InPharma br. 2 by InPharma

DODACI PREHRANI • DIJETETSKI PROIZVODI • KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

STRU»NI »ASOPIS

BR. 2, GOD. 1, LIPANJ/SRPANJ/KOLOVOZ 2009.

ISSN 1847-2591 · BESPLATNI PRIMJERAK

ZDRAVLJE O»IJU

LUTEIN I ZEAKSANTIN

Prebiotici Koenzim Q10 Brusnica EteriËna ulja Proizvodi za sunËanje NUTRI-INSPEKCIJA: UMJETNA SLADILA

+PLUS

NOVO STI PREGL ED TRÆ I©TA ZAKON ODAVS TVO SIROV INE

2 inPharma

inPharma 1

Uvodnik Poπtovane kolegice, Poπtovani kolege, Na poËetku ovog, drugog broja Ëasopisa inPharma namijenjenog struËnom osoblju, zahvaljujemo Vam na brojnim Ëestitkama i pohvalama koje ste nam poslali. Veseli nas i velik broj primljenih obrazaca za primanjem inPharme na kuÊne adrese. To nam je veliki motiv i “vjetar u lea” da Vam i dalje pripremamo zanimljive teme. S obzirom da je inPharma Ëasopis namijenjen upravo Vama, te da nam je cilj informirati Vas o svemu πto Vam je u svakodnevnom radu potrebno, pozivamo Vas da nam se javite sa svojim sugestijama i da nam predlaæete teme koje Vas zanimaju. Sigurni smo da Êe Vam i sadræaj ovog broja biti zanimljiv. Glavna tema ovaj put je uloga luteina i zeaksantina u zdravlju oËiju. Od pretisaka iz uglednih stranih Ëasopisa, za Vas smo izabrali zanimljivosti o koenzimu Q10 - supstanciji Ëije vrijeme tek dolazi, te brusnici, s obzirom na ËeπÊu pojavu uroinfekcija u ljetnim mjesecima. Prebiotici se sve ËeπÊe spominju, pa o njima donosimo i iznimno zanimljiv Ëlanak. Predstavljamo Vam i alge, obrazlaæemo zaπto je vaæna precizna identifikacija eteriËnih ulja i bavimo se ulogom ljekarnika u vrijeme kada se dodaci prehrani masovno reklamiraju. U ovom broju nastavljamo i s pregledom najnovijeg zakonodavstva - predstavljanjem Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe te pregledom novosti u pogledu deklariranja proizvoda za sunËanje; bavimo se alergijskim reakcijama izazvanim koriπtenjem kozmetiËkih proizvoda; naπa Nutri-inspekcija analizirala je sladila koja se na veliko koriste, a o kojima se malo zna; donosimo i najnovije Vijesti o dodacima prehrani, Novosti u ljekarnama, te saæetke nekih od proteklih dogaanja. Nadamo se da smo izborom tema zadovoljili Vaπe struËne “apetite”. Do slijedeÊeg broja, koji zbog ljetnih praznika izlazi krajem rujna, æelimo Vam ugodan ljetni odmor!

Lea Pollak

2 inPharma

inPharma

Sadræaj

FITOTERAPIJA

Uloga brusnice u prevenciji cistitisa PREBIOTICI

NaËin djelovanja i zdravstvena korist ZAKONODAVSTVO

Proizvodi za sunËanje TEMA BROJA

Uloga luteina i zeaksantina u zdravlju oËiju KOENZIM Q10

Savrπena desetka - uspon ubikinona ETERI»NA ULJA

Precizna identifikacija - koliko i zbog Ëega je vaæna? ZAKONODAVSTVO

Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe NUTRI-INSPEKCIJA

Umjetna sladila KOZMETIKA I ZDRAVLJE

Kozmetika i alergijske reakcije MARKETING

Dodaci prehrani izmeu marketinga i racionalne upotrebe

STRU»NI »ASOPIS • BESPLATNI PRIMJERAK

3 6 12 15 21 26 31 33 36 38

IzdavaË: Kreativna kancelarija d.o.o. BartoliÊi 19 Zagreb Redakcija i marketing BartoliÊi 19, Zagreb tel. 01 38 30 789, 38 32 681 faks. 01 38 30 789 e-mail: kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr info@inpharma.com.hr Glavna urednica: mr.sc. Lea Pollak StruËni suradnici u ovom broju: Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing. Dunja Dean, mr.pharm. mr.sc. Vjera Haberle Sandra Krstev, dipl.ing Leonida MajnariÊ, mr.pharm. mr.sc. Jasminka PapiÊ mr.sc. Ivona VidiÊ ©trac dr.sc. Darija VraneπiÊ Bender Izvrπni direktor: Branimir Batinica Prijevod i lektura: Ingeborg Paljan, prof. Dizajn i priprema za tisak: Kreativna kancelarija d.o.o. Tisak: GrafiËki Zavod Hrvatske

ALGE

Hrana visokog potencijala

Vijesti o dodacima prehrani

Dogodilo se

www.inpharma.com.hr

Novo u ljekarnama

IzdavaË i redakcija ne preuzimaju odgovornost za miπljenja i podatke koje autori iznose u Ëasopisu, kao ni za podatke koje su tvrtke dostavile za objavu u rubrici “Novo u ljekarnama”. Nije dozvoljeno preuzimanje niti jednog dijela sadræaja bez prethodne suglasnosti IzdavaËa.

Naklada: 6.100 primjeraka

inPharma 3 Micol Rindone: Prevenzione delle cistiti con il mirtillo americano, str. 44.-45. Farmacia News, br. 4, travanj 2009., 18. godiπte TECHNICHE NUOVE SRL., MILANO, ITALIJA

FITOTERAPIJA

Uloga brusnice u prevenciji cistitisa Infekcije mokraÊnog trakta uzrokuju gram-negativni aerobni mikroorganizmi. »este su, pogotovo kod æena, a moguÊe ih je lijeËiti fitoterapijom. U tom se pogledu Ëesto prouËava i koristi brusnica zbog njenih antibakterijskih i antiseptiËkih svojstava. okraÊni trakt je fizioloπki gledano sterilan, jer se bakterije koje su prisutne u urinu konstantno eliminiraju s obzirom na stalni mehanizam ispiranja. Ipak, uretru koja je najistureniji dio urinarnog trakta, mogu lako kolonizirati bakterije, pogotovo kod æena s obzirom na anatomsku blizinu anusa i uretre. Infekcije mokraÊnog trakta obiËno uzrokuju gram-negativni aerobni mikroorganizmi. Bakterije soja Proteus, enterokoki, streptokoki grupe B i Clamidia su uzroËnici Ëak cca. 20% nekompliciranih upala mokraÊnog trakta, dok cca. 20% kompliciranih upala uzrokuje Escherichia coli, a 80% Pseudomonas i Serratia. Pogotovo je kod cistitisa (upale mokraÊnog mjehura) glavni bakterijski uzroËnik E. coli. Bitno je ne zanemarivati takve infekcije kako bi se izbjegao razvoj ostalih bolesti, npr. pijelonefritisa koji je Ëesta posljedica neprimjereno lijeËenog cistitisa. Fitoterapija moæe pomoÊi u prevenciji i lijeËenju navedenih infekcija. U tom se pogledu Ëesto prouËava i primjenjuje upravo brusnica.

Farmakoloπka svojstva Vaccinium macrocarpon L. je niska grmolika biljka koja samonikla raste u Sjevernoj Americi, od Karoline do Kanade, a Ëiji plod su crvene zaobljene bobice koje je moguÊe konzumirati kao takve ili kao sok. Glavni sastojci crvene ameriËke brusnice, poznate i kao cranberry, najËeπÊe su flavonoidi, antocijani (3-O-galatozid i 3O-arabinozid cijanidina i peonidina), proantocijanidini (najaktivniji su oni tipa A) i katehini. Ona sadræi i ugljikohidrate (po-

gotovo fruktozu), organske kiseline (jabuËnu, oksalnu, limunsku i benzoevu kiselinu), tanin i vitamin C. Antibakterijski i antiseptiËki uËinak brusnice dugo se pripisivao njenom svojstvu da mokraÊu Ëini kiselom kao i Ëinjenici da se pri kiselom pH urina E. Coli i ostale bakterije teæe mnoæe. Najnovijim farmakoloπkim eksperimentalnim ispitivanjima utvreno je da crvena ameriËka brusnica moæe suzbiti prianjanje E. Coli fimbriatus tipa I (djelovanje koje se moæe pripisati fruktozi) i E. Coli fimbriatus tipa P (djelovanje koje se moæe pripisati vjerojatno proantocijanidinima) za epitelne stanice stijenke mokraÊnog mjehura. Ta je inhibicija posljedica meudjelovanja

sastavnih tvari iz soka i bakterijskih adhezina, koji se na poseban naËin kombiniraju s toËno odreenim glucidnim ostacima na povrπini epitelnih stanica mokraÊnog mjehura (Zafiri, Ofek, Adar et al, 1989.). Bobice brusnice su nadalje bogate monomernim i polimernim fenolnim spojevima koji πtite stanice od πtetnog utjecaja slobodnih radikala te time od oksidacijskih oπteÊenja, na πtetu lipida i proteina. VeÊ je 1984. Sobota prouËavao inhibitorski uËinak soka brusnice na prianjanje bakterija u svrhu potencijalne primjene u lijeËenju oboljenja mokraÊnih putova. Istraæivanje je provedeno na 77 sojeva E. Coli. Sok je sprjeËavao prianjanje viπe

Brusnica (Vaccinium macrocarpon L.) Sadræi flavonoide, antocijane, proantocijanidine i katehine

4 inPharma

Proantocijanidini Glavni uzroËnici antiseptiËkog djelovanja

od 75% bakterija u viπe od 60% razliËitih sojeva. Proantocijanidini tipa A su izgleda glavni uzroËnici antiseptiËkog djelovanja. Posljednja istraæivanja su pokazala da osim E. Coli, brusnica moæe bitno smanjiti i prianjanje ostalih Ëestih patogena u mokraÊnom traktu, ukljuËujuÊi Proteus mirabilis, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Enterobacter i Pseudomonas Aeruginosa (Raz et al, 2004.). Zafriri i suradnici su postavili hipotezu da bi sok brusnice mogao djelovati i u probavnom traktu koji je izvor mnogih uroloπkih patogena, kao i u mokraÊnom mjehuru. Sastojci soka izgleda sprjeËavaju prianjanje bakterije Helicobacter pylori kao i bakterija u usnoj flori, koje sudjeluju u stvaranju i oËuvanju zubnog plaka.

KliniËka ispitivanja Mada brojna izvjeπÊa o sluËajevima kao i nekomparativna istraæivanja daju dojam da sok brusnice moæe sprjeËiti i izlijeËiti urinarne infekcije, joπ uvijek je broj istraæivanja primjerenog opsega (Bruneton, 2002.) malen. Nedavni sistematski pregled literature iznjedrio je zakljuËak da postoje sigur-

ni dokazi, dobiveni kontroliranim kliniËkim ispitivanjima, da sok brusnice moæe uspjeπno smanjiti velik broj simptomatskih infekcija kod æenskog spola nakon 12 mjeseci primjene (Jepson i suradnici, 2004.). Jednim od najstroæih ispitivanja ocijenjen je uËinak dnevne konzumacije 300 ml piÊa na osnovi brusnice u skupini 153 æene prosjeËne starosti od 78 godina (Avorn, Monane, Gurwitz et al, 1994.). Glavni kriterij procjene bio je bakteriurija koja se utvrivala svaki mjesec. UËestalost kontaminacije pokazala se znatno smanjenom kod skupine koja je konzumirala piÊe na osnovi brusnice, za razliku od skupine koja je konzumirala placebo. U sluËaju kontaminiranog urina pokazalo se da je bitno veÊa vjerojatnost da sljedeÊi mjesec urin neÊe biti kontaminiran kod skupine koja je konzumirala sok brusnice. Ipak, ostali autori (Hopkins et al, 1994.) naglaπavaju da je korist takvog ispitivanja ograniËena, s obzirom na to da su obuhvaÊene bile iskljuËivo æene starije dobi Ëija je bakteriurija (Ëesta kod te dobne skupine) Ëesto asimptomatiËna te ju obiËno nije potrebno lijeËiti. Prema miπljenju tih

Cistitis koliko se zanemari, cistitis Ëesto moæe postati kroniËan. Za sprjeËavanje recidiva vrlo je bitno prije svega piti obilate koliËine tekuÊine te poπtivati jednostavne higijenske navike. Uz savjet lijeËnika moguÊe je pribjeÊi koriπtenju nekih biljaka zbog njihovih antibakterijskih i dezinfekcijskih svojstava, meu kojima je i sok brusnice koji je moguÊe koristiti uz joπ neke druge preparate. Ukoliko se cistitis pojavi uz probavne smetnje, organizmu se moæe pomoÊi unosom brusnice s mlijeËnim fermentima, koji obnavljaju floru probavnog trakta i pogoduju uspostavljanju pravilnih funkcija (Cagnola, Botticelli, Mondadori 1998.). Korisno je primjenu kombinirati i s propolisom (obiËno je dovoljno 600 mg na dan, podijeljeno na 4 obroka, ukoliko svaka tableta sadræi 150 mg proizvoda), pogotovo ukoliko se cistitis pojavi za vrijeme odmora ili putovanja, jer ga je jednostavnije uzimati u odnosu na napitke ili Ëajeve.

autora, to ispitivanje ne daje podatke koji se odnose na uËinkovitost u sluËaju simptomatske infekcije s recidivom. Najnovijim ispitivanjem (Di Martino et al, 2006.) provedenim nasumiËnim dvostruko slijepim unakrsnim pokusom, kontroliranim placebom na 20 zdravih dobrovoljaca, ocijenjena je uspjeπnost brusnice u smanjivanju prianjanja bakterija in vitro na urinu zdravih dobrovoljaca. Svaki ispitanik, pored uobiËajene prehrane dobivao je prilikom veËere dozu od 750 ml piÊa koje sadræi ili 250 ml placeba i 500 ml mineralne vode, ili 750 ml placeba, ili 250 ml brusnice i 500 ml mineralne vode, ili konaËno 750 ml soka ameriËke brusnice. Svaki ispitanik je u nastavku bio podvrgnut svim Ëetirima reæimima, i to nasumiËno, uz razdoblje ispiranja izmeu dva reæima u trajanju od 6 dana. Nakon navedenog postupka sakupljeni su i analizirani prvi jutarnji uzorci urina poslije konzumacije brusnice: πest sojeva E. Coli bilo je uzgojeno u uzorcima urina te je bila ocijenjena njihova sposobnost prianjanja za liniju stanica mokraÊnog mjehura T24. Nije bilo promjene pH u urinu prije ni poslije konzumacije brusnice i placeba, dok je, ovisno o primijenjenoj dozi, primijeÊeno smanjenje sposobnosti prianjanja bakterija nakon konzumacije brusnice.

Nuspojave i zakljuËci Konzumacija plodova brusnice i njenog soka ne uzrokuje nikakav poseban problem. Nedavno je u literaturi navedeno da koncentrat ploda moæe biti kontraindiciran u sluËaju bubreæne litijaze s hematurijom (Terris et al, 2001.). Ipak je primijeÊeno da je ispitanik imao medicinsku povijest kamenaca, te da je veÊ mjesecima svakodnevno konzumirao dvije kapsule koncentrata soka - jedna kapsula od 450 mg odgovara 2.880 ml soka - πto je uzrokovalo znaËajan unos oksalata Ëime se moæe objasniti nastanak kamenaca. U gore navedenom radu opisuje se ispitivanje provedeno 2001. na 5 zdravih dobrovoljaca, kojim je dokazano da ekstrakt brusnice, ako se uzima u obliku koncentrata 7 dana u dnevnoj dozi od 900 mg, moæe uzrokovati poveÊanje razine oksalata u urinu, s obzirom na visoku koliËinu kalcijevog oksalata sadræanog u plodu (Teries et al, 2001.). Stoga bi osobe s predispozicijom za razvoj urolitijaze trebale izbjegavati primje-

inPharma 5 nu soka brusnice. Ukoliko se primjenjuje u velikim koliËinama, sok moæe uzrokovati i proljev. Iako se Ëini da je do sada sa sigurnoπÊu utvreno meusobno djelovanje sastojaka soka brusnice i bakterijskih struktura koje su odgovorne za prianjanje za staniËne stijenke, moæe se zakljuËiti da joπ uvijek nije moguÊe potvrditi dovoljan broj dokaza kliniËke koristi konzumacije soka. Preventivnu ulogu preparata na osnovi ameriËke brusnice kao i njihovu pomoÊnu ulogu u konvencionalnim terapijama za lijeËenje urinarnih infekcija, trebalo bi joπ ocijeniti daljnjim primjerenijim ispitivanjima (Bruneton, 2002.). LITERATURA: Avorn J., Monane M., Gurwitz J.H. et al, Reduction of bacteriuria and pyuria after ingestion of cranberry juice, JAMA 271: 751-54, 1994. Bruneton J., Phytotherapie, Les Données de l’évaluation, Tec.& Doc., 2002. Cagnola C., Botticelli A.M., La Salute foglia per foglia, Mondadori 1998. Di Martino P. et al, Reduction of E. Coli adherence to uroepitelial bladder cells after consumption of cranberry juice: a double-blind randomized placebo-controlled cross-over trial, World J. Urol. 6: 1-7, 2006. Jepson e coll., Cochrane Database Syst. Rev. 2: CD001321, 2004. Hopkins W.J., Heisey D.M., Jonler M. et al, Lettre á l’éditeur et réponse des auteurs, JAMA 272: 588-9, 1994. Raz R. et al, Cranberry juice and urinary tract infection, Clin. Infect. Dis. 38: 1413-9, 2004. Sobota A.E., Inhibition of bacterial adherence by cranberry juice: potential use for the treatment of urinary tract infections, J. Urol. 131 (5): 1013-6, 1984. Terris M.K. et al, Dietary supplementation with cranberry concentrate tablets may increase the risk of nephrolithiasis, Urology 57: 26-29, 2001. Zafiri D., Ofek I., Adar R. et al, Inhibitory activity of cranberry juice on adherence of type I and type P fimbriated E. Coli to eukaryotic cells, Antimicrob. Agents Chemother. 33:92-98, 1989.

