizmu sposobna je tolerirati blagi oblik neravnoteæe prooksidansa/ antioksidansa ukoliko unosimo dovoljno antioksidacijskih nutrijenata iz hrane. To je potvrda povezanosti adekvatnog odgovora organizma na oksidativni stres i razlog za uvrπtavanje voÊa i povrÊa u svakodnevnu prehranu.

Vitamin C je glavni, u vodi topiv antioksidans. Uz antioksidativna ima i antiaterogena te antikancerogena svojstva, djelujuÊi kao imunomodulator. Vitamin C je elektron-donor te moæe smanjiti aktivnost oksidansa koji reagiraju s tri kategorije biomolekula, tj. s mastima, proteinima i s DNA. Moæe reagirati i s tvarima koje nisu radikali, ali su vrlo reaktivne kao πto je nitrozamin, te ima moguÊnost regenerirati druge antioksidanse kao npr. vitamin E. Tako npr. alfa-tokoferol radikal nastaje interakcijom egzogenih oksidansa i alfa-tokoferola (vitamin E) u membrani lipoproteina niske gustoÊe (LDL). Alfa-tokoferol radikal Êe uz pomoÊ askorbata biti reduciran natrag u alfa-tokoferol.6 Postoji povezanost izmeu unosa askorbinske kiseline i rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, jer ona πtiti LDL kolesterol od oksidativnih oπteÊenja. LDL u interakciji s reaktivnim vrstama kisika rezultira lipidnom peroksidacijom. Jednom formirani lipidni peroksidi mogu u reakciji s kisikom stvoriti visoko reaktivni peroksil radikal. Vitamin C smanjuje migraciju reaktivnih vrsta kisika, te inhibira nastavak lipidne peroksidacije.7 Epidemioloπke studije na muπkarcima i æenama u Finskoj povezale su visok unos vitamina C sa smanjenim rizikom od koronarnih bolesti kod æena, ali ne i muπkaraca.8 Rezultati nedavne studije pokazuju da 3 g smanjuje stvaranje slobodnih radikala i oksidaciju LDL kolesterola kod puπaËa.

Druge studije upuÊuju na zaπtitno djelovanje vitamina C smanjenjem proizvodnje kancerogenih nitrozamina koji nastaju iz nitrita namirnica. Koncentracija vitamina C moæe takoer biti niska kod bolesnika s infarktom miokarda te akutnim pankreatitisom. Meutim, nije jasno da li niska koncentacija vitamina C pridonosi nastanku bolesti, ili je samo povezana sa stanjem uslijed bolesti.

L-askorbinska kiselina πtiti koæu od πtetnog utjecaja sunËevog svjetla, jer neutralizira reaktivne spojeve kisika koji nastaju pod utjecajem UVA i UVB zraka prije nego oπtete stanicu. Jedini je antioksidans koji

stimulira sintezu kolagena. Ubrzava proces oporavka upalnih procesa na koæi povezanih s UV zraËenjem kao πto su dermatoze i fototraume, pa Ëak i kada je primijenjen nakon izlaganja suncu.9 U æeluËanom soku zdravih ispitanika koncentracija vitamina C je oko tri puta veÊa nego u plazmi. Nizak sadræaj u æeluËanom soku imaju bolesnici s gastritisom, inficirani Helicobacterom pylori i oni Ëije je stanje povezano s rakom æeluca. Vitamin C moæe “ugasiti” reaktivne kisikove metabolite u æelucu ili dvanaesniku te sprijeËiti nastanak duπikovih nitrozamina koji su mutageni. Iako visoki unos vitamina C korelira sa smanjenim rizikom od raka æeluca, mehanizam nije joπ do kraja razjaπnjen.10 Dodatna koncentracija æeljeza u plazmi bez askorbinske kiseline rezultira lipidnom peroksidacijom, a askorbinska kiselina inhibira oksidaciju lipida u plazmi optereÊenoj æeljezom.11 Jedna studija istraæila je promjene ukupnog antioksidativnog kapaciteta (TAC) i sadræaja vitamina C tijekom skladiπtenja povrÊa. Mjerenje je provedeno na gornjem dijelu zelenih πparoga (50% bogatiji C vitaminom od donjeg dijela) na dan æetve i tijekom skladiπtenja u PVC vreÊici, na 1°C, za jedan, dva i tri tjedna. Sadræaj vitamina C smanjen je najviπe u prvom tjednu Ëuvanja (40%), a sljedeÊa dva tjedna gubitak je manji. TAC koji je dvostuko viπi u gornjem dijelu biljke, pao je samo 15% nakon tjedan dana, a manje od 10 % nakon drugog tjedna.12 U posljednje vrijeme predmet rasprave je veza izmeu previsokog unosa vitamina C i negativnih efekata. Meutim, to je miπljenje odbijeno na temelju dokaza, jer nema povezanosti viπka unosa askorbinske kiseline s pro-oksidativnim efektima, viπkom apsorpcije æeljeza ili bubreænim kamencima.

Uslijed oksidativnog stresa, razina askorbata u krvi manja je od 45 µmola/l, u odnosu na normalni raspon od 61,4-8 µmola/l.13 StruËnjaci smatraju da ljudi ne konzumiraju dovoljno vitamina C, jer stres, puπenje, opekline i infekcije mogu iscrpiti rezerve askorbinske kiseline u organizmu.

Posebno puπaËi Ëesto imaju niæe prosjeËne

eke studije upuÊuju na zaπtitno djelovanje glutationa u sprjeËavanju komplikacija (upale pluÊa) uzrokovanih virusom gripe. Sinteza enzima glutation-peroksidaze u organizmu uvjetovana je prisustvom koenzima, aminokiseline cisteina koje naπe tijelo crpi iz hrane.30 Stoga se preporuËuje tijekom zimskih mjeseci uvrstiti u prehranu namirnice bogate sumporom kao πto su bijeli i crveni luk, kupus, brokula, oraπasti plodovi i zob.

Potrebe za antioksidansima posebno su izraæene tijekom bolesti i kod intenzivne fiziËke aktivnosti. Naime, potroπnja kisika za vrijeme vjeæbanja poveÊava se 10-20 puta, pa postoji opasnost od naruπavanja zaπtitnog kapaciteta antioksidativnog sustava. No, kod uzimanja antioksidansa u obliku dodataka prehrani potreban je oprez, jer previsok unos moæe biti πtetan.27

N

www.inpharma.com.hr 11

razine vitamina C, pa im se preporuËa viπi svakodnevni unos.

PreporuËeni svakodnevni unos vitamina C je 60 mg/dan. PuπaËima se sugerira i do 125 mg/dan.14

Vitamin E Vitamin E je u masti topiv antioksidans sa znaËajnom sposobnoπÊu zaπtite staniËnih membrana od oπteÊenja reaktivnim vrstama kisika. ©titi ostale vitamine topive u mastima od oπteÊenja. Prirodni je antikoagulant i neophodan je za regeneraciju tkiva. Svi prirodni oblici vitamina E imaju sliËna antioksidativna svojstva, ali organizam preferira alfa-tokoferol.

Kao antioksidans odræava integritet tkiva, πtiti viπestruko nezasiÊene masne kiseline u membranama stanica, πtiti LDL kolesterol od oksidativnog oπteÊenja, πtiti stanice od negativnog utjecaja zagaivaËa iz okoliπa i UV zraka. Prema saznanjima i dosadaπnjim ispitivanjima, Ëini se da djeluje preventivno na pojavu karcinoma, kardiovaskularnih oboljenja, ali i komplikacija dijabetesa.

Vitamin E je ukljuËen u staniËne membrane u kojima uËinkovito inhibira peroksidaciju lipida. Brojne studije pokazuju da suplementacija vitaminom E moæe smanjiti mjeru lipidne peroksidacije kod ispitanika s oksidativnim stresom. Jedna od studija ukljuËila je i osobe s hiperkolesterolemijom i dijabetesom. Meutim, kod zdravih ispitanika koji nisu bili izloæeni oksidativnom stresu nije bilo uËinka vitamina E na markere oksidativnog oπteÊenja.15 Dim cigarete je egzogeni izvor velikog broja reaktivnih vrsta kisika i duπika. U jednom ispitivanju se pokuπalo utvrditi da li oksidativni stres kod puπaËa rezultira bræem in vivo nestanku alfa-tokoferola. Ispitivanje je provedeno meu zdravim nepuπaËima i puπaËima (>10 cigareta/dan) koji nisu primali suplemente vitamina E. Razina alfa-tokoferola bila je 13% niæa kod puπaËa nego nepuπaËa. Osim toga, puπaËi s najniæom koncentracijom askorbinske kiseline u plazmi imali su najbræu stopu smanjenja koncentracije alfa-tokoferola.16 Vitamin E povoljno djeluje na imunitet starijih osoba, te pomaæe u sprjeËavanju makularne degeneracije i katarakte. Kod bolesnika s Alzheimerom odgaa poremeÊaj pamÊenja djelovanjem na oksidativno oπteÊenje nastalo u mozgu.

PreporuËeni svakodnevni unos vitamina E je 15 mg ili 22 IU u obliku alfa-tokoferola.

12 www.inpharma.com.hr

PoveÊan unos viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina zahtijeva adekvatan unos vitamina E, kako bi zaπtitio njihovu strukturu od oπteÊenja. NajËeπÊe preporuËena terapijska doza za odrasle je 400 do 800 IU na dan. Meutim, iz nekih metaanaliza zakljuËeno je da su niske doze pokazale blagotvoran uËinak, a da vitamin E u viπim dozama (400 IU) ima i neæeljene uËinke. O tom pitanju potrebno je provesti detaljnije studije.17

Karotenoidi Beta-karoten, kriptoksantin, alfa-karoten, zeaksantin, lutein i likopen su pigmenti odgovorni za crvenu, naranËastu, æutu i zelenu boju voÊa i povrÊa. Osobe koje u svakodnevnu prehranu ukljuËuju namirnice bogate karotenoidima zdravije su i rjee obolijevaju od kroniËnih bolesti. Naime, razina karotenoida u tkivu sisavaca povezana je s njihovim potencijalnim æivotnim vijekom.

Drugim rijeËima, πto je u tkivu viπe vrsta karotenoida, veÊi je prosjeËni æivotni vijek.

Za razliku od beta-karotena, veÊina karotenoida ne pretvara se u vitamin A. Kako bi se istraæili uËinci poveÊanog unosa voÊa i povrÊa, 112 dobrovoljaca (86% æena) bilo je podvrgnuto ciljanoj prehrani tijekom tri mjeseca. Na poËetku studije te

nakon 4, 8 i 12 tjedana odreivana je razina prehrambenih antioksidansa i biomarkera oksidativnog oπteÊenja lipida i proteina. U usporedbi s referentnom skupinom, pogotovo je unos voÊa nakon 3 mjeseca znaËajno poboljπao plazmatske razine luteina, zeaksantina, likopena, alfa- i betakarotena, retinola i vitamina C. Biomarkeri oksidativnog stresa ostali su nepromijenjeni.

Karotenoidi mogu uslijed djelovanja enzima i izloæenosti svjetlu i kisiku prilikom skladiπtenja izgubiti neka svoja aktivna svojstva. Dehidracija voÊa i povrÊa takoer dovodi do gubitka njihove biloπke aktivnosti. S druge strane, stabilnost karotenoida odræana je zamrzavanjem.

Kombinacija beta-karotena, vitamina C i vitamina E pokazala je poboljπanu funkciju pluÊa kod sportaπa prekomjerno izloæenih zagaenom zraku.18 Karotenoidi πtite i od foto-induciranih oπteÊenja tkiva.

Beta-karoten je prirodni, u masti topiv pigment koji se nalazi uglavnom u biljkama. Prekursor je vitamina A. Njegova apsorpcija i uËinkovitost ovise o njegovu obliku i unosu masti i ulja, a odvija se pasivnom difuzijom u tankom crijevu. Jedna se molekula beta-karotena pomoÊu crijevnih enzima cijepa u dvije molekule vitamina A koji djeluje kao snaæan antioksidans, podræavajuÊi imunoloπki sustav.

Postoje dokazi o pozitivnom utjecaju beta-karotena i luteina na aktivnost antioksidativnih enzima. PoveÊane razine beta-karotena u serumu povezane su sa smanjenim rizikom od srËanih bolesti, raka i katarakte. Beta-karoten pomaæe stimulaciji proizvodnje sluzi u nosu, oËima, pluÊima, grlu i crijevima, te πtiti od virusa djelovanjem na imunoloπki sustav tako πto podræava funkciju bijelih krvnih stanica.

Lutein je æuÊkasti pigment, takoer topiv u mastima. Ima ga u πpinatu, kelju, æumanjku jajeta...

Znanstvene studije dokaza-

le su odnos izmeu unosa luteina i pigmentacije u oku. Naime, lutein prikuplja svjetlosne pigmente i na taj naËin πtiti od toksiËnog djelovanja UV zraËenja i kisika.

Prisutan je u srediπnjem dijelu mreænice, makuli. DjelujuÊi kao filter πtiti makulu oka od potencijalno πtetnog oblika UV zraka, pa se smatra da pomaæe u prevenciji makularne degeneracije.19 Nedavna je studija pokazala da odrasle osobe s visokim unosom luteina imaju 60% manje rizika od makularne degeneracije. Nema preporuke za dnevni unos, ali je koliËina od 6-10 mg/ dan pokazala pozitivan efekt.

Likopen je pigment crvene boje, istaknuti Ëlan karotenoida, topiv u mastima. U veÊoj ga koncentraciji ima u rajËici (bioraspoloæivost likopena je u termiËki obraenoj rajËici Ëetiri puta veÊa nego u sirovoj), lubenici, crvenoj paprici i u mikroorganizmima gdje prikuplja svjetlosne pigmente i πtiti od toksiËnih efekata kisika i zraka. Apsorbirani likopen akumulira se u jetri, nadbubreænoj ælijezdi i testisima.

Istraæivanja pokazuju inverznu korelaciju izmeu konzumacije rajËice i rizika od raka. SpecifiËni dokazi podupiru pomoÊ likopena kod raka prostate. U nedavnoj je studiji 15 muπkaraca dobivalo 30 mg/dan likopena u intervencijskoj skupini, dok je 11 muπkaraca u kontrolnoj skupini slijedilo preporuke 5 serviranja voÊa i povrÊa na dan.

Rezultati su pokazali da je likopen usporio rast raka prostate. Koncentracija likopena u tkivu prostate bila je 47% viπa u intervencijskoj grupi. Istraæivanja u Europi doπla su do statistiËki znaËajnih odnosa izmeu visokog prehrambenog unosa likopena i smanjenog rizika od koronarne bolesti srca. Likopen takoer moæe potaknuti rad imunoloπkog sustava starijih osoba. U preliminarnim pokusima, 15 mg/dan likopena poveÊava prirodne stanice ubojice za gotovo 30% u samo 3 mjeseca. Likopen smanjuje utjecaj oksidativnog optereÊenja i kod infekcije æeluca bakterijom H. pylori.20

Selen Selen je element u tragovima koji sudjeluje u obrani od πtetnog utjecaja reaktivnih metabolita kisika. Sastavni je dio enzima glutation-peroksidaze. Antioksidativni uËin-

ci selena mogu se objasniti i njegovom ulogom u odgaanju oksidacije viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina i u ograniËavanju oksidacije LDL-a Ëime smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Sudjeluje u oËuvanju elastiËnosti tkiva i smanjenju simptoma artritisa. Odgaa makularnu degeneraciju boreÊi se protiv slobodnih radikala koji mogu oπtetiti leÊu oka i makule u srediπtu mreænice.

U sinergiji s vitaminom E, na Ëiju resorpciju utjeËe, potiËe rast i poboljπava funkcije stanica. Oba, i selen i vitamin E, stimuliraju stvaranje antitijela. KliniËka studija u koju je bilo ukljuËeno 1200 osoba koje su dobivale 200 mcg/dan selena na bazi kvasca, pokazale su za 4,5 godina 50% manju stopu smrtnosti od raka u usporedbi s placebo grupom. Visoke razine selena imaju zaπtitni uËinak od karcinoma debelog crijeva i pluÊa.21 VeÊina ljudi ne unosi dovoljno selena putem prehrane, ali su nedostaci u razvijenim zemljama rijetki. Od deficita pate osobe oboljele od AIDS-a.

NaroËito bogat prirodni izvor selena je brazilski oraπËiÊ, zatim tuna, bakalar, πkampi, puretina, piletina, zob, smea riæa, pπeniËne klice, sjemenke suncokreta. Razina selena u hrani ovisi o njegovoj koncentraciji u tlu.

RDA za selen za odraslu osobu je oko 55 mcg/dan, iako mnogi struËnjaci preporuËuju i viπe. Suplementacija selenom najËeπÊe je sigurna, no uzimanje viπe od 900 mcg/ dan moæe biti opasno. Znakovi toksiËnosti su depresija i nervoza.22

Cink Cink je esencijalni mineral potreban za izvrπenje velikog broja metaboliËkih procesa u tijelu. ©titi od UV zraËenja, smanjuje rizik od raka i kardiovaskularnih bolesti. Sva

tkiva sadræe cink, a koncentriran je 5-6 puta viπe u epidermisu nego u dermisu. U obliku dvovalentnih iona pruæa zaπtitu koæe od UV zraka. Bitan je sastavni dio viπe od 300 enzima, ukljuËujuÊi antioksidativne enzime superoksid dismutazu, kojima izravno utjeËe na stabilnost i aktivnost, πtiteÊi njihove strukture od napada slobodnih radikala. Poznata su dva antioksidativna mehanizma cinka.

Cinkovi ioni mogu zamijeniti redoks aktivne molekule na kritiËnim mjestima staniËne membrane i stabilizirati proteine koji inaËe mogu reagirati s vrlo nestabilnim mineralima, osobito bakrom i æeljezom u obliku slobodnih radikala.

Studija objavljena u Journal of Nutrition pokazala je pozitivan uËinak cinka kod æena starih od 22-31 g. koje su uzimale 50 mg/dan æeljeza u obliku suplemenata (æeljezo je sklono oksidaciji u tijelu) tijekom 8 tjedana, a tijekom slijedeÊih 8 tjedana dobivale su, osim æeljeza, i 25 mg/dan cinka u razliËito vrijeme. Tijekom razdoblja kada je bilo ukljuËeno samo æeljezo, zalihe tog minerala su se poveÊale, ali isto tako i razina oksidativnog stresa u organizmu. Tijekom uzimanja kombinacije æeljeza i cinka, razina æeljeza bila je i dalje poveÊana, ali antioksidativno djelovanje cinka pomoglo je u smanjenju negativnih posljedica oksidacije æeljeza.23 Cink se u mozgu nalazi u veÊoj koncentraciji od bilo kojeg drugog minerala. Vjeruje se da djeluje na oËuvanje tzv. moædane barijere Ëija se membrana sastoji od masnih kiselina posebno podloænih oksidativnom oπteÊenju, a time i riziku od degenerativnih promjena (Alzheimerova i Parkinsonova bolest). Nedostatak cinka kod laboratorijskih æivotinja pokazala je znaËajno smanjenu snagu moædane barijere. Tako je deficit cinka kod ljudi povezan s patoloπkim promjenama na mozgu.

Nedostaci cinka nisu uobiËajeni u razvijenim zemljama, meutim pojavljuje se kod trudnica i djece u razvoju. Niska razina cinka ograniËava prijenos æeljeza i vitamina A do ciljnih tkiva. Osiromaπeno tlo, zagaivaËi okoliπa i dijeta bogata ugljikohidratima znatno smanjuju koliËinu cinka u naπem organizmu. PreporuËeni unos je 15 mg/ dan.

Koenzim Q10 Koenzim Q10 pripada skupini tvari koje se nazivaju ubikinoni. Ubikinoni su lipofilne, u vodi netopive tvari ukljuËene u transport elektrona u respiratornom lancu.

Koenzim Q10 fizioloπki je sastojak organizma koji se nesmetano proizvodi (uz potporu folne kiseline, vitamina B6 i B12) u svim tkivima i organima, a naroËito u jetri. UkljuËen je u metabolizam i stvaranje

14 www.inpharma.com.hr

TABLICA 1

Antioksidativni kapacitet svjeæeg povrÊa, æitarica i mahunarki dobiven pomoÊu DPPH metode28

NAMIRNICA

ANTIOKSIDATIVNI KAPACITET TE/100 g

Crveni grah

11459

Groæice

5900

Tru-C Biocomplex™

PπeniËno mekinje

4620

Crveno groæe

1350

Crveni kupus

1000

PπeniËno braπno (rafinirano)

600

Cvijet brokule

500

©pinat

500

Zeleno groæe

400

RajËica

300

Graπak

175

Zeleni kupus

150

• ekstrakt bobica amle (Phyllanthus emblica) iznimno bogat vitaminom C, bioflavonoidima i taninom. Kao sinergiste sadræi rutin, πipak i ekstrakt sjemenki groæa.

• idealan izvor antioksidansa, jaËa imunitet i πtiti krvne æile te ublaæava simptome stresa. Kod sportaπa ubrzava oporavak miπiÊa nakon treninga.

ATP-a. Uglavnom je prisutan u reduciranom obliku. Snaæan je antioksidans koji πtiti lipidnu membranu, proteine i DNA. »esto je bio ukljuËen u studije ispitivanja bolesti krvih æila. Pomaæe oËuvanju vitamina E, te je korisna pomoÊ kod kardiovaskularnih oboljenja.

Sniæenje koncentracije za oko 25% dovodi do poremeÊeja u funkciji organizma. Najviπe su pogoene stanice koje za svoj rad koriste velike koliËine metaboliËke energije - stanice srËanog miπiÊa i pluÊa.

Koenzim Q10 nalazi se prvenstveno u ribi (skuπa, losos, srdela) i goveem mesu te orasima, ali su koncentracije u hrani daleko manje od koliËine koju moæemo dobiti putem dodataka.24 Toplinska obrada (præenje) smanjuje sadræaj koenzima Q10 za 14-32%.

Koenzim Q10 je treÊi najprodavaniji dodatak prehrani u SAD-u. Suplementacija je nuæna kod nekih vrlo rijetkih bolesti

PRIRODNO • ORGANSKO • ZDRAVO

Tru-E Biocomplex™ • jedinstvena, balansirana i zaπtiÊena formula sadræi 100% prirodne izvore svih 8 oblika vitamina E, u omjeru najsliËnijem uravnoteæenoj prehrani • πtiti srce i krvne æile, potiËe stvaranje antitijela i jaËanje imuniteta te pospjeπuje fiziËku izdræljivost

Koenzim Q10 30mg • πtiti srce, podiæe razinu energije i ubrzava oporavak nakon fiziËke aktivnosti • posebno se preporuËuje osobama s kroniËnim umorom i sportaπima

Koenzim Q10 50 mg + vitamin E + selen • kombinacija koja djeluje sinergistiËki te ostvaruje snaæan antioksidativni uËinak • vitamin E olakπava apsorpciju Q10, a esencijalni mikromineral selen Ëesto manjka u uobiËajenoj prehrani • preporuËuje se svim aktivnim osobama, a posebno puπaËima

Koenzim Q10 60 mg + omega-3 • jedinstvena kombinacija visoke doze Q10, vitamina E i omega-3 iz ribljih ulja • povoljno djeluje na snagu srËanog miπiÊa i srËani ritam, na sniæavanje visokog krvnog tlaka i sprjeËavanje nastanka ateroskleroze

www.inpharma.com.hr 15

tel. 01 / 364 44 46 • www.nutrigrupa.com • info@nutrigrupa.com

13

mitohondrija i drugih metaboliËkih poremeÊaja, kada ga organizam nije u stanju proizvesti.

Polifenoli Polifenoli su grupa spojeva u vodi topivih biljnih pigmenata flavonoida, katehina, resveratrola i antocijanidina. Poznato je oko 5000 vrsta flavonoida. Nalaze se u kori voÊa i povrÊa, bobiËastom voÊu, Ëokoladi, vinu, zelenom i crnom Ëaju. Antioksidativni uËinak flavonoida sastoji se u supresiji nastajanja reaktivnih vrsta kisika inhibicijom enzima i keliranjem elemenata u tragovima koji su ukljuËeni u proces nastajanja slobodnih radikala.

Za razliku od vitamina C i E koji πtite samo staniËne membrane, flavonoidi i galokatehini imaju kao antioksidansi i mnoge druge funkcije. No, da bi funkcionirali kao fizioloπki antioksidansi, flavonoidi i galokatehini moraju biti prisutni na pravom mjestu u odreenoj koncentraciji i u pravo vrijeme. Oko 80% flavonoida i katehina apsorbira se u crijevu, a metabolizira u jetri. Gruba slika distribucije flavonoida i katehina na æivotinjskom modelu pokazuje da 2040% ostaje u debelom crijevu, 80-60% ulazi u cirkulaciju i izluËuje se mokraÊom, a pribliæno 3% ulazi u stanice razliËitih organa (uglavnom gastointestinalnog trakta).29 Nova studija upuÊuje na potencijalnu ulogu polifenola u jaËanju imuniteta. NjemaËki znanstvenici su u ispitivanje ukljuËili 98 sudionika koji su imali simptome obiËne prehlade koja je zapoËela u prethodna 24 sata.

Sudionici koji su uzimali napitak bogat polifenolima 2 puta/dan tijekom 10 dana pokazali su znaËajano smanjenje teæine simptoma i opÊeg osjeÊaja bolesti u odnosu na placebo skupinu.25 Piknogenol je flavonoid naen u kori bora, koji se veæe za kolagen i elastin te prevenira njihovo oπteÊenje slobodnim radikalima. Djeluje protuupalno te pomaæe dilataciji krvnih æila. Naeno je da ima jaËe antioksidacijsko djelovanje od vitamina E i C. Zeleni Ëaj sadræi eteriËna ulja, vitamine i minerale, ali primarni sastojak antioksidativnog djelovanja je katehin. Utvrene su njegove brojne antioksidacijske aktivnosti ukljuËujuÊi djelovanje protiv reaktivnih kisikovih vrsta, superoksida, hidroksil radikala.

Djeluje kao inhibitor peroksidacije lipida i oksidacije lipoproteina niske gustoÊe (LDL). Od svih katehina u zelenom Ëaju Ëini se da EGCG (epigalokatehin) posjeduje najsnaænije antioksidativne sposobnosti, pretpostavlja se snaænije od askorbata i glutationa. Katehin i L-theanin mogu poboljπati funkciju T-stanica, a time i jaËanje imunoloπkog sustava. Novija studija na æivotinjskom modelu potvrdila je da EGCG djeluje 16 www.inpharma.com.hr

14

15

17

na smanjenje rizika od razvoja dijabetesa tipa 1. Pretpostavlja se da je konzumacija Ëaja djelovala na oËuvanje funkcionalne BstaniËne mase, te citoprotektivnog uËinka EGCG na stanice guπteraËe.26 Zanimljivo je napomenuti da se visoke razine polifenolnih spojeva iz Ëaja mogu odræati u tkivu uËestalom konzumacijom Ëaja. PreporuËuju se 2 πalice zelenog Ëaja na dan, πto osigurava 240-320 mg polifenola.

ZaËini poput ruæmarina, kadulje, klinËiÊa i cimeta takoer sadræe fenolne grupe spojeva koje pokazuju snaæne antiosidativne sposobnosti.

LITERATURA: Moreau and Dufraisse, (1922) Comptes Rendus des Séances et Mémoires de la Société de Biologie, 86, 321 2 Rhee SG (June 2006). “Cell signaling. H2O2, a necessary evil for cell signaling”. Science (journal) 312 (5782): 1882-3. doi:10.1126/science.1130481 3 Miller RA, Britigan BE (January 1997). “Role of oxidants in microbial pathophysiology”. Clin.

Microbiol. Rev. 10 (1): 1-18.

4 Vertuani S, Angusti A, Manfredini S (2004). “The antioxidants and pro-antioxidants network: an overview”. Curr Pharm Des 10 (14): 1677-94.

5 Davies K (1995). “Oxidative stress: the paradox of aerobic life”. Biochem Soc Symp 61: 1-31.

6 Neuzil J, Thomas SR, Stocker R: Requirement for, promotion, or inhibition by alpha-tocopherol of radical-induced initiation of plasma lipoprotein lipid peroxidation.Free Radic Biol Med22 :57 71,1997 7 Morrow JD: The isoprostanes: their quantification as an index of oxidant stress status in vivo.Drug Metab Rev32 :377 -385,2000 8 Knekt P, Reunanen A, Jarvinen R, Seppanen R, Heliovaara M, Aromaa A: Antioxidant vitamin intake and coronary mortality in a longitudinal population study. Am J Epidemiol 1994 , 139:1180-1189 9 Halliwell and Gutteridge.Arch of Biochem&Biophys, 1990 10 Byers T, Guerrero N: Epidemiologic evidence for vitamin C and vitamin E in cancer prevention.American Journal of Clinical Nutrition62 :1385S -1392S,1995 11 Berger TM, Polidori MC, Dabhag A, Evans PJ, Halliwell B, Marrow JD, Roberts LJ, Frei B: Antioxidant activity of viamin C in iron-over loaded human plasma. J Biol Chem 1992 , 272:15656-15660 12 www.actahort.org/books; Author: T. Rodkiewicz

18

19

20

21

22

1

23 24

25

26

27

28 29

30

Schorah, CJ; Downing, C; Piripitsi, A; Gallivan, L; Al-Hazaa, AH; Sanderson, MJ; Bodenham, A (1996). “Total vitamin C, ascorbic acid, and dehydroascorbic acid concentrations in plasma of critically ill patients.”. The American journal of clinical nutrition 63 (5): 760-5 Svirbely JL, Szent-Gyorgyi A: The chemical nature of vitamin C. Biochem J 1932 , 26865870.

Meagher EA, Barry OP, Lawson JA, Rokach J, FitzGerald GA. Effects of vitamin E on lipid peroxidation in healthy persons. Jama.

2001;285:1178-1182 16 Bruno RS, Rainakrishnan R, Montine TJ, Bray TM, Traber MG. alpha-Tocopherol disappearance is faster in cigarette smokers and is inversely related to their ascorbic acid status.

American Journal Of Clinical Nutrition.

2005;81:95-103 Robertson, J., et al. “A possible role for vitamins C and E in cataract prevention.” Am J Clin Nutr, suppl 53: 346S-51S, 1991.

Tauler, P., et al., “Diet Supplementation with Vitamin E, Vitamin C, and Beta-Carotene Cocktail Enhances Basal Neutrophil Antioxidant Enzymes in Athletes,” Pflgers Archiv: European Journal Of Physiology 443.5-6 (2002) : 791-7.

Malinow MR, Feeney-Burns L, Peterson LH, Klein ML, Neuringer M (August 1980). “Dietrelated macular anomalies in monkeys”. Invest.

Ophthalmol. Vis. Sci. 19 (8): 857-63. PMID 7409981 Seddon JM, Ajani UA, Sperduto RD, et al.

Dietary carotenoids, vitamins A, C, and E, and advanced age-related macular degeneration.

JAMA 1994;272:1413-20.

Reid ME, Duffield-Lillico AJ, Garland L, Turnbull BW, Clark LC, Marshall JR: Selenium supplementation and lung cancer incidence: an update of the nutritional prevention of cancer trial. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev 2002 , 11:1285-1291 Yang GQ, Zhou RH. Further observations on the human maximum safe dietary selenium intake in a seleniferous area of China. J Trace Elem Electrolytes Hlth Dis 1994;8:159-63.

Source: Healthnotes, Inc November 27, 2008 Weber C, Jakobsen TS, Mortensen SA, et al.

Antioxidative effect of dietary coenzyme Q10 in human blood plasma. Int J Vitam Nutr Res 1994;64:311-4.

Source: British Journal of Nutrition Published online ahead of print, doi:10.1017/S000711 4510002047 “Immune-modulating efficacy of a polyphenol-rich beverage on symptoms associated with the common cold: a double-blind, randomised, placebo-controlled, multi-centric clinical study” Authors: K. Schutz, M. Sass, A. de With, H-J. Graubaum, J. Grunwald Source: British Journal of Nutrition, Published online ahead of print, FirstView Articles, doi: 10.1017/S0007114510004824 Baillie, J K; A A R Thompson, J B Irving, M G D Bates, A I Sutherland, W Macnee, S R J Maxwell, D J Webb (2009-03-09). “Oral antioxidant supplementation does not prevent acute mountain sickness: double blind, randomized placebo-controlled trial”. QJM: Monthly Journal of the Association of Physicians 102 (5): 341-8 www.medallionlabs.com Kohri, T., C.C. Conaway, D. Desai, S. Amin & Y. Hara. 1998. Uptake, tissue distribution and excretion of green tea polyphenol EGCG in F344 rats. AACR Meeting, March 1998.

E. Peterhans, Oxidants and antioxidants in viral diseases: disease mechanisms and metabolic regulation. J. Nutr 127 (1997), pp. S962-S965.

DIJABETES AUTOR »LANKA:

Andrew Farmer,

Ëlanak preuzet iz Diabetes Voice, listopad 2009., Vol. 54, Specijalno izdanje, International Diabetes Federation

Samokontrola glukoze u krvi za osobe s dijabetesom tipa dva: potreba za boljim razumijevanjem ijabetes poveÊava rizik od razvoja mnogostrukih zdravstvenih komplikacija. Meutim, taj se rizik moæe znaËajno smanjiti pomnim nadziranjem glukoze (πeÊera) u krvi. Iako je neposredno nadziranje razina glukoze radi prilagodbe razina inzulina sada uobiËajeni dio upravljanja vlastitom boleπÊu osoba s dijabetesom tipa 1, uloga nadgledanja glukoze za osobe s dijabetesom tipa 2 loπije je utemeljena. Tijekom æivota osoba s dijabetesom tipa 2 mijenjaju se razlozi za provoenje samokontrole zbog sve manje sposobnosti proizvodnje endogenog inzulina, sve manje osjetljivosti inzulina te zbog zahtjeva za sve kompleksnijim reæimom medikacije.

Andrew Farmer objaπnjava zaπto bi se potreba za rutinskom samokontrolom glukoze u krvi trebala razmatrati individualno za svaku osobu s dijabetesom tipa 2, tijekom napredovanja tog stanja.

Uspjeh kontrole dijabetesa moæe se prosuditi nadgledanjem HbA1c razina koje blisko odgovaraju prosjeËnim razinama glukoze tijekom ranijih πest do osam tjedana.

Trajno poviπenje razine HbA1c povezano je s poveÊanim rizikom od komplikacija, dok je sniæenje povezano sa smanjenjem rizika.

Meutim, razine HbA1c obiËno se mjere u dvo- do tromjesniËnim intervalima te mogu samo uputiti na opÊenitu potrebu da se pojaËa ili smanji postupak kontrole πeÊera u krvi.

Osim mjerenja HbA1c, potrebne su joπ i druge strategije da bi se osobama s dijabetesom pomoglo kako bi u Ëestim intervalima ocijenile uspjeπnost provedbe samokontrole. Redovito mjerenje glukoze u krvi za mnoge je osobe s dijabetesom kljuËni dio samokontrole. Meutim, pitanja da li koristiti test, koliko Ëesto i kada, te naËin na koji se tumaËe testni rezultati i postupci koji se poduzimaju kao rezultat testiranja bit Êe razliËiti, veÊ prema tipu dijabetesa, stadiju oboljenja i okviru njegova lijeËenja.

Razine glukoze u krvi mogu se mjeriti s velikom toËnoπÊu na uzorcima krvi u laboratoriju, te ruËnim mjeraËima koji omogu-

D

Êuju ugodno, svakodnevno testiranje u kuÊi, na poslu i odmoru. ProsjeËni mjeraË sada je veliËine dlana ruke. Za svako mjerenje koristi se jednokratna plastiËna traka ili kolut. Testne trake mogu biti razliËite od jedne do druge πaræe, a mnogi se mjerni ureaji joπ uvijek moraju kalibrirati, bilo manualno ili pomoÊu elektroniËkog Ëipa.

Ako ljudi zamijete da osobe koje im pruæaju zdravstvene usluge nisu zainteresirane za njihove briæljivo zapisivane rezultate, dovesti Êe u pitanje vrijednost samokontrole.

Noviji mjeraËi smanjili su volumen krvnog uzorka kako bi se smanjila moguÊnost greπke, te mogu upozoriti na netoËne rezultate. VeÊina mjeraËa koji su sada na raspolaganju pokazuju sliËnu preciznost kada je mjeraË ispravno kalibriran i kada se i inaËe ispravno upotrebljava. Cijena svake testne trakice varira izmeu 0,30 USD i 1,00 USD. Neki zdravstveni sustavi nadoknauju troπak testiranja, ali mnoge osobe s dijabetesom same plaÊaju testove.

postojanje bolesti. Neke pak osobe s dijabetesom tipa 2 izvjeπÊuju da im je kratko razdoblje samokontrole πeÊera u krvi bilo od pomoÊi da razumiju viπe o svome oboljenju i o naËinu na koji unos ugljikohidrata i fiziËka aktivnost mogu djelovati na visoke razine πeÊera. Tako Êe vrijednost primjene testiranja πeÊera u krvi vjerojatno biti razliËita za razliËite skupine ljudi.

SMBG (self-management of blood glucose = samokontrola glukoze u krvi) je dakle potrebna za osobe s dijabetesom tipa 2, koji zapoËinju lijeËenje inzulinom - kada se koliËina injiciranog inzulina mora poveÊavati svaka tri ili Ëetiri dana da bi se radi postizanja proporuËenog cilja smanjila razina πeÊera u krvi. Neke od tih osoba neÊe htjeti zapoËeti (ili poveÊavati) doziranje svoje medikacije za sniæenje glukoze u krvi. U takvim okolnostima SMBG moæe biti od koristi da bi se izbjegle duge odgode u postizanju kontrole tijekom nadziranja razina

Za koga je to dobro?

Kod prvog postavljanja dijagnoze, nekim osobama s dijabetesom tipa 2 nije lako prihvatiti Ëinjenicu da imaju dijabetes. MoguÊe je da je kod njih postavljena dijagnoza viπe na osnovu pregleda krvi, nego πto su imali simptome visokih razina πeÊera u krvi, pa stoga nema dodatnih dokaza koji bi ih uvjerili u

Mjerenje glukoze u krvi KljuËni dio samokontrole dijabetesa www.inpharma.com.hr 17

HbA1c u tromjeseËnim intervalima. Neka ispitivanja pruæila su dokaze da bi samokontrola razine glukoze u krvi mogla pomoÊi da oboljeli poveÊaju koliËinu peroralne medikacije potrebne za sniæenje πeÊera u krvi. Meutim, viπe je informacija potrebno o tome tko bi mogao imati najviπe koristi od takvog pristupa, jer se pokazalo da je djelovanje na sveukupnu kontrolu dosada joπ malo.

Neke osobe primjenjuju SMBG da bi se stalno podsjeÊale na svakodnevni uËinak svoga stila æivota, da bi mogle zapaziti poveÊanja πeÊera u krvi kod viπeg unosa ugljikohidrata te sniziti πeÊer u krvi uz poveÊanu tjelesnu aktivnost i koristiti informacije dobivene mjerenjem te poduzeti primjerene preinake svoga æivotnog stila. Meutim, nedostaju podaci da se ta razina motivacije, Ëak i uz optimalnu podrπku, moæe rutinski postiÊi.

Tako alternativni oblici samokontrole mogu nekim ljudima biti atraktivniji da im omoguÊe ispitati uËinkovitost vlastite samokontrole. Opcije ukljuËuju biljeæenje da su lijekovi uzeti kao πto je preporuËeno; odræavanje tjelesne teæine tjednim mjerenjem; biljeπke o unosu hrane; ili koriπtenje pedometra koji broji svakodnevno uËinjene korake. Registriranje napredovanja prema cilju je snaæan naËin da se identificira i upravlja napretkom te pojaËa samomotivacija.

Poticanje bolje upotrebe Mnoge osobe s dijabetesom tipa 2 redovito tijekom godina nadziru svoju glukozu u krvi te stalno biljeæe rezultate u svom mjeraËu, na papiru, ili pak kompjutorski. Meutim, u nekim sluËajevima rezultate ne pregledavaju niti osobe s dijabetesom tipa 2 niti oni koji im pruæaju zdravstvene usluge.

Mnoge nove preporuke o primjeni samokontrole naglasile su potrebu da ona bude popraÊena edukacijom o primjeni rezultata. Meutim, nije sigurno u kojem bi se opsegu moglo poboljπati razumijevanje rezultata testova daljnjom podrπkom ili treningom koje pruæaju osobe zdravstvene struke. Stoga su uËinjeni napori da se razviju i pruæe programi poticaja za ljude s dijabetesom tipa 2 koji nisu lijeËeni inzulinom zato da na najbolji naËin koriste postupak samokontrole razine glukoze.

Pogledajmo podatke Analiziranje rezultata pokusa u kojima su osobe bile nasumiËno podvrgnute razliËitim postupcima lijeËenja predstavlja najbolji naËin da se donese odluka da li bi samokontrola glukoze u krvi mogla biti korisna - iako osobe koje pristanu uÊi u takav pokus ne trebaju biti tipiËne za πiroku po18 www.inpharma.com.hr

Meunarodna dijabetiËka federacija i Diabetes Voice iabetes Voice je Ëasopis koji izlazi 4 puta godiπnje, a izdaje ga Meunarodna dijabetiËka federacija (International Diabetes Federation - IDF). To je organizacija koja okuplja viπe od 200 nacionalnih dijabetiËkih udruga u viπe od 160 zemalja svijeta. IDF predstavlja i zastupa interese sve veÊeg broja oboljelih od dijabetesa u svijetu, ali i osoba s poveÊanim riziËnim faktorima za dijabetes. VodeÊu ulogu u artikulaciji njihovih stavova i interesa na svjetskoj razini IDF ima od 1950. godine.

Diabetes Voice izdaje se na nekoliko svjetskih jezika, a namijenjen je zdravstvenom osoblju (lijeËnicima opÊe prakse, specijalistima, ljekarnicima, nutricionistima, medicinskim sestrama), Ëlanovima dijabetiËkih udruga i organizacija, te svima koji su ukljuËeni u proces brige o bolesnicima i svima koji donose odluke vezane uz razliËite politike prevencije i lijeËenja dijabetesa.

Cilj Ëasopisa je πirenje svijesti o vaænosti prevencije i lijeËenja, a obrauje podruËja skrbi, edukacije, prevencije, istraæivanja, zdravstvenih politika i ekonomija povezanih s dijabetesom, te konkretne teme koje olakπavaju æivot oboljelima.

Detaljnije informacije o IDF-u i razliËitim akcijama koje provodi πirom svijeta, kao i prikaz do sada izdanih brojeva Diabetes Voicea, moæete pronaÊi na www.idf.org.

D

pulaciju onih s dijabetesom tipa 2. Od 2000. godine se nizom nasumiËnih pokusa koji su trajali najmanje πest mjeseci usporeivalo primjenjivanje i neprimjenjivanje postupka samokontrole. Novijom recenzijom tih pokusa zakljuËeno je, za tipove ljudi ukljuËenih u pokuse, da posebnu korist od upotrebe SMBG predstavlja smanjenje HbA1c od 0,2%.

Iako neke osobe izvjeπÊuju da su redovitim testiranjem πeÊera u krvi stekle motivaciju, druge navode svoju frustraciju kada nisu bile u stanju vidjeti smisao rezultata testiranja sluËajnog uzorka.

Meutim, drugi su osvrti postavili moguÊnost da bi metoda samokontrole glukoze u krvi mogla biti od veÊe pomoÊi osobama koje imaju loπije kontrolirani dijabetes. Neka ispitivanja su takoer postavila moguÊnost da optereÊenje provoenja redovitog testiranja glukoze u krvi moæe smanjiti motivaciju za nastavak testiranja te rezultirati smanjenom kvalitetom æivota. Stoga je moguÊe da se rutinska upotreba samokontrole πeÊera u krvi na πiroko prihvaÊa, iako nema mnogo dokaza da je za sve osobe s dijabetesom prihvatljiva u pogledu troπkova.

Neki zakljuËci Jasno je da bi postupak samokontrole glukoze u krvi morao biti raspoloæiv za sve osobe s dijabetesom kako bi se informacije dobivene testiranjem mogle koristiti za aktivnu prilagodbu lijeËenja, poveÊano

znanje o dijabetesu i ocjenu uËinkovitosti plana tretiranja glukoze u krvi. Postupak samokontrole glukoze u krvi moæe imati ulogu kao pomoÊ kod prilagodbe peroralne medikacije za sniæenje πeÊera u krvi i za pruæanje informacija o hipoglikemiji, te kako je izbjeÊi.

Daljnim istraæivanjima moglo bi se utvrditi kako da osobe koje nisu u stanju uËinkovito regulirati svoje stanje na najbolji naËin koriste metodu samokontrole.

Osim toga ta bi metoda mogla biti dio poËetnog ili povremenog programa edukacije dijabetiËara. Meutim, nema dovoljno osnova traæiti od svih osoba s dobro kontroliranim dijabetesom tipa 2 koji se ne lijeËe inzulinom da redovito provode SMBG. LITERATURA: Barnett AH, Krentz AJ, Strojek K, et al. The afficacy of self-monitoring of blood glucose in the management of patients with type 2 diabetes treated with a gliclazide modified release-based regimen. A multicentre, randomized, parallelgrooup, 6-month evaluation (DINAMIC 1 study).

Diabetes Obes Metab 2008; 10: 1239-47 Peel E, Douglas M, Lawton J. Self-monitoring of blood glucose in type 2 diabetes: longitudinal qualitative study of patient’s perspectives. BMJ 2007; 335: 493.

Towfigh A, Romanova M, Weinreb JE, et al. Selfmonitoring of blood glucose levels in patients with type 2 diabetes mellitus not taking insulin: a meta-analysis. Am J Manag Care 2008; 14: 468-75.

Farmer A, Wade A, Gayder E, et al. Impact of self monitoring of blood glucose in the management of patients with non-insulin treated diabetes: open parallel group randomised trial.

BMJ 2007; 335:132.

Kahn R, Anderson JE. Improving Diabetes Care: The Model for Health Care reform. Diabetes Care 2009; 32: 1115-8.

www.inpharma.com.hr 19

ANALIZA AUTORICA »LANKA:

mr.sc. Jasminka PapiÊ, dipl.ing.

Fitoestrogeni aktivost i mehanizam djelovanja Fitoestrogeni su supstancije iz nekoliko razliËitih skupina biljnih tvari koje povezuje bioloπka aktivnost sliËna djelovanju estrogenih hormona itoestrogeni se pojavljuju u viπe od 300 biljaka, a razliËiti su po strukturi i kemizmu djelovanja. U posljednje vrijeme intenzivno se prouËavaju moguÊnosti njihove primjene za bioloπko hormonsko nadomjesno lijeËenje (BHNL) i kod æena i muπkaraca.

Brojna istraæivanja danas potvruju aktivnost i objaπnjavaju mehanizme djelovanja fitoestrogena, iako se stavovi struËnjaka ponekad razmimoilaze u pogledu njihove stvarne djelotvornosti i krajnjih uËinaka.

F

Djelovanje fitoestrogena Pojam fitoestrogena najËeπÊe se povezuje s ublaæavanjem razliËitih æenskih tegoba, posebno onih koji se javljaju u menopauzi.

Zanimanje za biljke takvog djelovanja, u vrijeme sve izraæenijeg povratka prirodi u svim segmentima ljudskog æivota, potpuno je razumljivo i opravdano. Popularnosti njiho-

ve primjene pridonose i statistiËki podaci prema kojima æene koje æive na Istoku u periodu menopauze imaju drugaËije i slabije izraæene tegobe od æena koje æive na Zapadu. Incidencija karcinoma dojke i uterusa kod njih je takoer znaËajno manja. Zasluge tome pripisuju se prvenstveno drugaËijoj prehrani. U prilog tome govori i Ëinjenica da æene Istoka preseljenjem na Zapad i prihvaÊanjem drugaËijeg stila æivota i prehrane, takoer postaju sklone istim tegobama kao i æene na Zapadu.

UobiËajena prehrana Istoka podrazumijeva konzumiranje velikih koliËina povrÊa, soje i sojinih proizvoda, dok na Zapadu prednost imaju proizvodi od æitarica i mesa, uz znatno manje uËeπÊe povrÊa. S nutritivnog glediπta, prehrana Istoka i Zapada bitno se razlikuje po unosu biljnih vlakana, vitamina i minerala te drugih bioloπki aktivnih sastojaka meu kojima su i fitoestrogeni.1 Prema rezultatima studije provedene u

Soja Najbogatiji izvor izoflavona

20 www.inpharma.com.hr

nekoliko europskih zemalja, unos fitoestrogena na starom kontinentu ne prelazi 1mg dnevno, dok je, npr. u Japanu ta koliËina 50 do 100 puta veÊa.

Estrogena aktivnost fitoestrogena Fitoestrogeni ukljuËuju nekoliko skupina supstancija meu kojima su najpoznatiji izoflavonoidi i lignani. U biljkama oni djeluju prvenstveno kao antioksidansi i antimikrobni agensi, dok kod ljudi i æivotinja mogu pokazivati estrogenu ili antiestrogenu aktivnost koja je povezana s njihovom sposobnosti vezivanja na estrogenske receptore. Razlika u smjeru djelovanja ovisi o razini cirkulirajuÊih estrogena u organizmu.

Tako se pri visokim razinama, karakteristiËnim za æene u perimenopauzi ili tijekom reprodukcijskog razdoblja, fitoestrogeni natjeËu za receptorska mjesta i blokiraju aktivnost pravih hormona (smanjuju ukupnu koliËinu estrogena, pa djeluju antiestrogeno), a pri niskim razinama, kao u postmenopauzi, veæu se na slobodne receptore i tako ostvaruju blago hormonalno djelovanje (djeluju estrogeno). Na taj je naËin moguÊe ublaæiti neke tegobe uzrokovane niskom razinom estrogenih hormona. Brojne studije dokazuju stvarnu djelotvornost fitoestrogena u olakπavanju simptoma menopauze. Rezultati takvih ispitivanja provedenih na majmunicama, sugeriraju uËinke sliËne onima postignutim standardnim hormonskim nadomjesnim lijeËenjem.

Kod muπkaraca fitoestrogeni ometaju pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron koji ima vaænu ulogu u nastanku i razvoju benigne hiperplazije prostate. Na taj naËin ujedno djeluju i preventivno na karcinom prostate.2

Izoflavonoidi Izoflavonoidi, najpoznatiji meu fitoestrogenima, Ëine posebnu skupinu u okviru flavonoida, polifenolnih, bioloπki aktivnih spojeva koji se javljaju u svim viπim biljkama.

Prirodno rjeπenje problema menopauze Promjena sa πto manje stresa Menopauza za æenu moæe biti jako stresno razdoblje zbog promjena koje nastaju kao posljedica smanjenja stvaranja hormona estrogena i progesterona u jajnicima. VeÊina æena u klimakteriju ima simptome nedostataka tih hormona: valove vruÊine (valunge), promjene raspoloæenja, poremeÊaje menstrualnog ciklusa, promjene na sustavu spolnih i mokraÊnih organa (urogenitalna atrofija), porast tjelesne teæine, lupanje srca, glavobolje, vrtoglavice, nesanicu, tjeskobu, depresiju, razdraæljivost, osteoporozu i kardiovaskularne bolesti.

Meutim, ne mora biti tako. I klimakterij moæe biti razdoblje kvalitetnog æivota. Osim dobro poznatog lijeËenja hormonskom nadomjesnom terapijom (HNL), æenama su danas dostupni i biljni hormoni.

Tvrtka Specchiasol zahvaljujuÊi najsuvremenijim znanstvenim metodama i kliniËkim ispitivanjima nudi prirodno, sigurno i uËinkovito rjeπenje svih simptoma menopauze - Pausa kapsule.

Pausa kapsule su dijetetski proizvod saËinjen od standardiziranih ekstrakata odabranog ljekovitog bilja u kombinaciji s vitaminima i oligoelementima sinergistiËkog djelovanja.

Ekstrakti soje i crvene djeteline sadræe standardizirane izoflavone koji imaju dokazano fitoestrogeno djelovanje. Fitoestrogeni su prirodne supstancije pronaene u mnogim biljnim vrstama, strukturalno sliËne ljudskim hormonima, ali manje uËinkovite. Uz fitoestrogene su i fitoprogesteroni, jer upotreba samog estrogena nije dovoljna za regulaciju problema vezanih uz menopauzu.

Suhi ekstrakt divljeg jama sadræi standardiziranu koliËinu diosgenina dokazanog fitoprogesteronskog djelovanja koje uspostavlja hormonalnu ravnoteæu i πtiti od nepoæeljnih nuspojava estrogena (valunga, poveÊanja krvnog tlaka, poveÊanja tjelesne teæine, endometrioze, osteoporoze).

Aktivne tvari ekstrakta gloga povoljno djeluju na rad srca (kardioprotektivno djelovanje), reguliraju arterijski protok i brzo ublaæavaju tjeskobu i napadaje vruÊine.