Brusnica Moæe suzbiti prijanjanje E. coli za epitel mokraÊnog mjehura

6 inPharma Hans-Joachim F. Zunft: Präbiotika: Wirkungsweise und gesundheitlicher Nutzen, str. 81.-86. Ernährung und Medizin, 2/2008., 23. godiπte MEDIZINVERLAGE STUTTGART GMBH & CO. KG, STUTTGART, NJEMA»KA

PREBIOTICI

NaËin djelovanja i zdravstvena korist Crijevna mikroflora Naseljenost æeluËano-crijevnog trakta zaokuplja medicinska istraæivanja unatrag viπe od jednog stoljeÊa. Dojmljiv je ne samo ogroman broj u njemu prisutnih mikroorganizama, buduÊi da Ëak premaπuje ukupan broj vlastitih tjelesnih stanica za najmanje jedanput, veÊ zaËuuje i njihova ogromna taksonomiËka raznolikost. Æivotni prostor unutraπnjosti crijeva meusobno dijeli viπe stotina razliËitih sojeva i vrsti mikroorganizama. Njihova gustoÊa naseljenosti znatno koleba, dok neki rodovi bakterija postiæu koncentracije od 1010 i 1011, a drugi samo od 103 do 104 na gram crijevnog sadræaja.

Od 55 poznatih razreda u koje se bakterije taksonomiËki razvrstavaju kao prokarionti, barem ih je 8 zastupljeno u probavnom traktu Ëovjeka.1 To upuÊuje na izvanrednu raznolikost crijevne flore na razini soja, vrste i podvrste. Anaerobni organizmi se javljaju 2-3 puta ËeπÊe od aerobnih. Od jednog do drugog Ëovjeka razlikuje se koje se od razliËitih vrsti nasele u nekom pojedincu i u kojim se brojËanim odnosima nalaze njihove vrste. Kada se, meutim, uspostavi odreeni sastav, proporcije izmeu vrsti ostaju desetljeÊima relativno stabilne. Pri tome postoji ravnoteæa izmeu skupina bakterija koje imaju povoljno djelovanje na zdravlje nasuprot bakterijama opasnog utjecaja. Pitanje o

osnovnim mehanizmima regulacije dosada nije dobilo potpuno zadovoljavajuÊi odgovor. Kako svaka skupina bakterija organizira svoju daljnju egzistenciju? Kako se brine za dovoljan rast i time osigurava da ne bude potisnuta od drugih, konkurentnih mikroorganizama? I znaËajni metodiËki, posebno dijagnostiËki napreci u posljednjih 25 godina te upotreba suvremenog molekularno-bioloπkog instrumentarija, mogli su dosada dati samo djelomiËne odgovore na otvorena pitanja.

Kako domaÊin regulira svoju mikrofloru? Jasno je da organizam domaÊina ne prepuπta tu regulaciju samoj sebi. Rizik bi bio prevelik. Bakterije s potencijalno patogenim svojstvima mogle bi prejako bujati i time poremetiti zdravlje. Stoga domaÊin na razne naËine zahvaÊa u oËuvanje ravnoteæe koja je za njega povoljna. S jedne strane reagira prema razliËitim skupinama bakterija putem imunoloπkih mehanizama. Oni se posreduju putem limfatiËkog tkiva povezanog sa crijevima (GALT = gut associated lymphoid tis-

Cikorija (Cichorii herba) Prirodni izvor inulina

inPharma 7 sue). S druge strane, pripravlja supstrate koji sluæe mikrobnoj proizvodnji energije te time razmnoæavanju posebno onih skupina bakterija koje ga podræavaju kod obrane od πtetnih bakterija. Ta meusobna obrana mikroorganizama nastaje ili proizvodnjom specifiËnih antibakterijskih supstancija, ili pak stvaranjem æivotnih uvjeta koji sprjeËavaju rast nepoæeljnih bakterija. Velik dio supstrata koji mikroflori daju energiju potjeËe iz hrane samog domaÊina. Toj svrsi sluæe preteæito ugljikohidrati, djelomiËno i proteini; njihova je fermentacija uz istovremeno energetsko iskoriπtavanje moguÊa i u miljeu crijevnog lumena koji je siromaπan kisikom. Kao krajnji proizvodi anaerobne glikolitiËke razgradnje u obzir dolaze kratkolanËane masne kiseline (SCFA = short chain fatty acids, preteæito acetat, propionat, butirat). I polisaharidi, veÊinom biljnog podrijetla (celuloza, hemiceluloze, pektin, gume, rezistentan πkrob) kao i oligosaharidi i πeÊerni alkoholi predstavljaju glavne izvore energije intestinalnih mikroorganizama. Pretpostavka je, naravno, da ti supstrati u velikoj mjeri neprobavljeni savladaju pasaæu kroz æeludac i tanko crijevo te da ne budu apsorbirani. Sastojke hrane s tim svojstvom treba pripisati balastnim tvarima.

Prebiotici Selektivno stimuliraju razvoj i aktivnost bakterija u crijevima

Karakteristika balastnih tvari Balastne tvari ne posjeduju neku jedinstvenu kemijsku strukturu. VeÊinom spadaju pod ugljikohidrate, pri Ëemu se njihovi osnovni izgradni elementi znatno meusobno razlikuju. Time nastaje mnoπtvo fizikalno-kemijskih i fizioloπkih svojstava. Od brojnih pokuπaja definicije, u meuvremenu se probio funkcionalno usmjeren pojam: “Balastne tvari su sastojci biljnih stanica i /ili izolirani, prirodni, ili pak tehnoloπkim postupcima dobiveni ugljikohidrati koje ËovjeËji sustav enzima u tankom crijevu ne razgrauje u sastojke koji se mogu resorbirati. Njih meutim moæe djelomice ili u potpunosti fermentirati flora debelog crijeva. U balastne tvari uglavnom spadaju neπkrobni polisaharidi (celuloza, hemiceluloza, pektini, beta-glukani), neprobavljivi oligosaharidi, rezistentni πkrob kao i lignin.”6 Neosporno je da balastne tvari imaju zdravstveno pozitivna djelovanja. One sniæavaju rizik od metaboliËkog sindroma (prekomjerna tjelesna teæina i pretilost, dijabetesa tip-2, hiperkolesterinemija) kao i od oboljenja raka te bolesti srca i krvnih æila. Za potvrdu toga se rado navodi negativna korelacija, odnosno suprotan vremenski trend, koji postoji izmeu konzumiranja balastnih tvari i pojave nezaraznih kroniËnih oboljenja. U zemljama obilja za

sada - unatoË drugaËijim preporukama za uzimanje (izmeu 25 i 37 g/d) - unos balastnih tvari iznosi izmeu 12 (dijelovi istoËne Europe) i 26 g/dan (Finska), a prevalencija pretilosti, dijabetesa tipa-2, oboljenja srca i krvnih æila te raka je enormno velika. Doduπe, iz same se korelacije ni u kojem sluËaju ne smije donijeti zakljuËak o osnovnoj kauzalnoj povezanosti. Ta negativna veza se meutim javlja i u prospektivnim, opseænim studijama promatranja.

SpecifiËni mehanizmi djelovanja Tijekom posljednjih 40 godina mogli su se otkriti razliËiti mehanizmi putem kojih balastne tvari razvijaju svoja zdravstvena djelovanja, pri Ëemu svaka pojedina balastna tvar ne izaziva sve navedene uËinke: • utjeËu na regulaciju gladi i sitosti te smanjuju unos energije, • usporavaju resorpciju glukoze i time smanjuju luËenje inzulina, • djeluju protiv previsoke razine kolesterola i triglicerida. Meutim, balastne tvari utjeËu i na brojne fizioloπke procese u gastrointestinalnom traktu:

• pridonose emulgiranju masti iz hrane u æelucu i dvanaestercu, snizuju aktivnost intestinalnih lipaza i sprjeËavaju njihovu resorpciju, ali poveÊavaju fekalnu ekskreciju masti, kolesterola i æuËnih kiselina, • utjeËu na luËenje kilomikrona i na postprandijalni metabolizam lipida i lipoproteina, • sluæe mikroflori kao energetskom supstratu i preko fermentacijski stvorenih SCFA snabdijevaju energijom i stanice sluznice debelog crijeva, • sniæavaju luminalnu pH-vrijednost, poveÊavaju sadræaj vode u himusu kao i volumen stolice, ubrzavaju intestinalni prolaz i skraÊuju vrijeme pasaæe, sve to takoer zbog bakterijske fermentacije, • smanjuju stvaranje sekundarnih æuËnih kiselina i aktivnost preteæito mikrobnih enzima koji su u eksperimentu na æivotinjama povezani s karcinogenezom. U brojnim navedenim procesima odluËujuÊe sudjeluju intestinalni mikroorganizmi. Balastne tvari dakle bitno pridonose oËuvanju crijevne flore koja svojim specijalnim sastavom pospjeπuje oËuvanje zdravlja organizma domaÊina.

8 inPharma

Balastne tvari Energetski supstrat crijevnoj mikroflori

Stimulacija crijevne mikroflore

Definicija prebiotika

Prehrana se veÊ dugo smatra vaænim sredstvom kojim se moæe utjecati na vrstu i koliËinu crijevnih bakterija. Tu je meutim sporno s kojom uËinkovitoπÊu prehrambene mjere mogu brinuti za potpunu i prije svega trajnu promjenu mikrobnih omjera u crijevnom traktu. U proteklih 30 godina takve su prehrambene mjere postale vaænije, prije svega u okviru koncepcije funkcionalnih namirnica (functional food). Pod functional food podrazumijevaju se namirnice s posebnim djelovanjem na pospjeπenje zdravlja, koje se postiæe ili nekim dodatkom ili njihovim promijenjenim sastavom.4 Uvrijeæile su se dvije strategije putem kojih se navodno moæe zdravstveno povoljno utjecati na omjere mikroba u crijevnoj flori. S jedne se strane u namirnicama primjenjuju æivi mikroorganizmi koji neoπteÊeni savladavaju pasaæu kroz æeludac i crijeva te razvijaju svoje pozitivno djelovanje u distalnim odsjeËcima crijeva. S druge se strane namirnicama dodaju supstancije koje neprobavljene prolaze kroz æeludac i tanko crijevo, te u slijepom i debelom crijevu sluæe crijevnoj flori kao energetski supstrat onim bakterijama kojima se pripisuje povoljno djelovanje na zdravlje. Te supstancije su poznate pod nazivom prebiotici. Pod nazivom sinbiotici podrazumijeva se kombinacija ta oba postupka.

Osnovna koncepcija prebiotika ne daje na prvi pogled objaπnjenje u Ëemu se sastoji razlika prema balastnim tvarima. Oba sastojka hrane ne smiju u æelucu i tankom crijevu biti napadnuti od probavih enzima organizma domaÊina, ali trebaju doseÊi distalne odsjeËke crijeva i tamo posluæiti mikroflori kao energetski supstrat. Definicija koju su 1995. postavili osnivatelji tog pojma, Marcel Roberfroid i Glenn Gibson, poneπto olakπava njihovo razgraniËenje: pod prebioticima treba prema tome smatrati “nondigestible food ingredients that beneficially affect the host by selectively stimulating the growth and/or activity of one, or a limited number of bacteria in the colon that can improve the host health” (“neprobavljive sastojke hrane koji selektivno u kolonu stimuliraju rast i/ili aktivnost jednog ili nekog ograniËenog broja vrsti bakterija te time u organizmu domaÊina dovode do povoljnih djelovanja na zdravlje”).7 Posebnost bi se dakle trebala sastojati u tome da se specifiËno potiËe razmnoæavanje malog, ali zdravstveno efikasnog izbora bakterija, a ne da se mnoπtvo skupina bakterija snabdijeva energetski iskoristivim supstratom. Taj je aspekt u drugim odrednicama pojma joπ preciznije izraæen kao prebiotiËki uËinak “hranom izazvan porast broja i/ili aktivnosti uglavnom bifidobakterija ili

bakterija mlijeËne kiseline u ËovjeËjem probavnom traktu”.21 To odreenje polazi od razmiπljanja da navedene skupine bakterija koje proizvode kiselinu imaju osjetna i sasvim pozitivna djelovanja na zdravlje ljudi, iako im je brojnost izrazito manja u usporedbi s drugim sojevima bakterija. To je polaziπte doduπe shvatljivo na temelju brojnih postojeÊih nalaza iz ispitivanja u eksperimentima na æivotinjama i in vitro pokusa. Meutim, dokazi iz studija na ljudima su oskudniji i potrebno ih je dosljedno potkrijepiti podacima i dokazima iz potvrenih ispitivanja. Preraena, 2004. godine prezentirana definicija, Ëini se manje toËnom nego prethodne verzije te o prebioticima govori kao o “selectively fermented ingredients that allow specific changes, both in the composition and/or activity in the gastrointestianl microbiota that confers benefits upon host well-being and health” (“selektivno fermentirani sastojci hrane koji na specifiËan naËin i s povoljnim djelovanjima na dobro osjeÊanje i zdravlje organizma domaÊina mijenjaju sastav i/ili aktivnost gastrointestinalnih mikrobiotiËkih organizama”).8

Razlikovanje prema sastojcima hrane U novije se vrijeme prebiotska koncepcija podreuje sistematizaciji sastojaka hrane, i to: 1. u one koje domaÊin moæe pretvoriti neposredno, dakle zahvaljujuÊi vlastitim mehanizmima probavljanja i iskoriπtavanja i 2. u one koje su dostupne samo crijevnoj flori te su korisne za domaÊina tek u obliku mikrobnih proizvoda razgradnje. Takvo razlikovanje sastojaka ËovjeËje hrane prema funkcionalnim glediπtima, u nutrijente i balastne tvari, veÊ je bilo predloæeno poËetkom 90-ih godina19, pod nazivom: 1. sistemic nutrients (sistemski nutrijenti) 2. colonic nutrients (nutrijenti debelog crijeva). Ta koncepcija, naime, sada doæivljava novo izdanje.15 Prebiotici se u njoj shvaÊaju kao podskupina specifiËnih nutrijenata debelog crijeva (specific colonic nutrients). SpecifiËni su po tome πto selektivno stimuliraju proliferaciju samo nekih prokariotskih organizama u crijevnom traktu. Nasuprot tome, balastne tvari predstavljaju takozvane general colonic nutrients, koji sluæe brojnim predstavnicima crijevne flore kao hranjiva sredina za njihovu biosintezu.

inPharma 9

10 inPharma

TABLICA 1

Karakteristike prebiotiËkih oligosaharida (adaptirano prema /16, 21/)

UGLJIKOHIDRAT

TIP VEZIVANJA, SASTAV

BROJ MONOMERA U GLAVNOM LANCU

PROBAVLJIVOST U TANKOM CRIJEVU

BAKTERIJSKA FERMENTACIJA

SELEKTIVNOST FERMENTACIJE

inulin, oligofruktani

β(2→1)-fruktani

2-65

trans-galaktooligosaharidi

galaktosil-β(1R3)-, β(1→4)-,β(1→6)laktoza

2-8

gotovo da ne

laktuloza

galaktosil-β(1→4)fruktoza

jedva

izomalto-oligosaharidi

α(1→6)-glukani

djelomice

vjerojatno

ksilo-oligosaharidi

β(1→4)-ksilani

2-4

vjerojatno

oligosaharidi zrna soje

rafinoza, stahioza

3 4

gluko-oligosaharidi

α(1→2)-,α(1→4)-, α(1→6)-glukani

≈4

Sastojci hrane s prebiotskim djelovanjem Ako se prebiotici shvaÊaju prema potonjoj definiciji kao podskupina nutrijenata debelog crijeva, tada ne zaËuuje da samo ugljikohidrati djeluju kao predstavnici te skupine supstancija. Kao strukturna posebnost nasuprot balastnim tvarima upadljiva je samo prevlast oligosaharida nasuprot polisaharidima. Tablica 1 daje pregled supstancija koje se Ëesto oznaËuju kao prebiotici te se djelomice primjenjuju i industrijski. Osim strukturnih karakteristika, u tablici su dati odgovori na tri pitanja koja odluËuju o svrstavanju u prebiotike7, naime da li oligosaharidi: 1. prolaze neprobavljeni gornji intestinalni trakt, 2. da li se mogu bakterijski fermentirati, 3. da li ta fermentacija specifiËno uspijeva samo malobrojnim skupinama bakterija.