RO.RA. NATURA PROMO

Vitamin B6 (piridoksin) je neophodan za dobru funkciju æivËanih stanica, za endokrini sustav i oËuvanje hormonske ravnoteæe. Kalcij je neophodan za oËuvanje kostiju, a cink odreuje gustoÊu kolagena u koπtanom tkivu te usporava starenje.

Pausa kapsule - sigurna i provjerena kombinacija biljnih sastojaka, vitamina i minerala - na træiπtu je veÊ cijelo desetljeÊe, te je mnogim æenama uËinila æivot lakπim.

Takoer naglaπavamo da poboljπanju kvalitete æivota pridonose i uravnoteæena, raznovrsna prehrana, fiziËka aktivnost i naravno, ne manje vaæno, pozitivno miπljenje!

Helena OrπaniÊ, mag.pharm.

Imaju karakteristiËnu kemijsku strukturu koja ukljuËuje dva benzenska prstena na koja mogu biti vezane dvije ili viπe hidroksilnih skupina. To su heterocikliËki spojevi s razliËitim supstituentima. Fizioloπka aktivnost pojedinih izoflavonoida ovisi o njihovoj kemijskoj strukturi.

Izoflavoni Izoflavoni su dio skupine izoflavonoida.

U biljkama se nalaze u glikozidnom obliku (vezani na molekulu πeÊera). Fermentacijskim procesima i hidrolizom do koje dolazi tijekom probave, iz izoflavonskog glikozida oslobaa se molekula πeÊera, ostavljajuÊi aktivni izoflavonski aglikon. Tu reakciju katalizira beta-glukozidaza, enzim iz bakterija probavnog trakta. Prema nekim istraæivanjima, aglikon se zbog veÊe bioraspoloæivosti bræe apsorbira iz probavnog sustava od njegovog glikozidnog oblika. To se objaπnjava Ëinjenicom da apsorpcija aglikona, za razliku od glikozida, ne ovisi o crijevnoj flori bez Ëijih enzima nije moguÊa biokemijska reakcija oslobaanja aktivnog izoflavona. Kod odraslih osoba intestinalne bakterije omoguÊuju daljnju pretvorbu u specifiËne metabolite: ekvol, O-desmetilangolen, dihidrogenistein i p-etilfenol. Nakon apsorpcije, izoflavoni dospijevaju preko portalne vene u jetru i ostale dijelove organizma. Dio izoflavona moæe direktno prijeÊi u periferni krvotok.

Najbogatiji izvori izoflavona su mahunarke, meu kojima posebno soja.

Izoflavoni soje (Glycine max L. Merr.)

Dva najvaænija sojina izoflavona su genistein i daidzein Ëiji se glikozidni oblici nazivaju genistin i daidzin.

Bioloπki uËinci sojinih izoflavona proizlaze iz njihovog metabolizma koji ovisi o aktivnosti intestinalnih bakterija.2 Tako se npr. daidzein ponekad moæe u crijevima metabolizirati u ekvol, metabolit snaænije estrogene aktivnosti i od samog daidzeina, a ponekad u metabolite sla-

22 www.inpharma.com.hr

bijeg estrogenog uËinka. Sposobnost metaboliËke transformaTrifolium cije izoflavona u najaktivniji pratense metabolit nije uvijek pravilo, pa se prema istraæivanjima Sadræi kumestane kod veÊine zapadne popusliËne lacije (oko 77%) transformaizoflavonima cija daizdeina ne odvija na taj naËin.3 Izoflavoni soje mogu se, poput ostalih fitoestrogena, vezati na estrogenske receptore, oponaπajuÊi pri tome uËinke estrogena u jednim, a antagonizirajuÊi ih u drugim tkivima.4 Brojna istraæivanja danas idu upravo u smjeru otkrivanja selektivne aktivnosti fitoestrogena prema razliËitim vrstama tkiva. RazliËita aktivnost u razliËitim tkivima vrijedno je svojstvo izoflavona koje bi se moglo koristiti u prevenciji i lijeËenju neKumestani kih oboljenja. Tako bi npr. antiestrogeni uËinak u tkivu reproduktivnog sustava pridoKumestani su sliËni izoflavonima, ali imanio smanjenju rizika za nastanak karcinoma ju jaËe estrogeno djelovanje. Dokazano je ovisnog o estrogenu (dojka, uterus, proda kao ni izoflavoni nisu mutageni, ali i jedstata), dok bi estrogena aktivnost u druni i drugi mogu biti tumorski promotori. gim tkivima mogla pomoÊi u oËuvanju guKumestane se najËeπÊe moæe naÊi u: stoÊe kostiju i poboljπanju lipidnog profila • alfalfi, Medicago sativa L. - biljka iz koje u krvi (razina kolesterola). je prvi put izoliran kumestrol10, a u Djelovanje izoflavona soje i njihovih mefitoterapiji se upotrebljava viπe od 1500 tabolita ne ograniËava se samo na njihovu godina; sposobnost vezivanja na estrogenske recep• crvenoj djetelini, Trifolium pratense L. tore. Oni takoer mogu i inhibirati sintezu dodaje se pripravcima za ublaæavanje i aktivnost enzima ukljuËenih u metaboliklimakterijskih tegoba ili spreËavanje zam estrogena, te tako utjecati na promjeæenskih bolesti koje su povezane sa ne u aktivnosti endogenih estrogena i ansmanjenjem estrogenih hormona (npr. drogena.5-7 osteoporoza); NajveÊi broj istraæivanja djelotvornosti • izdancima grahorica.11 sojinih izoflavona usmjeren je prema ispitivanju moguÊnosti njihove primjene kao Djelatna komponenta te skupine izoflasredstava za olakπavanje simptoma menovonoida je kumestrol i 4-metoksikumestrol pauze. Utvreno je da mogu utjecati na (kumestan). Pokusima je utvreno da su kusmanjenje pojavnosti “valunga”, iako ne u mestrol i genistein najdjelotvorniji fitoestakvom obimu kako bi se to oËekivalo. Imatrogeni kada se in vitro usporeuje njihovo ju i blagi utjecaj na kontrolu razine ukupdjelovanje sa 17 beta-estradiolom. nog kolesterola, a takoer pomaæu u oËuvanju koπtane mase. Pretpostavlja se da Lignani konzumiranje izoflavona soje u adolescentskoj dobi moæe smanjiti rizik nastanka karLignani su polifenolni spojevi koji sloæencinoma dojke u kasnijim godinama.8-9 im mehanizmom nastaju iz fenilalanina.

Jedna su od najvaænijih skupina fitoestrogena koja, osim estrogene aktivnosti, posjeduje i antioksidativno djelovanje. Nalaze se uglavnom u sjemenju i æitaricama, Ëesto su vezani uz biljna vlakna, a njihov najbolji izvor su sjemenke lana, Linum usitatissimum L. (0,3%) i sezama, Sesamum indicum L. (0,03%). Djelovanjem bakterija probavnog sustava, lignani prelaze u bioaktivne metabolite koji djeluju sliËno izoflavonima.12 Najpoznatiji lignani lanenog sjemena su sekoizolaricirezinol (SECO) i imatairezinol Sjemenke (MAT) koji uz crijevne bakterije, prelaze u lana bioaktivne oblike: enterodiol i enterolakNajbolji izvor ton. Glavni lignani sezama su: pinorezinol, lignana sezamin i sezamolinol.13 Primjena izoflavonoida nije jednako uËin-

kovita kod svih æena (i muπkaraca). Njihovo djelovanje ovisi o mikroflori i zdravlju crijeva u kojima se transformiraju u svoje aktivne oblike. To je vjerojatno i glavni razlog zbog kojega su rezultati raznih studija priliËno neujednaËeni.

Ostali fitoestrogeni Meu ostalim pripadnicima velike skupine fitoestrogena najprepoznatljiviji su spojevi koje sadræi cimicifuga.

Fitoestrogeni cimicifuge Pripravci na osnovi cimicifuge (Cimicifuga racemosa (L.) Nutt.) su vjerojatno najpopularniji i najpoznatiji meu sredstvima za olakπavanje tegoba menopauze. Ta trenutno najispitivanija biljka iz skupine fitoestrogena porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u ginekologiji se upotrebljava od sredine 18. stoljeÊa kada je i prenesena u Europu.

Kao droga se koristi podanak s korijenom, Ëije najvaænije aktivne sastavnice pripadaju skupini triterpenskih glikozida (aktein, cimigozid, cimicifugozid, racemozid).

Rezultati istraæivanja upuÊuju na djelovanje cimicifugozida na sustav hipotalamushipofiza πto se manifestira uËincima na reproduktivni i nervni sustav. Brojne studije provedene diljem svijeta potvruju uËinkovitost ekstrakta cimicifuge kao alternative hormonskoj terapiji kod neurovegetativnih

i psihiËkih problema povezanih s menopauzom.

Droga sadræi i izoflavone, meu kojima je najvaæniji formononetin koji posjeduje endokrinu aktivnost te se moæe vezati na receptore uterusa, πto je i dokazano pokusima na laboratorijskim πtakorima.

Koriπtenje pripravaka na osnovi cimicifuge povoljno utjeËe i na somatske smetnje (poboljπanje lokalnog vaginalnog nalaza, smanjenje suhoÊe vaginalne sluznice). Njezina primjena se pokazala uËinkovitom kod svih klimakterijskih tegoba, a zabiljeæeno je poboljπanje u vidu blage i postepene regulacije hormonalne ravnoteæe.11 Sastavnice cimicifuge ne utjeËu na produkciju progesterona niti LH razinu, a nemaju niti utjecaj na rast stanica (npr. tumorske stanice dojke). Ne utjeËu na gustoÊu kostiju niti bolesti krvoæilnog sustava, te ne podstiËu rast uterusa niti zadebljanje sluznice maternice.

Upotreba fitoestrogena Fitoestrogeni se primjenjuju u svakoj æivotnoj dobi æene. Kod mlaih osoba imaju ulogu ublaæavanja PMS-a i pomoÊi u regulaciji duæine ciklusa. Na taj naËin smanjuju rizik od razvoja karcinoma dojke u kasnijem æivotu.

Alfalfa Biljka iz koje je prvi put izoliran kumestrol

www.inpharma.com.hr 23

No fitoestrogeni se sve viπe spominju i kao sredstva za olakπavanje muπkih tegoba. Vjeruje se da bi, s obzirom na to da smanjuju nastanak πtetnog dihidrotestosterona, mogli utjecati i na smanjenje opadanja kose i nastanak karcinoma prostate.

Fitoestrogeni se mogu unositi putem hrane ili u obliku dodataka prehrani. O potrebnim koliËinama postoje razliËita miπljenja, ali se za ostvarivanje æeljenih uËinaka najËeπÊe preporuËa dnevni unos od 130160 mg u obliku glikozida (prirodni iz hrane) ili oko 100 mg u obliku aglikona. BuduÊi da svi fitoestrogeni nemaju istu bioraspoloæivost, a time i djelotvornost, korisno je odabrati pripravke koji su standardizirani i koji deklariraju toËnu koliËinu i vrstu pojedinaËnog fitoestrogena.

LITERATURA: 1 Lampe J.,W. Isoflavonoid and lignan phytoestrogens as dietary biomarkers. J Nutr.133, Suppl 3, 2003, 956S-964S. 2 Rowland I., Faughnan M., Hoey L., Wahala K., Williamson G., Cassidy A. Bioavailability of phyto-oestrogens. Br J Nutr., 89 Suppl 1, 2003, S45-58.

3 Setchell K.,D., Brown N.,M., Lydeking-Olsen E. The clinical importance of the metabolite equol-a clue to the effectiveness of soy and its isoflavones. J Nutr.;132(12), 2002, 3577-3584.

4 Wang L.,Q. Mammalian phytoestrogens: enterodiol and enterolactone. J Chromatogr B Analyt Technol Biomed Life Sci.777(1-2), 2002, 289309.

5 Kao Y.,C, Zhou C., Sherman M., Laughton C.,A, Chen S. Molecular basis of the inhibition of human aromatase (estrogen synthetase) by flavone and isoflavone phytoestrogens: A sitedirected mutagenesis study. Environ Health Perspect.106(2), 1998, 85-92.

6 Whitehead S.,A., Cross J.,E., Burden C., Lacey M. Acute and chronic effects of genistein, tyrphostin and lavendustin A on steroid synthesis in luteinized human granulosa cells. Hum Reprod.

17(3), 2002, 589-594.

7 Holzbeierlein J.M, McIntosh J, Thrasher J.B. The role of soy phytoestrogens in prostate cancer.

Curr Opin Urol.15(1), 2005, 17-22.

8 Shu X.,O, Jin F, Dai Q, et al. Soyfood intake during adolescence and subsequent risk of breast cancer among Chinese women. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 10(5), 2001, 83-488.

9 Wu AH, Wan P, Hankin J, Tseng CC, Yu MC, Pike MC. Adolescent and adult soy intake and risk of breast cancer in Asian-Americans. Carcinogenesis. 23(9), 2002, 1491-1496 10 Bickoff E., M., Booth A. N., Lyman R., L., Livingston A., L., Thompson C. ,R., Deeds F. “Coumestrol, a New Estrogen Isolated from Forage Crops”. Scien,e 126, 3280, 1957, 969-970.

11 Leung A,Y, Foster S., Enciclopedia of Comon Natural Ingredients Used in Foods, Drugs and Cosmetics, Second Edition, New York, John Wiley & Sons, 1996 12 Milder I.,E, Arts I., van de Putte B., Venema D.,P., Hollman P.,C. “Lignan contents of Dutch plant foods: a database including lariciresinol, pinoresinol, secoisolariciresinol and matairesinol”. Br. J. Nutr., 93, 3, 2005, 393-402.

13 Rangkadilok N., Pholphana N., Mahidol C., Wongyai W., Saengsooksree K., Sumontha, Satayavivad N., Satayavivad J., Variation of sesamin, sesamolin and tocopherols in sesame (Sesamum indicum L.) seeds and oil products in Thailand . Food Chemistry, 122, 3 2010, 724730.

24 www.inpharma.com.hr

INFEKCIJE AUTORICA »LANKA:

mr.sc. Renata VrsaloviÊ, dr.med.,

specijalist pedijatrije, Klinika za pedijatriju, KliniËka bolnica “Sestre milosrdnice”

Gornji diπni putovi uzroËnici, simptomi i lijeËenje Infektivne bolesti gornjih diπnih putova uobiËajeno su blagog tijeka i dobre prognoze kutne respiratorne infekcije najËeπÊe su zarazne bolesti suvremenog svijeta. Respiratorne infekcije podrazumijevaju infekcije gornjih i donjih diπnih putova - od obiËne prehlade do upale pluÊa. »eπÊe su infekcije gornjega dijela diπnog sustava, koje su u pravilu i mnogo lakπe od infekcija u donjem dijelu.

Virusi uzrokuju veÊinu infekcija gornjih diπnih putova. Meu njima u prvom redu prednjaËe respiratorni virusi slabije virulencije (rinovirusi, koronavirusi, virus influence C, mnogi enterovirusi), a slijede ih neki herpes virusi (herpes simpleks virus, citomegalovirus, Epstein-Barrov virus) s oligosimptomatskom ili atipiËnom slikom bolesti. Kod otpornijih pojedinaca i drugi respiratorni virusi izazivaju upale u gornjim diπnim putovima (adenovirusi, respiratrorni sincicijski virus, virus influence A i B, virusi parainfluence), kao i Mycoplasma pneumonije. Humani metapneumovirus je novije otkriveni uzroËnik infekcija gornjih diπnih puteva. Beta hemolitiËki streptokok grupe A (BHS) uzrokuje 5% do 15% faringitisa. Drugi rijei uzroËnici bakterijskog faringitisa su beta hemolitiËki streptokok grupe C, Corynebacterium diphtheriae, Neisseria gonorrhoeae, Chlamydia pneumoniae, Mycoplasma pneumoniae i Herpes simplex virus. Bakterijske superinfekcije virusne akutne upale uha i sinusa najËeπÊe uzrokuju Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhali. Manje od 10% akutnih traheobronhitisa je uzrokovano s Bordetella pertussis, B. parapertussis, M. Pneumoniae i C. pneumoniae.

Infektivne bolesti gornjih diπnih putova blagog su tijeka i dobre prognoze. Dijagnoza se obiËno postavlja samo na osnovi kliniËkih simptoma i epidemioloπkih podataka kojima se bolest svrstava u neki kliniËki sindrom. ToËna etioloπka dijagnoza vrlo se teπko i vrlo rijetko postavlja. To je neizvedivo zbog brojnosti razliËitih virusnih uzroËnika i drugih objektivnih poteπkoÊa (dugotrajnost postupka, visoki troπkovi, nedostupnost laboratorija), pa se u svakodnevnom radu zadovoljavamo samo kliniËkom dijagnozom. No, kada se sumnja na bakterijsku infekciju koja zahtijeva antibiotsko lijeËenje, kliniËka dijagnoza mora biti potkrijepljena laboratorijskim nalazom.

To posebno dolazi do izraæaja pri sumnji na streptokoknu infekciju ædrijela koju je samo na temelju kliniËkih nalaza teπko razlikovati od nebakterijskih upala. Razlikovanje uzroËnika vaæno je zbog primjene antibiotika. Naime, zbog prevelike potroπnje antibiotika dolazi do razvoja otpornosti bakterija koja je razmjerna upravo njegovoj potroπnji.

Virusne infekcije diπnog sustava su najkontaginoznije bolesti ljudi, jer se πire kapljiËnim putem joπ u fazi latencije bolesti. Virusi se prenose s Ëovjeka na Ëovjeka kapljiËnim putem, ali i izravnim dodirom te posredno preko ruku i predmeta. KapljiËnom putu prijenosa pogoduje i naËin æivota suvremenog Ëovjeka. VeÊina infekcija diπnog sustava javlja se tijekom jeseni i zime zbog slabije otpornosti sluznice, ËeπÊeg i bliæeg meusobnog kontakta ljudi i slabog provjetravanja prostorija.

A

Odrasla osoba u prosjeku oboli 3 do 5 puta godiπnje, djeca ËeπÊe, 4 do 7 puta, a djeca s boravkom u djeËjem vrtiÊu i do 10 puta na godinu. Suprotno narodnoj predaji, hladno vrijeme ne uzrokuje prehladu.

ObiËna prehlada ObiËna je prehlada najËeπÊa od svih virusnih infekcija gornjeg respiratornog trakta. Posebno je Ëesta u hladnijim razdobljima godine kao upravo sada. Uzrokuju je virusi (njih viπe od 200). Vrijeme inkubacije (izmeu zaraze i pojave simptoma) je samo 1-3 dana. Simptomi su hunjavica, kihavica, zaËepljenost nosa i uπiju, te lagana grlobolja. Moæe se javiti i suzenje oËiju. VruÊice nema, a drugi opÊi simptomi obiËno nisu izraæeni. Kod nekih virusa mogu na poËetku bolesti biti izraæeni osjeÊaj umora, bolovi u miπiÊima, glavobolja i tek neznatno poviπena temperatura. Prehlada je najËeπÊe blagog tijeka i uglavnom traje do tjedan dana. Duæe trajanje upozorava na komplikacije (sekundarna bakterijska infekcija) ili se radi o alergiji. Incidencija je osobito velika kod male djece koja i desetak puta na godinu mogu manifestirati simptome prehlade.

LijeËenje je iskljuËivo simptomatsko: odmor i uzimanje dosta Ëaja - osnove su lijeËenja obiËne prehlade. Velike koliËine vitamina C i limunovog soka popularni je naËin lijeËenja Ëija korist nije znanstveno dokazana. Znanstveno je dokazano ljekovito djelovanje pileÊe juhe. Sastojci pileÊe juhe djeluju protuupalno tako πto prijeËe kretanje neutrofila - stanica imunosnog sustava koje sudjeluju u upalnoj reakciji, ubrzavaju prolazak sluzi kroz nos, πto ublaæava zaËepljenost i smanjuje vrijeme koje virusi provode u dodiru sa sluznicom.

www.inpharma.com.hr 25

Dekongestivi (kapi za nos) i antihistaminici mogu imati odreeno djelovanje u olakπavanju simptoma kao πto su curenje iz nosa, crvenilo i suzenje oËiju, meutim dekongestivna sredstva se ne smiju primjenjivati duæe od 5 dana. »esta je uporaba analgetika i antipiretika, ali je dobrobit njihove primjene upitna, osim za obaranje poviπene temperature koja kod obiËne prehlade u pravilu nije ni poviπena. Antibiotici se ne primjenjuju u lijeËenju obiËne prehlade. Koriπtenje antibiotika “za svaki sluËaj” neÊe sprijeËiti sekundarnu bakterijsku infekciju. Svakako se preporuËuje izbjegavanje aktivnog i pasivnog puπenja, jer izloæenost duhanskom dimu dodato iritira diπne puteve.

Febrilni respiratorni katar To je kliniËki sindrom koji oznaËava respiratornu bolest gornjeg dijela diπnog sustava s poviπenom temperaturom i drugim opÊim i respiratornim simptomima, te moguÊim bakterijskim komplikacijama. UzroËnici su razni respiratorni virusi. Najteæe simptome kod male djece uzrokuje respiratorni sincicijski virus, a kod starije djece i odraslih adenovirusi. Teæina bolesti znatno ovisi o vrsti virusnog uzroËnika, ali i o stanju sluznice diπnog sustava te otpornosti organizma. Za razliku od obiËne prehlade, ta je bolest teæa i mogu nastati komplikacije.

U ovaj sindrom ubraja se cijeli niz kliniËkih entiteta kao πto su eksudativni faringitis (virusna angina), akutna respiratorna bolest, faringokonjuktivalna groznica (upala ædrijela i spojnice oka), febrilni krup, bronhitis i bronhiolitis. LijeËenje je samo simptomatsko primjenjuju se sredstva za sniæavanje temperature i ublaæavanje respiratornih simptoma, a antibiotici samo pri pojavi sekundarnih bakterijskih komplikacija.

Gripa (influenca) Gripa je zarazna bolest diπnog sustava, teπkog, ali kratkotrajnog tijeka koju uzrokuje virus gripe.

Uvijek se javlja epidemijski, a povremeno pandemijski (istodobno na nekoliko kontinenata). Epidemioloπke znaËajke influence izravna su posljedica velike nestabilnosti antigena koji su nosioci virulencije virusa. Sklonost varijacijama antigena posebno virusa influence A, ima za posljedicu veÊu infektivnost zbog nedostatka specifiËnih antitijela prema novim antigenim varijantama. NajËeπÊe su epidemije uzrokovane virusom tipa A i javljaju se svake 2-3 godine, a pandemije svakih 10-15 godina. VeÊina epidemija gripe u 20. stoljeÊu bila je uzrkovana virusom influence A. Vjeruje se da se u veÊini epidemija bolest prenosi sa πkolske djece na njihove obitelji. Osobe starije od 65 godina i one s komorbiditetom imaju najveÊi rizik teπke kliniËke slike gripe.

Prenosi se kapljiËnim putem (kihanjem, kaπljem, govorom), a πirenju infekcije pogoduje neotpornost Ëovjeka prema virusu gripe, kratko vrijeme inkubacije (1-2 dana), otpornost virusa i suvremeni naËin æivota.

PoËinje naglo s tzv. opÊim simptomima - poviπena tjelesna temperatura, tresavica, malaksalost, glavobolja i bolovi u miπiÊima, kostima i zglobovima. VruÊica je obiËno 39-40°C i traje 5-7 dana ako nema komplikacija. Uglavnom je izraæena i jaka glavobolja, bezvoljnost, pospanost, odbijanje hrane i tekuÊine. Nakon par dana poËinju simptomi povezani s diπnim sustavom - peËenje u nosu, grlobolja, a ponekad i promuklost te bolovi u prsima. Kaπalj je suh i nadraæajan te se pojaËava kako bolest odmiËe. Javlja se jaka upala oËne spojnice (konjunktivitis) koja se oËituje suzenjem, osjetljivoπÊu oËiju na svjetlo te bolovima u oku - bolesnik ima osjeÊaj kao da mu je u oËima pijesak.

26 www.inpharma.com.hr

Kod bolesnika s influencom Ëesto dolazi do komplikacija, pogotovo kod starijih osoba. NajËeπÊa komplikacija je upala pluÊa uzrokovana istodobnom virusnom i bakterijskom upalom, na koju valja pomisliti kada se pojave ponovni porast temperature, oteæano disanje i gnojni ili krvavi iskaπljaj. Kod djece su sekundarne upale pluÊa znatno rjee nego kod odraslih i starijih osoba. Kod njih su najËeπÊe komplikacije upala uha, upala sinusa i bronhitis.

S influencom se dovodi u vezu i Reyeov sindrom koji se pojavljuje kod djece, a kliniËki se oËituje edemom mozga s teπkim mentalnim poremeÊajem, hepatomegalijom s jakom masnom infiltracijom i degenerativnim promjenama u neuronima, bez znakova upale. Zapaæeno je da se Reyeov sindrom javlja kod djece koja su u toku influence primala acetilsalicilnu kiselinu, pa se danas taj preparat ne preporuËuje u simptomatskoj terapiji djece mlae od 12 godina.

LijeËenje oboljelih od influence najËeπÊe je simptomatsko (mirovanje, dovoljne koliËine tekuÊine, lijekovi koji djeluju protiv bolova, protuupalno i sniæavaju poviπenu temperaturu), a etioloπko lijeËenje u teæim sluËajevima influence, odnosno u riziËnim skupinama provodi se oseltamivirom ili zanamivirom. Svi teæi i komplicirani sluËajevi lijeËe se u bolnici. Vaæno je znati da se lijekovi protiv gripe da bi imali uËinak, moraju primjeniti u πto kraÊem roku, najbolje 24 sata od kontakta s uzroËnikom. Antibiotici su potrebni jedino ako postoji dodatna bakterijska infekcija. Oboljeli bi se, ako je moguÊe, trebali izolirati i suzdræati od druæenja sa zdravim osobama.

Cijepljenjem se moæe sprijeËiti bolest. NajuËinkovitiji naËin zaπtite protiv gripe je cijepljenje. Cijepiti se treba svake sezone (godine). Provodi se jednom dozom cjepiva u miπiÊ nadlaktice, osim kod prethodno necijepljene djece predπkolskog uzrasta koja prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) trebaju primiti dvije doze cjepiva u razmaku od mjesec dana. Dva tjedna nakon primjene cjepiva postiæe se kod cijepljenih osoba zaπtita protiv gripe. Cijepljenje je besplatno za ugroæene skupine stanovniπtva: kroniËne bolesnike, starije od 65 godina, zdravstvene radnike, ali se preporuËa i za ostalo stanovniπtvo.

Angina ili faringitis To je akutni upalni sindrom ædrijela (grla) koji uzrokuju razliËiti mikroorganizmi. BuduÊi da se radi o upali ædrijela i krajnika (tonzila, mandula) upotrebljava se i naziv tonzilofaringitis. Angina se oËituje lokalnom upalom ædrijela koju obiËno prate poviπena temperatura i drugi opÊi simptomi. ObiËno se javlja u hladnijim mjesecima, te najËeπÊe zahvaÊa djecu. Upalu grla znatno ËeπÊe uzrokuju virusi, u prvom redu adenovirusi, respiratorni virusi (RSV, rinovirusi, virusi influence i parainfluence) i enterovirusi (Coxasackie A). OpÊi i lokalni simptomi slabije su izraæeni. Da se radi o virusnoj angini govore nam simptomi kao πto su konjunktivitis, πmrcanje i promuklost, kaπalj te proljev. Nema specifiËnog lijeka, a terapija je simptomatska. Primjenjuju se mirovanje i analgetici - antipiretici. NajËeπÊe je uzrokovana virusima, a od bakterijskih uzroËnika najvaæniji je beta-hemolitiËki streptokok grupe A (BHS-A).

Streptokokna angina To je akutna upala ædrijela uzrokovana beta-hemolitiËkim streptokokom iz grupe A. Djeca obolijevaju mnogo ËeπÊe od odraslih, a najËeπÊe πkolska djeca, i to ËeπÊe u hladnijim mjesecima (zima, rano proljeÊe). Streptokok se od bolesnika ili kliconoπe prenosi kapljiËnim putem te izravnim ili posrednim dodirom. Odrasli bolest nerijetko dobivaju od djece, posebno u obiteljskim kontaktima. Preboljela bolest ne ostavlja trajnu imunost, pa se bolest mo-

æe ponavljati viπe puta. Inkubacija bolesti je kratka, tek 1 do 3 dana, a poËinje vrlo naglo, s poviπenom temperaturom, glavoboljom i umorom te grloboljom s oteæanim gutanjem i crvenim ædrijelom. Za streptokoknu anginu karakteristiËno je i poveÊanje limfnih Ëvorova na vratu.

Sa streptokoknom anginom povezuju se brojne komplikacije.

One su prije bile mnogo ËeπÊe, a danas se uz odgovarajuÊe lijeËenje antibioticima pojavljuju izuzetno rijetko. Meu komplikacije ubrajamo peritonzilitis, peritonzilarni apsces, upalu uha i sinusa koji se pojavljuju u tijeku bolesti, te reumatsku vruÊicu (upala zglobova i srËanog miπiÊa) i glomerulonefritis (upalno oπteÊenje bubrega) koji se pojavljuju nekoliko tjedana iza streptokokne infekcije. Dijagnoza angine se temelji na kliniËkom nalazu, a potvruje se mikrobioloπki, dokazom streptokoka u brisu ædrijela.

Kad god je to moguÊe, sumnju na streptokoknu infekciju treba potvrditi mikrobioloπkim testiranjem kako bi se sprijeËili nepotrebna primjena antibiotika i razvoj rezistencije bakterija u fizioloπkoj mikrobioti pacijenta i njegovog okoliπa.

Vaæno ju je razlikovati od virusnih infekcija gornjeg diπnog sustava, buduÊi da zahtijeva lijeËenje antibiotikom.U lijeËenju streptokokne angine lijek izbora je penicilin, a ako na njega postoji preosjetljivost, primjenjuju se makrolidi ili cefalosporinski antibiotici. Primjenom antibiotika ne skraÊuje se samo tijek bolesti, nego se sprjeËavaju i lijeËe komplikacije, pa se zato streptokokna angina mora lijeËiti antibiotikom tijekom 10 dana (iako simptomi nestaju za 2 do 3 dana).

Simptomatsko lijeËenje Kod svih bolesti diπnog sustava najvaænije je zaπtititi njegovu sluznicu πto podrazumijeva boravak na umjerenoj temperaturi, provjetravanje prostorija, vlaæenje zraka, izbjegavanje izloæenosti duhanskom dimu. Potrebno je uzimati veÊe koliËine tekuÊine (topli napitci) i mirovati.

Kod sekrecije ili zaËepljenosti nosa potrebno je vlaæiti ili ispirati sluznicu nosa fizioloπkom otopinom, ili otopinom morske vode, a mogu se primijeniti i dekongestivi za nos. Vaæno je znati da se dekongestivne kapi za nos ne smiju primjenjivati dulje od 7 dana, jer mogu oπtetiti sluznicu nosa.

U veÊini sluËajeva akutne grlobolje dovoljno je simptomatsko lijeËenje i odmaranje. Prvi lijek izbora u simptomatskoj terapiji je analgoantipiretik paracetamol. U simptomatskoj terapiji se mogu primijeniti i nesteroidni protuupalni lijekovi (eng. non-steroidal anti-inflammatory drugs, NSAID). Acetilsalicilna kiselina (ASK) se moæe primijeniti kod odraslih, ali ne i kod djece mlae od 12 godina. Grgljanje slane vode (1/4 kuhinjske ælice otopljene u 2 dcl vode), Ëaja od kadulje ili antiseptiËne tekuÊine (heksetidin) moæe se preporuËiti odraslim bolesnicima. Bolesnicima se takoer mogu preporuËiti pastile koje sadræe lokalne anestetike i medicinski bomboni s biljnim ekstraktima, s antimikrobnim uËinkom.

Kod febriliteta i bolova primjenjuju se fizikalne mjere antipireze (oblozi, tuπiranje) i antipiretici (paracetamol, ibuprofen, kod odraslih bolesnika i acetilsalicilna kiselina).

Za neproduktivni (suhi) kaπalj primjenjuju se antitusici, sredstva koja smiruju kaπalj, a za produktivni (vlaæni) kaπalj sekretolitici i mukolitici, sredstva koja razrjeuju bronhalnu sluz kako bi se ona mogla iskaπljati.

Kod infekcija respiratornog trakta mogu se primjenjivati i neki od preparata koji djeluju na jaËanje otpornosti organizma. Iako nemaju kliniËki dokazani uËinak, oni kod veÊine osoba smanjuju trajanje bolesti i intenzitet simptoma: C vitamin, razni vitaminsko-mineralni nadomjestci, cink, preparati ehinaceje, propolisa, matiËne mlijeËi i sliËno. Izbor ovisi o dobi i stanju organizma, te o eventualnim kontraindikacijama.

DIJETOTERAPIJA AUTORICA »LANKA:

dr.sc. Darija VraneπiÊ Bender, dipl.ing

Zamjenski obroci i dodaci prehrani u dijetoterapiji debljine lobalna epidemija pretilosti nije zaobiπla ni naπe podneblje. U Hrvatskoj 38,11% osoba ima prekomjernu tjelesnu masu, 20,34% je pretilo, a Ëak 43,52% ima prekomjerne vrijednosti opsega struka, odnosno tzv. abdominalnu pretilost.

Stoga ne treba Ëuditi da su razne dijete za mrπavljenje iznimno popularne u Lijepoj naπoj.

Iako Ëak 5%-tno smanjenje tjelesne mase moæe rezultirati znaËajnim smanjenjem rizika od komorbiditeta, i ovako mali cilj teπko se postiæe u kliniËkoj praksi. Oni rijetki sluËajevi koji uspiju postiÊi znaËajno smanjenje tjelesne mase, a potom tu masu i odræati, najËeπÊe to uspijevaju zahvaljujuÊi kroniËno niskom kalorijskom unosu i znaËajno poveÊanoj razini tjelesne aktivnosti.

Prehrambeni unos smatra se jednom od najbitnijih komponenti u terapiji pretilosti. IroniËno, studije pokazuju da dvije treÊine ispitanika koji pokuπavaju smrπavjeti ne ograniËavaju unos hrane i energije, veÊ se fokusiraju na smanjenje unosa masti, πeÊera, grickalica i koliËine hrane unesene u obroku. Pridræavanje propisanog plana prehrane moæe biti izazov, pa je stoga vrlo vaæan individualni pristup, upotreba strukturiranih planova prehrane s toËno propisanim udjelima makronutrijenata i energije, a ponekad ukljuËujuÊi zamjenske obroke kao i dodatke prehrani s prirodnim aktivnim tvarima koje potiËu gubitak kilograma.

DjelomiËna zamjena obroka moæe biti alternativa ili komplementarna terapijska opcija konvencionalnim hipokalorijskim dijetama kod terapije debljine. Studije su pokazale da zamjene za obrok (u obliku ploËica i tekuÊih zamjenskih obroka) imaju znaËajno mjesto u terapiji debljine, jer je njihova primjena lako razumljiva pacijentima i lakπe je pratiti unos energije i nutrijenata tijekom dana.

G

dostupan i nije ga potrebno provoditi pod lijeËniËkim nadzorom.

Iako se tekuÊi zamjenski obroci mogu koristiti kao jedini izvor prehrane, najËeπÊe se koriste kao djelomiËna zamjena za jedan ili viπe dnevnih obroka u kombinaciji s niskokaloriËnom dijetom. Za uspjeπno prihvaÊanje takvih proizvoda od iznimne je vaænosti dobar okus i moguÊnost odabira razliËitih okusa, a da pritom sastav bude u skladu s dijetnim reæimom.

Studije su pokazale da koriπtenje zamjenskih obroka u svrhu dugoroËne kontrole tjelesne mase moæe biti vrlo korisno. Planovi prehrane koji ukljuËuju zamjenske obroke obiËno su niskokaloriËni - unos kalorija kreÊe se u rasponu od 1000 i 1600 kcal na dan, a jedan do dva dnevna obroka zamjenjuju se s komercijalno dostupnim, niskokaloriËnim pripravkom obogaÊenim vitaminima i mineralima. Pokazalo se da osobe koje slijede niskokaloriËnu dijetu uz zamjenske obroke i usvajanje promjena ponaπanja uspijevaju izgubiti suviπne kilograme. Pritom je glavni adut ovakvog principa dugoroËna uËinkovitost. Nedavno objavljena metaanaliza pokazala je kako je ta prehrambena strategija uËinkovita u postizanju odræivog gubitke tjelesne mase. Na slici je prikazana usporedba skupina koje su tijekom 4 godine bile na redukcijskoj dijeti sa i bez zamjenskih obroka. Osobe koje su koristile zamjenske obroke u dijeti izgubile su prosjeËno 8,4% tjelesne mase, dok je kontrolna skupina na obiËnoj redukcijskoj dijeti izgubila tek 3,2%.

Zamjenski obroci pomaæu pri gubitku tjelesne mase 0

Konvencionalna dijeta

-2 -4

STEVIA VITA PROMO

Zamjenski obroci TekuÊi zamjenski obroci, popularni shakeovi, imaju vaæno mjesto u terapijskim opcijama rjeπavanja problema prekomjerne tjelesne mase i lijeËenja pretilosti. Koncept tekuÊih zamjenskih obroka datira od vremena Ëetrdesetih godina proπloga stoljeÊa kada je skupina fiziologa - pionira od kojih se posebno istiËe Gamble, definirala osnovne nutrijente potrebne za preæivljenje tijekom razdoblja znaËajnih restrikcija u prehrani. Putovanja u svemir pedesetih godina potakla su razvoj cjelovitih tekuÊih obroka. Vodene otopine aminokiselina, minerala, vitamina, ugljikohidrata i masti osiguravale su sve bitne nutrijente za dugoroËno preæivljenje, bez unosa krute hrane. Prototip takvih pripravaka danas se razvio u nekoliko segmenata - enteralne pripravke za prehranu bolesnika, pripravke za specijalne dijete kod metaboliËkih bolesti, a vaæan segment Ëine pripravci za pomoÊ pri kontroli tjelesne mase.

U poËetku su pripravci za gubitak tjelesne mase bili bogati proteinima odnosno aminokiselinama, a sadræavali su minimalne koliËine esencijalnih nutrijenata. Takoer su bili vrlo siromaπni energijom, te su se morali koristiti pod medicinskim nadzorom, jer je gubitak tjelesne mase bio vrlo brz i znaËajan, a nekada i povezan s ozbiljnim nuspojavama. Nadalje, takav intenzivan gubitak tjelesne mase obiËno je slijedilo i jednako brzo ponovno debljanje. Iz tih ranih iskustava rodio se danaπnji moderni koncept zamjenskih obroka koji se koristi za kontrolu tjelesne mase, a koji je sada πiroko 28 www.inpharma.com.hr

-6

gubitak tjelesne mase %

Dijeta sa zamjenskim obrocima -8 -10 -12 -14 0

10

20

30

40

50

mjeseci Izvor: Obes Res 2000; 8: 399-402.

©to kaæe znanost?

Godine 2008. u Ëasopisu Obesity Research & Clinical practice objavljena je randomizirana kontrolirana pilot-studija o utjecaju 30-dnevne dijete sa zamjenskim obrocima na tjelesnu masu. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine. Za obje je skupine lijeËnik obiteljske medicine propisao dijetu od 1200 kcal - jednoj skupini sa zamjenskim obrocima, a drugoj bez njih. Studija je pokazala da prosjeËni odrasli pacijent koji proe kroz prvi motivacijski intervju s lijeËnikom opÊe medicine moæe izgubiti pribliæno 3 kg u mjesec dana koristeÊi zamjenske obroke. Rezultati gubitka tjelesne mase bili su pribliæno jednaki za obje skupine. Autori zakljuËuju kako lijeËnici obiteljske medicine mogu savjetovati svoje pacijente da pokuπaju izgubiti suviπne kilograme uz pomoÊ dijete sa zamjenskim obrocima, πto predstavlja prihvatljivu alternativu “obiËnoj” dijeti.

U Ëasopisu Nutrition 2000. godine je objavljena studija koja je tijekom 5 godina pratila viπe od 5 tisuÊa osoba u ruralnom Wisconsinu. Ispitanici su bili zdravi, ali su imali prekomjernu tjelesnu masu te su primali besplatne proizvode i vagali se dva puta godiπnje. Kontrolna skupina koja je po tjelesnim parametrima odgovarala eksperimentalnoj skupini nije dobivala zamjenske obroke. Nakon pet godina, skupina na dijeti sa zamjenskim ogrocima teæila je prosjeËno 5 kilograma manje nego na poËetku studije, dok je kontrolna skupina teæila Ëak 6,7 kg viπe nego na poËetku. Ovi rezultati jasno ukazuju na potencijal za uspjeπan gubitak tjelesne mase uz pomoÊ zamjenskih obroka.

Uloga dodataka prehrani Zamjenski obroci uklapaju se u svaku vrstu dijete, a obiËno se kombiniraju s dodacima prehrani koji posjeduju specifiËne aktivne tvari ili formulacije razliËitih aktivnih tvari. Takoer, aktivne tvari mogu biti dodane u tzv. energetske ploËice koje predstavljaju idealne meuobroke u posebno krojenim dijetnim planovima prehrane.

Jedan od najpoznatijih dodataka prehrani koji se koristi u svrhu smanjenja tjelesna mase aktivne populacije je dipeptid lkarnitin. Njegova osnovna funkcija u tijelu je da omoguÊuje transport dugolanËanih masnih kiselina koje u stanicama sagorjevaju proizvodeÊi energiju. L-karnitin na taj naËin poveÊava koriπtenje masti kao izvora energije. To sprjeËava stvaranje masti, posebno u srËanom miπiÊu, jetri i skeletnim miπiÊima. L-karnitin smanjuje zdravstvene tegobe uzrokovane loπim metabolizmom masti. Oni koji æele koristiti karnitin trebali bi uzimati najmanje 500 mg i viπe, nekoliko puta na dan. Karnitin je vrlo siguran dodatak prehrani, bez registriranih toksiËnih uËinaka i Ëest je sastojak formula za mrπavljenje.

Druga supstanca koja veÊ viπe godina privlaËi paænju konzumenata i struËnjaka je konjugirana linolna kiselina - CLA. O uËinkovitosti i sigurnosti te supstance svjedoËe brojne kliniËke studije koje su provedene proteklih godina. Meta-analiza (pregled viπe provedenih studija) najkvalitetnijih dosad provedenih studija objavljena u Ëasopisu American Journal of Clinical Nutrition navodi da doza CLA od 3,2 g na dan, u obliku dodatka prehrani tijekom 6 mjeseci, rezultira znaËajnijim smanjenjem udjela tjelesnog masnog tkiva u usporedbi s placebom.

Znaci uspjeha Uspjeπan gubitak tjelesne mase u veÊini sluËajeva nije jednostavan i Ëesto nailazi na prepreke. Meutim, motivirane osobe ne dopuπtaju preprekama da ih udaljavaju od njihovog krajnjeg cilja. Gubitak tjelesne mase nakon kojeg slijedi dulji period odræavanja poæeljne tjelesne mase prvi je znak uspjeha. Mrπavljenje valja provoditi kroz dulji vremenski period, a magiËna formula uspjeha je dugoroËno usvajanje zdravog naËina prehrane i æivota. www.inpharma.com.hr 29

AMINOKISELINE AUTORICA »LANKA:

Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing

L-karnitin L- karnitin se Ëesto promovira kao aminokiselina koja topi masnoÊe i tako olakπava gubljene kilograma. Kakvi su mu stvarni utjecaj i funkcija te kako djeluje?

-karnitin je derivat esencijalnih aminokiselina lizina i metionina. Zaduæen je za transport dugih lanaca masnih kiselina do mitohondrija, i to u stanicama za proces beta-oksidacije, tj. iskoriπtavanje dugolanËanih masnih kiselina kao izvora energije.

Dva su oblika karnitina: L-karnitin - aktivni oblik i D-karnitin - slabo aktivan i toksiËan, sprjeËava sintezu L-karnitina. Ta ”desno” orijentirana molekula nije normalno prisutna u namirnicama i u organizmu, a tijelo ju ne moæe iskoristiti.

L-karnitin se u organizmu sintetizira u jetri (90%) i bubrezima, odakle se transportira u druga tkiva. NajveÊe koncentracije nalaze se u tkivu koje konvertira masne kiseline u energiju, poput miπiÊa skeleta i srËanog miπiÊa. Tijelo odraslog Ëovjeka (oko 75 kg) sadræi oko 19 grama L-karnitina, prvenstveno u miπiÊima (puno manje u jetri).

MajËino mlijeko sadræi oko 11 mg/l, pa se zato dodaje i u hranu za dojenËad i malu djecu.

VeÊina ljudi svakodnevnom prehranom unosi 50-200 mg L-karnitina. Katalizatori i uvjet za njegovu tvorbu su prisustvo æeljeza te vitamina C, B6 i niacina.

L-karnitin sluæi kao nosaË za transport masnih kiselina preko membrane u unutraπnjost mitohondrija gdje se odvija izgaranje masnih kiselina koje potom sluæe kao izvor energije. Na taj naËin moæe pridonijeti procesu mrπavljenja gubitkom masti, ali ne potiËe pojaËano troπenje masnog tkiva. Ako nema dovoljno karnitina, masti se ne iskoriπtavaju za stvaranje energije nego se pojaËano taloæe u miπiÊima i masnom tkivu. Posljedica su slabost miπiÊa i osjeÊaj opÊe slabosti.

L

30 www.inpharma.com.hr

SLIKA 1

L-karnitin

OH 3 H3C CH + N H3C

SLIKA 2

Acetil-L-karnitin

O COO-

Beta-oksidacija

Prvi korak u iskoriπtavanju triglicerida kao izvora energije je njihova hidroliza na masne kiseline i glicerol koji se zatim prenose do aktivnih tkiva gdje se oksidiraju da bi dali energiju. Kada glicerol ue u aktivno tkivo, on se djelovanjem staniËnih enzima pretvara u glicerol-3-fosfat, spoj koji ulazi u glikolitiËki put razgradnje glukoze i tako daje energiju. Masne kiseline se prvo moraju razgraditi, a zatim oksidirati. Taj proces odvija se samo u mitohondrijima. Do njih se masne kiseline prenose pomoÊu prijenosnika - karnitina. Kada uu u mitohondrij, odvajaju se od njega i zatim razgrauju postupnim oslobaanjem odsjeËaka od dva ugljikova atoma u obliku acetil-koenzima A (acetil-CoA). Taj proces razgradnje masnih kiselina zove se beta-oksidacija, a ponavlja se dok se cijeli lanac masne kiseline ne razgradi u niz molekula acetil-koenzima A. Za svaku molekulu acetil-koenzima A koja se odvoji od masne kiseline, oslobode se ukupno 4 atoma vodika koji se oksidiraju u mitohondrijima i pritom nastaju velike koliËine energije.

Acetil-L-karnitin je derivat L-karnitina koji se s pomoÊu enzima acetil-L-karnitin-transferaze sintetizira u mozgu i jetri. U procesu oksidacije masnih kiselina sudjeluje u transportu koenzima u mitohondrije. Njegova je funkcija proizvodnja acetil-kolina (prijenos signala kroz æivËane stanice) te smanjenje koliËine kortizola u krvi Ëime sprjeËava propadanje tkiva. Takoer, preko nekih meumehanizama utjeËe na poviπenje razine testosterona, a prema nekim istraæivanjima i na poviπenje razine hormona rasta. Pridonosi i boljem raspoloæenju i koncentraCrveno ciji. meso Hrana biljnog podrijetla oskudan je izGlavni izvor vor L-karnitina. BogaL-karnitina u prehrani

+

N

O

O O-

ti izvori su meso i mlijeËni proizvodi. Npr. mrkva ima oko 0,5 mg/100 g L-karnitina, a crveno meso oko 145 mg/100 g. Iako je glavni izvor L-karnitina u prehrani crveno meso (naroËito govedina i janjetina) Ëak i vegetarijanci mogu sintetizirati koliËine dovoljne da uz dostatnu koliËinu aminokiselina lizina i metionina, te æeljeza, vitamina C, B6 i niacina sprjeËe insuficijenciju s teæim posljedicama.

Nedostaci L-karnitina Nedostatak L-karnitina koji bi se mogao prepoznati nekim opÊim simptomima rijetka je pojava. Najteæi oblik - sistematski nedostatak Ëesto je genetske prirode i moæe se utvrditi prema niskoj razini u serumu.

PoveÊan gubitak L-karnitina moguÊ je kod bolesnika na hemodijalizi, a Ëest nedostatak uoËen je kod prerano roene djece hranjene mlijekom na bazi soje, bez dodatka L-karnitina.

Prvi znaci nedostatka Ëesto su miπiÊna slabost i hipoglikemija.

Simptomi deficita su: • slabi miπiÊni tonus i koordinacija • kroniËno poviπena tjelesna temperatura • poteπkoÊe u hranjenju • gubitak na teæini i/ili slabo napredovanje • letargija i neobiËna slabost • tvrdokorne i uËestale infekcije • simptomi nalik gripi.

Funkcije L-karnitina: • usporava proces starenja tako πto dovodi odgovarajuÊe koliËine energije u stanicu. Svaka stanica u tijelu bit Êe zdravija ako joj je dostupna optimalna koliËina energije; • smanjuje koliËinu triglicerida i poveÊava koliËinu visokozasiÊenog kolesterola, πto prevenira srËane bolesti; • moæe pomoÊi pri gubitku tjelesne teæi-

ne, posebno u kombinaciji s redukcijskom dijetom s niæim udjelom kalorija iz ugljikohidrata, πto bi trebalo dodatno potkrijepiti istraæivanjima; • neradikalno prilagoava razinu energije u tijelu, bez posljedica koje nastaju koriπtenjem nekih drugih visoko koncentriranih suplemenata. ©titi tkiva od oπteÊenja u sluËaju pomanjkanja kisika; • transportira energiju u stanice, pa pomaæe njihovoj brzoj obnovi u sluËaju bolesti ili oπteÊenja uzrokovanih intenzivnim treningom, te jaËa opÊi imunitet tijela; • posebno je dobar za srce, jer pomaæe u sprjeËavanju srËane aritmije, a acetil-Lkarnitin je posebno koristan za æivËani sustav i mozak, pa pomaæe i u prevenciji Alzheimerove bolesti; • pridonosi boljem raspoloæenju i koncentraciji; • dokazano pomaæe odræanju razine imunoloπkih stanica CD4 (leukocita) kod oboljelih od virusa.

NajveÊi broj pojedinaËnih znanstvenih radova odnosi se na koriπtenje L-karnitina kod vrlo aktivnih sportaπa - natjecatelja.

Ne bez razloga. Premda se L-karnitin u jetri sintetizira iz aminokiselina lizina i metionina, dogaa se da taj proces pretvaranja zakaæe, osobito kad se njegova potroπnja poveÊa forsiranim treningom. U izgradnji L-karnitina (beta-hidroksi-gama-trimetilamonij butirata) pored navedenih aminokiselina, sudjeluju i C vitamin, nikotinamid, æeljezo te vitamin B6.

Modificirani oblik L-karnitina (propionilL-karnitin) postao je ‘zanimljiv’ kada je dvostruko slijepim istraæivanjem potvreno da 500 mg/dan, poslije 6 mjeseci, moæe za 26% poveÊati kapacitet treninga. Ti rezultati nisu potvreni kasnijim istraæivanjima.

Meutim, utvreno je da koriπtenje L-karnitina smanjuje bolnost miπiÊa. Miπljenje da Êe zbog utjecaja na energiju L-karnitin pomoÊi i u izgradnji miπiÊne mase, ili pak popraviti izdræljivost kod vjeæbanja, nije znanstveno potvreno.

Svi istraæivaËi utjecaja L-karnitina slaæu se u ocjeni da on vrlo pozitivno djeluje na rad srca πto je indirektno ergogeno djelovanje - bolja miπiÊna kontrakcija zbog bolje opskrbe masnim kiselinama i veÊi volumen djelovanja. Takoer je poboljπana i oksigenacija tkiva i organa.

Ako se pak uvaæava iskustvo aktivnih sportaπa, osobito body buildera i dizaËa utega, ono pokazuje da je L-karnitin jedno od najboljih sredstava za prevenciju njihovog najveÊeg neprijatelja - kroniËnog umora.

Naime, L-karnitin usporava stvaranje mlijeËne kiseline u miπiÊima.

U jednom su pokusu praÊeni parametri nastanka umora pri optereÊenju srednjeg intenziteta kod pacijenta s anginom pek-

toris koji je dobivao L-karnitin. PrimijeÊeni su poboljπanje i odgoda umora za Ëak 50%.

VukoviÊ i Costil svojim su pokusima znatno uzdrmali tezu o uπtedi glikogena pod utjecajem suplementiranja L-karnitinom, kada su 1994. godine objavili svoj rad. L-karnitin ima jednu manu - sporo se apsorbira, pa je potrebno viπekratno uzimanje. Prije nego bi se mogli uoËiti bilo kakvi uËinci, L-karnitin treba uzimati najmanje 4 tjedna.