Potreba za istraæivanjem OËigledno da sve navedene skupine supstancija ne zadovoljavaju te uvjete, jer barem za neke postoji potreba za daljnjim istraæivanjem. Posebno je zahtjev ispunjen za samo nekoliko predstavnika, jer su tek malobrojne bakterije u stanju fermentirati odgovarajuÊi oligosaharid. Meutim, upravo kod tog se uvjeta prema definiciji meusobno razlikuju prebiotici i balastne tvari. »injenica da se u mnogim sluËajevima za to moæe dati tek nedostatan odgovor, mora se smatrati bitnom slaboπÊu prebiotiËke koncepcije. Za niæe navedene supstancije joπ je nesigurnije, da li ih doista treba pripisati prebioticima, ili su one balastne tvari16:

• • • • • • • • • • •

glukonska kiselina laktoza oligodekstrani gencio-oligosaharidi oligosaharidi iz pektina oligosaharidi manana rezistentni πkrob i njegovi derivati oligosaharidi iz melibioze N-acetil-hito-oligosaharidi polidekstroza πeÊerni alkoholi.

Za te je supstancije tijekom posljednjih 10 godina bio proglaπen prebiotiËki uËinak, iako nedostaje dovoljan broj dokaza. Pripadnost balastnim tvarima je meutim veÊinom neosporna.

PospjeπujuÊi uËinci prebiotika na zdravlje O zdravstvenim djelovanjima prebiotika postoji opseæna literatura. Meutim, kvaliteta i interpretacija priopÊenih podataka Ëesto pate od znatnih nedostataka: • podaci preteæito potjeËu iz in vitro ispitivanja i eksperimenata na æivotinjama. Samo o nekoliko ciljnih veliËina u vezi sa zdravljem postoje ispitivanja na ljudima s dovoljnom evidencijom, kao, recimo, randomizirane kontrolirane studije, • samo je za tri skupine supstancija, Ëak i meu zagovornicima prebiotiËke koncepcije, uvrπtenje u prebiotike neosporno, naime za frukto-oligosaharide, laktulozu i galakto-oligosaharide.13 Ipak se kao prebiotiËki uËinci prihvaÊaju i zdravstvena djelovanja drugih skupina supstancija, • za mnoge od proklamiranih ili takoer demonstriranih uËinaka ostaje otvore-

no, da li ih se treba pripisati specifiËnoj prirodi prebiotika, ili πtoviπe, opÊenito prirodi balastnih tvari. VeÊina djelovanja koja su karakteristiËna za obje vrste supstancije su naime identiËna. Prebioticima se pripisuju sljedeÊa djelovanja: • prebiotici reguliraju - kao i brojne druge balastne tvari, kada se primjenjuju u usporedivoj koliËini - lijenost crijeva. Oni s jedne strane mogu djelovati protiv zaËepljenja, a s druge strane smanjiti rizik od proljeva, • i prebiotiËki oligosaharidi posjeduju poznato djelovanje na sniæenje kolesterola koje je poznato kod topivih balastnih tvari5, • neprobavljeni ugljikohidrati utjeËu kod πtakora na zasiÊenje time πto povisuju gastrointestinalne peptide GLP-1 (glucagon-like peptide-1) koji ublaæuju glad i poveÊavaju PPY te snizuju grelin koji izaziva glad3, • fruktani tipa inulina poboljπavaju apsorpciju kalcija i magnezija u eksperimentu na æivotinjama. Da li to vaæi i za ljude i u kojoj mjeri raste i apsorpcija æeljeza, cinka i bakra, treba joπ dalje objasniti9,11,18, • postoje naznake (meutim, samo rijeko u ispitivanjima na ljudima) da neprobavljivi ugljikohidrati stimuliraju imunoloπke mehanizme GALT, πto vjerojatno posreduje stimulirana metaboliËka aktivnost crijevnih bakterija i fermentacijski stvorene kratkolanËane masne kiseline17, • uzroci kroniËnih upalnih oboljenja crijeva (Morbus Crohn, Colitis ulcerosa) nisu poznati. U eksperimentalnim modelima kao i u studijama na ljudima naja-

inPharma 11 vljuje se da za njihovu terapiju mogu biti od koristi neprobavljivi ugljikohidrati, pa meu njima i prebiotici. Meutim, evidencija rezultata koji su do sada na raspolaganju nije dovoljna10, • dok u eksperimentu na æivotinjama, a i u kontrolnim studijama pojedinih sluËajeva na ljudima, neprobavljivi ugljikohidrati djeluju protiv nastanka kolorektalnih tumora, prospektivne promatraËke i intervencijske studije to tek nedosljedno pokazuju.2,12,14

Dodaju se pecivu, cerealijama za doruËak, ekstrudiranim lakim obrocima, voÊnim pripravcima, preljevima, Ëokoladi, mlijeËnim proizvodima, zamrznutim poslasticama, mesnim proizvodima, dijetetskim namirnicama. Dodane koliËine svaki puta variraju prema vrsti skupine proizvoda te se kreÊu izmeu 2 i 30 teæinskih postotaka. Kod odmjeravanja koliËina vodi se takoer raËuna o tipiËnim uobiËajenim koliËinama unosa odgovarajuÊe namirnice; to dovodi do doziranja od 2-5 g po porciji.

Primjena u namirnicama

LITERATURA:

Od prebiotika prikazanih u tablici 1, u namirnicama se daleko najËeπÊe primjenjuju fruktani inulinskog tipa. Znatno manju ulogu igraju laktuloza i transgalaktozilirani oligosaharidi. Dok se laktuloza upotrebljava u sredstvima protiv zaËepljenosti, galakto-oligosaharidi imaju nasuprot frukto-oligosaharidima zbog svoje manje osjetljivosti prema kiselinama, svoju “niπu” u sektoru napitaka kiselog sadræaja. PrebiotiËki oligosaharidi ne dodaju se namirnicama iskljuËivo sa ciljem pospjeπenja zdravlja. Oni πtoviπe imaju funkcionalna svojstva koja su tehnoloπki zanimljiva. Zasada se koriste njihova sljedeÊa svojstva: topivost u vodi, viskoznost, lagano slatkasti okus, sposobnost vezivanja vode. Zbog slatkog okusa mogu posluæiti kao zamjena za πeÊer. Zbog svoje viskoznosti mijenjaju teksturu, osjeÊaj u ustima i okus namirnica. To se koristi u napitcima kojima pruæaju punoÊu. Oni poboljπavaju stabilnost pjena i emulzija. Na temelju njihove sposobnosti vezivanja vode, prikladni su i kao zamjena za mast. U pastoznim pripravcima poveÊavaju razmazivost. PodruËje njihove primjene je πiroko.

Backhed F, Ley RE, Sonnenburg JL et al. Hostbacterial mutualism in the human intestine. Science 2005; 307: 1915-1920 Bingham SA, Day NE, Luben R et al. Dietary fibre in food and protection against colorectal cancer in the European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition (EPIC): an observational study. Lancet 2003; 361: 1496-1501 Cani PD, Knauf C, Iglesias MA et al. Improvement of glucose tolerance and hepatic insulin sensitivity by oligofructose requires a functional glucagon-like peptide 1 receptor. Diabetes 2006; 55: 1484-1490 Erbersdobler HF, Meyer AH. Praxishandbuch Functional Food (Loseblattwerk). Hamburg: Behr's Verlag: 2007 (letzte Aktualisierung) Fava F, Lovegrove JA, Gitau R et al. The gut microbiota and lipid metabolism: implications for human health and coronary heart disease. Curr Med Chem 2006; 13: 3005-3021 GDCh LG, AG Fragen der Ernährung. Novvellierung der Stellungnahme zu Ballaststoffen der Lebensmittelchemischen Gesellschaft aus dem Jahre 1989. Lebensmittelchemie 2002; 56: 6668 Gibson GR, Roberfroid MB. Dietary modulations of the human colonic microbiota: introducing the concept of prebiotics. J Nutr1995; 125: 1401-1412 Gibson GR, Probert Hm, van Loo J et al. Dietary modulation of the human colonic microbiota: updating the concept of prebiotics. Nutrition Research reviews 2004; 17:259-275.

Ukoliko æelite ubuduÊe besplatno na Vaπu kuÊnu adresu, ili na Vaπe ime na radnom mjestu, primati Ëasopis inPharma, poπaljite ispunjeni upitnik na adresu: inPharma, Kreativna kancelarija d.o.o., BartoliÊi 19, 10000 Zagreb, ili na info@inpharma.com.

inPharma

e-mail adresa:

»ASOPIS ZA: LJEKARNE • ISTRAÆIVANJE I RAZVOJ • MARKETING • STRU»NE SLUÆBE • PRODAJU I NABAVU • ODJEL REGISTRACIJE

Griffin IJ, Abrams SA. Effects of prebiotics on mineral absorption: mechanisms of action. In: Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of Prebiotics. Boca Raton, London, New York: CRC Press; 2008: 93-104 10 Guarner F. Prebiotics in inflammatory bowel disease. In: Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of Prebiotics. Boca Raton, London, New York: CRC Press; 2008; 375-392 11 Hawthorne KM, Abrams SA. Prebiotics and the absorption of minerals: a review of experimental and human data. In: Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of Prebiotics. Boca Raton, London, New York: CRC Press; 2008; 105-113 12 Jacobs ET, Lanza E, Alberts DS et al. Fiber, sex and colorectal adenoma: results of a pooled analysis. Am J Clin Nutr 2006; 83: 343-349 13 Kolida S, Gibson GR. The Prebiotic effect: review of experimental and human dana. In: Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of Prebiotics. Boca Raton, London, New York: CRC Press; 2008; 69-92 14 Rafter J, Bennett M, Caderni G et al. Dietary synbiotics reduce cancer risk factors in polypectomized and colon cancer patients. Am J Clin Nutr 2007; 85: 488-496 15 Roberfroid MB. General introduction: Prebiotics in nutrition. In: Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of Prebiotics. Boca Raton, London, New York: CRC Press; 2008; 1-11 16 Roberfroid MB. Prebiotics: concept, definition, criteria, methodologies, and products. In: Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of Prebiotics. Boca Raton, London, New York: CRC Press; 2008; 39-68 17 Schley PD, Field CJ. The immune-enhancing effects of dietary fibres and prebiotics. Br J Nutr 2002; 87 (Suppl 2): S221-230 18 Scholz-Ahrens KE, Schrezenmeir J. Inulin, oligofructose and mineral metabolism - experimental dana and mechanism. Br J Nutr 2002; 87 (Suppl 2): S179-186 19 Schulze J, Zunft HJ. Lactose - ein potentieller Ballaststoff. Zur Regulierung ihrer mikroökologischen Wirksamkeit im Intestinaltrakt. 1.Mitt. Problemstellung, Erkenntnisstand und Methodik. Nahrung 1991; 35: 849-866 20 Schulze J. Probiotika - ein kritisches Update. Ernährung und Medizin 2008; 23: 66-72 21 van Loo J. Präbiotisch wirksame Oligosaccharide. In. Erbersdobler HF, Meyer AH, Hrsg. Praxishandbuch Functional Food. Hamburg: Behr's Verlag; 2000 9

Ime i prezime: Zvanje: »asopis inPharma æelim primati na: A kuÊnu adresu

B adresu ljekarne/tvrtke

Ljekarna/tvrtka: Ulica i kuÊni broj: Mjesto i poπtanski broj:

Svojim potpisom pristajem na raËunalno spremanje i obradu navedenih podataka, koji Êe se koristiti iskljuËivo za potrebe struËnog Ëasopisa inPharma. Podaci Êe se Ëuvati dok sam potpisnik ne zatraæi brisanje iz popisa osobnih podataka.

Datum:

Potpis:

12 inPharma

Autorica Ëlanka: mr.sc. Ivona VidiÊ ©trac, dipl.ing.

ZAKONODAVSTVO

Proizvodi za sunËanje Zbog sve veÊeg pobola od raka koæe, Europska komisija je donijela preporuku 2006/647/EC u pogledu djelotvornosti proizvoda za sunËanje i njihovog deklariranja u cilju zaπtite zdravlja, a sa svrhom uklanjanja zabluda glede sigurnog sunËanja unËevo zraËenje sastoji se od tri vrste UV zraka: UVC, UVA i UVB. UVC zrake apsorbiraju se veÊ u ozonskom omotaËu atmosfere, meutim, zbog sve veÊih ozonskih rupa, dopiru do zemlje i uniπtavaju mikroorganizme. UVB zrake (spektar od 290-320 nm) imaju visoku energiju i prodiru u epidermis gdje uzrokuju upalu koæe - opekline, sudjeluju u fotostarenju, a dokazano su i kancerogene. UVA zrake (spektar od 320-400 nm) imaju manju energiju od UVB, prodiru u dublje slojeve koæe, sudjeluju u fotostarenju, uzrokuju promjene DNK, nastanak slobodnih radikala, slabljenje imunoloπkog sustava te sudjeluju u nastanku koænih tumora, malignog melanoma kao i fototoksiËnih i fotoalergijskih reakcija.1 Proizvodi za sunËanje πtite koæu od UV zraËenja apsorpcijom, rasipanjem ili refleksijom zraka. Mogu biti u obliku kreme, ulja, gela ili spreja. Kako bi se osigurala zaπtitna uloga, proizvodi za sunËanje moraju sadræavati UV filtere koji su propisani europskom direktivom za kozmetiku 76/-

768/EEC, a sastavni su dio i Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta πiroke potroπnje te zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igraËaka (NN 47/2008).2 EK je 2006. godine zatraæila od znanstvene komisije koja daje struËna miπljenja o kozmetiËkim sirovinama (Scientific Committee on Consumer Products) evaluaciju UV filtra p-aminobenzojeve kiseline (PABA) prema vaæeÊim standardima, te novu procjenu rizika. U prosincu 2008. godine donesena je nova direktiva 2008/123/EC prema kojoj je PABA zabranjena za uporabu. Uvrπtena je u Listu II - Tvari koje je zabranjeno stavljati u kozmetiËke proizvode, a ne smije se koristiti u kozmetiËkim proizvodima od 8. listopada 2009. godine.3 Osim rada na evaluaciji UV filtera, zbog sve veÊeg pobola od raka koæe, Europska komisija donijela je preporuku 2006/647/EC Commission recomandation of 22 September 2006 on the efficacy of sunscreen products and the claims made relating thereto u cilju zaπtite zdravlja, a sa svrhom uklanjanja zabluda vezanih za sigurno sunËanje. Preporuka se prije svega odnosi na proizvoaËe, uvoznike i distributere proizvoda za sunËanje, a sadræi sljedeÊe naputke:

TABLICA 1

• navodi na proizvodu ne smiju proizvodu pripisivati svojstva • proizvodi za sunËanje trebaju sadræavati UV filtre i za UVA i UVB zrake • obavijest o proizvodu (deklaracija) ne smije sadræavati nazive kao πto su “100% UV zaπtita, sunblock, sunblocker” ili “potpuna zaπtita”, “cjelodnevna zaπtita” i sliËno • upozorenja na proizvodu trebaju sadræavati sljedeÊe: “Ne ostajati predugo na suncu iako koristite proizvod za sunËanje. Ne izlagati novoroenËad i malu djecu direktno suncu. Prekomjerno sunËanje ozbiljno ugroæava zdravlje.” • uputa za uporabu treba sadræavati navode koji osiguravaju djelotvornost proizvoda: “Nanijeti proizvod prije sunËanja. Ponoviti zaπtitu nakon plivanja, znojenja ili brisanja.” Osim toga, vaæno je naglasiti potrebnu koliËinu za postizanje zaπtite. Naime, potrebno je nanijeti cca. 2 mg/cm2 proizvoda za sunËanje, odnosno 36 grama ili 6 Ëajnih æliËica za odrasla Ëovjeka. ObiËno se nanosi polovica potrebne koliËine, πto ne osigurava dodatnu zaπtitu. Kako bi se moglo standardizirati træiπte