Joπ neka istraæivanja Novija istraæivanja vezana uz starenje pokazala su spektakularne rezultate na laboratorijskim æivotinjama. Kombinacija acetilL-karnitina (esterificirani L-karnitin s dodatkom acetilne grupe, koji efikasnije djeluje u mozgu) i alfa lipoiËne kiseline (Alpha Lipoic Acid-ALA, univerzalni antioksidans i mitohondrijalni kofaktor) poveÊala je mitohondrijalnu energiju i snaæno je djelovala na poboljπanje memorije.

Bez obzira na uzbuenje vezano uz ta otkriÊa, kliniËka istraæivanja na ljudima, iako u pripremi, joπ nisu obavljena, barem ne u relevantnoj mjeri.

Neke preliminarne studije na bolesnicima s Alzheimerovom bolesti pokazuju da pacijenti stari do 65 godina pokazuju odreeno usporenje napredovanja bolesti (suplementacija po 3 g/dan tijekom 12 mjeseci).

KliniËke studije provedene na pacijentima koji su doæivjeli srËani udar i odmah potom, uz primjenu odgovarajuÊih lijekova, dobivali i 4 g L-karnitina, pokazale su povoljne rezultate. U maloj studiji na 160 pacijenata, nakon tretmana od godine dana smrtnost je bila 1,2% u odnosu na 12,5% u placebo skupini. U drugoj skupini od 472 pacijenta, razlika fatalnih ishoda bila je bitno manja, no stanje srËane klijetke bilo je mnogo bolje u skupini koja je dobivala Lkarnitin. Temeljem tih rezultata upravo je u tijeku velika studija na 4000 pacijenata.

L-karnitin dodan standardnoj kliniËkoj terapiji za bolesti srca dao je dobre rezultate. Pacijenti koji su dobivali 1,5 g propionil-L-karnitina u periodu tijekom mjesec dana, pokazali su znatno bolju toleranciju na fiziËke aktivnosti.

Isto je pokazala i studija na 266 pacijenata tijekom 6 mjeseci. Tako su bolesnici s anginom pektoris dobivali 2 g L-karnitina, πto im je znaËajno produæilo vrijeme normalne fiziËke aktivnosti.

Upotreba i doziranje Za ljude s normalnim potrebama dovoljan je 1 g/dan. PreporuËuje se uz doruËak uzeti 500 mg, a ako se osoba bavi nekom fiziËkom aktivnoπÊu, aerobnom ili anaerobnom, onda bi trebalo pola sata prije aktivnosti uzeti joπ 500 mg.

Potrebu za veÊim koliËinama imaju sportaπi te jetreni i bubreæni bolesnici Ëiji organizam ne moæe proizvesti dovoljnu koliËinu.

Dnevna doza ne bi trebala prijeÊi 4 g, jer tada koæa moæe poprimiti neugodan “riblji” miris. Intravenozno se L-karnitin daje samo u sluËajevima utvrenih genetskih nedostataka.

Treba voditi raËuna i o obliku u kojemu se L-karnitin uzima. Naime, koliËina od npr. 1 g ne moæe se staviti u dovoljno malu tabletu, jer L-karnitin treba i veÊu koliËinu tvari - nosaËa u tableti, πto moæe proizvod dosta poskupiti. Zato se preporuËuju tekuÊi pripravci s L-karnitinom.

ZakljuËak L-karnitin nije Ëudotvorno sredstvo koje topi masti, ali Êe osobama koje su odluËile u proces redukcije tjelesne teæine uloæiti i neπto energije, pomoÊi da bræe dou do rezultata. Uzimanje L-karnitina bez aerobne tjelesne aktivnosti ne daje rezultate, pa je njegovo samostalno uzimanje, bez kvalitetnog programa vjeæbanja, manje djelotvorno.

Ako nema sile koja Êe pokrenuti masti s bokova, trbuha i ostalih mjesta, masti se neÊe iskoriπtavati.

LITERATURA: Mueller DM, Seim H, Kiess W, Loster H, Richter T. Effects of oral L-carnitine supplementation on in vivo long-chain fatty acid oxidation in healthy adults. Metabolism 2002; 51(11): 1389-91.

Sirtori CR, Calabresi L, Ferrara S, Pazzucconi F, Bondioli A, Baldassarre D, Birreci A, Koverech A. L-carnitine reduces plasma lipoprotein(a) levels in patients with hyper Lp(a). Nutr Metab Cardiovasc Dis 2000 Oct;10(5):247-51.

Vescovo G, Ravara B, Gobbo V, Sandri M, Angelini A, Della Barbera M, Dona M, Peluso G, Calvani M, Mosconi L, Dalla Libera L. L-Carnitine: a potential treatment for blocking apoptosis and preventing skeletal muscle myopathy in heart failure. Am J Physiol Cell Physiol 2002 Sep;283(3):C802-10.

Singh RB, Niaz MA, Agarwal P, Beegum R, Rastogi SS, Sachan DS. A randomised, double-blind, placebo-controlled trial of L-carnitine in suspected acute myocardial infarction. Postgrad Med J 1996 Jan;72(843):45-50.

Gurlek A et al. The effects of L-carnitine treatment on left ventricular function and erythrocyte superoxide dismutase activity in patients with ischemic cardiomyopathy. Eur J Heart Fail 2000 Jun;2(2):189-93.

Volek JS, Kraemer WJ, Rubin MR, Gomez AL, Ratamess NA, Gaynor P. L-Carnitine L-tartrate supplementation favorably affects markers of recovery from exercise stress. Am J Physiol Endocrinol Metab 2002 Feb;282(2):E474-82.

Laplante A, Vincent G, Poirier M, Des Rosiers C. Effects and metabolism of fumarate in the perfused rat heart; A 13C mass isotopomer study.

Am J Physiol 1997 Jan;272(1 Pt 1):E74-82.

PDR® for Nutritional Supplements™. Hendler and Rorvik. Medical Economics Company, Inc. Montrale, NJ 2001.

Salvioli G, Neri M. L-acetylcarnitine treatment of mental decline in the elderly. Drugs Exp Clin Res 1994;20(4):169-76.

www.inpharma.com.hr 31

KOZMETOLOGIJA AUTORICA »LANKA:

Anita GaliÊ, mag.pharm.

Bore najvidljiviji simptom starenja koæe KozmetiËko træiπte anti age pripravaka je vrlo dinamiËno, a pacijenti u æelji da izbriπu bore kupuju razne sumnjive pripravke izvan ljekarni, πto nosi rizik i od ozbiljnijih alergijskih reakcija rije desetak godina ljekarniËka kozmetologija podrazumijevala je prvenstveno njegu, zaπtitu i primjenu dekorativnih “strategija” za izgled lijepe i zdrave koæe. No, stasanjem baby boom generacije (roeni nakon 2. svjetskog rata) kreiraju se novi trendovi u svemu, pa i u kozmetologiji. Usporedno s trendom jaËanja medicinskog kredibiliteta u njezi koæe, na ljekarniËkim je policama doπlo do naglog porasta kozmetiËkih pripravaka namijenjenih odgaanju i usporavanju prijevremenog starenja koæe i uklanjanju bora. Danaπnji, osvijeπteni pacijenti vjeruju kako su

P

ljekarniËka ekspertiza i primjena inovativnih anti age kozmeceutika najuËinkovitije oruæje u borbi protiv prerano nastalih bora. Zato je potrebno stalno pratiti trendove na podruËju anti age kozmetike, da bismo kao zdravstveni djelatnici znali razluËiti bajku od znanstvenih Ëinjenica i osigurati pacijentu vjerodostojnu i korisnu informaciju.

starenja svih dijelova koæe, a to znaËi epidermisa, dermisa, supkutanog tkiva kao i koænih privjesaka. Prema tome, vidljive staraËke promjene koæe ne moraju biti epidermalne geneze, veÊ su Ëesto posljedica promjena dubljih slojeva koæe i njezinih privjesaka. Prirodnim starenjem epidermis postaje suh, hrapav, sklon je ljuπtenju, no mijenjaju se i ostali slojevi koæe.

Starenje koæe

Promjene na epidermisu uslijed prirodnog starenja

Starenje koæe je bioloπki proces neposredno povezan i sa starenjem ostalih organa.

Razlog tome je anatomska i fizioloπka povezanost koæe s organizmom koji prekriva.

Prema tome koæa je dobar indikator starenja, pa uglavnom moæemo reÊi da su osobe koje su izgledom starije, u veÊini sluËajeva i bioloπki starije od svojih vrπnjaka.

Genetska teorija starenja, kao rezultat prouËavanja identiËnih blizanaca, govori o tome da su mnogi znaci starenja kao na primjer staraËka Êelavost, nastanak bora, sijeenje kose i nastanak mrlja na koæi genetski uzrokovane, no postoji niz unutarnjih i vanjskih πtetnih utjecaja koji stimuliraju proces starenja koæe. Ostarjela koæa je hrapava, naborana, neelastiËna, pokrivena hiperpigmentacijskim mrljama i proπirenim kapilarama.

Ona je izrazito suha, stanjena, æuÊkasto obojena, a krvne æile se jasnije vide. Promjene na koæi su rezultat TABLICA 1

34 www.inpharma.com.hr

Promjene na dermisu uslijed prirodnog starenja Kao i kod epidermisa, starenje uzrokuje karakteristiËne promjene i u strukturi dermisa, pa stoga ostarjela koæa postaje tanja, acelularnija (smanjuje se broj stanica u dermisu) i avaskularnija (smanjuje se broj krvnih æila u dermisu). Prema provedenim istraæivanjima Ëini se da je upravo smanjenje

Faktori koji ubrzavaju proces starenja koæe

UNUTARNJI (INTRINZI»KI) I PSIHI»KI UTJECAJI • • • • • •

Posljedica promjena u strukturi epidermisa je tanja, fragilnija koæa, neujednaËene pigmentacije, te oslabljena otpornost prema prodoru stranih tvari. BuduÊi da je dokazano kako broj melanocita u bazalnom sloju epidermisa starenjem opada, preostali melanociti funkcioniraju abnormalno, uzrokujuÊi neujednaËenu pigmentaciju i nedostatnu zaπtitu protiv UV-zraËenja (melanin se nakuplja oko jezgara keratinocita, πtiteÊi ih od πtetnog UV-zraËenja).

puπenje, konzumiranje alkohola i kave stres kure mrπavljenja (pogreπne i Ëeste) nepravilna prehrana lijekovi, npr. kontracepcijske pilule neke bolesti koæe i unutarnjih organa

VANJSKI UTJECAJI • UV-zraËenje (prirodno i umjetno) • klimatski faktori (vjetar, suhi, hladni, topli zrak) • oneËiπÊenje zraka (ispuπni plinovi, industrijska isparavanja, smog) • klorirana voda • pretjerano pranje koæe

mikrovaskulature u dermisu tijekom kronoloπkog, prirodnog starenja, pored ozljeda iz okoliπa, uzrok sporog zacjeljivanja rana kod starijih osoba kao i poremeÊene termoregulacije, smanjenog znojenja, lakog stvaranja modrica i sporog protuupalnog odgovora.

Promjene na supkutisu uslijed prirodnog starenja Smanjenje koliËine masnog tkiva u supkutanom sloju koæe rezultira upalim izgledom lica, naglaπenijim borama, objeπenim obrazima i “vreÊastim” izgledom koæe na vratu. Oslabljena imunoloπka reakcija, manja osjetljivost na podraæaje, teleangiektazija (proπirenje kapilara) i suha koæa, takoer su posljedica promjene strukture i funkcije graevnih elemenata supkutisa.

Faktori koji ubrzavaju starenje koæe Koæa je “prva linija obrane” organizma od πtetnih utjecaja iz okoline, a mnoge posljedice izloæenosti takvim faktorima mogu se uoËiti veÊ u ranoj dobi. U starosti se takvi negativni utjecaji akumuliraju i izrazito su naglaπeni na koæi. Visoka starosna dob, imunoloπki status, hormonalni ciklus i genetske predispozicije pojedinca mogu intenzivirati promjene na koæi uzrokovane faktorima iz okoline na koje je koæa osjetljiva. »ak i geografski, religiozni, kulturalni i socioekonomski faktori mogu utjecati na proces starenja koæe. Primjerice, kod pojedinaca u religijskoj kulturi koja zabranjuje otkrivanje tijela i lica, koæa je zaπtiÊenija od sunca. Kad govorimo o πtetnim utjecajima iz okoline, rijeË je o faktorima mehaniËkog, fiziËkog, kemijskog i bioloπkog podrijetla, poput UV-zraËenja, puπenja, stresa, umora, vjetra, zagaenja, te razliËitih kemikalija (tablica 1), zbog kojih se stvaraju πtetni slobodni radikali koji su glavni cilj anti aging krema s antioksidansima. Prirodnim TABLICA 3

TABLICA 2

Suvremena podjela tipova starenja koæe

KRONOLO©KO (INTRINZI»KO) STARENJE

PRIRODNO STARENJE, TIJEKOM VREMENA

genetiËko starenje (genetski programirano)

• preuranjeno starenje, fototip

ekstrinziËko starenje

• photoageing (UV, IR) • izloæenost πtetnim vanjskim faktorima

bihevioralno starenje

• naËin æivota • prehrana, duhan, lijekovi, droge

kataboliËko starenje

• infekcije, malignomi...

endokrino starenje (disfunkcija sustava)

• spolne ælijezde, hipofiza, nadbubreæna ælijezda, guπteraËa

gravitacijsko starenje

• gravitacijska sila

starenjem anatomska ultrastruktura koæe se mijenja, te se fizioloπke funkcije koæe neizbjeæno i kontinuirano smanjuju (usporavaju).

UzimajuÊi u obzir prirodni proces starenja kao neizbjeænost æivota, uz izlaganje navedenim πtetnim faktorima, ubrzava se proces starenja koæe te dolazi do gubitka njezine elastiËnosti, tonusa i prirodnog sjaja kao i do pojava hiperpigmentacija, crvenila, bora i sl. Mnoge od promjena koje zahvaÊaju koæu kao posljedica izloæenosti πtetnim faktorima iz okoline (ekstrinziËko starenje) teπko je razluËiti na kliniËkoj razini od promjena uzrokovanih kronoloπkim (intrinziËkim) starenjem.

U praksi je uvijek korisno u razgovoru s pacijentima saznati viπe informacija o njihovom naËinu æivota, jer ni najuËinkovitiji kemijski piling niti najskuplja krema neÊe imati uËinka na perilabijalne bore ukoliko je pacijent/ica neumjereni puπaË. »ak i kroniËni stres utjeËe na preuranjeni nastanak bora, i to zbog kontinuirane dehidracije koæe lica i poticanja oslobaanja citokina koji stvaraju slobodne radikale.

Fotostarenje je jedno od najËeπÊih indikacija suvremenih kozmetiËkih pripravaka, a po novijim se klasifikacijama i kreme za zaπtitu od sunca svrstavaju u anti age pripravke, jer preveniraju ubrzavanje procesa pho-

toaginga koæe (dermatohelioza). UV zraËenje je u 80% sluËajeva glavni “krivac” za preuranjeno starenje koæe. Na pacijentu se evidentno moæe uoËiti razlika izmeu prirodno ostarjele koæe (tanka je, jer se usporava aktivnost stanica koæe) i fotoostarjele koæe (zadebljana, hiperkeratotiËna, djeluje grubo i starije).

Nastanak bora Uslijed navedenih promjena u svim slojevima koæe tijekom starenja (kronoloπko i foto-starenje) stvaraju se bore. Bore su najvidljiviji oblik promjena na koæi, odnosno simptom starenja koji najprije uoËimo. Nastajanje bora povezano je prvotno s dehidracijom koæe (prve borice koje se povlaËe po nanoπenju hidratantne kreme), a potom s razgradnjom i opuπtanjem vezivnog tkiva.

Potporno tkivo koæe svakim je danom sve opuπtenije, a bore se sve viπe produbljuju te postaju vidljivije. S vremenom koæa postaje mekπa na dodir te se “spuπta” sve do dermisa koji joj je potpora. Gubi svoju elastiËnost πto dodatno produbljuje bore.

Dubina najveÊih i najdubljih bora moæe biti i do 0,05 mm. Retrakcije gornjih slojeva koæe pojavljuju se ponekad i prije tridesetih,

Sustav klasifikacije fotoostarjele koæe po Glogau

KATEGORIJA

KLASIFIKACIJA

DOBNA SKUPINA

OPIS

OSOBINE KOÆE

I

blago

28-35

bez bora

vrlo rani stupanj fotostarenja koæe, blaæe pigmentne promjene bez keratoza, minimalno bore, bez potrebe za πminkom (podlogom)

II

umjereno

35-50

dinamiËke bore (mimiËke)

umjereno fotoostarjela koæa s vidljivim hiperpigmentacijama, opipljivim, ali nevidljivim keratozama, uz nastanak bora oko usta, potreba za nanoπenjem podloge

III

napredno

50-65

bore u mirovanju

uznapredovali simptomi fotostarenja koæe, uoËljive diskoloracije na licu, vidljive kapilare i keratoze, potreba za kamuflaænim tehnikama i podlogama

IV

ozbiljno

60-75

iskljuËivo bore

ozbiljni stupanj fotostarenja koæe, æuÊkasto-sivi tonus koæe, pojavnost aktiniËkih keratoza i ostalih prekanceroza koæe, lice potpuno naborano, ne moæe se nositi πminka (podloga), jer je koæa iznimno fragilna i make up se nakuplja u pregibima

www.inpharma.com.hr 35

ali su uoËljive uglavnom nakon treÊeg desetljeÊa æivota. Mogu biti privremene (manje duboke, sitne, nevidljive pri rastezanju koæe) ili trajne (dublje, uoËljivije).

Pripravci protiv starenja koæe (tzv. anti age tretmani kozmeceuticima) su uËinkovitiji na manjim borama, dok na duboke bore imaju neπto manji uËinak. Tada je korisnije sugerirati dermatoloπke tretmane poput kemijskih pilinga, IPL-a ili lasera. Gubitkom tonusa koæe (smanjenje elastiËnosti, stanjivanje koæe na kapcima) stvaraju se i vreÊice ispod oËiju, podbradak, a privremene bore prelaze u trajne.

TABLICA 4

Bore su najuoËljivije na dijelovima tijela koji su najizloæeniji suncu, osobito na licu, vratu i nadlakticama, stoga je UV-zaπtita nuæna u prevenciji njihovog nastanka.

Osim bora, na koæi nastaju i razliËita fotooπteÊenja poput lezija i hiperpigmentacija, πto dodatno pogorπava stanje koæe lica.

Prve borice mogu se pojaviti veÊ nakon dvadesete godine, buduÊi da svi pokreti lica poput grimasa, æmirkanja i sl. ostavljaju trag na koæi. Posljedice takvih mikrokontrakcija najËeπÊe se pojavljuju u podruËju oËiju, gdje se stvaraju bore koje su po

Metode tretiranja preuranjeno ostarjele koæe

METODA

OPIS SREDSTVA ZA UV ZA©TITU • mineralni UVA/UVB filtri (TiO2, Zno) • kemijski UVA/UVB filtri (avobenzon, ecamsule, tinosorb) • bioloπki UVA/UVB filtri (Polypodium leucotomos) • dekorativna kozmetika s UV filtrima - mineralna kozmetika

PREVENCIJA

ANTIOKSIDANSI • vitamini A, C, E • beta karoten, likopen • bijeli Ëaj, zeleni Ëaj • selen, soja, ekstrakt groæa, nar • koenzim Q10, ubikinon i drugi

karakteristiËnom izgledu dobile naziv ‘vranine noge’, formirajuÊi mreæu sitnih brazdi koje idu prema sljepooËnicama.

Bore se stvaraju na podruËju cijelog lica, brzinom koja je ovisna o nizu razliËitih faktora (puπenje, konzumacija alkohola, nasljedna sklonost, tip koæe, izloæenost suncu...), zatim na vratu gdje se koæa opusti i djeluje objeπeno (‘Venerine ogrlice’ ili V zona) te naposljetku, po cijelom tijelu, pogotovo na podruËjima stalnih pregibanja i pokreta (laktovi, koljena).

Uz prethodno navedene πtetne utjecaje koji ubrzavaju starenje koæe, na nastanak bora sekundarno utjeËu i gravitacija, facijalni pokreti, pa Ëak i poloæaj spavanja. Kada koæa izgubi elastiËnost, gravitacija uzrokuje ‘padanje’ kapaka i obrva, objeπene obraze i podbradak. Intenzivni facijalni pokreti ostavljaju traga uglavnom nakon Ëetrdesete godine, kada koæa zbog gubitka elastiËnosti viπe nije u stanju vratiti se u prvobitni poloæaj, i to najviπe u podruËju oko usta i korijena nosa (glabella). Gubitak elastiËnosti koæe je i razlog zbog kojeg dugotrajno neprimjereni poloæaj spavanja moæe potaknuti nastanak bora u sredini obraza i gornjeg dijela lica. Stoga promjena pozicije pri snu moæe djelomiËno smanjiti pogorπanje takvih ‘brazda’.

REDOVITA NJEGA (hidratacija i relipidacija) SASTOJCI SRODNI KOÆI • ceramidi, lecitin, glicerin • masne kiseline, polisaharidi i πeÊerni polimeri • hijaluronska kiselina, dekstran sulfat, betain, natrijeva PCA • kolagen, elastin, proteini i aminokiseline • kolesterol, glikozaminoglikani

SPECIFI»NI TRETMANI

REDUKCIJA BORA • retinol i derivati, vitamin C, koenzim Q10 • niacinamid, ATP, vektori ASC-III • peptidi (3-, 5-, 6-) FILERI • hijaluronska kiselina, πeÊerni polimeri • mikrosfere • silikoni novije generacije (topiËki punjaËi) KEMIJSKI PILINZI • AHA kiselina (glikolna, mlijeËna, jabuËna, fitinska, bademova) • BHA kiseline (salicilna- viπe kod akni nego u anti age-u) • Jessnerov piling, TCA • PHA (glukonolakton, laktobionska kiselina) MEDIKACIJA • tretinoin (retinoiËna kiselina) - topiËka primjena • koncentrirani kemijski pilinzi

DODATNI TRETMANI

MEDICINSKO-INSTRUMENTALNE METODE • Botulinum toxinum • fileri • dermoabrazija • IPL, laseri • light terapija, LED terapija-fotomodulacija PERORALNA PRIMJENA - DODACI PREHRANI • vitamin C, vitamin E, cink, selen, Q10- antioksidansi • glukozamin + hijaluronska kiselina • omega 3-6-9, sojini izoflavoni, likopen • resveratrol, polifenoli zelenog Ëaja • Polypodium leucotomos i drugi …

36 www.inpharma.com.hr

Kako objektivno mjeriti stanje preuranjeno ostarjele koæe (fotostarenje) i bora Sustav klasifikacije ostarjele koæe po Glogau razvijen je kako bi se objektivno mjerio intenzitet bora i simptoma fotostarenja koæe, πto je korisno za svakodnevnu praksu u radu s pacijentima koji æele anti aging tretmane. ©to je viπa kategorija fotostarenja, to je manji uËinak topiËkih kozmetiËkih tretmana i obrnuto (tablice 3 i 4).

KozmetiËko træiπte anti age pripravaka je vrlo dinamiËno, a pacijenti u æelji da izbriπu bore s lica kupuju razne sumnjive pripravke izvan ljekarni, πto nosi veliki rizik i od ozbiljnijih alergijskih reakcija!

Na svjetskom træiπtu regulativa se veÊ duæe vremena bavi faktorima rasta i matiËnim stanicama, sastojcima s hormonalnim uËinkom, no za sada oni nemaju dozvolu plasiranja na træiπte.

Pacijente kojima bore predstavljaju veliko optereÊenje treba paæljivo osvijestiti da “sveti gral” mladosti postoji samo u filmovima, te da zdrava i mlaa koæa proizlaze iz dobrih gena, redovite zaπtite od sunca, svakodnevne hidratantne njege, ali i iz zdravijeg naËina æivota... Æelimo Vam zdravu i lijepu koæu!

www.inpharma.com.hr 37

IZ LJEKARNI»KE PRAKSE AUTORICA »LANKA:

Ines BuhaË, mag.pharm.

Glavobolje migrena, cluster i tenzijska glavobolja U podruËju samolijeËenja najËeπÊe se koriste nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIDs) i to acetilsalicilna kiselina, paracetamol, ibuprofen, a postoji i Ëitav niz biljaka i drugih prirodnih dodataka koji mogu pomoÊi a sigurnoπÊu moæemo reÊi da je glavobolja najËeπÊi simptom boli i da nema Ëovjeka koji se u tijeku svog æivota nije s njom susreo. Bezbroj je Ëimbenika koji mogu izazvati glavobolju te isto toliko sredstava, tehnika i metoda za njeno uklanjanje. Naæalost ima i onih kojima je glavobolja nedjeljivi, svakodnevni dio æivota.

Tri su najËeπÊe vrste glavobolja koje se javljaju kod ljudi: migrena, tenzijska glavobolja i klaster glavobolja.

VeÊ prvi pisani medicinski dokument, Ebersov papirus (1200 g.p.K.) spominje bol u glavi. Zanimljivi su naËini na koji su se kroz povijest lijeËile glavobolje. EgipÊani su je lijeËili tako da su u usta malog krokodila stavljali ljekovito bilje, a onda ga lanenim vrpcama vezivali za bolesnikovu glavu i pri tome su se izgovarale odreene molitve.

Naravno da je na prestanak glavobolje djelovao pritisak i suæavanje proπirenih krvnih æila Ëije je suæenje i dovelo do glavobolje.

Meksikanci su bolno mjesto trljali æabom krastaËom,

S

Vrste glavobolja • po opisu: sijevajuÊa, pulsirajuÊa, munjevita, probadajuÊa, pritiskajuÊa, tiπteÊa, æareÊa; • po trajanju: povremena, rijetka, trajna, uËestala; • po mjestu: lokalna ili difuzna; • po uzroku: kao posljedica promjene vremena, odreene prehrane, stresa, naËina æivota. NajËeπÊe su one uzrokovane psihosomatskim uzrocima. a Indijanci u SAD su glavobolju lijeËili duhanom i dabrovim testisima (otkriveno je da sadræe supstanciju koja djeluje kao analgetik). Mezopotamijska pjesma iz 3000 g.p.K. kaæe da zli duh Tiu uzrokuje bol u glavi koja je neugodna poput pustinjskog vjetra, bljeπtava poput jakog svjetla, a ærtvu koja joj se opire obuhvaÊa sa svih stra-

na. I stari su Grci vjerovali da je za glavobolju odgovoran zli duh - Kreves koji ju je stvarao putem tekuÊine koju je proizvodio u tijelu. LijeËila se ljekovitim biljkama koje bi izazivale povraÊanje i tako otjerale duha.

Arheoloπki nalazi joπ iz doba neolitika pokazuju da su antiËki narodi poznavali neku vrstu neurokirurgije, pravili bi rupe u lubanji da zli duhovi mogu izaÊi i tako bi uklanjali bol...

Simptome migrene je prvi opisao Hipokrat, a znao je da neke aktivnosti mogu izazvati napadaje migrene (tjelesni napor, spolni odnosi...). Galen je prvi koji je migrenu razlikovao od ostalih vrsta gavobolja. RijeË hemikranija koristio je za vrlo bolne pojave u jednoj polovici glave. Iz te je rijeËi nastala staroengleska rijeË megrin, odnosno francuska migraine, da bi se danas uobiËajeno koristila rijeË migrena.

Danas se glavobolje dijele na primarne kojima se ne moæe ustanoviti uzrok, i na sekundarne koje su posljedica drugih bolesti.

www.inpharma.com.hr 39

Migrena Glavobolja je najËeπÊa bol kod ljudi, ali spada u blage poremeÊaje. U 90% sluËajeva moæe se brzo i jednostavno ukloniti. Najteæe se podnosi migrena koja osim zdravstvenih donosi i probleme u obitelji i na poslu, jer moæe potpuno blokirati i onemoguÊiti normalan æivot. RaËuna se da u Hrvatskoj od migrene boluje 400.000 ljudi, i to najËeπÊe æene, posebice u gradskim sredinama. »imbenici nastanka migrene su: genetski, prehrana, naËin æivota, umor, stres, hormoni, vremenske prilike. Moæe se javiti u bilo kojoj dobi, a najËeπÊa je izmeu dvadesete i Ëetrdesete godine æivota. Pojava napada je individualna, od jedan do dva puta godiπnje, pa sve do nekoliko puta tjedno. NajËeπÊe se javlja dva do tri puta mjeseËno. Sam mehanizam nastanka migrene nije poznat, ali se pretpostavlja da su tri moguÊa: 1. Proπirenje krvnih æila glave i vrata; 2. Upalne promjene na æivcima glave i vrata; 3. Smanjeno sprjeËavanje prijenosa bolnih impulsa iz periferije prema centru za bol u mozgu.

Migrena je poligenski poremeÊaj. Genetski dio je odgovoran za treÊinu rizika za njen nastanak, a Ëimbenici okoliπa Ëine dvije treÊine. Migrenski napadaj najavljuje pojava aure koju Ëini skupina simptoma. Za auru se mislilo da je posljedica suæenja krvnih æila u mozgu, ali je utvreno da se radi o æivËanoj disfunkciji. U svakom sluËaju, glavobolja je posljedica podraæaja krvoæilnih i æivËanih struktura. Bol se javlja zbog nespecifiËnog podraæaja onih struktura u glavi koje imaju osjetljive zavrπetke za bol. To su arterije, vene, venski sinusi, osjetni moædani æivci, koæa, potkoæno tkivo, miπiÊi, pokosnica, oko, zubi, sluznica nosne i usne πupljine.

Kako prepoznati migrenu i kako je razlikovati od ostalih glavobolja?

Migrena se odvija kroz 4 stadija, ali ne mora svaki napadaj imati sve stadije: 1. nagovjeπtaj - osjeÊaj da Êe doÊi do napadaja, obiËno dolazi do pojave nervoze, razdraæljivosti, depresije, preosjetljivosti, smanjene koncentracije, æudnje za nekom hranom...; 2. aura - nastupa 5-30 minuta prije samog napadaja u vidu svjetlucavih iskrica, poremetnji u vidnom polju, mogu se pojaviti trnci u rukama ili licu, a moæe doÊi i do pojave oteæanog govora; 3. glavobolja - moæe razliËito trajati, od 472 sata, u vidu pulsirajuÊe boli u jednoj polovici glave. PojaËava se pri tjelesnom 40 www.inpharma.com.hr

naporu, moæe doÊi do muËnine i povraÊanja; 4. zavrπni stadij - polagani prestanak boli, uz osjeÊaj iscrpljenosti.

Postoje i neki rijei oblici migrene kao hemiplegiËna migrena, bazilarna migrena, retinalna migrena i kroniËna migrena.

RazliËiti Ëimbenici mogu potaknuti migrenu, ali oni je ne uzrokuju, a meusobno se jako razlikuju. Svaki pojedinac ima svoje specifiËne Ëimbenike. To je razlog zaπto se osobama s migrenom preporuËuje voenje dnevnika iz kojeg se mogu iπËitati svi moguÊi pokretaËi same glavobolje i odrediti odgovarajuÊa terapija. U dnevnik se unose podaci o uËestalosti, trajanju i jaËini napadaja, ali i o samom mjestu boli, prirodi boli, popratnim pojavama i o moguÊim pokretaËima.

NajËeπÊi emotivni pokretaËi su: stres, ljutnja, uzbuenje, tjeskoba, depresija. Okoliπni pokretaËi su: promjene u temperaturi, vlaænosti, jako svjetlo, buka, promjene nadmorske visine. Od fizioloπkih podraæaja najËeπÊi su: tjelovjeæba, umor, manjak sna, naprezanje oËiju, gladovanje. »esti su pokretaËi kod æena i hormonalni utjecaji: menstruacija, menopauza, ovulacija, trudnoÊa, ali i uzimanje peroralnih kontraceptiva ili hormonsko nadomjesno lijeËenje.

Popis hrane koja moæe biti pokretaË je vrlo dug i individualan, ali ËeπÊe su uzrok one namirnice koje sadræe vazoaktivne amine koji suæavaju ili proπiruju krvne æile: tiramin (crno vino, pivo, masni sirevi s plijesni), feniletilamin (Ëokolada), histamin (losos, tuna, mesne preraevine), oktopamin (agrumi). PokretaËi mogu biti i oraπasti plodovi, ukiseljena hrana, alkohol i kofein.

Kako se lijeËi migrena? Akutni napadaji se lijeËe nespecifiËnim i specifiËnim lijekovima. Analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi su nespecifiËni lijekovi, a specifiËni su triptani, ergotamini i dihidroergotamini.

glave. S tom vrstom glavobolje svaki se Ëovjek susretne u tijeku æivota. NajËeπÊi uzrok je stres, pa je od koristi odmor u tihoj prostoriji i opuπtanje. Tenzijska glavobolja moæe biti i kroniËna, ako se javlja Ëesto i traje dulje od 15 dana.

KarakteristiËna je napetost miπiÊa vrata i glave, bol najËeπÊe u podruËju sljepooËnog i zatiljnog dijela glave i osjeÊaj koji podsjeÊa na stezanje obruËa. KroniËnu tenzijsku glavobolju Ëesto prate i nesanica, umor, gubitak koncentracije, vrtoglavice, muËnine.

Dugo se smatralo da je uzrok toj glavobolji grË u miπiÊima glave i vrata, ali su istraæivanja pokazala da nastaje kao posljedica promjena u koncentraciji supstancija koje prenose bolne podraæaje izmeu æivaca (serotonin, endorfin, enkefalin...). Bitan Ëimbenik je psiholoπko stanje organizma.

Mnogi smatraju da su migrena i tenzijska glavobolja isti oblik glavobolje, samo razliËitog intenziteta.

Za lijeËenje te glavobolje koriste se, pored analgetika, i miorelaksansi te anksiolitici.

Cluster glavobolja Ta se glavobolja javlja u cikliËkim razdobljima. Rijetka je i sigurno najbolnija. »esto se javlja u odreeno doba godine (proljeÊe i jesen). Napadaji mogu biti rijetki, a mogu se pojaviti i viπe puta u jednom danu. Traju od 30 minuta pa do nekoliko sati. KarakteristiËno je da se javljaju u isto vrijeme. Za razliku od drugih vrsta glavobolja, kod nje se bol smanjuje kretanjem. ZahvaÊa podruËje u predjelu Ëela i sljepooËnica, i ne πiri se na ostale dijelove glave. Uvijek je zahvaÊena samo jedna, ista polovica glave.

PrateÊi simptomi su: crvenilo i suzenje oËiju, oteËenost kapaka, curenje i zaËepljenost nosa, znojenje Ëela i lica.

Ta je glavobolja ËeπÊa kod muπkaraca, i to u dobi od 20-40 godina.

Tenzijska glavobolja Nastupa postupno, bol je blaga do srednje jaka i podsjeÊa na stezanje obruËa oko

Farmakoloπki pristup glavobolji Veliki se broj kemijskih supstancija koristi za suzbijanje glavobolja. NajËeπÊe se, u podruËju samolijeËenja, koriste nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIDs) i to acetilsalicilna kiselina, paracetamol, ibuprofen. Neæeljeni uËinci NSAIDs-a su mnogobrojni i

Tanacetum parthenium Stoljetna upotreba kod migrenoznih stanja

razliËitog individualnog intenziteta. NajËeπÊe se javljaju gastrointestinalni poremeÊaji, od kojih je naopasnija gastroduodenalna hemoragija. Njihov utjecaj na funkciju bubrega kod zdravih pojedinaca nije znaËajan, ali je nuæan oprez kod bolesnika s cirozom jetre i kroniËnim bubreænim bolestima, jer znaËajno mijenjaju hemodinamiku bubrega.

Kod glavobolja s muËninom Ëesto se istovremeno koristi i dimenhidrinatum, antihistaminik Ëija je primjena prvenstveno antiemetiËka, posebno kod bolesti kretanja. Osnovno djelovanje dimenhidrinata je inhibicija acetilkolina. AntikolinergiËki uËinci dimenhidrinata odgovorni su za inhibiciju vestibularne stimulacije koja se javlja tijekom bolesti kretanja ili kod vrtoglavice. U niæim dozama djeluje na otolite, a u viπim na polukruæne kanaliÊe. Sedacija nastaje zbog antimuskarinskih uËinaka dimenhidrinata.

Prirodni naËini lijeËenja glavobolje Kako je glavobolja najËeπÊe uzrokovana naËinom æivota, na nju se moæe utjecati promjenama u ishrani, tjelesnoj aktivnosti, disanju i psihiËkoj stabilnosti. Mogu se primjenjivati i razliËite tehnike: akupunktura, masaæa, osteopatija, hidroterapija, kiropraktika, ali se mogu koristiti i ljekovite biljke i razliËiti dodaci prehrani, posebice vitamini i minerali.

Ginkgo bilobae Poboljπava cirkulaciju, posebno u mozgu

Tancetum parthenium, Asteraceae, majËinski vratiÊ Samonikla biljka koja raste u podruËju Kavkaza, Ëesto se sadi i kao ukrasna, a raπirena je po cijelom svijetu kao poludivlja. »itava je biljka vrlo jakog i neugodnog mirisa. Djelotvorne sastavnice su seskviterpenski laktoni: partenolid, artemorin, artekanin, kanin, krizantolid, partolid, rejnozin i eteriËno ulje koje sadræi pinen i njegove derivate. StoljeÊima se koristi za sprjeËavanje i olakπavanje glavobolja, posebice migrenoznih. Mora se koristiti duæe vrijeme (nekoliko mjeseci) da bi djelovala preventivno. Kontraindicirana je u trudnoÊi, a nuæan je oprez kod osoba na antikoagulantnoj terapiji.

Ginkgo bilobae, Ginkoaceae, ginko Listopadno drvo koje moæe narasti i do 30 m visine, a æivjeti Ëak do 1200 godina.

To je najstarije drvo na Zemlji. Na temelju

fosilnih ostataka utvrdilo se da postoji od mezozoika (150 milijuna godina). Nekada je ta porodica imala 17 rodova. Zanimljivo je da je ginko zadræao svoja anatomska i morfoloπka obiljeæja kao u doba paleozoika. Biljka je samonikla u zapadnim dijelovima Kine, a uzgaja se po cijelom svijetu zbog specifiËnog izgleda listova. Listovi se koriste kao droga i sadræe 0,5-1% flavonoida koji se grupiraju u tri skupine: flavonski i flavonolski glikozidi, aciflavonolski glikozidi i bioflavonoidi. Terapijski vaænu skupinu Ëine diterpentrilaktoni. A bilobalid je seskviterpen. List ginka sadræi sljedeÊe kiseline: πikimi-, kina- i ginkolnu kiselinu (koja ne smije biti prisutna u koliËini veÊoj od 5 ppm).

Ginko se u svojoj domovini koristi viπe od 5000 godina kao sredstvo za poboljπanje cirkulacije, posebice one u mozgu, pa i za uklanjanje glavobolja, naroËito onih koje su uzrokovane smetnjama u krvoæilnom sustavu. S uporabom ginka treba biti oprezan

Smanjuje osjeÊaj boli u kratko vrijeme!

Netto koliËina 10 vreÊica od 5,5 g

Prirodna pomoÊ kod migrena, Ëak i onih s podraæajem na povraÊanje.

Praπak se lako topi u ustima i djeluje veÊ nakon 20-30 minuta Sadræi: PovratiÊ (Tanacetum parthenium) - kontrolira otpuπtanje serotonina, supstance koja se nekontrolirano otpuπta kod napadaja glavobolje. Djeluje kao sredstvo za smirenje.

Cola orah (Cola nitida) - podiæe prag osjetljivosti na vanjske podraæaje. Ima antagonistiËko djelovanje na adenoksidne receptore i ublaæava glavobolju.

Konopljika (Vitex-agnus castut) - ublaæava glavobolju izazvanu hormonalnim poremeÊajima.

Ima antispasmiËki uËinak.

MatiËnjak (Melissa officinalis) - djeluje umirujuÊe i pomaæe kod glavobolje vezane uz nervozu.

–umbir (Zingiber officinale) - pomaæe u kontroli podraæaja na povraÊanje. Ima antiupalni i analgetski uËinak i sprjeËava metabolizam arhidne kiselline.

Vitamin B2 (riboflavin) - poboljπava aktivnost mitohondrija u stanici i poveÊava energetsku uËinkovitost koja je niska kod ljudi koji pate od glavobolje.

Potraæite u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama!

ZASTUPNIK I DISTRIBUTER: TELURA d.o.o. RIJEKA, tel. 051 255 660

www.inpharma.com.hr 41

zbog moguÊih nuspojava i moguÊih interakcija s drugim lijekovima.

Salix alba, Salicaceae, vrba To je grm ili drvo koje naraste do 20 m visine. Raste na vlaænim mjestima, najËeπÊe pored rijeka i potoka. Rasprostranjen je po cijelom svijetu. Uz vrbu su vezana mnoga praznovjerja u narodu - bila je drvo vjeπtica i duhova. StoljeÊima se upotrebljavala kao sredstvo protiv bolova da bi se iz nje 1828. izolirala aktivna sastavnica salicin. Aktivne su sastavnice i drugi fenolni glikozidi: picein, triandrin, te esteri salicilne kiseline i salicilnog alkohola: salikortin, salirepozid. Po uzoru na prirodnu supstanciju od 1899. poËinje proizvodnja najpoznatijeg lijeka acetilsalicilne kiseline - Aspirina. Prednost Ëaja od kore vrbe je ta πto nema nusdjelovanja.

Mentha piperita, Lamiaceae, metvica Kultivirana biljka, u botaniËkom smislu je bastard. Izrazito je aromatiËnog mirisa.

Samoniklo raste samo u Engleskoj. Uporabljali su je veÊ EgipÊani kao ljekovitu biljku. Djelotvorne sastavnice su u eteriËnom ulju Ëiji je sadræaj razliËit, ali o njemu ovisi djelotvornost i nusdjelovanja. Duæom primjenom moæe doÊi do oπteÊenja sluznice probavnog trakta. Koristi se kao spazmolitik, koleretik, karminativ i blagi sedativ, pa je od koristi kod onih glavobolja koje su uzrokovane napetoπÊu i spazmima, posebice u probavnom sustavu.

Melissa officinalis, Lamiaceae, matiËnjak Zeljasta trajnica koja raste kao samonikla uz rubove πuma i u naseljima. Raπirena je po cijeloj Europi, a domovina joj je istoËni Mediteran. Kao droga se koriste listovi koji su slabog mirisa po limunu, nagorka i trpka okusa. Sadræi eteriËno ulje s aktivnim sastavnicama: geranial i neral, citral, citronelal, linalol, geraniol. Sastav ulja ovisi o nizu faktora - osim o podrijetlu, o klimatskim uvjetima i o branju.

Zingiber officinalae Univerzalni lijek ajurvedske medicine

42 www.inpharma.com.hr

Mentha piperita Izraæeno blago sedativno djelovanje

MatiËnjak se stoljeÊima koristi kao stomahik i blagi sedativ, a kako nema nusdjelovanja koriste ga i trudnice i djeca. Koristi se i za vanjsku primjenu u obliku masti ili u obliku alkoholnih otopina protiv bolova.

Valeriana officinalis, Valerianaceae, odoljen Viπegodiπnji grm koji naraste neπto viπe od metra, a uspijeva na vlaænom tlu Europe i Azije. Kao droga se koristi podanak koji ima karakteristiËan, vrlo neugodan miris. Zbog svoga umirujuÊeg djelovanja, tisuÊljeÊima se koristi kao prirodni sedativ.

Djeluje i na smanjenje miπiÊne napetosti i uklanja posljedice stresa - kao πto moæe biti glavobolja. Aktivne sastavnice su seskviterpeni: valeranon, valeranal, valeranol, te iridoidi: valtrati, izovaltrati, acevaltrati.

Zingiber officinalae, Zingiberaceae, umbir Zeljasta trajnica s razgranatim, Ëlankovitim podankom koji se koristi kao zaËin i kao droga. Uzgaja se u mnogim tropskim i suptropskim zemljama, jer se Ëesto koristi na Istoku. U ajurvedskoj se medicini smatra univerzalnim lijekom, a zbog kulinarskih svojstava smatra se kraljem zaËina. NajveÊi mu je utjecaj na probavni sustav, uklanja muËninu i povraÊanje, pa se moæe uspjeπno koristiti kod nekih vrsta glavobolja.

I kineski i indijski lijeËnici koriste ga tisuÊama godina za smetnje u cirkulaciji. Mogu ga koristiti trudnice i djeca. Najbolje ga je koristiti svjeæeg kao Ëajni napitak.

Vitex agnus castus, Verbenaceae, konopljika Razgranati grm ili manje stablo koje raste na pjeskovitim morskim i rijeËnim obalama. Prirodno staniπte joj je istoËno Sredozemlje, ali raste na cijelom Sredozemlju, pa i kod nas. »esto se sadi u parkovima zbog lijepog izgleda. Jedna je od najstarijih biljaka - preæivjela je ledeno doba. Kao ljekovitu biljku koristili su je veÊ u GrËkoj i Rimu, a u srednjem se vijeku sadila u samostanima, jer se vje-

rovalo da smanjuje spolni nagon kod muπkaraca (odatle joj i naziv - redovniËki papar). Aktivne sastavnice su iridoidni glikozidi: aukubin, agnuzid te lipofilni flavonoidi: kasticin, a eteriËno ulje se sastoji od monoterpena i seskviterpena. Pripisuje joj se djelovanje na hormone i na hipofizu, sprjeËava izluËivanje FSH, a pospjeπuje stvaranje luteinizirajuÊeg hormona i prolaktina. Koristi se za normaliziranje menstrualnog ciklusa. Njena je upotreba indicirana kod onih glavobolja koje su izazvane hormonskim poremetnjama.

EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina) Omega-3 kiselina ima u ribama sjevernog mora, u lanenom ulju, ulju noÊurka i boreËa. EPA i DHA utjeËu na smanjenje stvaranja eikozanoida koji u tijelu izazivaju upalu i bol te grËenje miπiÊa. EPA utjeËe na aktivnost serotonina i nuæna je za izgradnju moædanih stanica. Unosom dovoljnih koliËina omega-3 kiselina moæe se znaËajno smanjiti intezitet i uËestalost nekih vrsta glavobolja.

Magnezij Mineral prisutan u svim tkivima, a najviπe ga je u kostima. Sudjeluje u stvaranju ATP (adenozin trifosfata) koji je neposredni energetski izvor, a koji se troπi kontrakcijom miπiÊa. Istraæivanja su pokazala da osobe s glavoboljom, posebice migrenom, imaju manjak tog minerala, pa im se preporuËuje dodatno uzimanje od 400-800 mg na dan. Magnezij je nuæan i za elastiËnost krvnih æila, opuπta miπiÊe, utjeËe na normalizaciju rada æivËanog sustava i potiËe san, πto sve djeluje na smanjenje Ëimbenika koji mogu dovesti do glavobolje.

Riboflavin Riboflavin (vitamin B2) pomaæe u radu æivËanih stanica, pa visoke doze riboflavina ublaæuju gubitak energije u moædanim stanicama tijekom napada migrene. Belgijsko istraæivanje Ëiji su rezultati objavljeni 1998., pokazalo je znatno smanjenje snage i intenziteta napada migrene pri istovremenom uzimanju veÊih doza riboflavina.

Kako olakπati simptome sindroma iritabilnog crijeva Sindrom iritabilnog crijeva (IBS, irritable bowel syndrome) Ëest je poremeÊaj koji se oËituje bolovima u abdomenu i promijenjenim ritmom praænjenja crijeva, u trajanju od najmanje tri mjeseca. ZahvaÊa tanko i debelo crijevo i uzrokuje simptome poput epizoda proljeva i konstipacije. ZahvaÊa 10-15% odraslih osoba, a uËestalost je dvostruko veÊa u æena. ToËan uzrok nije poznat, no identificirani su neki prehrambeni Ëimbenici koji utjeËu na razvoj bolesti i pogorπanje simptoma. Pribliæno 60% osoba koje pate od sindroma iritabilnog crijeva vjeruju da odreena hrana pogorπava njihove simptome, a istraæivanja pokazuju da intolerancije i alergije na hranu mogu biti “okidaË” za simptome sindroma iritabilnog crijeva.

Do sada su iskuπani brojni naËini lijeËenja koji ukljuËuju dodatke prehrani s vlaknima, probiotike, antidepresive, psihoterapiju, promjene u prehrani, akupunkturu i laksative. Ponekad se sindrom iritabilnog crijeva naziva i trbuπnom glavoboljom ili “nervoznim crijevima”. Takoer, crijeva se popularno nazivaju “drugim mozgom” zbog postojanja dvosmjerne komunikacije na osovini mozak - crijeva, a i zbog Ëinjenice da je u crijevima smjeπteno Ëak 100 milijuna neurona.

Posljednja istraæivanja i smjernice struËnih druπtava ukazuju kako od koristi mogu biti i dodaci prehrani koji sadræe ulje paprene metvice, probiotike, prebiotike i topljiva vlakna te i l-triptofan.

Top 4 prirodnih sredstava za pomoÊ kod sindroma iritabilnog crijeva: • Ulje paprene metvice djeluje tako da opuπta glatku muskulaturu crijeva. Metaanalize su ukazale na uËinkovitost u smanjenju simptoma IBS-a. Taj je pripravak istaknut i u smjernicama za terapiju IBS-a AmeriËkog gastroenteroloπkog druπtva kao sredstvo koje moæe imati blagotvorno djelovanje.

• Probiotici, odnosno æivi mikroorganizmi, primijenjeni u adekvatnom broju utjeËu na zdravlje domaÊina, takoer su uËinkoviti u poboljπanju simptoma IBS-a. ProbiotiËke kulture prirodno su prisutne u fermentiranoj hrani, a sve se ËeπÊe uzimaju u kapsuliranom obliku.

PROXIMUM PROMO

• Prebiotici su vlakna topljiva u vodi koja predstavljaju izvor supstrat korisnoj crijevnoj mikroflori. Inulin - prirodni ugljikohidrat koji ima prebiotiËko djelovanje, u pripravcima se najËeπÊe kombinira s probiotiËkim sojevima, a takva kombinacija naziva se simbiotik.

• Od koristi moæe biti i dodatno uzimanje aminokiseline L-triptofan, jer stimulira serotoninergiËku aktivnost. Izravan lokalni uËinak manifestira se preko 5-HT receptora u probavnom sustavu te tako modulira motoriËku aktivnost, visceralnu osjetljivost i sekrecijske procese. Od posebne je koristi kod IBS-a s predominantnom konstipacijom. www.inpharma.com.hr 43

NUTRI-INSPEKCIJA

Probiotici Ëaπu vode. Ne uzimati 2 sata od primjene antibiotika.

3,18 kn

CIJENA PO DANU:

MI©LJENJE: Proizvod s velikom koncentracijom probiotiËkih bakterija namijenjen osobama iznad 18 godina.

5 kapi na dan. Prije upotrebe sadræaj treba dobro protresti.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

3,28 kn

MI©LJENJE: Jedinstveni proizvod na træiπtu namijenjen dojenËadi. Dostupan i u obliku tableta za ævakanje istog sastava, namijenjen odraslima, za zdravlje crijeva i jaËanje otpornosti.

Acidophilus 100 komprimata PROIZVO–A»/UVOZNIK:

LifeTime / Agram 89

Lactobacillus acidofilus i bifidobakterije 1,5 milijarda, FOS (fruktooligosaharidi) 14 mg

SASTAV U 1 KOMPRIMATU:

fruktoza, maltrin, sorbitol, aroma jagode, limunska kiselina, aroma borovnice, silicijev dioksid, magnezijev stearat, stearinska kiselina i biljni stearini OSTALI SASTOJCI:

Prekomjerna konzumacija moæe imati laksativni uËinak.

NAPOMENE:

1-3 komprimata na dan ili po preporuci struËne osobe.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

1,09 kn do 3,26 kn

Dodatak prehrani za tegobe probavnog sustava s okusom jagode, prihvatljive cijene.

MI©LJENJE:

Biorela

Altaflora

10 kapsula

40 kapsula PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Alta Care /

Lactobacillus acidophilus 150x109 cfu/g, Lactobacillus casei 100x109 cfu/g, Bifidobacterium bifidum 50x109 cfu/g, Bifidobacterium longum 50 x109 cfu/g, natrij 50 mg, kalij 50 mg, magnezij 50 mg SASTAV U 1 KAPSULI:

3-4 kapsule/dan za vrijeme trajanja proljeva. Za odræavanje ravnoteæe crijevne mikroflore 1-2 kapsule ujutro nataπte, pola sata prije jela.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Danicso / Milsing

Lactobacillus acidophilus NCFM®, Lactobacillus paracasei Lpc-37, Bifidobacterium lactis HN019 (Bi07), Bifidobacterium lactis HN019 (Bl-04), Bifidobacterium bifidum Bb-02, u ukup. koliËini viπe od 20 milijardi aktivnih probiotskih bakterija u trenutku proizvodnje SASTAV U 1 KAPSULI:

Multipharm

1,23 kn do 4,92 kn

Probiotik koji osim bakterija sadræi i elektrolite, te obnavlja crijevnu floru i rehidrira organizam. Dostupan i u obliku praπka.