Kategorije proizvoda za sunËanje

KATEGORIJA

Niska zaπtita

Srednja zaπtita

Visoka zaπtita Vrlo visoka zaπtita

FAKTOR ZA©TITE OD SUNCA

IZMJEREN ZA©TITNI FAKTOR ZA UVB

6-9,9

10-14,9

15-19,9

20-24,9

25-29,9

30-49,9

50-59,9

50 +

60 <

PREPORU»ENI ZA©TITNI FAKTOR ZA UVA

PREPORU»ENA KRITI»NA VALNA DULJINA

1/3 od zaπtitnog faktora na deklaraciji

370 nm

inPharma 13

TABLICA 2

Piktogrami za informiranje korisnika sredstava za sunËanje o opasnostima povezanim s izlaganjem suncu6 Izbjegavati prekomjerno sunËanje od 11-15 h

Ne izlagati novoroenËad i malu djecu direktno suncu

Zaπtiti se; staviti πeπir, majicu i naoËale

Koristiti dovoljnu koliËinu proizvoda za sunËanje

proizvoda za sunËanje, ISO tehniËki odbor za kozmetiku u suradnji s COLIPOM paralelno je radio na razvoju metoda, odnosno normi kako bi se standardizirala djelotvornost proizvoda za sunËanje. Dogovoreno je da je navod “sadræi UVA i UVB zaπtitu” moguÊe navesti samo ako je faktor zaπtite jednak ili prelazi 10. Takoer, kategorija djelotvornosti proizvoda za sunËanje moæe biti oznaËena samo kao niska, srednja, visoka i vrlo visoka zaπtita kao πto prikazuje tablica 1.4 Paralelno sa sluæbenim propisima, pokrenuta je i promotivna akcija za zaπtitu od sunËanja koja sadræi piktograme (tablica 2), u svrhu jednostavnijeg informiranja potroπaËa. Naime, u veljaËi 2007. godine WHO/IARC u Lyonu objavio je podatak da na podruËju Europske Unije ima 3,2 milijuna/godiπnje novih sluËajeva oboljenja od raka, od Ëega je u 59.700 sluËajeva dijagnosticiran melanom. Uporaba piktograma je dragovoljna, a osim njihovog oznaËavanja na proizvodima, πto se sve ËeπÊe susreÊe, preporuËa se i oznaËavanje na svim vidljivim mjestima na sunËaliπtima, kupaliπtima te javnim povrπinama, sve u svrhu zaπtite zdravlja potroπaËa. LITERATURA: 1

I Sjerobabski- Masnec (2009) Fotoprotekcija danas - ©to znamo i πtitimo li se dovoljno? Zbornik radova 1. Hrvatski kongres kozmetologije i kozmetiËke dermatologije, Zagreb

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta πiroke potroπnje te zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igraËaka (NN 47/2008) 3 Commission directive 2008/123/EC of 18 December 2008 amending Council Directive 76/768/EEC, concerning cosmetic products for the purpose of adapting Annexes II and VII thereto to technical progress 4 2006/647/EC Commission recomendation of 22 September 2006 on the efficacy of sunscreen products and the claims made relating thereto 2

The Sunscreen products: What matters? MEMO/07/282 , Brussels, 9 July 2007 6 http://ec.europa.eu/healtheu/news/sun_uv_en.htm 5

14 inPharma

inPharma 14

Jedinstvena kombinacija savjetovanja, kreative & produkcije

3u1

jaËa otpornost prema konkurenciji • nadoknauje manjak ideja • uspjeπno realizira Vaπe æelje savjetovanje u podruËju dodataka prehrani • notifikacija proizvoda • leci broπure • bilteni • oglasi • TV i radio spotovi • web dizajn • ambalaæa BartoliÊi 19, Zagreb • Tel. 01 38 30 789, 38 32 681 • kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr • www.kreativna-kancelarija.hr

inPharma 15 »lanak pripremila: Leonida MajnariÊ, mr.pharm.

TEMA BROJA

Uloga luteina i zeaksantina u zdravlju oËiju Brojna ispitivanja pokazala su da lutein i zeaksantin u oku filtriraju visoko-energetske valne duljine vidljivog svjetla i djeluju kao antioksidansi te na taj naËin πtite retinu od moguÊih oπteÊenja izazvanih svjetlom

ada svjetlo ue u oko, ono prvo prolazi kroz korneu (roænicu), a zatim zjenicu. ProlazeÊi kroz vodenu tekuÊinu, svjetlo fokusiraju leÊe oka. Fokusirano svjetlo se prenosi staklastom tekuÊinom (glavni dio oka) i na kraju upada u retinu. Specijalizirane stanice u retini, nazvane πtapiÊi i ËunjiÊi, pretvaraju energiju svjetla u æivËane impulse koje vidni æivac prenosi mozgu gdje se interpretiraju kao vid.20 RazliËite valne duljine svjetla koje dolaze u oko prekidaju samo dvije strukture koje obje filtriraju i fokusiraju svjetlo: to su kornea (roænica) i leÊe. Kornea ima sposobnost da zaprijeËi ulazak malog dijela ultraljubiËastog svjetla u oko. Meutim, leÊa je dio oka koji je primarno odgovoran da sprijeËi ulazak ultraljubiËastog svjetla u oko. Jednom kada su ultraljubiËaste valne duljine uklonjene, leÊe fokusiraju svjetlo na retinu. To znaËi da je fokusirano svjetlo koje pada na retinu gotovo iskljuËivo sastavljeno od vidljivih valnih duljina. Zaπtitna sposobnost korneje i leÊa da pruæe zaπtitu i zaklon ima i svoju potencijalnu cijenu koju plaÊaju te oËne strukture, posebice leÊe. Naime,

Ksantofili Lutein i zeaksantin antioksidativno djelovanje u retini

proteini koji saËinjavaju te strukture mogu biti oksidirani, Ëime one postaju slabije prozirne. Gubitak prozirnosti i s time povezano zamuÊenje leÊe poznajemo kao katarakte.20 Vidljivo svjetlo koje udara na retinu moæe u najmanju ruku biti donekle πtetno za te stanice. BuduÊi da je svjetlo kontinuum energije te je za ultraljubiËaste valne duljine svjetla dokumentirano da izazivaju oπteÊenje stanice, moæe se ustvrditi da vidljivo svjetlo kraÊe valne duljine, posebno vi-

soko energetsko, ima potencijalnu snagu da uzrokuje staniËno oπteÊenje. Pokazano je da su visoko energetske, plave valne duljine vidljivog svjetla 100 puta efikasnije u stvaranju slobodnih radikala u stanicama retine nego crvene valne duljine vidljivog svjetla niske energije.21 Fokalno srediπte retine, podruËje nazvano macula lutea, koje posjeduje najveÊu koncentraciju fotoreceptora i odgovorno je za srediπnji vid i oπtrinu vida visoke rezolucije22, sadræi visoku koncentraciju makularnog pigmenta, koji se sastoji od luteina i zeaksantina.22-24 Vjeruje se da ta dva ksantofila u tom podruËju retine funkcioniraju kao antioksidansi da bi

16 inPharma

Macula lutea Fokalno srediπte retine odgovorno za vid i njegovu oπtrinu zaπtitili fotoreceptorske stanice od potencijalnog oπteÊenja uzrokovanog slobodnim radikalima, koji se mogu stvoriti u tim stanicama zbog visoke napetosti kisika i izloæenosti svjetlu. Osim svoje antioksidacijske aktivnosti, smatra se da su lutein i zeaksantin odgovorni za filtraciju valnih duljina plavog svjetla visoke energije. Procjenjuje se da bi smanjenje plavog svjetla koje dosegne makulu (tipiËno smanjenje od 40%) moglo znaËajno smanjiti oksidativni stres na retini.2-5 Osim luteina i zeaksantina, jedini drugi karotenoid prisutan u makularnom pigmentu je mezo-zeaksantin.22-31 Mezo-zeaksantin je strukturno povezan s luteinom, ali se ne nalazi u krvnom serumu. Smatra se da se izvodi iz fotokemijske transformacije luteina.3 UnatoË selektivnom i iskljuËivom odlaganju luteina i zeaksantina u makularnoj lutei, kljuËno je shvatiti da je

prisutnost tih ksantofila u tom tkivu u potpunosti rezultat njihove prisutnosti u namirnicama i nadopunama hrani koje ljudi uzimaju. Osim fotokemijske transformacije luteina u mezo-zeaksantin, nema poznatih putova u ljudskom tijelu za sintezu luteina ili zeaksantina, koji ukljuËuju makularni pigment.33 Strateπko smjeπtanje luteina i zeaksantina hrane u specifiËna tjelesna tkiva s dokazanom funkcionalnom ulogom Ëini te ksantofile jedinstvenima meu spojevima karotenoida prisutnima u ljudskom tijelu.

Lutein i zeaksantin Karotenoidi su lipofilni pigmenti koji pruæaju mnoge od boja koje se nalaze u prirodi kao rezultat njihovih karakteristika apsorpcije svjetla. To ukljuËuje boje koje se nalaze u biljkama, cvijeÊu i æivotinjama.

(3R, 3’R, 6’R) - Lutein

(3R, 3’R) - Zeaksantin SLIKA 1

Strukture luteina i zeaksantina

Karotenoidi se mogu grupirati u nekoliko podvrsta. Najpoznatiji su karotenoidi provitamina A (oni koji se u ljudskom tijelu mogu pretvoriti u vitamin A) i karotenoidi ne-provitamina A (oni koji se u ljudskom tijelu ne mogu pretvoriti u vitamin A). Lutein i zeaksantin spadaju u podvrstu karotenoida ne-provitamina, poznatih kao ksantofili. Ksantofili se dakle razlikuju od drugih karotenoida, jer sadræe oksigenirane supstituente. Ksantofili, za razliku od drugih karotenoida, imaju slobodne hidroksilne skupine na svakom kraju molekule, koje im daju jedinstvena biokemijska svojstva (slika 1).1 No, strukturno su sliËni drugim spojevima karotenoida kao npr. beta-karotenu. Hidroksilne skupine odgovorne su za karakteristike luteina i zeaksantina, koje im omoguÊuju da se unutar staniËnih membrana i lipoproteina orijentiraju tako kako drugi karoteinoidi ne mogu.2-4 Kao niti druge karotenoide, tijelo nije u stanju samo proizvesti lutein i zeaksantin. U visokim koncentracijama ima ih u zelenom lisnatom povrÊu kao πto su πpinat i kelj.5,6 Ima ih u æutanjku jaja peradi Ëija je hrana nadopunjena luteinom i zeaksantinom. Iako jaja ne sadræe jednake razine luteina i zeaksantina kao u lisnatim vrstama povrÊa, ksantofili iz jaja imaju veÊu bioraspoloæivost.7 Funkcije luteina i zeaksantina u ljudskom tijelu joπ uvijek nisu potpuno razjaπnjene. No, epidemioloπka ispitivanja pokazala su da postoji inverzni odnos izmeu nekoliko bolesnih stanja i razine unosa karotenoida ili njihovih razina u serumu.6,10,19 Sada se pojavljuju kliniËki pokusi

inPharma 17 koji potvruju takve epidemioloπke rezultate. Najnovija istraæivanja pokazuju uloge luteina i zeaksantina u oËima i koæi.

Makularna degeneracija Makularna degeneracije povezana sa starenjem (AMD) je oboljenje koje specifiËno pogaa macula luteu. Ona je naËelni uzrok sljepoÊe meu ljudima zapadnog svijeta u dobi od 65 godina ili starijima.23,24 Poznata su dva tipa AMD oboljenja. Klasificirana prema teæini, postoji rana (ili suha) AMD i kasna (ili mokra) AMD.35,36 Niz faktora pridonosi poveÊanom riziku AMD-a, ukljuËujuÊi starost, puπenje cigareta, svijetlo obojena πarenica, izloæenost sunËevu svjetlu, loπ prehrambeni status i nasljee.37,38 Æene pokazuju veÊu uËestalost oboljenja od muπkaraca.39,40 Dokazi iz epidemioloπkih ispitivanja pokazali su da izmeu uËestalosti AMD-a i konzumiranja hrane bogate voÊem i povrÊem, koja sadræi karotenoide, postoji obratno proporcionalni odnos. Osobe koje unose najmanje koliËine karotenoida najsklonije su da se kod njih pojave znakovi AMD oboljenja.6,12 Isti obratno proporcionalni odnos zapaæen je izmeu uËestalosti tog oboljenja i razina karotenoida u serumu.13 UnatoË Ëinjenici πto su istraæivaËi pokazali da

TABLICA 1

KAROTENOID

Glavni karotenoidi u krvnom serumu Ëovjeka8,9 POSTOTAK DISTRIBUCIJE U SERUMU

Lutein Likopen alfa-karoten epsilon-karoten fitofluen beta-kriptoksantin beta-karoten alfa-kriptoksantin fitoen anhidrolutein zeakasntin gama-karoten neurosporen

20 20 10 10 8 8 6 4 4 3 3 2 2

se lutein i zeaksantin, kao jedini karotenoidi prisutni u serumu ljudske krvi, takoer nalaze u makuli oka,27 neposredna korelacija izmeu unosa luteina i zeaksantina te rizika od AMD-a nije bila jasno pokazana do 1994.41 Nakon toga je drugo ispitivanje pokazalo da je konzumiranje vrsti hrane razmjerno bogate luteinom i zeaksantinom povezano s najniæim rizikom za AMD.12 Iako se u prilog povezanosti izmeu rizika od AMD te unosa luteina i zeaksantina

mogu iznijeti jaki argumenti, definitivnu vezu je teπko utvrditi zbog duljine vremena razvoja simptoma AMD-a. Zbog toga istraæivaËi koriste optiËku gustoÊu makularnog pigmenta (MPOD = macular pigment optical density) kao nadomjesni pokazatelj djelovanja luteina i zeaksantina u oku. MPOD je mjera za koliËinu tih ksantofila u makuli. MPOD se lagano mjeri te je prihvaÊena kao zaπtitni marker protiv AMD-a.31

Istraæivanja Ispitivanje koje potvruje vezu izmeu koliËina luteina i zeaksantina prisutnih u srediπnjem predjelu retine (tj. makularnom podruËju i okolnom tkivu) i AMD-a bilo je objavljeno 2001.43 KoliËina tih specifiËnih spojeva bila je mjerena u oËima post mortem donatora s AMD-om i kontrolnih osoba. IstraæivaËi su pronaπli da osobe s najviπim koncentracijama tih ksantofila u tom podruËju oËnog tkiva pokazuju najveÊu sklonost da dobiju AMD u usporedbi s osobama s najniæim koncentracijama. Intervencijska ispitivanja kontrolirana placebom pokazala su da unos tih ksantofila dovodi do znaËajnog porasta razina serumskog luteina i u MPOD, bez obzira da li je izvor unijetih luteina i zeaksantina bio iz namirnica ili nadopuna hrani.23,24,44-49 Sveu-

18 inPharma

Lutein i zeaksantin Potrebno ih je unijeti u organizam jer ih tijelo ne sintetizira

kupna slika upuÊuje na potencijalnu zaπtitnu ulogu prehrane bogate luteinom i zeaksantinom protiv AMD oboljenja. Druga ciljna toËka koja se koristi u procjeni odnosa izmeu luteina/zeaksantina i AMD-a kod ljudi je oπtrina vida. Zbog toga πto AMD slabi oπtrinu vida visoke rezolucije, znaËajna je ocjena uËinka unosa luteina i zeaksantina na AMD. U kliniËkom pilot ispitivanju bilo je izvijeπteno poboljπanje do 92% pri raznim mjerenjima oπtrine vida kod pacijenata s AMD-om kao

rezultat prehrane koja je sadræavala ili 5 unci πpinata (pribliæno 14 mg luteina) ili unosa dodataka prehrani s luteinom i zeaksantinom, Ëetiri do sedam puta na tjedan tijekom godine dana.50 U posebnom ispitivanju bilo je zapaæeno dvostruko poboljπanje oπtrine vida u skupini pacijenata s AMD oboljenjem, koji su tijekom 18 mjeseci dobivali koktel vitamina i antioksidansa u vidu dodatka prehrani, s ukupnim sadræajem od 15 mg luteina i zeaksantina na dan, u usporedbi s osobama u placebo

skupini koja nije dobivala nikakvu suplementaciju.51 U ispitivanju iz 2004.52, pacijenti s ranim AMD-om dobivali su 10 mg proËiπÊenog luteina s pribliæno 0,3 mg zeaksantina zajedno s antioksidansima. Kontrolna skupina nije primala nikakvu suplementaciju luteina/zeaksantina. To nasumiËno, dvostruko-slijepo ispitivanje pokazalo je da je unos tih ksantofila s dodatnim antioksidansima, ili bez njih, doveo i do poboljπanja od 50% u MPOD i do znaËajnog poboljπanja parametara funkcije vida, ukljuËujuÊi oporavak od bljeπtanja, osjetljivost na kontraste i oπtrinu vida. Nedavno ispitivanje koje je bilo usredotoËeno na mjerenje oπtrine vida, pokazalo je da dodavanje luteina/zeaksantina prehrani ne samo da poveÊava MPOD nego istovemeno dovodi do poboljπanja oπtrine kontrasta, poboljπavajuÊi time funkciju vida u uvjetima slabog svjetla.53 SliËni uËinci zapaæeni su i na oËuvanju vizualne funkcije pacijenata s oboljenjem retinitis pigmentosa. U usporedbi s prirodnim gubitkom vida koji se oËekuje kod pacijenata s tom boleπÊu, osobe u Ëijoj su hrani dodavani lutein i zeaksantin pokazale su znaËajno poboljπanje oπtrine vida te osjetljivosti vida na kontraste.54 Sve te informacije govore u prilog luteinu i zeaksantinu kao pomoÊi u

LITERATURA: 1

Szabolcs J. Plant carotenoids in carotenoids: chemistry and biology. In: Krinsky NI, Mathews-Roth MM, Taylor RF, editors. New York: Plenum Press; 1990. p. 39-58.