MI©LJENJE:

Kod istovremene primjene antibiotika napraviti razmak od najmanje 3 sata.

NAPOMENE:

1-2 kapsule/dan dok traje proljev; 1-2 kapsule/dan dok traje lijeËenje antibioticima; 1 kapsula/dan dok traju alergijske smetnje, a potom joπ najmanje 2 tjedna ili prema savjetu lijeËnika; za odræavanje crijevne ravnoteæe 1 kapsula/dan. Popiti s malo tekuÊine, najbolje uz obrok.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

4,79 kn do 9,58 kn

Proizvod namijenjen djeci starijoj od 6 g. i odraslima. Dostupan i u obliku praπka istog sastava, namijenjenog djeci starijoj od 6 mjeseci.

MI©LJENJE:

Active Acidophilus-20™ 60 kapsula PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Nutraceutical Corp.

/ Nihon FloraFITT smjesa 2 probiotika (20 milijardi odræivih mikroorganizama) - L. acidophilus (La-14), B. lactis (BI-04) 470 mg

SASTAV U 1 KAPSULI:

BioGaia kapi 5 ml PROIZVO–A»/UVOZNIK:

BioGaia AB /

Ewopharma 100 miljuna æivih aktivnih bakterija Lactobacillus reuteri Protectis DSM 17938

OSTALI SASTOJCI: celulozna kapsula, maltodekstrin iz riæe, celuloza, glicerol triacetat, silika, magnezijev stearat

SASTAV U 5 KAPI:

Nije za mlae od 18 g.

Trudnice i dojilje prije upotrebe trebaju konzultirati lijeËnika. PreporuËa se hlaenje radi produljenja roka uporabe aktivnih komponenti.

OSTALI SASTOJCI: ulje suncokreta, srednjelanËano trigliceridno ulje, silicijev dioksid

NAPOMENE:

DOZIRANJE:

1 kapsula na dan, uz obrok ili

44 www.inpharma.com.hr

»uvati u hladnjaku na 2-8°C. Zaπtititi od svjetlosti. Nakon otvaranja, sadræaj u boËici iskoristiti tijekom mjesec dana.

NAPOMENE:

Colon Care 385 g praha PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Twinlab / Agram 89

SASTAV U 2 ÆL: (22,8 g): vitamin C (iz kalcij askorbata) 250 mg, ekstrakt slada jeË-

NUTRI -I VITAM NSPEKCIJA I

NOTEK E

Za inPharmu nutri-inspekciju obavila: Martina BlaπkoviÊ, dipl.ing. | Vitaminoteka Zagreb - konzalting u nutricionizmu

menih sjemenki (Hordeum vulgare) 17 g, ljuske sjemenki trputca (Plantago psylllium) 5 g, Bifidobacterium longum 1 milijarda æivih stanica 136 mg, Lactobacillus acidophilius 1 milijarda æivih stanica 107 mg, riboflavin 0,05 mg, niacin 1 mg, kalcij 43 mg, æeljezo 0,6 mg, fosfor 35 mg, magnezij 11 mg, natrij 15 mg, kalij 125 mg OSTALI SASTOJCI:

silika

NAPOMENE:

Ne uzimati bez tekuÊine ili kod poteπkoÊa s gutanjem.

stearat biljnog porijekla), bojilo (titanov dioksid)

2 ælice na dan u Ëaπi vode.

PreporuËa se popiti joπ jedna Ëaπa vode.

NAPOMENE:

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

12,15 kn

Dodatak prehrani za regulaciju probave, obogaÊen vitaminom C, mineralima te biljnim ekstraktima.

MI©LJENJE:

Kod istovremene peroralne primjene antibiotika potreban je vremenski razmak od najmanje 3 sata izmeu uzimanja kapsula i antibiotika. djeca 3-6 g.: 1 kapsula/dan. ©kolska djeca: 1-2 kapsule/dan. Odrasli: 1-3 kapsule/dan. Popiti s dosta tekuÊine.

Kapsule se mogu otvoriti i pomijeπati s hladnim ili mlakim napitkom.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

2,99 do 8,97 kn

Proizvod za oporavak crijevne mikroflore hrvatskog proizvoaËa, prihvatljive cijene.

MI©LJENJE:

Ferzym plus 30 kapsula PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Specchiasol /

SASTAV U 1 KAPSULI:

1-3 kapsule na dan, prije jela.

Prvih 5 dana preporuËuje se piti 2-3 kapsule na dan, a zatim nastaviti 1 na dan do poboljπanja stanja.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

2,83 kn do 8,49 kn

Prirodna pomoÊ u obnovi i odræavanju crijevno-bakterijske mikroflore. Dostupan je i u obliku suspenzije i suspenzije za djecu.

MI©LJENJE:

LactoBiotic 20 kapsula PROIZVO–A»:

Fidifarm

kultura probiotika Lactobacillus acidophilus LA-5, Bifidobacterium BB-12 (ne manje od 3x109 æivih bakterija) SASTAV U 1 KAPSULI:

æelatina, tvar za poveÊanje volumena (dekstroza), tvar za sprjeËavanje zgrudnjavanja (magnezijev OSTALI SASTOJCI:

20 kapsula PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Lek / Sandoz Zagreb

najmanje 2x109 æivih liofiliziranih mlijeËno kiselih bakterija: Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium animalis subsp. lactis

SASTAV U 1 KAPSULI:

OSTALI SASTOJCI: inulin, oligofruktoza, bezvodna laktoza, mikrokristaliËna celuloza, krumpirov πkrob, magnezijev stearat, hipromeloza, bojila: æeljezov oksid æuti (E172) i titanijev dioksid (E171)

Ne uzimati kod kroniËnih bolesti crijeva, smanjene imunoloπke otpornosti (npr. SIDA, infekcija HIV-om i dr.) ili kod preosjetljivosti na bilo koji sastojak. Oprezno kod πeÊerne bolesti, jer sadræi πeÊere.

NAPOMENE:

uzimati izmeu obroka.

Odrasli i djeca starija od 12 g. 1 kapsula 1-3 puta/dan. Djeca od 2-12 g. 1 kapsula 1-2 puta/dan. DojenËad i djeca do 2 g. 1 kapsula/dan. Kapsula se moæe i otvoriti, pa sadræaj istresti na æliËicu i uzeti s tekuÊinom, ali ne s alkoholom ili vruÊim napitcima. Uz istodobnu primjenu antibiotika treba napraviti razmak od najmanje 3 sata.

DOZIRANJE:

Ro.Ra.Natura 7 milijardi æivih bakterija zdrave mikroflore crijeva (10 sojeva lakto- i bifidobakterija) prireenih tehnologijom dual coated, prebiotiËka vlakna 7,5 mg, vitamini B, oligoelementi i minerali (æeljezo, cink, magnezij, fosfor i kalcij)

Linex forte

Lactogyn 15 kapsula PROIZVO–A»:

JGL

zasiÊene masne kiseline 1,98 mg, natrij 1,08 mg, kalcij 0,18 mg, kultura probiotika Lactobacillus rhamnosus GR-, Lactobacillus reuteri RC-14 13,93 mg (109 æivih bakterija sposobnih za razmnoæavanje) SASTAV U 1 KAPSULI:

CIJENA PO DANU:

2,37 do 7,11 kn

Proizvod za odræavanje ravnoteæe crijevne flore, prikladan za sve dobne skupine.

MI©LJENJE:

OSTALI SASTOJCI: dekstroza, πkrob, mikrokristaliniËna celuloza, magnezijstearat, æelatina, titan-dioksid NAPOMENA: Kod istovremene peroralne upotrebe antibiotika napraviti razmak od 2 sata.

za odræavanje balansa flore 1 kapsula/dan. Kao pomoÊ u terapiji veÊ postojeÊih vaginalnih smetnji te za vrijeme i nakon antibiotske terapije 2 kapsule/dan.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

4,65 kn do 9,3 kn

MI©LJENJE: Proizvod priznatog hrvatskog proizvoaËa namijenjen posebno æenama za odræavanje ravnoteæe vaginalne flore.

Maxi-Flore 30 tableta PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Synergia / Studio

Aromedica fruktooligosaharidi, inulin 70 mg, kultura probiotika Bifidobacterium brevis, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus rhamnosus, Bifidobacte-

SASTAV U 1 TABLETI:

www.inpharma.com.hr 45

NUTRI-INSPEKCIJA

Probiotici rium longum 1010 cfu riæin πkrob, mikrokristaliËna celuloza, biljno ulje, magnezijev stearat biljnog porijekla, silicijev dioksid OSTALI SASTOJCI:

DOZIRANJE:

1-2 tablete nakon obroka.

CIJENA PO DANU:

2,66 kn do 5,32 kn

Preparat za uravnoteæenje crijevne flore, niæeg cjenovnog ranga.

MI©LJENJE:

gator: sojin lecitin, pektin jedna kapsula na dan. Moæe se uzeti u bilo koje vrijeme, sa ili bez hrane, s vodom ili piÊem. Ne ævakati niti drobiti.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

4,02 kn ili 2,49 kn

MI©LJENJE: Pomaæe jaËanju obrambenih snaga organizma. Proizveden True delivery™ tehnologijom koja πtiti sadræaj kapsule. Sadræi i laktoferin.

Normia 10 vreÊica praπka od 1 g PROIZVO–A»:

acai ploda (Euterpe oleracea) 300 mg, Total Body Health probiotska mjeπavina 40 milijardi vitalnih stanica u vrijeme kupovine: FOS (fruktooligosaharidi), Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus plantarum, Lactobacillus casei, Lactobacillus bulgaricus, Lactobacillus brevis, Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus lactis, Bifidobacterium lactis, Bifidobacterium bifidum, L. sporogenes (B. coagulans), S. salivarius K12, S. salivarius M18 120 mg OSTALI SASTOJCI: mikrokristaliËna celuloza, magnezijev stearat, silicijev dioksid, biljna celuloza, proËiπÊena voda DOZIRANJE:

jedna kapsula na dan.

CIJENA PO DANU:

6,65 kn do 7,39 kn

MI©LJENJE: Proizvod sa 12 sojeva probiotiËkih bakterija, obogaÊen prebioticima iz acai ploda.

JGL

kultura probiotika Lactobacillus rhamnosus GG, Bifidobacterium BB-12 108-1010 æivih bakterija sposobnih za razmnoæavanje

SASTAV U 1 VRE∆ICI:

OSTALI SASTOJCI: obrano mlijeko u prahu, bezvodna glukoza, inulin, saharoza, maltodekstrin, silicijev dioksid (E551) NAPOMENA: Sadræi mlijeko. Kod istovremene upotrebe antibiotika, napraviti razmak od najmanje dva sata.

odrasli: 2-3 vreÊice/dan dok traje proljev; 2 vreÊice/dan dok traju alergijske smetnje i joπ min. 2 tjedna, ili prema savjetu lijeËnika 1 vreÊica/dan; 12 vreÊice/dan dok traje lijeËenje antibioticima. Djeca do 12 g.: 2 vreÊice/dan dok traje proljev; 1-2 vreÊice/dan dok traju alergijske smetnje i joπ najmanje 2 tjedna, ili prema savjetu lijeËnika 1 vreÊica/dan; 1 vreÊica/dan dok traje lijeËenje antibioticima. Za odræavanje ravnoteæe crijevne mikroflore 1 vreÊica/dan.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

5,48 kn do 16,44 kn

MI©LJENJE: Proizvod priznatog hrvatskog proizvoaËa u praπkastom obliku, namijenjen obnovi crijevne mikroflore.

Prolife 20 kapsula

Waya

PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Zeta Farmaceutici /

JGL vitamin B6 1 mg, vitamin B1 0,7 mg, vitamin B2 0,8 mg, vitamin B12 0,5 µg, kultura probiotika Bacillus coagulans (Lactobacillus sporogenes) æivih stanica ne manje od 600 milijuna

SASTAV U 1 KAPSULI:

OSTALI SASTOJCI: magnezij stearat, koloidni silicij, æelatina i bojila (E171, E132)

odrasli 2 kapsule na dan, po moguÊnosti nataπte, a djeca 1 kapsula na dan.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

2,43 kn do 4,86 kn

Proizvod za regulaciju crijevne mikroflore. Dostupan i u obliku suspenzije i pastila.

MI©LJENJE:

5 vreÊica praha od 5 g PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Medis / Medis Adria

najmanje 5x109 kolonijskih jedinica æivih probiotiËkih kultura Bifidobacterium (B.) bifidum, B. Lactis, Lactobacillus (L.) acidophilus (2x), L. paracasei, L. plantarum, L. rhamnosus, L. salivarius, Enterococcus faecium

SASTAV U 1 VRE∆ICI:

OSTALI SASTOJCI: kukuruzni πkrob, maltodekstrini, enzimi (amilaze), kalij, prirodna aroma, magnezij, mangan, koncentrirani prah vanilije, prebiotici: fruktooligosaharidi i inulin

Sadræi soju i sastojke mlijeka, pa se ne preporuËa u sluËaju alergije ili preosjetljivosti. Ako uzimate bilo koji lijek, imate zdravstvene tegobe, trudni ste ili dojite, prije upotrebe se posavjetujte s lijeËnikom ili ljekarnikom.

NAPOMENE:

djeca od 2-12 g.: 0,5-1 vreÊica/dan. Odrasli i djeca starija od 12 g. 1-2 vreÊice/dan. Prah usuti u 100 ml vode, mlijeka ili jogurta, nakon 10 min. promijeπati i popiti. Uzeti nataπte uz 2 sata razmaka od primjene antibiotika.

Uzima se za vrijeme lijeËenja antibiotikom i joπ tjedan dana poslije.

DOZIRANJE:

Pearls Winter+ 10 i 30 kapsula Enzymatic Therapy Inc. / Salveo

PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Lactobacillus (plantarum, acidophilus), Bifidobacterium (lactis, longum) 1 x 109 cfu, laktoferin (aktivni ferin iz mlijeka) 15 mg SASTAV U 1 KAPSULI:

palmino ulje, æelatina, tvar za zadræavanje vlage: biljni glicerol, emul-

OSTALI SASTOJCI:

46 www.inpharma.com.hr

Ultra Probiotics 30 i 60 kapsula PROIZVO–A»/UVOZNIK:

CIJENA PO DANU:

Nature’s Plus /

Medikor SASTAV U 1 KAPSULI:

koncentrat cjelovitog

5,1 kn do 20,4 kn

Specijalni probiotiËki prah pomaæe oËuvati crijevnu mikrofloru kod uzimanja antibiotika.

MI©LJENJE:

DOGA–AJI, NAJAVE...

Enterogermina 12 kapsula PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Doppel Farmaceutici

/ Sanofi-aventis 2 x 109 polirezistentnih spora Bacillus clausii SASTAV U 1 KAPSULI:

OSTALI SASTOJCI: kaolin, mikrokristaliËna celuloza; magnezijev stearat; æelatina; titanijev dioksid (E171); proËiπÊena voda NAPOMENA: Prije upotrebe paæljivo proËitati uputu o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

odrasli 2-3 kapsule na dan. Djeca 1-2 kapsule na dan. Kapsulu treba progutati s malo vode ili nekog drugog piÊa.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

9,63 kn

Probiotik registriran kao bezreceptni lijek, preporuËuje ga Svjetska gastroenteroloπka organizacija.

MI©LJENJE:

VSL#3 10 vreÊica praha od 4,4 g PROIZVO–A»/UVOZNIK:

Prvi hrvatski Kongres zdravstvene ekologije Od 13.-15.travnja u Zagrebu, u Hotelu Aristos odræat Êe se 1. hrvatski kongres zdravstvene ekologije s meunarodnim sudjelovanjem - Kvalitetom do zdravlja.

Organizatori su HZJZ, Sekcija za zdravstvenu ekologiju HFD-a i Hrvatsko druπtvo za zdravstvenu ekologiju HLJZ-a. Teme su: hrana; dodaci prehrani i dijetetski proizvodi; voda; materijali i predmeti u kontaktu s hranom i vodom; kozmetika i graniËni proizvodi izmeu kozmetike i medicinskih proizvoda; zakonodavstvo, kvaliteta i analitika na podruËju hrane, vode i predmeta opÊe uporabe; prehrana, fiziËka aktivnost i zdravlje; inspekcija, sluæbena kontrola i monitoring; utjecaj okoliπa na zdravlje i procjena rizika od faktora okoliπa; legislativa i politika zdravstvene zaπtite od πtetnih faktora okoliπa; kemijskla i mikrobioloπka sigurnost, toksikologija i zdravlje; osiguranje kvalitete.

Informacije na telefon: 01 / 4863 266.

Nikel® u HFD-u Nikel® kozmetika s potpisom farmaceuta poziva Vas u srijedu 9. veljaËe 2011. u 18 sati, u prostorije HFD-a Masarykova 2. Saznajte po Ëemu je ta hrvatska kozmetiËka linija drugaËija od ostalih, te zaπto je viπestruko nagraivana u svijetu. »ari prirodne Nikel® kozmetike moÊi Êete prigodno osjetiti na vlastitoj koæi. Nakon promocije slijedi prigodni domjenak.

CD Investments /

Proximum mjeπavina 450 milijardi æivih bakterija (mlijeËne kiseline i bifidobakterija): Streptococcus thermophilus, bifidobakterije (B. Longum, B. Breve, B. Infantis), Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus plantarum, Lactobacillus paracasei, Lactobacillus delbrueckii subsp. Bulgaricus

SASTAV U 1 VRE∆ICI:

OSTALI SASTOJCI: maltoza, tvar za sprjeËavanje zgrudnjavanja: silicijev dioksid

Mora se uzimati pod lijeËniËkim nadzorom. Sadræi æive bakterije mlijeËne kiseline i bifidobakterije osjetljive na toplinu. Sobnu temperaturu, bez utjecaja na djelotvornost, moæe podnijeti samo kratkotrajno. PreporuËa se pohraniti u hladnjak na temperaturu od 2°C.

NAPOMENE:

sadræaj vreÊice usuti u tekuÊinu, negaziranu i hladnu, promijeπati i popiti. Odraslima se preporuËuju 1-2 vreÊice/dan. Djeci treba dozu proporcionalno smanjiti. Doza se moæe mijenjati po preporuci lijeËnika.

StruËno predavanje Tvrtka SteviaVita, ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda Nova diet, organizira 15. veljaËe struËno predavanje za farmaceute. Tvrtka Nova diet s.a. je vodeÊi πpanjolski proizvoaË na podruËju fitoterapije i dijetetike,a od sada je prisutna i u Hrvatskoj. Nova diet proizvodi sadræe prirodne tvari u inovativnim formulacijama.

StruËno predavanje odræat Êe se u Zagrebu, u prostorijama EU doma u JuriπiÊevoj ulici 1/1, s poËetkom u 19 sati.

PredavaËice su: • mr.sc. Lea Pollak s temom “Propolis i matiËna mlijeË kao dodaci prehrani” i • dr.sc. Darija VraneπiÊ Bender s temom “Prehrana i dodaci prehrani u terapiji debljine”.

Predavanje Êe bodovati Hrvatska ljekarniËka komora.

DOZIRANJE:

CIJENA PO DANU:

16 kn do 32 kn

Hrana za posebne medicinske potrebe u praπkastom obliku, namijenjena djeci i odraslima.

MI©LJENJE:

Nikel® - Superbrand 2010.

Nikel- kozmetika s potpisom uvrπtena je meu vodeÊe træiπne marke u Hrvatskoj Ëime je dobila pravo da na svoje proizvode istakne oznaku Superbrands. Superbrands je globalni branding autoritet koji provodi promociju i imenovanje najjaËih træiπnih marki u 86 zemalja svijeta. Glasovi struËnog vijeÊa Ëiji su Ëlanovi priznati poslovni i marketinπki struËnjaci iz hrvatskih medija, agencija, domaÊih i stranih korporacija, sveuËiliπta i struËnih organizacija, upotpunjeni su glasovima viπe od 23.000 potroπaËa.

www.inpharma.com.hr 47

ANTIREUMATICI AUTORICA »LANKA:

Melita PetroviÊ, mag.pharm.

Lokalni analgetici kod bolnih miπiÊa i zglobova Posljednjeg desetljeÊa porastao je interes za lokalnu primjenu NSAR i razliËitih biljnih sastojaka u pripravcima za topiËku primjenu, sa ciljem ublaæavanja boli bez gastrointestinalnih nuspojava okomotorni sustav ljudskog organizma vrlo je sloæen. Sastoji se od velikog broja kostiju, ligamenata, hrskavica, tetiva i miπiÊa Ëije meusobno djelovanje osigurava tijelu sposobnost pokreta. Danaπnji naËin æivota obiljeæen je manjkom kretanja i sve rjeom fiziËkom aktivnoπÊu, πto utjeËe na stanje koπtano-miπiÊnog sustava.

Bolovi u miπiÊima i zglobovima pogaaju sve dobne skupine, no najËeπÊe stariju populaciju, jer starenjem dolazi do slabosti miπiÊa i promjena na hrskavici. Osim kraljeænice, pogoeni su i zglobovi Ëemu dodatno pogoduje pretilost, takoer jedna od bolesti suvremenog druπtva.

Bolesti sustava za pokretanje (kosti, zglobovi, miπiÊi) najËeπÊi su medicinski problem. Iako to nisu opasne bolesti, za bolesnika su vrlo neugodne, jer je njihova prisutnost praÊena pojavom boli te smanjenom i oteæanom pokretljivoπÊu. Razvoj bolesti dovodi do gubitka funkcije zglobova ili miπiÊa, a time i do loπe kvalitete æivota i gubitka radne sposobnosti πto predstavlja velik socioekonomski i javnozdravstveni problem. Osim degenerativnih bolesti, lokomotorni sustav pogaaju i ozljede kao πto su uganuÊa, iπËaπenja i istegnuÊa koja se dogaaju kod pretjeranih napora na radnom mjestu ili prilikom sportskih i rekreativnih aktivnosti.

L

LijeËenje Primarni cilj lijeËenja je ublaæavanje boli te odræavanje i poboljπanje opsega kretanja. Na raspolaganju su razliËite metode kao πto su fizikalna terapija ili operativni zahvati, no najËeπÊe se koriste lijekovi protiv bolova. Ukoliko postoji i upalni proces u zglobu, lijeËenje je usmjereno na smirivanje upale nesteroidnim protuupalnim lijekovima (koje uobiËajeno, no pogreπno, nazivamo nesteroidnim antireumaticima). NSAR - vrlo Ëesto koriπtena skupina lijekova, pored svoje djelotvor48 www.inpharma.com.hr

nosti naæalost nosi i rizik ozbiljnih nuspojava pri peroralnoj uporabi, zbog Ëega se moraju primjenjivati s oprezom i ograniËeno.

Iako je medicinska znanost skeptiËna prema djelotvornosti antireumatika u lokalnoj primjeni, iskustva govore da se oni dobro apsorbiraju i pomaæu bolesnicima kod tegoba sustava za pokretanje, ako one nisu jakog intenziteta. Posljednjeg desetljeÊa ponovo je porastao interes za lokalnu primjenu NSAR i razliËitih biljnih/prirodnih sastojaka u pripravcima za topiËku primjenu sa ciljem ublaæavanja boli, bez gastrointestinalnih nuspojava. Naime, primjenom preko koæe djelatna tvar se apsorbira i postiæe visoku koncentraciju na mjestu primjene, ali bez visokih koncentracija u plazmi Ëime se znatno smanjuje rizik od nuspojava.

Lokalni antireumatici Na træiπtu postoji velik broj pripravaka u razliËitim formulacijama u vidu masti, krema, balzama, gelova, sprejeva, te u obliku naljepaka (flastera). VeÊinom pripadaju sku-

pini kozmetike s posebnom namjenom, a neki su registrirani i kao lijekovi (reæim izdavanja bez recepta).

U ATK skupini M 02 A - “lokalni pripravci protiv boli u zglobovima i miπiÊima” - iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova registrirani su: diklofenak, ketoprofen, piroksikam i ibuprofen.

Koncentracije NSAR kao djelatne tvari u kremama, gelovima ili u spreju su: 1% piroksikama, 2,5% ketoprofena, 5% ibuprofena, a koncentracija diklofenaka je 1% u kremastom gelu i 4% u spreju.

Iako su koncentracije niske i pripravci se primjenjuju lokalno na koæu, sistemski neæeljeni uËinci ne mogu se sasvim iskljuËiti ako se preparati koriste u duæem razdoblju i na velikoj povrπini. No, pri racionalnoj uporabi, koncentracije u plazmi su oko 100 puta niæe nego kod peroralne primjene iste koliËine, pa se bez opasnosti mogu koristiti kod ozljeda mekih tkiva (tetive, ligamenti, miπiÊi) i zglobova koje su obiËno posljedica uganuÊa, istegnuÊa, iπËaπenja, te kod bolova u leima. Takoer pomaæu kod lokaliziranih oblika reumatizma mekih tkiva (npr. “teniski lakat”, sindrom bolnog ramena...) i za olakπanja boli kod blagih oblika artritisa koljena ili prstiju.

Osim NSAR lokalnog djelovanja, u skupini M 02 A registrirani su kao BR lijekovi i pripravci s derivatima salicilne kiseline koji sadræe metil-salicilat, obiËno u kombinaciji s mentolom i eteriËnim uljima. Metilni ester salicilne kiseline (metilsalicilat) sastojak je eteriËnog ulja biljke Gaultheria procumbens. Intenzivnog je mirisa, a utrljavanjem na koæu izaziva hiperemiju tj. πiri krvne æile i tako poboljπava prokrvljenost tkiva πto dovodi do ugodnog osjeÊaja topline.

Mentol - prirodni izoprenoidni fenol izoliran iz ulja metvice vrlo je Ëest sastojak lokalnih pripravaka protiv bolova. Djeluje anestetski i analgetski, a isparavanjem s povrπine koæe daje ugodan osjeÊaj hlaenja Ëime se ublaæavaju simptomi - bol, otok i upala.

Dodaje se i preparatima koji sadræe NSAR, pa se tako postiæe dvostruki uËinak - mentol trenutno hladi i ublaæava bol, a NSAR djeluje produljeno protuupalno i analgetski. SliËno djelovanje ima i kamfor.