Goulinet S, Chapman MJ. Plasma LDL and HDL subspecies are heterogenous in particle content of tocopherols and oxygenated and hydrocarbon carotenoids. Relevance to oxidative resistance and atherogenesis. Arterioscler Thromb Vasc Biol 1997;17:786-96.

Sujak A, Gabrielska J, GrudzinskiW, Borc R, Mazurek P, GruszeckiW. Lutein and zeaxanthin as protectors of lipid membranes against oxidative damage: the structural aspects. Arch Biochem Biophys 1999;371:301-7. Sujak A, Okulski W, Gruszecki W. Organisation of xanthophyll pigments lutein and zeaxanthin in lipid membranes formed with dipalmitoylphosphatidylcholine. Biochim Biophys Acta 2000;1509:255-63. Khachik F, Nir Z, Ausich R, Steck A, Pfander H. Distribution of carotenoids in fruits and vegetables for the selection of appropriate chemopreventative factors. Proceedings of the International Conference on Food FactorsChem Cancer Prev 1995:204-8. Sommerburg O, Keunen J, Bird A, van Kuijk F. Fruits and vegetables that are sources of lutein and zeaxanthin: the macular pigment in human eyes. Br J Ophthalmol 1998;82:90710. Chung H, Rasmussen H, Johnson E. Lutein bioavailability is higher from lutein-enriched eggs than form supplements and spinach in men. J Nutr 2004;134:1887-93. Khachik F, Beecher G, Goli M, LusbyW. Separation and quantitation of carotenoids in foods. Methods Enzymol 1992;213:347-59. Khachik F, Beecher G, Goli M, Lusby W, Smith

Jr J. Separation and identification of carotenoids and their oxidation products in the extracts of human plasma. Anal Chem 1992;64:2111-22. 10

Cooper D, Eldridge A, Peters J. Dietary carotenoids and certain cancers, heart disease, and age-related macular degeneration: a review of recent research. Nutr Rev 1999;57:201-14.

Guigliano D. Dietary antioxidants for cardiovascular prevention. Nutr Metab Cardiovasc Dis 2000;10:38-44.

Goldberg J, Flowerdew G, Smith E, Brody J, Tso M. Factors associated with age-related macular degeneration. An analysis of data from the first National Health and Nutritional Examination Survey. Am J Epidemiol 1988;128:700-10.

Gateau P, Schalch W. Plasma lutein and zeaxanthin and other carotenoids as modifiable risk factors for age-related maculopathy and cataracts: the POLA study. Invest Ophthalmol Vis Sci 2006;47:2329-35. 20

Able Jr R. The eye care revolution: prevent and reverse vision problems. New York: Kensington Books; 1999. p. 41-6.

Ham Jr W, Mueller H, Sliney D. Retinal sensitivity to damage from short wavelengths of light. Nature 1976;260:153-5.

Beatty S, Boulton M, Henson D, Koh H, Murray I. Macular pigment and age-related macular degeneration. Br J Ophthalmol 1999;83:86777.

Beatty S, Nolan J, Kavanagh H, O'Donovan. Macular pigment optical density and its relationship with serum and dietary levels of lutein and zeaxanthin. Arch Biochem Biophys 2004;430:70-6.

Koh H, Murray I, Nolan D, Carden D, Feather J, Beatty S. Plasma and macular responses to lutein supplement in subjects with and without age-related maculopathy: a pilot study. Exp Eye Res 2004;79:21-7.

Eye Disease Case Control Study Group. Antioxidant status and neovascular age-related macular degeneration. Arch Ophthalmol 1993;111:104-9.

Jaques P. The potential role of preventive effects of vitamins for cataract and age-related macular degeneration. Int J Vitam Nutr Res 1999;69:198-205.

Moeller S, Jacques P, Blumberg J. The potential role of dietary xanthophylls in cataract and age-related macular degeneration. J Am Coll Nutr 2000;19:522S-7S.

Krinsky N, Landrum J, Bone R. Biologic mechanisms of the protective role of lutein and zeaxanthin in the eye. Annu Rev Nutr 2003;23:171201.

Slattery M, Benson J, Curtin K, Ma K, Schaeffer D, Potter J. Carotenoids and colon cancer. Am J Clin Nutr 2000;71:575-82.

Ziegler R, Mayne S, Swanson C. Nutrition and lung cancer. Cancer Causes Control 1996;7:157-77.

Ruffolo Jr J, Ham Jr T, Mueller H, Millen J. Photochemical lesions in the primate retina under controlled conditions of elevated blood oxygen. Invest Ophthalmol Vis Sci 1984;25:893-8.

Handelman G, Dratz E, Reay C, van Kuijk J. Carotenoids in the human macula and whole retina. Invest Ophthalmol Vis Sci 1988;29:850-5.

Bone R, Landrum J, Tarsis S. Preliminary identification of the human macular pigment. Vis

Kritchevsky S. Beta-carotene, carotenoids, and the prevention of coronary heart disease. J Nutr 1999;129:5-8. DelCourt C, Carriere I, Delage M, Barberger-

inPharma 19

zaπtiti retine ljudskog oka. Iako joπ moæda nije poznato na koje sve naËine lutein i zeaksantin pruæaju zaπtitu, oni bez sumnje ukljuËuju poznatu antioksidativnu sposobnost i moguÊnost filtriranja plavog svjetla, πto je bilo dokazano za te ksantofile.

ZakljuËak U prirodi se nalaze stotine karotenoida, dok ih je u ljudskom tijelu manje od 20. Za lutein i zeaksantin pokazano je da, osim πto filtriraju plavo svjetlo, imaju i antioksidacijska svojstva. Zato se Ëini da su strateπki pozicionirani u oËima kako bi im pruæili zaπtitu od svjetlosnog oπteÊenja. S obzirom da ih tijelo samo ne sintetizira, peroralna suplementacija luteina i zeaksantina moæe pruæiti znaËajne koristi za ËovjeËje oko. Materijale za Ëlanak omoguÊio je Kemin Health - proizvoaË Flora GLO-Luteina. ZA VI©E INFORMACIJA:

Isabel Farinna Global Marketing Manager Flora GLO & Slendesta Kemin Health, Portugal Isabel.Farinna@kemin.com www.kemin.com

Snodderly D, Handelman G, Adler A. Distribution of individual macular pigment carotenoids in central retina of macaque and squirrel monkeys. Invest Ophthalmol Vis Sci 1991;32:268-79. Bone R, Landrum J. Distribution of macular pigment components, zeaxanthin and lutein, in human retina. Methods Enzymol 1991;213:360-6.

Bone R, Landrum J, Friedes L, et al. Distribution of lutein and zeaxanthin stereoisomers in the human retina. Exp Eye Res 1997;64:211-8.

Mares-Perlman J, Millen A, Ficek T, Hankinson S. The body of evidence to support a protective role for lutein and zeaxanthin in delaying chronic diseases. Overview. J Nutr 2002;132:518S-24S.

Christen W. Antioxidant vitamins and age-related eye diseases. Proc Assoc Am Physicians 1999;111:16-21.

Landrum J. Serum and macular pigment response to 2.4 mg dosage of lutein. ARVO 2000;2000:41.

Cai J, Nelson K, Wu M, Sternberg P, Jones D. Oxidative damage and protection of RPE. Prog Retin Eye Res 2000;19:205-21.

Seddon J, Anani A, Sperduto R, et al. Dietary carotenoids, vitamin A, C, E and advanced agerelated macular degeneration. Eye Disease Case Controlled Study Group. JAMA 1994;272:1413-20 [published erratum appears in JAMA 273 (1995) 6221].

Nolan J, Stack J, Mellerio J, et al. Monthly consistency of macular pigment optical density and serum concentrations of lutein and zeaxanthin. Curr Eye Res 2006;31:199-213.

Richer S. ARMD-pilot (case series) environmental intervention data. J Am Optom Assoc 1999;70:24-36.

Massacesi A, Faletra R, Gerosa G, Staurenghi G, Orzalesi N. The effect of oral supplementation of macular carotenoids (lutein and zeaxanthin) on the prevention of age-related macular degeneration: an 18-month follow-up study. ARVO 2001;42:S234.

Richer S, StilesW, Statkute L, et al. Doublemasked, placebo-controlled, randomized trial of lutein and antioxidant supplementation in the intervention of atopic age-related macular degeneration: the Veterans LAST study (Lutein Antioxidant Supplementation Trial). Optometry 2004;75:216-30.

Kvansakul J, Rodriguez-Carmona M, Edgar D, et al. Supplementation with the carotenoids lutein or zeaxanthin improves human visual performance. Ophthalmic Physiol Opt 2006;26:362-71.

Bahrami H, Melia M, Dagnelie G. Lutein supplementation in retinitis pigmentosa: PCbased vision assessment in a randomized doublemasked, placebo-controlled clinical trial [NCT00029289]. BMC Ophthalmol 2006;6:23.

Richard L. Roberts, Justin Green, Brandon Lewis. Lutein and zeaxanthin in eye and skin health. Clinics in Dermatology 2009;27; 195201

Landrum J, Bone R. Lutein, zeaxanthin, and the macular pigment. Arch Biochem Biophys 2001;385:28-40.

Klaver C, Wolfs R, Vingerling J, Hofman J, de Jong P. Age-specific prevalence and causes of blindness and visual impairment in an older population: the Rotterdam Study. Arch Ophthalmol 1998;116:653-8. Beatty S, Koh H, Phil M, Henson D, Boulton M. The role of oxidative stress in the pathogenesis of age-related macular degeneration. Surv Ophthalmol 2000;45:115-34. Fine S, Berger J, Maguire M, Ho A. Age-related macular degeneration. N Engl J Med 2000;342:483-92.

Moeller S, Parekh N, Tinker L, et al. Associations between intermediate age-related macular degeneration and lutein and zeaxanthin in the Carotenoids in Age-related Eye Disease Study (CAREDS): ancillary study of the Women's Health Initiative. Arch Ophthalmol 2006;124:1151-62.

Bone R, Landrum J, Mayne S, Gomez C, Tibor S, Twaroska E. Macular pigment in donor eyes with and without AMD: a case-controlled study. Invest Ophthalmol Vis Sci 2001;42:235-40.

Hammond Jr B, Johnson E, Russell R, et al. Dietary modification of human macular pigment density. Invest Ophthalmol Vis Sci 2000;41:3322-6.

Johnson E, Hammond Jr B, Yeum K, et al. Relation among serum and tissue concentrations of lutein and zeaxanthin and macular pigment density. Am J Clin Nutr 2000;71:1555-62.

Johnson E. Obesity, lutein metabolism, and age-related macular degeneration: a web of connections. Nutr Rev 2005;63:9-15. Klein R, Zeiss C, Chew E, et al. Complement factor H polymorphism in age-related macular

supplement. Exp Eye Res 1997;65:57-62.

degeneration. Science 2005;308:385-9.

Res 1985;25:1531-5. 29

Berendschot T, Goldbohm R, Klopping W, et al. Influence of lutein supplementation on macular pigment, assessed with two objective techniques. Invest Ophthalmol Vis Sci 2000;41:3322-6. Landrum J, Bone R, Joa H, Kilburn M, Moore L, Sprague K. A one year study of the macular pigment: the effect of 140 days of a lutein

20 inPharma

inPharma 21 Dr. Kevin Robinson: A Perfect 10 - The Rise of Ubiquinone, str. 56.-57. Nutraceutical Business & Technology Magazine, br. 2, oæujak/travanj 2009., Vol. 5 VIA MEDIA LTD., SURREY, VELIKA BRITANIJA

KOENZIM Q10

Savrπena desetka - uspon ubikinona Nedavna anketa provedena na 6000 pretplatnika Consumerlab-a pokazala je da viπe od polovice ispitanika uzima dodatke prehrani s koenzimom Q10 obliku pitanja i odgovora dr. Kevin Robinson donosi pregled relevantnih informacija, odgovarajuÊi da li je upravo koenzim Q10 nova “hit” sirovina na træiπtu dodataka prehrani i funkcionalne hrane.

IspriËajte mi neπto o otkriÊu i povijesti CoQ10. Koenzim Q10 (CoQ10) je po prvi puta izolirao Dr. Frederick L. Crane 1957. godine na SveuËiliπtu Wisconsin. Godinu dana kasnije, 1958. profesor Dr. Karl Folkers na SveuËiliπtu Texas, odredio je njegovu toËnu strukturu. Prvo kliniËko istraæivanje koenzima Q10 objavljeno je u medicinskim

CoQ10 Jedan od tri najpopularija dodatka prehrani*

Ëasopisima kasnih 60-ih godina. Poznat je i kao ubikinon (posvuda prisutan kinon) zbog toga πto je πiroko rasprostranjen u æivim organizmima. Kod zdravih osoba, CoQ10 se do odreenog stupnja moæe biosintetizirati. Koenzim Q10 je topiv u mastima te posjeduje 10 izoprenskih jedinica. U prirodi i u tijelu postoji u dva oblika: oksidiranom obliku koji se zove ubikinon i u reduciranom obliku - kao ubikinol. Koenzim Q10 je esencijalni nosaË za transfer elektrona u mitohondrijima respiratornog lanca za sintezu ATP-a, a njegov reducirani oblik (ubikinol) djeluje u tijelu kao vaæan antioksidans. Zbog tih funkcija, dodavanje CoQ10 prehrani ima korisne

uËinke za oËuvanje dobrog zdravlja. Koenzim Q10 prisutan je u nizu namirnica: viπe razine se nalaze u mesu i ribi, dok povrÊe i mlijeËni proizvodi sadræe relativno niske razine. Zaπto je CoQ10 vaæan za oËuvanje dovoljnih energetskih razina? Dokazano je da je CoQ10 esencijalan za pretvorbu staniËne energije i proizvodnju ATP-a u svim stanicama tijela, pa stoga igra kljuËnu fizioloπku ulogu u oËuvanju dobrog zdravlja. ATP je fosfatna supstancija visoke energije, potrebna kao gorivo za sve staniËne funkcije. ATP se u najveÊem dijelu proizvodi u unutarnjoj mem-

22 inPharma

CoQ10 Omiljeni dodatak prehrani starije populacije *

brani mitohondrija gdje je koenzim Q10 lokaliziran kao vitalni nosaË elektrona i protona u elektronskom transportu mitohondrija. CoQ10 podræava sintezu ATP-a u unutarnjoj membrani mitohondrija te stabilizira staniËne membrane, odræavajuÊi na taj naËin njihov integritet i funkciju. U pogledu njegova djelovanja na energiju i sportske sposobnosti, za CoQ10 je izvijeπteno da poboljπava fiziËki radni uËinak (posebno kod aerobnih fiziËkih aktivnosti) aktivacijom opskrbe energijom i povoljnim uËincima na metabolizam lipida kao i svojim antioksidacijskim djelovanjem na zaπtitu miπiÊa. Da li biste mogli reÊi neπto viπe o antioksidacijskoj funkciji Q10? CoQ10 djeluje u svom reduciranom obliku (ubikinol) kao antioksidans. Ubikinol predstavlja viπe od 80% ukupnih zaliha CoQ10 u ËovjeËjoj plazmi te je vaæan antioksidans u plazmatskim lipoproteinima. Ubikinol inhibira oksidaciju proteina i lipida u staniËnim membranama te sprjeËava inicijaciju peroksidacije lipida, oksidativnog oπteÊenja DNK i drugih molekula. CoQ10 djeluje kao antioksidans putem viπe mehanizama koji pripadaju dvjema kategorijama: to su neposredna reakcija sa slobodnim radikalima i regeneracija aktivnog oblika vitamina E, reducirajuÊeg radikala alfa-tokoferila. Poznato je da peroksidacija plazmatskih lipoproteina, LDLa, igra vaænu ulogu u stvaranju pjenastih stanica i u razvoju aterosklerotskog procesa. Ispitivanja zadnjih desetljeÊa pokazala su da sadræaj CoQ10 u LDL frakciji pruæa

kod Ëovjeka odreenu zaπtitu od oksidativnih modifikacija LDL-a, Ëime snizuje njihovu aterogenu snagu. Ispitivanja na izoliranim serumskim lipoproteinima istiËu da je CoQ10 najreaktivniji antioksidans u tim partiklima te ih πtiti od oksidativnog oπteÊenja. Djelovanje protiv starenja (antiageing): Koenzim Q10 bitno utjeËe na proces starenja. Respiratorni lanac mitohondrija predstavlja moÊan izvor reaktivnih vrsti kisika za koje se smatra da igraju ulogu u propadanju staniËnih struktura, koje prati starenje. Kako je CoQ10 integralni dio respiratornog lanca te time lociran toËno tamo gdje se stvaraju slobodni radikali, njegova antioksidacijska svojstva su vrlo vaæna za cjelokupni antioksidativni kapacitet mitohodrija. Zaπto je CoQ10 vaæan za zdravlje srca? Koenzim Q10 pomaæe u oËuvanju zdravog sustava srca i krvnih æila. Postoje dokazi da kod hipertenzije, zakazivanja srca i kod osoba s hiperkolesterolemijom, lijeËenih statinima, postoji nedostatak CoQ10. Krvni tlak: Krvni tlak je dobro potkrijepljen biomarker za zdravlje srca. Metaanaliza 12 kliniËkih pokusa s CoQ10 kod hipertenzije pokazala je da je CoQ10 uËinkovit u sniæavanju sistoliËkog krvnog tlaka do 17 mmHg i dijastoliËkog krvnog tlaka do 10 mmHg, bez znaËajnih nuspojava. Funkcija srca: Postoji znatan dokazni materijal da se funkcija srca poboljπava suplementacijom koenzima Q10. Meta-

analiza primjene CoQ10 (60-200 mg/dan) u nasumiËnim kliniËkim pokusima kod ljudi s kongestivnim oboljenjem srca pokazala je znaËajno i kliniËki relevantno poboljπanje razliËitih parametara srËane funkcije. Opseæan kritiËki pregled upotrebe CoQ10 (50-200 mg/dan tijekom 1-12 mjeseci) u kardiovaskularnim indikacijama pokazao je da bi se ljudima s kroniËnim popuπtanjem funkcije srca trebala preporuËiti popratna suplementacija CoQ10. Statini: Statini (inhibitori HMG CoA reduktaze, lijekovi koji snizuju kolesterol) mogu smanjiti tjelesne razine CoQ10 ispod praga koji je potreban za brojne staniËne procese. Praænjenje zaliha CoQ10 ovisi o dozi πto bi moglo biti od posebnog znaËaja za starije osobe kod kojih su razine CoQ10 opÊenito niske, ali i kod osoba sa stanjima prethodnog popuπtanja srca. Nedostatak CoQ10 izazvan statinima moæe se u potpunosti prevenirati njegovim dodavanjem prehrani, bez nepoæeljnog utjecaja na sniæenje kolesterola ili na protuupalna svojstva statinskih lijekova. Da li Q10 ima ulogu u pokretljivosti stanica sperme? Kao πto je pokazano u Ëlanku Lewina et al. (Mol. Aspects Med. 18, str. 213-219, 1996), “UËinak koenzima Q10 na motilitet i funkciju sperme “, glavnina koenzima Q10 u stanicama sperme koncentrirana je u mitohondrijima, tako da energija za pokretanje i svi drugi procesi koji ovise o energiji takoer ovise o raspoloæivosti CoQ10. Reducirani oblik CoQ10, ubikinol, takoer djeluje kao antioksi-

inPharma 23

dans, sprjeËavajuÊi peroksidaciju lipida u membranama sperme. Davanje CoQ10 moæe kod nekih pacijenata dovesti do poboljπanja funkcija sperme. Ima li neæeljenih uËinaka povezanih s koenzimom Q10 dobivenim fermentacijom iz kvasca? Nakon viπe od 30 godina upotrebe kod ljudi i mnogih kliniËkih ispitivanja s koenzimom dobivenim fermentacijom iz kvasca, nema izvjeπÊa o nepoæeljnim uËincima povezanim sa svakodnevnim uzimanjem dodataka prehrani koji sadræe takav CoQ10. U ispitivanju toksiËnosti kod πtakora koji su tijekom 52 tjedna peroralno dobivali CoQ10, bilo je zakljuËeno da su i muæjaci i æenke πtakora dobro podnosili Ëak visoku dozu (1200 mg/kg/dan tijekom 52 tjedna) te je za NOAEL (no observed adverse effect level = testom utvrena razina doziranja kod koje nisu zapaæene nuspojave) CoQ10 bilo moguÊe utvrditi da iznosi 1200 mg/kg/dan. To upuÊuje na prihvatljiv dnevni unos (ADI = acceptaible daily intake) od 12 mg/kg/dan, izraËunato iz NOAEL-a primjenom faktora sigurnosti od 100; to jest, 720 mg/osobu/dan za osobu od 60 kg. Sigurnosna ocjena za CoQ10 kod zdravih odraslih osoba (n=88) bila je ocijenjena u dvostruko slijepim, nasumiËnim, placebom kontroliranim pokusima uz razine suplementacije od 300, 600 i 900 mg tijekom 4 tjedna. Bilo je utvreno da su se unosi do 900 mg/dan dobro podnosili i bili sigurni za zdrave ljude. Na temelju objavljenih podataka iz kliniËkih ispitivanja s prirodnim CoQ10 fermentiranim iz kvasca, bilo je provedeno ocjenjivanje rizika za CoQ10 prema metodi ocjene sigurnosti Savjeta za odgovornu prehranu (Council for Responsible Nutrition - CRN). Rezultati su pokazivali da se NOAEL nije mogao odrediti, jer nije bilo moguÊe pronaÊi nijedan nepoæeljni uËinak kod ljudi, uzroËno povezan s CoQ10. Zato je zapaæena sigurnosna razina za CoQ10 bila identificirana kao 1200 mg/dan. Australske institucije preporuËuju maksimalno doziranje od 150 mg na dan. Japan Health Food and Nutrition Food Association predloæila je da bi maksimalni dnevni unos CoQ10 trebao iznositi 300 mg/dan, a nadleæne belgijske institucije su predloæile maksimalni unos od 200 mg na dan kao nadopunu prehrani. Koji je propisani status za Q10? Koenzim Q10 je sastojak koji se nalazi u nizu dodataka prehrani, funkcionalnim namirnicama i kozmetiËkim sredstvima u Ëitavoj Europi. Moæe se dobiti u doziranjima do 200 mg, dok mu je preporuËeno

doziranje u dodacima prehrani izmeu 30 i 100 mg/dan. Kako sadaπnji silazni ekonomski trend utjeËe na træiπte Q10 ? BuduÊi da korisnici mogu istinski osjetiti korist uzimanja viπih doza CoQ10, træiπte za taj sastojak zapravo ne trpi od sadaπnje krize. Nedavni kritiËki pregled iz SAD-a pokazao je da 50,9% anketiranih osoba uzima CoQ10 (πto ga Ëini Ëetvrtim po redu meu najπire koriπtenim dodacima prehrani poslije multivitamina, ribljih ulja i kalcija). Gotovo 30% osoba ispod 35 godina uzima CoQ10, dok ga uzima 60,1% korisnika iznad 65 godina. Stariji korisnici daju prednost dodacima prehrani, uz poveÊanje unosa koje korelira sa staroπÊu. Mlae osobe (ispod 35) daju prednost tekuÊim oblicima, a Ëak 78,9% korisnika koji uzimaju viπe od 10 dodataka prehrani na dan, uzimaju CoQ10. Kako vidite buduÊnost za Q10 ? Za CoQ10 postoji veliki potencijal u Europi! PotroπaËka svijest glede tog sastojka i njegovih mnogostrukih koristi joπ je uvijek nedovoljno razvijena u usporedbi s onom u SAD, ali stalno raste, posebno u nekim podruËjima. ©toviπe, aktivni antioksidacijski oblik CoQ10 (ubikinol) postepeno Êe prevladati u Europi te za CoQ10 predstavlja buduÊnost. Jedan vaæan pokus koji su proveli Dr. Langsjoen et al. (Bio-

factors, 32, 119-128, 2008) pokazuje da su visoke doze ubikinola (ali ne i visoke doze ubikinona) izuzetan naËin da se poboljπa stanje pacijenata koji boluju od teπkog (NYHA stupanj IV) kroniËnog popuπtanja srca. Dr. Langsjoen takoer tvrdi da postoji velika vjerojatnost da bi ubikinol mogao pokazati Ëak i veÊe kliniËke koristi kod pacijenata u ranoj fazi CHF (Clinical Heart Failure = kliniËko zatajenje srca). Ubikinol je prikladan za upotrebu kod osoba srednje do stare dobi, a i osoba s poveÊanim oksidativnim stresom, koje viπe nemaju jednaku sposobnost da ubikinon pretvore u ubikinol. ZA VI©E INFORMACIJA:

Dr. Kevin Robinson, Editoral Director of Nutraceutical business & technology (NBT) kevin@via-medialtd.com * prema rezultatima provedene ankete Consumerlab-a WEB IZVORI: www.erna.org www.kanekaq10.info www.tga.gov.au www.jhnfa.org www.nutraingredientsusa.com/content/view/print/234954 www.mayoclinic.com/health/coenzymeq10/NS_patient-coenzymeq10 http://faculty.washington.edu/ely/coenzq10.html

SOLGAR PROMO

24 inPharma Autor Ëlanka: Hrvoje Lisak, dr.med. Salvus d.o.o. EKSKLUZIVNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER TVRTKE SOLGAR

Nanotehnologija u sluæbi zdravlja Unutar zahtjevne industrije dodataka prehrani Solgar se joπ od davne 1947., pa sve od danaπnjih dana, istiËe svojim inovativnim i promiπljenim pristupom stvaranju vrhunskih proizvoda. Nanotehnologija, tzv. tehnologija buduÊnosti, u Solgaru je veÊ sada stvarnost. valiteta bez kompromisa osnovni je kriterij na kojem je tvrtka Solgar izgradila i saËuvala svoj status vodeÊeg proizvoaËa dodataka prehrani. U suvremenim R&D pogonima, koji ispunjavaju najviπe standarde farmaceutske industrije, proizvode se mineralne, vitaminske, enzimatske i ostale formulacije s raznim neophodnim nutrijentima. Nanotehnologija - za veÊinu proizvoaËa joπ uvijek - tehnologija buduÊnosti, u Solgaru je veÊ sada stvarnost. Najzahtjevnijim korisnicima dodataka prehrani Solgar nudi Nutri-Nano™ CoQ-10, oblik koenzima Q10 koji omoguÊuje dosad nezabiljeæenu bioraspoloæivost ove sloæene molekule.

Na primjer, kanadski znanstvenici razvili su nano Ëestice koje su u laboratorijskim uvjetima uspjeπno uniπtavale stanice raka pluÊa. UËinak nano Ëestica zlata na karcinomske stanice otvara novo poglavlje u pristupu lijeËenja malignih bolesti. Nano Ëestice pojedinih elemenata, prvenstveno bakra, srebra i zlata, poËele su se primjenjivati gotovo u svim aspektima proizvodnje, tako da je nanotehnologija trenutno vodeÊa primjenjena znanost u svijetu. Zanimljivi su i tekstilni nano materijali, jer imaju svojstvo antibiotika bez loπih negativnih uËinaka. Osim toga, nano Ëestice zraËe far-infrared zrake cijeljenja te poveÊavaju koliËinu aniona u tijelu πto pogoduje zdravlju.

Nanotehnologija

Koenzim Q10

Nanotehnologija ili molekularna proizvodnja, specifiËna je upravo po graenju stvari i predmeta na razini atoma. Nanotehnologija grupira pojedine atome i molekule, tj. “precizno postavlja pojedinaËne atome na pravo mjesto”. RijeË nanotehnologija proizlazi iz rijeËi nanometar - πto je jedinica za duljinu koja iznosi milijunti dio milimetra, tj. milijarditi dio metra. Slikovito se moæe opisati da je nanometar u odnosu prema milimetru tako velik kao nogometna lopta prema zemaljskoj kugli. Na toj duljini moæe se rasporediti otprilike 5-10 atoma jedan pored drugog.

Koenzim Q10 je vitaminima sliËna tvar, topiva u mastima, velike molekularne mase. Jedan je od najvaænih Ëimbenika za pravilan rad stanica tj. proizvodnju ATP-a. Nalazi se u svim tkivima u tijelu, a posebno u srcu, jetri, bubrezima i guπteraËi. Od iznimne je vaænosti za nastanak energije u stanicama tih organa, a u konaËnici i za fizioloπke procese u tim strukturama. S godinama pada moguÊnost stvaranja koenzima Q10 u ljudskom tijelu, πto za posljedicu ima i oslabljenu produkciju energije u stanicama te njihovo propadanje. Takoer upotreba nekih lijekova, npr. statina, beta blokatora i nekih hipoglikemika dovodi do supresije produkcije CoQ10 Ëime dodatno produbljuje deficit koenzima, te tako uzrokuje bræi razvoj neurodegenerativnih i kardiovaskularnih bolesti. Te su bolesti kao i spomenuti lijekovi karakteristiËni za stariju dob, πto skupinu Ëini posebno vulnerabilnom na nedostatak koenzima Q10. Izuzetnu korist od peroralnog oblika CoQ10 imaju i sportaπi zbog poveÊane

Nano Ëestice Nano Ëestice su umanjene Ëestice nekog elementa koje su zadræale sva svojstva tog elementa, ali i poprimile neka dodatna svojstva od posebne vaænosti za razvoj novih medicinskih standarda. Jedno od tih posebnih svojstava je i selektivno uniπtavanje odreenih vrsta bakterija, virusa i gljivica.

potrebe za stvaranjem staniËne energije (ATP-a). Kako bi se usporili destruktivni procesi i oËuvala funkcija tkiva kod pojaËanih napora, potrebna je nadoknada koenzima Q10. Na æalost, koenzim Q10 se teπko apsorbira i slabo je bioraspoloæiv.

Nutri-Nano™ CoQ-10 Za razliku od uobiËajenih formulacija CoQ10 u obliku praha, ili kapsula na uljnoj bazi, Nutri-Nano™ CoQ-10 iz Solgara patentirani je oblik CoQ10 koji pruæa znatno veÊu bioraspoloæivost. Naime, koriπtenjem nanotehnologije molekule Q10 transformiraju se u ambifilne molekule veliËine 30 nm, topive u vodi i mastima. Povrπina molekule Nutri-Nano™ CoQ-10 prekrivena je micelima, nanoËesticama topivim u vodi, koje prenose molekulu CoQ10 direktno do mjesta djelovanja te na taj naËin omoguÊuju bræu i veÊu apsorpciju. Mehanizam apsorpcije Nutri-Nano™ Co-Q10 prirodan je proces, identiËan apsorpciji masti koja se uobiËajeno unosi hranom, pri Ëemu æuËne soli imaju kljuËnu ulogu u transportu kroz stijenku crijeva. Ovaj patentirani i nagraivani mehanizam djelovanja, Ëini Nutri-Nano™ CoQ-10 vodeÊim proizvodom meu konkurencijom, a Solgar je koriπtenjem nanotehnologije potvrdio svoje mjesto kao vodeÊi svjetski autoritet na podruËju dodataka prehrani.

inPharma 25

Upoznajte novu generaciju Solgarovih dodataka prehrani. s ponosom predstavlja liniju PLATINASTO - prve dodatke prehrani proizvedene nanotehnologijom - kako bi Vam omoguÊio iznimnu bioraspoloæivost proizvoda. SOLGAR

IZDANJE

KoristeÊi patentiranu, zaπtiÊenu Nutri Nano tehnologiju, osigurna je brza topljivost nutrijenata koji se inaËe teπko apsorbiraju. Krajnji rezultat je znaËajno poveÊanje bioraspoloæivosti, apsorpcije i uËinkovitosti.