Kamfor, mentol, metilsalicilat te eteriËna ulja klekovine (Pini pumillionis) i eukaliptusa sastojci su tradicionalnih pripravaka masti protiv neuralgija i reume koji su joπ i danas traæeni i izrauju se u kao galenski pripravci. Kao pomoÊ kod reumatskih tegoba u pripravcima za lokalnu uporabu koriste se razliËiti biljni sastojci, primjerice iz branke (Arnica montana) koja ima snaæno antiflogistiËko i analgetsko djelovanje, borovnice (Juniperus communis), ruæmarina (Rosmarinus offic.) i timjana (Thymus vulgaris).

Lokalni antireumatici primjenju se nanoπenjem na bolno podruËje 3-4 puta na dan.

Pripravke u obliku gela, kreme ili masti potrebno je utrljati na bolno mjesto, a one u obliku spreja samo rasprπiti (sprejevi brzo prodiru u koæu, pa imaju brz poËetak djelovanja). Noviji antireumatski pripravci za lokalnu primjenu izrauju se u obliku kremastog gela, ili kao poliakrilatni gelovi koji se lako upijaju u koæu i ne ostavljaju na njoj masni trag te ugodno hlade. Zato te formulacije sve viπe zauzimaju mjesto otopina, krema i masti koje su se prije izraivale.

Donosimo Vam pregled interesantnih meunarodnih manifestacija u prvoj polovici godine:

Lijekovi iz te skupine nisu prikladni za primjenu kod djece do 12 godina, a korisnike treba upozoriti na obavezno pranje ruku nakon primjene, jer ne smiju doÊi u dodir s oËima i sluznicama. Takoer valja napomenuti da se ne smiju primjenjivati na upaljenoj ili oπteÊenoj koæi.

Topli i hladni postupci Kao pomoÊ kod tegoba kao πto su bolni miπiÊi i zglobovi u svrhu samolijeËenja moæemo preporuËiti, osim terapije lokalnim antireumaticima, i jednostavne i neπkodljive, ali djelotvorne terapijske postupke grijanje ili hlaenje.

Topli terapijski postupak uËinkovit je kod bolova i ukoËenosti miπiÊa, teπke pokretljivosti i trajne tupe boli u zglobovima, te kod kroniËnih reumatskih bolova. Lokalno zagrijavanje u kombinaciji s masaæom pojaËava prokrvljenost bolnog mjesta, a time i opuπtanje miπiÊa i ublaæavanje boli. PreporuËa se i kao preventiva od sportskih ozljeda, jer prethodnim zagrijavanjem miπiÊi i tetive lakπe podnose velika optereÊenja tijekom sportskih aktivnosti. PreporuËuju se pripravci koji razvijaju osjeÊaj topline, primjerice iritansi (kao πto su metilsalicilat i kapsaicin) koji djeluju na æivËane zavrπetke uzrokujuÊi peckanje i æarenje, ili rubefaci-

KALENDAR

jansi koji πire krvne æile na bolnom mjestu i ubrzavaju protok krvi.

Hlaenje smanjuje oteklinu i bol, pa se hladni terapijski postupak preporuËa kao vrlo djelotvorna pomoÊ kod akutnih stanja, tj. ozljeda kod kojih se javljaju nagla oπtra bol (obiËno od uganuÊa, istegnuÊa ili udarca) i oteklina. U tu svrhu koriste se pripravci (gel ili sprej) za hlaenje. Oni djeluju kao vazokonstriktori, ograniËavajuÊi protok krvi u ozljeenom tkivu, pa tako smanjuju upalnu reakciju. Hladni postupak moæe se primjenjivati viπe puta na dan u trajanju od 1015 min. U tu se svrhu moæe upotrijebiti led, a vrlo su korisne i toplo-hladne komprese.

Hlaenjem u zamrzivaËu (oko 90 min.) i primjenom na bolno mjesto koristiti Êe kod glavobolje, iπËaπenja, upala, krvarenja.

Zagrijan u vruÊoj (ne kljuËaloj) vodi oko 8 min., topli se oblog na bolno mjesto stavlja na 20 minuta, viπe puta na dan, kao pomoÊ kod upale miπiÊa, ukoËenog vrata, boli u leima ili ramenu.

U bolnim stanjima koja su vrlo Ëesto prisutna i neugodna, ali nisu velikog intenziteta, moæe se pomoÊi i bez tableta. Kod jaËih bolova ne moæe se izbjeÊi peroralna terapija, no tada treba odabrati bezreceptni lijek u obliku i dozi prikladnoj za pacijenta, ili ako to zahtjeva njegovo stanje, uputiti ga lijeËniku.

5.-7. TRAVNJA 2011.

interfood Food, Beverages and Ingredients

23.-24. VELJA»E 2011.

PETROGRAD, RUSIJA

PharmaPack

www.interfood.primexpo.com

An International Exhibition and Conference

2.-4. SVIBNJA 2011.

SupplySide East

PARIZ, FRANCUSKA

Where Innovation Begins

www.canontradeshows.com/expo/ pharmafr10/

29.-31. OÆUJKA 2011.

in-cosmetics

www.supplysideshow.com

9.-10. OÆUJKA 2011.

10.-12. SVIBNJA 2011.

We put the New in Nutrition

The Global Business Platform for Personal Care Ingredients

ANAHEIM, KALIFORNIJA, SAD

MILANO, ITALIJA

The Global Nutraceutical Event

www.nutraconference.com

www.in-cosmetics.com

ÆENEVA, ©VICARSKA

10.-13. OÆUJKA 2011.

29.-31. OÆUJKA 2011.

Natural Products Expo West

Interphex

NutraCon

SECAUCUS, NEW JERSEY, SAD

Vitafoods www.vitafoods.eu.com 15.-16. LIPNJA 2011.

Nutrevent

Where doing business just comes naturally

Pharmaceutical Manufacturing Conference and Exibition

ANAHEIM, KALIFORNIJA, SAD

NEW YORK, NEW YORK, SAD

LILLE, FRANCUSKA

www.expowest.com

www.interphex.com

www.nutrevent.com

Where innovation and regulation meet nutrition

www.inpharma.com.hr 49

Advanced Antioxidant Formula Solgar, Salvus, 60 kapsula Snaæna formulacija za neutralizaciju slobodnih radikala sadræi vitamine A, C, E, prirodne karotenoide, cink, selen, bakar i mangan koji su esencijalni sastojci superoksid-dezmutaze (SOD). Sadræi i L-glutation koji zajedno sa selenom stvara glutation-peroksidazu, najvaæniji detoksikacijski mehanizam u organizmu (kojim se izluËuju teπki metali, pesticidi, hormoni, razni metaboliti koji nastaju tijekom obrade hrane, lijekovi i kadmij koji se najËeπÊe unosi puπenjem ili zagaenim zrakom). Neutralizira vrlo agresivne oblike slobodnih radikala nastalih oksidacijom masti, koji uzrokuju oπteÊenja lipida, staniËnih membrana, proteina i DNA. Formula pridonosi stvaranju boljeg HDL/LDL omjera, smanjenoj agregaciji trombocita i smanjenom odlaganju kolesterola. Pospjeπuje uËinkovitost T i B limfocita. Vitamin B2 je izvor riboflavina, preteËe molekule flavin-adenin-dinukleotida (FAD), jednog od vaænijih izvora za stvaranje energije u stanici.

NOVO U LJEKARNAMA

Biorelax Aktival, 60 kapsula sti i stimulira rad πtitne ælijezde zbog prisutnog joda. Sadræi i znaËajne koliËine minerala i vitamina. Alginska kiselina pomaæe u detoksikaciji i prirodnoj obrani organizma te daje osjeÊaj sitosti.

Antioxidant Free Radical Modulators

Dodatak prehrani u obliku sirupa sadræi ekstrakt buπina (Cistus incanus), visokokvalitetni cvjetni med s propolisom, cink i vitamin C. Djelovanje ekstrakta buπina u zaπtiti i obrani od svih vrsta influence kliniËki je dokazano. Vitamin C u kombinaciji sa cinkom i medom - prirodnim antibiotikom, ima jak protuupalni uËinak i djeluje stimulativno na obrambene sposobnosti organizma. Sirup je namijenjen za jaËanje otpornosti organizma djece starije od 3 godine i odraslih, a predstavlja prirodnu zaπtitu u obrani od gripe i prehlade. Ne koristiti za vrijeme trudnoÊe i dojenja.

Alga Slin

Aromadifuzeri

Nova Diet, SteviaVita, 20 ampula

Pranarom, Kemig

Dodatak prehrani u obliku ampula s osvjeæavajuÊom aromom limuna pomaæe pri mrπavljenju, istovremeno osiguravajuÊi organizmu neophodne mikronutrijente, Ëesto deficitarne tijekom dijeta. Sadræi morske alge Fucus vesiculosis i Laminaria algae. Prehrambena vlakna - alginati sadræani u njima imaju sposobnost upijanja velike koliËine vode, pa daju osjeÊaj sitosti i djeluju blago laksativno. Proizvod smanjuje apsorpciju ma-

Pranarom viπenamjenski aromadifuzeri predstavljaju novi trend sprjeËavanja πirenja infekcija 100% prirodnim oruæjem. Istovremeno ovlaæuju, steriliziraju/ioniziraju zrak te ultrazvuËno rasprπuju kvalitetna eteriËna ulja. To je aromaterapija bez termiËke razgradnje aktivnih sastojaka. Dostupni su u mnogim suvremenim oblicima - s LED kromaterapijom, prikljuËcima za MP3, MP4, CD i DVD. Koriπteni s gotovim Pranarom

Dr. Theiss, Naturprodukt, 200 ml

50 www.inpharma.com.hr

U novom pakiranju nalazi se dvostruko viπe kapsula. Aktivni sastojci su: suhi ekstrakt korijena odoljena (Valeriana officinalis) 125 mg, suhi ekstrakt lista matiËnjaka (Melissa officinalis) 90 mg i suhi ekstrakt cvijeta hmelja (Humulus lupulus) 35 mg. PreporuËuje se kod napetosti, uznemirenosti, stresa, razdraæljivosti i nesanice.

Solgar, Salvus, 60 kapsula Kombinacija snaænih elemenata koji pridonose neutralizaciji πtetnih spojeva. To su vitamini A, C, E, cink, selen, bakar i mangan koji su esencijalni sastojci superoksiddezmutaze (SOD), zatim lutein, likopen, alfa-karoten i zeaksantin, te N-acetil-cistein i alfa lipoiËna kiselina. Karotenoidi imaju povoljan uËinak na zaπtitu stanica, zdravlje koæe, respiratorni sustav, zdravlje oËiju, prostate, imunoloπki i kardiovaskularni sustav. Dostupnost N-acetil-cisteina osnovni je regulacijski faktor za sintezu glutationperoksidaze, najvaænijeg detoksikacijskog mehanizma u jetri, koji pomaæe u izluËivanju niza toksiËnih elemenata iz okoliπa. Alfa lipoiËna kiselina je univerzalni antioksidans koji obnavlja ostale antioksidanse, prije svih glutation, vitamine C i E, te Q10.

Izuzetno povoljno djeluje na obnavljanje jetrenih stanica, posebno kod raznih toksiËnih oπteÊenja, te πtiti LDL kolesterol od oksidativnih oπteÊenja. Prirodni flavonoidi upotpunjuju antioksidativni uËinak svih ostalih sastojaka.

Aktiv Immun

aroma mjeπavinama pomaæu u dezinfekciji i sprjeËavanju πirenja infekcija, uz iznimno ugodne mirise.

Blokegras chocolates Nova Diet, SteviaVita, 10 Ëokoladica Ukusna podrπka kontroli tjelesne teæine koja pridonosi gubitku kilograma. Konzumira se nakon obroka kao dijetni desert. ZahvaljujuÊi aktivnim sastojcima blokira razgradnju masti u organizmu. Slatki okus osigurava sukraloza koja ne optereÊuje tijelo kalorijama. Sadræi llist indijske smokve (Opuntia ficus indica), oligofruktozu, inulin, hitozan i kakao vlakna. SprjeËava razgradnju i pohranu masti zbog sastojaka koji ih veæu u probavnom sustavu, odræava stabilnu razinu glukoze u krvi zahvaljujuÊi sadræaju hitozana, povoljno utjeËe na koncentraciju kolesterola i triglicerida u krvi, jer ih hitozan i list indijske smokve veæu i izluËuju probavom, te ima blago laksativno djelovanje zahvaljujuÊi sadræaju prehrambenih vlakana.

Enterogermina Sanofi aventis, Filip Trade, 12 kapsula Enterogermina je bezreceptni lijek za prevenciju i lijeËenje poremeÊaja ravnoteæe crijevne mikroflore. Sadræi polirezistentne spore Bacillus clausii 2x109, a preporuËuju se odraslima i djeci koja mogu progutati kapsulu kod nadutosti, bolova u trbuhu i proljeva.

Enterogermina kapsule jedini su probiotik koji je u Hrvatskoj registriran kao lijek.

Gyno Pro Aromara, 30 ml Ovaj uljni preparat pripada skupini kozmetike s posebnom namjenom.

Sadræi 100% Ëista eteriËna i bazna ulja.

Olakπava tegobe i prevenira bakterijske, gljiviËne, parazitne i virusne ginekoloπke infekcije, normalizira vaginalnu floru i sluæi za higijenu genitalnog podruËja. Bez straha od nuspojava mogu ga koristiti æene svih æivotnih dobi, ukljuËujuÊi i riziËne skupine: trudnice, dojilje, mlade djevojke, djevojËice i teπke bolesnice.

Gyno Pro je potpuno prirodan i uËinkovit proizvod koji ne sadræi kortikosteroide, sintetske antibiotike, konzervanse, punila, bojila, korigense ni bilo koje druge umjetne dodatke.

NOVO U LJEKARNAMA protubakterijsko i regenerativno.

SprjeËava gljiviËne i bakterijske infekcije intimnih dijelova tijela, ublaæava iritaciju, umiruje svrbeæ, peckanje i nelagodu. Proizvod je ispitan u suradnji s ginekolozima i dermatoloπki testiran. Pripada skupini kozmetike s posebnom namjenom. PreporuËuje se za svakodnevnu njegu æenama svih dobi, a posebno onima s poveÊanom osjetljivoπÊu na razvoj gljiviËnih i bakterijskih infekcija.

Lavera Faces My Age Lavera, Kemig Bogata, organska antiaging linija sa 6 proizvoda namijenjenih ËiπÊenju, njezi i specifiËnoj njezi, za vidljivo uËvrπÊenu koæu bez bora. Aktivni sastojci u svim proizvodima u liniji su organski bijeli Ëaj koji πtiti od slobodnih radikala i ulje karanja koje prevenira nastanak hiperpigmentacija prirodnom UV zaπtitom.

Proizvodi u razliËitim kombinacijama sadræe i hijaluronsku kiselinu koja pomaæe u odræavanju optimalno hidratizirane koæe, koenzim Q10 za uËvrπÊivanje i zaπtitu stanica koæe, COVA BTtrox ekstrakt (alge i cikorija) koji uËvrπÊuje i hidratizira, aloju, nutraceramide koji zaglauju i omekπavaju koæu, fitokolagen za stimulaciju sinteze kolagena, Sepilift koji zateæe i uËvrπÊuje te ekstrakt bambusa za mek i svilenkast izgled koæe.

Lavera je 100% certificirana prirodna kozmetika. Certificirana je i NaTrue standardima kvalitete, VEGAN certifikatom i dermatoloπki provjerena.

MAVY Femagyn® Pliva, gel za intimnu higijenu 100 ml Jedini gel za svakodnevnu intimnu higijenu koji zahvaljujuÊi formulaciji klimbazola, klorheksidina, mlijeËne kiseline i pantenola ima trostruko djelovanje: protugljiviËno,

Maxflu® balzam u sticku 50 ml, 5 hladnih obloga, APR, Pliva Maxflu® linija obogaÊena je s joπ 2 nova proizvoda - balzamom i hladnim oblozima.

ZahvaljujuÊi ljekovitim eteriËnim uljima eukaliptusa, kamfora i mentola Maxflu® Balzam na prirodan naËin olakπava disanje. Registriran je kao kozmetika s posebnom namjenom, a namijenjen je odraslima i djeci starijoj od 12 godina.

Jedinstven, praktiËan stick omoguÊuje jednostavnu inhalaciju iz vodene pare tijekom dana, a utrljavanje na prsa i/ili izravnu inhalaciju prije spavanja.

Maxflu® Cool su hladni oblozi koji pomaæu u stanjima poviπene tjelesne temperature, jer njihova jedinstvena tehnologija hidrogela u stanjima poviπene temperature pruæa ugodan osjeÊaj hlaenja i do 90 minuta.

Namijenjeni su odraslima i djeci starijoj od dvije godine. Jednostavni su za primjenu i koriπtenje.

Memoseng Aktival, 30 kapsula Dodatak prehrani s namjenom za mentalnu vitalnost. Aktivni sastojak je Cereboost™ (zaπtiÊeno ime Naturexa) - suhi ekstrakt korijena ameriËkog ginsenga (Panax quinquefolius) sa specifiËnim i standardiziranim sadræajem ginsenozida (10-12%).

PreporuËuje se za poboljπanje kognitivnih funkcija. Djelovanje specifiËnog profila ginsenozida posebice se izraæava kod funkcija radne memorije, pozornosti i koncentracije, pa se preporuËa studentima, osobama koje se bave zahtjevnijim intelektualnim radom, osobama s oslabljenom koncentracijom, ali i starijim osobama koje zbog starosnih promjena imaju problema s pamÊenjem.

Posebnost proizvoda je specifiËan sastav ginsenozida (ukupno 10-12%): Rg1 0,20,4%; Rb1 4,0-6,0% te brzo djelovanje.

Nikel Serum protiv bora Nikel, Priroda lijeËi Zelena jabuka se ubraja meu najbolja prirodna sredstva za pomlaivanje stanica koæe. Serum odgaa nastanak bora, a veÊ nastale bore vidljivo izglauje.

Serum protiv bora, hrvatski proizvod, dobitnik je 3 svjetske nagrade (zlatne medalje) 2010. - za inovativni prirodni proizvod na Euroinventu - europskoj izloæba inovacija, SAD Inpexu - svjetskoj izloæbi inovacija i INOVI - hrvatskoj izloæbi inovacija.

NoDol ESI, Pharmatheka Consult 30 kapsula Dodatak prehrani sadræi kombinaciju sastojaka koji se tradicionalno preporuËuju za oËuvanje elastiËnosti hrskavice, ublaæavanje nelagode kod bolnih zglobova i njihovu bolju pokretljivost.

To su glukozamin sulfat, kondroitin sulfat, MSM, ekstrakt lista prave aloje (Aloe barbadensis), ekstrakt korijena vraæje kandæe (Harpagophytum procumbens) i mangan.

Glukozamin i kondroitin potiËu sintezu molekula odgovornih za elastiËnost i hidrataciju hrskaviËnog tkiva. MSM poveÊava staniËnu permeabilnost te iz stanica eliminira toksine koji mogu biti uzroËnik boli u vezivnom i miπiÊnom tkivu.

Suhi ekstrakt korijena vraæje kandæe ima protuupalno i analgetiËko djelovanje.

Ekstrakt lista prave aloje ima dokazan protuupalni uËinak, a mangan ima vaænu ulogu u prevenciji osteoporoze nakon menopauze. Pripravak sadræi optimalnu kombinaciju sastojaka i glukozamin u obliku sulfata πto jamËi najbolju iskoristivost i uËinak.

Uz kapsule, linija NoDol sadræi i proizvode za lokalnu primjenu - kremu i gel. www.inpharma.com.hr 51

PiC indolor inhalatori Artsana, Farmex Medicinski proizvodi za tretman kod infekcija gornjih i donjih diπnih puteva: bakterijskog i virusnog sinusitisa, rinitisa, bronhitisa te kod poremeÊaja koji dovode do smanjenih respiratornih funkcija: astme, kroniËnog bronhitisa, sezonske prehlade i alergije. Namijenjeni su djeci i odraslima.

Pic indolor je patentirao Sidestream® komoru koja radi na principu dvostrukog venturijevog efekta Ëime garantira bræu i ravnomjerniju rasprπenost, te veÊu iskoristivost lijeka. Zbog veliËine Ëestica (95% Ëestica je veliËine do 5 µm) osigurava tretman Ëitavog respiratornog trakta. Sidestream® komora rasprπuje istu koliËinu lijeka kao i tradicionalna komora, ali je za to potrebno upola manje vremena.

Plivit® kids AromaLife, Pliva, 60 æele bombona Vitamini i minerali u obliku ukusnih æele bombona idealan su dodatak prehrani za djecu od 4 do 13 godina.

Sadræe dnevnu nadopunu svih vaænih vitamina i minerala neophodnih za djeËji razvoj i rast, pa se preporuËuju kao potpora imunitetu tijekom perioda prehlade i gripe. Plivit® Kids æele bomboni u obliku medvjediÊa ugodnog su okusa maline, prikladni su i jednostavni za svakodnevnu nadopunu vitamina i minerala za djecu.

RoC® Hydra+anti-fatigue RoC®, Ro.Ra.Natura Intenzivna hidratantna linija za njegu koæe koja smanjuje znakove umora za 3 tjedna, u kojoj su krema za suhu koæu (40 ml), za normalnu i mjeπovitu koæu (40 ml) te za podruËje oko oËiju (15 ml). Linija sadræi kombinaciju hidratizirajuÊih agensa s patentiranim kompleksom antioksidansa.

Ekstrakt lista ginka pospjeπuje cirkulaciju, jaËa stijenke kapilara, pomaæe sintezu kolagena i stvaranje fibroblasta. Djeluje kao 52 www.inpharma.com.hr

NOVO U LJEKARNAMA vazodilatator, ima protuupalna i antialergena svojstva. PoveÊava stvaranje fibroblasta, kolagena i ekstracelularnog fibronektina.

Sadræi diterpene-ginkolide A, B i C te flavonoide. Beta glukan stimulira odlaganje kolagena, aktivira imuno stanice (Langerhansove stanice u epidermi) koje uklanjaju oπteÊene i odumrle stanice πto pospjeπuje zacjeljivanje i oporavak te rezultira obnovljenom, glatkom i napetom koæom. Karite maslac (shea butter) sadræi veliku koliËinu nezasiÊenih masnih kiselina, vitamine A i E, proteine i minerale. UËinkovit je u regeneraciji stanica koæe i za njegu starije i naborane koæe. Sadræi i vitamin E (tokoferil-acetat).

Ta univerzalna hidratantna linija smanjuje znakove umora, ublaæava konture lica, πtiti od vanjskih uvjeta i intenzivno vlaæi koæu. Namijenjena je æenama u 30-tim Ëija koæa pokazuje prve znakove starenja.

Sambucol PharmaCare, Orbico, sirupi, 120 ml Jedinstveni ekstrakt iz crnih bobica bazge za koji su znanstvene studije dokazale da imaju mnogobrojna terapijska svojstva, posebno u jaËanju obrambenih snaga imunoloπkog sustava, u prevenciji i terapiji simptoma gripe i prehlade te u zaπtiti organizma od raznih degenerativnih bolesti kardiovaskularnog sustava.

Ekstrakt crnih bobica bazge sadræi visoku koncentraciju prirodnog antioksidansa antocijana iz skupine flavonoida. Posebna tehnologija ekstrakcije osigurava oËuvanje i maksimiziranje uËinaka.

Jedinstvena formulacija djelatnih tvari u Sambucolu zaπtiÊena je pod imenom Antivirin®.

Sambucol je dostupan u obliku 3 vrste sirupa: Sambucol Original sadræi ekstrakt crnih bobica bazge; Sambucol ImunoForte uz ekstrakt bobica bazge sadræi cink i vitamin C; a Sambucol za djecu, od navrπene 1 g. starosti, sadræi ekstrakt crnih bobica bazge i C vitamin.

Vitaval Aktival, 60 kapsula Na træiπtu jedinstveni dodatak prehrani sadræi visoku koncentraciju specifiËnih, pomno probranih aktivnih sastojaka iz suhog ekstrakta groæa (Vitis vinifera) s min. 90% polifenola (od toga min. 50% flavanola) zaπtiÊenog naziva Powergrape®.

Djelotvornost Powergrape®-a potvrena je kliniËkim studijama, te je certificiran kao anti-doping sredstvo.

Vitaval je antioksidans koji se preporuËuje fiziËki aktivnim osobama protiv oksidacijskog stresa, za poboljπanje oksigeniranosti miπiÊa, smanjenje grËenja miπiÊa, te za poboljπanje funkcija miπiÊa i njihov bræi oporavak.

VSL#3® CD Investments, Proximum, 10 vreÊica Posebno formulirana mjeπavina probiotika za ponovno uspostavljanje i odræavanje ravnoteæe crijevne mikroflore pripada u skupinu hrane za posebne medicinske potrebe. Znanstvene su studije dokazale da pomaæe u zaπtiti probavnog sustava, smanjuje crijevne upale te pomaæe kod dijetne terapije ulceroznog kolitisa, pouchitisa te sindroma iritabilnog crijeva.

VSL#3® sadræi 450 milijardi “dobrih” bakterija (mlijeËne kiseline i bifidobakterija) po vreÊici, πto je znaËajno veÊa koliËina nego u tradicionalnim probiotiËkim pripravcima.

Sastavljen je od 8 posebno odabranih bakterijskih sojeva. VSL#3® bakterije otporne su na æeluËane sokove, sekreciju æuËi i guπteraËe i zato imaju sposobnost kolonizacije gastrointestinalnog trakta.

WAYA AB Medis, 5 vreÊica ProbiotiËki prah sadræi 9 bakterijskih kultura koje pomaæu uspostaviti ravnoteæu crijevne mikroflore tijekom i poslije lijeËenja antibioticima.

Sadræi i fruktooligosaharide te inulin koji su hrana za korisne bakterije.

Pomaæe u sprjeËavanju pojave probavnih tegoba (proljeva), a namijenjen je svim osobama koje uzimaju antibiotike.

www.inpharma.com.hr 3

Prirodno, Organsko, Zdravo Naπa misija - pruæiti vrijednost i usluge koje potiËu ljude da vode zdraviji i ispunjeniji æivot.

NOW® Foods s ponosom posjeduje GMP Certifikat joπ od 2000. godine. GMP Certifikat dodjeljuje Natural Product Association, Nacionalna udruga za nutricionizam i hranu, najveÊe udruæenje u SAD-u za kontrolu trgovine dodacima prehrani.

Osim osiguranja GMP certifikata, u NOW® Foods-u se provodi i HACCP kontrola.

tel. 01 / 364 44 46 • www.nutrigrupa.com • info@nutrigrupa.com