Prvi proizvod u liniji PLATINASTO IZDANJE je NutriNanoTM CoQ-10 3,1x meke æelatinske kapsule. Istraæivanje je pokazalo da ima 3 x veÊu bioraspoloæivost od CoQ-10 u prahu i 2 x veÊu bioraspoloæivost od CoQ-10 u uljnoj bazi. To znaËi da Êe potroπaËi koristeÊi Nutri-NanoTM CoQ-10 3,1x dobiti najveÊu moguÊu bioraspoloæivost CoQ-10. Uvijek prvi.

Ova napredna tehnologija nagraena je Frost & Sullivan 2006. Excellence in Tehnology Award, na polju procesa topljivosti u funkcionalnoj hrani i dodacima prehrani.

SOLGAR

Napredni dodaci prehrani, temeljeni na znanstvenim spoznajama.

U odabranim ljekarnama. Besplatni info telefon 0800 1947 I Uvoznik i distrinuter Salvus d.o.o. I www.solgar.hr Tel. 049 286 235 I Fax. 049 286 256 I info@salvus.hr

26 inPharma

Autorica Ëlanka: mr.sc. Jasminka PapiÊ, dipl.ing.

ETERI»NA ULJA

Precizna identifikacija koliko i zbog Ëega je vaæna? Samo uz precizne identifikacijske podatke eteriËnih ulja moguÊe je izabrati ono koje Êe ostvariti oËekivani bioloπki uËinak romatiËno bilje se primjenjuje u medicini i kozmetici kroz cijelu ljudsku povijest. Njihovi prepoznatljivi mirisi potjeËu od brojnih hlapljivih spojeva koji su postali dostupni za πiroku primjenu tek otkriÊem destilacije prije viπe od 1000 godina, a kojom je omoguÊeno njihovo izdvajanje iz biljnog materijala. Premda je prema nekim povijesnim dokumentima destilacija bila poznata i antiËkim narodima, povijest i kontinuirana uporaba izoliranih eteriËnih ulja sustavno se prati tek od srednjeg vijeka.1 EteriËna ulja nastaju u biljnoj protoplazmi kao produkti disimilacijske izmjene tvari i izluËuju se u posebnim uljnim stanicama, vodovima ili πupljinama smjeπtenim u razliËitim organima biljke. Ona su smjese hlapljivih terpenskih ugljikovodika (alifatskih i cikliËkih) i odgovarajuÊih izoprenoidnih derivata s kisikom kao i alifatskih i fenilpropanskih spojeva, a neπto rjee i heterocikliËkih spojeva sa sumporom i/ili duπikom te drugih manje zastupljenih supstancija. Mnogi od tih spojeva imaju sloæenu strukturu s velikim brojem izomera.

EteriËna ulja mogu se iz biljnog materijala izolirati razliËitim metodama destilacije, tijeπtenja ili ekstrakcije, a zbog svojih organoleptiËkih svojstava i specifiËnih bioloπkih djelovanja upotrebljavaju se kao sastojci razliËitih komercijalnih proizvoda.2 EteriËna ulja su u novije vrijeme i temelj sve popularnije aromaterapije. Iako se joπ uvijek upotrebljavaju veÊinom zbog svojih organoleptiËkih svojstava, sve ËeπÊe je glavni razlog njihove primjene specifiËna bioloπka aktivnost. Broj istraæivanja koja se provode u svrhu dokazivanja i objaπnjavanja njihove djelotvornosti u stalnom je porastu. Dobiveni rezultati, s obzirom na sve veÊe zahtjeve za prirodnim sastojcima u hrani, kozmetici i lijekovima, pridonose njihovoj sve πiroj primjeni.3,4 BuduÊi da Ëista eteriËna ulja sadræe brojne bioloπki aktivne tvari sa πirokim spektrom djelovanja, moraju biti adekvatno i oznaËena. Ispravna i potpuna deklaracija, TABLICA 1

uz prateÊu dokumentaciju, u ovom sluËaju nisu samo zakonska obveza nego su i nuæan preduvjet pravilnog izbora, sigurne i djelotvorne primjene. Stoga moraju sadræavati oznake temeljem kojih se moæe precizno identificirati svako pojedino eteriËno ulje koje takoer mora svojom kakvoÊom odgovarati propisanim meunarodnim standardima.5,6

Identifikacijski podaci eteriËnih ulja Na ambalaæi i/ili prateÊoj dokumentaciji Ëistih eteriËnih ulja moraju se naÊi podaci vaæni za sve potencijalne kupce i potroπaËe, a oznake moraju sadræavati informacije koje zadovoljavaju i najstroæe zahtjeve primjene, uzimajuÊi pri tome u obzir moguÊnosti njihove uporabe u farmaciji, aromatiziranju hrane, proizvodnji stoËne hrane, kozmetiËkih proizvoda i drugih proiz-

Glavne sastavnice i osnovna djelovanja eteriËnih ulja nekoliko vrsta roda Eucalyptus

ETERI»NO ULJE

GLAVNE SASTAVNICE

OSNOVNA DJELOVANJA

Eucalypus globulus Labill.

1,8-cineol, aromadendren, globulol

· · · · ·

ekspektorirajuÊe mukolotiËko antibakterijsko antivirusno antifungalno

Eucalyptus citriodora Hook.

citronelal, citronelol, geranoiol

· · · · · · ·

protuupalno hipotenzorno smirujuÊe spazmolitiËko analgetiËko antifungalno repelentno

Eucalyptus dives Schau.

piperiton, α-felandren, kamfen

· mukolitiËko · lipolitiËko · neurotoksiËno

Rod eukaliptusa Velik broj vrsta i podvrsta

inPharma 27

voda iz kategorije predmeta πiroke potroπnje, te u aromaterapiji.7,8

Naziv EteriËna ulja dobivaju naziv prema biljci iz koje su izolirana. To je, u prvom redu, njezino hrvatsko ime koje mora biti jednako nazivu definiranom odgovarajuÊom hrvatskom normom9, a ako se ne nalazi meu eteriËnim uljima za koje postoje norme, tada se koristi naziv prema hrvatskom nazivlju vaæeÊe botaniËke nomenklature. Kao primjer moæe se navesti eteriËno ulje biljke Melaleuca alternifolia (Maiden &Betche) Cheel, za koje se najËeπÊe upotrebljava neadekvatan hrvatski naziv - Ëajevac. Sluæbeni hrvatski naziv tog ulja, prema HRN je australsko Ëajno drvo.10 Hrvatski naziv samo je prvi korak koji nije dovoljan za toËnu identifikaciju eteriËnog ulja. Nuæan je i precizan latinski naziv biljke iz koje je ono proizvedeno. VeÊina biljaka od kojih se dobivaju eteriËna ulja, bez obzira na to da li one rastu kao samonikle ili kultivirane, imaju velik broj vrsta i podvrsta, hibrida i klonova, koji se meusobno mogu znaËajno razlikovati u pogledu kemijskog sastava. Posebno je nepouzdan i promjenljiv kemijski profil biljaka koje rastu samoniklo. Kao posljedica mehanizma preæivljavanja u specifiËnim uvjetima staniπta i klimatskih prilika kod biljaka nastaju i brojne specifiËne genetske varijacije, Ëiji su rezultat nove podvrste koje mogu bitno odstupati od standardne biljke kako u pogledu izgleda tako i u pogledu sastava. Rod eukaliptusa ima npr. velik broj vrsta i podvrsta. Mnoge meu njima uopÊe nemaju izraæen miris. EteriËna ulja aromatiËnih vrsta kao πto su Eucalyptus globulus Labill., Eucalyptus citriodora Hook. ili Eucalyptus dives Schau. meusobno se razlikuju u pogledu kemijskog sastava i fizioloπkog djelovanja (tablica 1).11,12 EteriËno ulje E. globulus kao glavnu aktivnu tvar sadræi monoterpenski bicikliËki oksid 1,8-cineol, a ima izmeu ostalog ekspektorirajuÊe, antivirusno i antibakterijsko djelovanje. Ulje E. citriodora sadræi TABLICA 2

najviπe monoterpenskog aldehida citronelala koji mu daje miris na limun13, a u aromaterapiji se najËeπÊe upotrebljava kao protuupalno i antibakterijsko ulje ili kao repelent. U eteriËnom ulju E. dives s najveÊim udjelom sudjeluje monoterpenski keton piperiton koji se, osim kao mukolitik, koristi i kod raznih infekcija i bolova ili neuralgija. Njegova se primjena ipak izbjegava zbog neurotoksiËnosti piperitona. Latinski naziv, osim roda biljke, uvijek oznaËava i njezinu vrstu i podvrstu te je prepoznatljiv u cijelom svijetu. Pravilnim i punim nazivom izbjegavaju se i pogreπke vezane uz razliËita hrvatska imena istih biljaka ili ista imena razliËitih biljaka, kao i u sluËajevima drugih sliËnih nesporazuma. Latinski naziv moæe u nekim sluËajevima upuÊivati na to da se radi o hibridu dviju biljaka (npr. Mentha x piperita L. hibrid vodene i klasaste metvice: Mentha aquatica L. i Mentha spicata L.) πto uglavnom podrazumijeva i kombinaciju dvaju sastava i djelovanja.5,6 Razlike u sastavu postoje i meu podvrstama nekih biljaka πto se moæe, u sluËaju da nije navedeno o kojoj se podvrsti radi, odraziti na uËinak i sigurnost primjene njihovih ulja. Tako u podvrsti bosiljka Ocimum basilicum var. basilicum dominira fenilpropanski derivat metil-kavikol (estragol) snaænog spazmolitiËkog, analgetiËkog i prouupalnog, ali i moguÊeg πtetnog djelovanja. Nasuprot tome Ocimum basilicum var. “Laitue” sadræi znatno manji udio metil-kavikola, a dominantan je monoterpenski alkohol linalol te je mnogo sigurnija za uporabu u aromaterapiji.

Dio biljke upotrijebljen za izolaciju eteriËnog ulja Vaæno je, a u nekim sluËajevima neophodno, navesti koji dio biljke je upotrijebljen za dobivanje eteriËnog ulja, jer i u tom pogledu mogu postojati velike razlike. Neka se eteriËna ulja uobiËajeno dobivaju

Razlike u kemijskom sastavu eteriËnih ulja dobivenih iz razliËitih dijelova cimetovca

DIO BILJKE CIMETA

SASTAVNICE ETERI»NOG ULJA I NJIHOVI UDJELI

Kora cimetovca, Cinnamomum zeylanicum Ness. Cinnamomi cortex

cinamaldehid eugenol

55 - 75% 5 - 18%

List cimetovca, Cinnamomum zeylanicum Ness. Cinnamomi folium

eugenol

70 - 90%

Kemotip Iste biljke zbog razliËitih utjecaja imaju razliËit kemijski sastav destilacijom cijelog nadzemnog dijela biljke (paprena metvica, Mentha x piperita L.), a neka destilacijom samo odreenog njezinog dijela (cvijeta, lista, kore, korijena). Postoje biljke koje, ovisno o upotrijebljenom dijelu, daju i ulja razliËitog sastava i djelovanja. Ulje kore cimetovca (Cinnamomum zeylanicum Ness.) sadræi cinamaldehid kao glavni sastojak uz znatno niæi udio eugenola, koji je, nasuprot tome, glavna sastavnica ulja lista cimetovca (tablica 2).11,12 RazliËite vrste eteriËnog ulja dobivaju se i od gorke naranËe. Razlikuju se po sastavu, naËinu dobivanja i cijeni. Zbog toga su poznata i po razliËitim popularnim nazivima. Od usploa naranËe tijeπtenjem se dobiva eteriËno ulje “naranËe”, listovi (ponekad i manje granËice) destilacijom vodenom parom daju “petitgrain”, a od cvijeta se destilacijom vodenom parom ili ekstrakcijom, dobiva skupocjeni “neroli” (tablica 3).

Biokemijske specifiËnosti ili kemotipovi eteriËnih ulja Termin “kemotip” upotrebljava se u svrhu oznaËavanja razliËitog kemijskog sastava eteriËnih ulja proizvedenih iz biljaka koje su u botaniËkom smislu najËeπÊe identiËne. RazliËite vrste tla, drugaËiji klimatski uvjeti i sl. mogu utjecati na promjene u sastavu i udjelima karakteristiËnih sastavnica iste biljke. Kada su razlike dovoljno znaËajne, stalne i bitne za biokemijsko djelovanje nekog eteriËnog ulja, tada se ono klasificira kao poseban kemotip i time diferencira od “standardnog” ulja iste biljke.5 Kemotip nekog eteriËnog ulja nikako

28 inPharma

ne podrazumijeva njegovo krivotvorenje. Sve razlike u njegovom sastavu iskljuËivo su posljedica prirodnih promjena nastalih u samoj biljci. Postoji znaËajan broj biljaka iz kojih se dobivaju eteriËna ulja s manjim ili veÊim brojem kemotipova (timijan, ruæmarin, maæuran, kamilica, Ëajno drvo i dr.). Kao primjer mogu se navesti tri osnovna kemotipa ruæmarina. U eteriËnim uljima ruæmarina Rosmarinus officinalis L., ovisno o tome da li je biljka rasla u Maroku, Provansi ili na Korzici, dominiraju razliËite aktivne tvari. U ruæmarinu iz Maroka to je 1,8-cineol, s najizraæenijim djelovanjem na diπni sustav, a u ruæmarinu iz Provanse kamfor koji ima odreeni uËinak na srce, ali moæe biti opasan za trudnice i epileptiËare. Djelovanje korzikanskog ruæmarina na tegobe jetre i probavnog sustava povezuje se sa specifiËnim sastavom i znaËajnijim udjelima monoterpenskog estera bornil-acetata i monoterpenskog ketona verbenona (tablica 4). VeÊi broj kemotipova poznat je i kod timijana, Thymus vulgaris L. (tablica 5). Kako bi se izbjegle nedoumice u pogledu djelovanja takvih ulja, nuæno je na njihovoj deklaraciji navesti i odgovarajuÊi kemotip.11,12,14 Primjeri oznaËavanja razliËitih kemotipova eteriËnih ulja ruæmarina i timijana:

TABLICA 4

TABLICA 3

EteriËna ulja koja se izoliraju iz razliËitih dijelova gorke naranËe

ETERI»NO ULJE

GLAVNE SASTAVNICE

OSNOVNO DJELOVANJE

NaranËa, gorka Citrus aurantium L. ssp. amara

limonen, nonal, dekanal

· · · · ·

smirujuÊe protuupalno tonizirajuÊe potiËe cirkulaciju fototoksiËno (blaæe)

Petitgrain Citrus aurantium L. ssp. amara, list

linalil-acetat, linalol

· · · ·

smirujuÊe spazmolitiËko protuupalno antibakterijsko

Neroli Citrus aurantium L. ssp. amara, cvijet

linalol, linalil-acetat, trans-nerolidol

· antibakterijsko (posebno rod Mycobacterium) · flebotonik · potiËe rad guπteraËe · neurotonik · antidepresivno

Rosmarinus officinalis L., 1,8-cineol Rosmarinus officinalis L., kamfor Rosmarinus officinalis L., bornil-acetat, verbenon Thymus vulgaris L., timol Thymus vulgaris L., linalol Thymus vulgaris L., geraniol Thymus vulgaris L., tujanol Thymus vulgaris L., karvakrol Thymus vulgaris L., terpineol

Dominantne sastavnice i osnovna djelovanja razliËitih kemotipova eteriËnog ulja Rosmarinus officinalis L.

KEMOTIPOVI ETERI»NOG ULJA ROSMARINUS OFFICINALIS

DOMINANTNE SASTAVNICE

Rosmarinus officinalis L., 1,8-cineol

1,8-cineol, α-pinen β-pinen, kamfor, kamfen

Rosmarinus officinalis L., kamfor

Rosmarinus officinalis L., bornil-acetat, verbenon

kamfor, 1,8-cineol, α-pinen, borneol

bornil-acetat, verbenon, α-pinen, limonen, kamfen

OSNOVNA DJELOVANJA

· · · · ·

antibakterijsko (umjereno) antifungalno (izraæenije) ekspektorirajuÊe mukolitiËko potiËe cirkulaciju

· analgetiËko (neuromuskularne tegobe) · mukolitiËko · dekongestija vena · kardiotonik · diuretiËko · antibakterijsko · emenagogno · neurotoksiËno · hepatotoksiËno · potiËe regeneraciju i dekongestiju jetre i æuËi · potiËe regeneriraciju koæe · mukolitiËko · zacjeljujuÊe · lipolitiËko · balansirajuÊe djelovanje na æivce, srce i endokrini sustav

Latinski naziv OznaËava rod, vrstu i podvrstu

NaËin dobivanja eteriËnog ulja ToËan podatak o naËinu dobivanja eteriËnog ulja takoer je iznimno vaæan, jer primjena razliËitih metoda moæe za posljedicu imati i razlike u sastavu ulja. Metodom destilacije vodom ili vodenom parom dobivaju se ulja koja sadræe iskljuËivo hlapljive sastavnice, dok se postupcima tijeπtenja i ekstrakcije izdvajaju i teæe hlapljivi spojevi kao npr. bergapten iz citrusnih ulja, koji je fototoksiËan, te je njegov udio u kozmetiËkim proizvodima ograniËen. Jedna od specifiËnosti eteriËnih ulja koja se upotrebljavaju u aromaterapiji u

NATURPRODUKT PROMO

Divlji kesten Prva pomoÊ kod proπirenih vena, bolnih i umornih nogu

eliki broj stanovnika, 80% æena i 20% muπkaraca izmeu 20 i 70 godina starosti, boluje od poremeÊaja venske cirkulacije. Bolesti i poremeÊaji vena dovode do brojnih tegoba: grËeva i bolova u nogama, edema tj. naoticanja preteæno donjih ekstremiteta, slabe cirkulacije te estetskih problema. Proπirene vene ili varikoziteti predstavljaju, osim estetskog, i ozbiljan zdravstveni problem. Mogu biti uzrokovane naslijeenom slaboπÊu stijenki vena ili steËene brojnim uzrocima. »esto dolazi do upale proπirenih vena ili Ëak do stvaranja ugruπka koji dovodi do tromboze. Pri tome se Ëesto zaboravlja moguÊnost sprjeËavanja i lijeËenja koje nudi bogatstvo prirode.

Djelovanje Djelotvornu pomoÊ u sprjeËavanju nastanka i tretiranju veÊ postojeÊih varikoziteta predstavlja Dr. Theiss Gel za vene. Ekstrakt sjemenki divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) sadræi saponin escin koji smanjuje oticanje nogu smanjujuÊi propusnost stijenki krvnih æila. Takoer sadræi bioflavonoide koji imaju isti uËinak te sposobnost pojaËavanja tonusa vena. Oni smanjuju agregaciju tj. sljepljivanje trombocita, a time i opasnost od stvaranja ugruπaka tj. tromboze. Escin djeluje sinergistiËki s bioflavonoidima pojaËavajuÊi tako njihov uËinak.

UËinkovitost Ekstrakt cvjetova nevena (Calendula officinalis L.) sadræi flavonoide i provitamin A. Djeluje protuupalno, potiËe granulaciju i tako pomaæe zacjeljivanju rana. Koristi se i kod opeklina, uboda kukaca i u kozmetiËke svrhe. Prvi pisani tragovi o ljekovitosti nevena pronaeni su u tekstu Sv. Hildegard od Bingena. Kao ljekovita biljka se uzgajao od 12. stoljeÊa u vrtovima samostana. Danas su znanstveno dokazani njegovi bakteriostatski, baktericidni i virucidni uËinci, uglavnom na principu pospjeπenja fagocitoze. Cvjetovi nevena nisu toksiËni, niti su dokazane alergijske reakcije. Vaæno je istaknuti i preventivno djelovanje Dr. Theiss Gela za vene u sprjeËavanju pojave proπirenih vena i time opasnosti od najopasnije komplikacije - venske tromboze. Kod odreenih zanimanja dolazi do poveÊanja optereÊenosti vena zbog dugog stajanja, a ne treba zaboraviti ni πtetno djelovanje prekomjerne tjelesne teæine. Uporabom Dr. Theiss Gela za vene smanjuju se edemi, upale, bolovi u nogama, grËevi u listovima i svrbeæ koæe. Moæe se koristiti i postoperativno kao dodatak postojeÊoj terapiji. Dr. Theiss Gel za vene mogu koristiti sve osobe koje za vrijeme radnog vremena stoje ili osobe koje pate od navedenih poremeÊaja, djeca i trudnice takoer. Ne sadræi πkodljive umjetne dodatke. UËinci su dokazani brojnim kliniËkim ispitivanjima.

inPharma 29

30 inPharma odnosu na njihove ostale primjene je i to da ona ne smiju biti proizvedena ekstrakcijom organskim otapalima zbog moguÊnosti zaostajanja tragova upotrijebljenog otapala. KoliËine otapala koje ulja pri tome mogu sadræavati jedva su mjerljive i sa zdravstvenog glediπta ne predstavljaju rizik, ali njihova prisutnost naruπava energetska obiljeæja ulja, pa time i njegovo suptilno djelovanje. 6,15

TABLICA 5

NaËin uzgoja biljke iz koje se izolira eteriËno ulje Korisniku eteriËnih ulja vaæni su razni podaci o biljci iz koje je ono proizvedeno, a meu osnovnim je naËin uzgoja. Ovisno o tome da li se radi o slobodnom ili kontroliranom uzgoju, certficiranom ili ne, mogu se oËekivati i razlike u kakvoÊi samog ulja.6

Zemlja porijekla biljke iz koje se izolira eteriËno ulje

Dominantne sastavnice i osnovna djelovanja razliËitih kemotipova eteriËnog ulja Thymus vulgaris

KEMOTIPOVI ETERI»NOG ULJA THYMUS VULGARIS

KLJU»NE SASTAVNICE

Thymus vulgaris L., linalol

linalol, linalilacetat, terpinen-4-ol

· · · · ·

antibakterijsko fungicidno neurotonik uterotonik spazmolitiËko (blago)

Thymus vulgaris L., geraniol

geraniol, geranilacetat

· · · · ·

antibakterijsko antifungalno antivirusno neurotonik kardiotonik

Thymus vulgaris L., tujanol

trans-tujanol, monoterpenoli, terpinen-4-ol, cismircenol, linalol, mircen

· · · · · ·

antibakterijsko antivirusno (izraæeno) imunostimulirajuÊe tonik i regenerator jetre potiËe cirkulaciju krvi neurotonik

Thymus vulgaris L., timol

timol, p-cimen, karvakrol

· · · · · · ·

OSNOVNA DJELOVANJA

Podatak o zemlji uzgoja biljke iz koje je eteriËno ulje proizvedeno vrlo je vaæan, posebno u onim sluËajevima gdje se s odreenih geografskih lokaliteta dobiva eteriËno ulje jedinstvenog i prepoznatljivog sastava.

Ostali podaci Kao koncentrirane smjese potencijalno πtetnih organskih spojeva, eteriËna ulja moraju takoer sadræavati odgovarajuÊe upozorenje, odnosno toksikoloπku oznaku.16 BuduÊi da se sve viπe koriste i u kozmetiËkim pripravcima, moraju kao i ostali proizvodi koji dolaze u kontakt s koæom, sadræavati i podatak o sastavnicama s moguÊim alergijskim djelovanjem. Popis moguÊih alergena u kozmetici objavljen je u Europskoj direktivi 2003. godine.17 Pouzdana i uspjeπna uporaba eteriËnih ulja

podrazumijeva i navoenje svih ostalih nuænih informacija i upozorenja. SpecifiËnost djelovanja eteriËnih ulja u izravnoj je vezi s njihovim specifiËnim kemijskim sastavom, iz Ëega proizlazi da njihova uspjeπna i sigurna primjena podrazumijeva uporabu dobro oznaËenog proizvoda pouzdanog podrijetla i ËistoÊe. LITERATURA: 1

Forbes, R.J. A short history of the art of distillation. EJ Brill, Leiden, 1970. Kaloera, Z., BlaæeviÊ, N., Salopek, N., JuriπiÊ, R. EteriËna ulja (aetherolea), Ferm. Glas., 54: 199, 195-210. Leung, A.Y., Foster, S. Encyclopedia of Common Natural Ingridients Used in Food; Drugs and Cosmetics, Second Edition, New York, John Wiley & Sons, 1996.

KakvoÊa eteriËnog ulja Ovisi o (ne)kontroliranom i/ili (ne)certificiranom uzgoju

antibakterijsko (izraæeno) antifungalno (izraæeno) antivirusno (izraæeno) imunostimulirajuÊe antiparazitik opÊe tonizirajuÊe πirok spektar djelovanja na probavni sustav · rubefacijentno

Food Flavorings. 2nd Ed., P.R. Ashurst and Associates (eds), Blackie Academic and Professional, Chapman and Hall, London, 1995. 5 Tisserand, R., Balacs, T.: Essential Oil Safety, Churchill Livingstone, Edinburgh, 1996. 6 Essential Oils Desk Reference. Second Edition, Essential Science Publishing, USA, 2002. 7 Pravilnik o oznaËavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN41/2008.). 8 Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta πiroke potroπnje te zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igraËaka (NN 47/2008.). 9 www.hzn.hr/HZN/Todb.nsf/WebPopisNorma?OpenView&RestrictToCategory='TO%2054 10 HRN ISO 4730:2004: Ulje Melaleuca-e, tip terpinen-4-ol (Ulje australskog Ëajnog drva) (ISO 4730:1996+Cor 1:1997) 11 Stewart, D. Chemistry of Essential Oils Made Simple. NAPSAC Reproductions, 2005 12 Franchomme, P., Pénoël D. L’Aromathérapie exactemant. Roger Jollois Editeur, Limoges, 1990. 13 Pengelly, A. Eucalyptus citriodora. Aust. J. Med. Herbalism 1: 19896-7. 14 Bowles, E., J. The Chemistry of Aromatherapeutic Oils, Allen & Unwin, Australia, 2003. 15 Williams, D., G. The Chemistry of Essential Oils, Micelle Press, Dorset. 1997. 16 Pravilnik o oznaËavanju i obiljeæavanju otrova koji se stavljaju u promet (N.N. 27/1999.). 17 Directive 2003/15/EC of the European Parliament and the Council of 27 February 2003. O. J. No. L 66/26. 4

inPharma 31 Autorica Ëlanka: mr.sc Lea Pollak, dipl.ing

ZAKONODAVSTVO

Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 78/2008) donesen je u lipnju 2008. i dio je Nacionalnog programa za pridruæivanje Europskoj Uniji rana za posebne prehrambene potrebe (dijetetska hrana) je hrana posebnog sastava ili posebnog naËina proizvodnje. Zbog svojih prehrambenih svojstava i namjene, razliËita je od uobiËajene hrane. Namijenjena je osobama u posebnim fizioloπkim stanjima kod kojih je potrebno postiÊi svojevrsno djelovanje kontroliranim unosom odreenih prehrambenih sastojaka. Iz mnogih razloga dijetetska hrana, zajedno s dodacima prehrani, pronalazi svoje mjesto u podruËju “preventivne prehrane” kao i u podruËju “preventive dobrom zdravlju”. Uzimanjem te vrste hrane potroπaËu se pruæa dodatna moguÊnost da se sam ili uz pomoÊ struËne osobe brine o svom zdravlju, a dræavi se pruæa πansa da manje troπi na zdravstvenu zaπtitu puËanstva.

Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe donesen je 30. lipnja 2008. godine kao podzakonski akt Zakona o hrani (NN 46/2007), a predstavlja dio Nacionalnog programa za pridruæivanje Europskoj uniji. Uz Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe, najËeπÊe se primjenjuju Pravilnik o oznaËavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane2 (NN 41/2008), Pravilnik o navoenju hranjivih vrijednosti hrane3 (NN 29/2009) i Pravilnik o prehrambenim aditivima4 (NN 81/2008), a svi su usklaeni s Europskim direktivama te drugim relevantnim regulativama kojima se propisuju specifiËni zahtjevi. Ta vrsta hrane propisana je odreenom “krovnom” Direktivom za hranu za posebne prehrambene potrebe10 (89/398/EC), kako u EU tako i kod nas, iz Ëijeg Annex-

a 1 (Priloga) proizlaze sljedeÊe direktive, a samim tim i Pravilnici u RH, ovisno o sastavu i namjeni, te obuhvaÊa sljedeÊe kategorije: 1. hranu bez glutena, 2. hranu namijenjenu osobama sa smetnjama u metabolizmu ugljikohidrata (dijabetes), 3. hranu s niskom i smanjenom energetskom vrijednosti za smanjenje tjelesne mase, 4. hranu za dojenËad i malu djecu, 5. preraenu hranu na bazi æitarica za dojenËad i malu djecu, 6. hranu za posebne medicinske namjene, 7. hranu namijenjenu sportaπima i osobama s poveÊanom tjelesnom aktivnoπÊu. Kategorije navedene pod rednim brojevima 3, 4, 5 i 6 regulirane su zasebnim pravilnicima koji se nadovezuju na navedeni Pravilnik. Pojam ‘dijetetska hrana’ odnosi se na sve kategorije, osim na poËetnu i prijelaznu hranu za dojenËad i malu djecu. Pravilnikom je takoer regulirano stavljanje hrane za posebne prehrambene potrebe na træiπte. Hrana bez glutena Hrana bez glutena namijenjena je prehrani osoba s intolerancijom na glu-

Zamjenska mlijeka i djeËja hrana Ne spadaju u “dijetetiku”

ten, odnosno celijakijom. Prijaπnjim Pravilnikom o hrani za posebne prehrambene potrebe6 (NN 81/2004) bila je regulirana hrana bez glutena. U njemu je bilo definirano da se radi o vrsti hrane proizvedenoj od æitarica i njihovih mjeπavina koje prirodno ne sadræe gluten, ili od æitarica kao πto su pπenica, raæ, jeËam i zob, iz kojih je gluten odstranjen tehnoloπkim postupkom. Dugi niz godina trajali su usuglaπavanje oko pojma glutena, usavrπavanja analitiËkih metoda odreivanja i pokuπaji rjeπavanja problema oko deklariranja. Brojne

32 inPharma radne skupine pri Codex Alimenarius-u radile su joπ od 1981. godine i konaËno su 2008. godine usuglasile svoja stajaliπta. ZahvaljujuÊi tome, Europska Komisija je izglasala Uredbu5 broj 41/2009 o sastavu i oznaËavanju namirnica namijenjenih oboljelima od celijakije. Donoπenje Pravilnika o hrani bez glutena oËekuje se u RH tijekom 2009. godine u skladu s Uredbom EU. Hrana namijenjena osobama sa smetnjama u metabolizmu ugljikohidrata (dijabetes) Pravilnikom o hrani za posebne prehrambene potrebe6 (NN 81/2004) sastav hrane namijenjene osobama oboljelim od πeÊerne bolesti bio je reguliran posebnim Ëlancima. Prestankom vaæenja navedenog Pravilnika ta vrsta hrane ostaje bez zakonskog uporiπta. Jedina je obaveza proizvoaËa/ distributera obavjeπtavanje MZSS o prvom stavljanju na træiπte. Hrana s niskom i smanjenom energetskom vrijednosti za smanjenje tjelesne mase Ta kategorija regulirana je Pravilnikom o hrani namijenjenoj smanjenju tjelesne mase7 (NN 89/2008), a dijeli se na: • hranu koja je namijenjena kao zamjena za ukupan dnevni unos hrane ili • hranu koja je namijenjena kao zamjena za jedan ili viπe obroka svakodnevnog unosa hrane. Navedeni su i posebni uvjeti deklariranja, upozorenja, odreene hranjive vrijednosti i koliËina vitamina i minerala.

• preraenu hranu na bazi æitarica za dojenËad i malu djecu • posebne uvjete deklariranja, upozorenja, koliËine odreenih hranjivih vrijednosti i koliËine vitamina i minerala. Hrana za posebne medicinske namjene Ta skupina regulirana je istoimenim Pravilnikom o hrani za posebne medicinske potrebe9 (NN 100/2008). Hrana za posebne medicinske potrebe je ona hrana koja je posebno pripremljena ili je posebnog sastava. Namijenjena je za dijetalnu prehranu bolesnika s ograniËenom, oslabljenom ili poremeÊenom moguÊnoπÊu konzumiranja, probave, apsorpcije, metaboliziranja ili izluËivanja uobiËajene hrane, nekih hranjivih tvari koje ta hrana sadræi ili metabolita, te onih koji imaju posebne medicinske potrebe, a ne mogu se podmiriti modifikacijom hrane uobiËajenog sastava, hranom za posebne prehrambene potrebe ili njihovom kombinacijom. Navedena hrana mora se konzumirati pod lijeËniËkim nadzorom i jedina je kod koje se smije navesti bolest, poremeÊaj ili medicinsko stanje za koje je proizvod namijenjen. Pravilnikom su regulirani naËin oznaËavanja, osnovni sastav, vrijednosti vitamina, mineralnih tvari i elemenata u tragovima u cjelovitoj hrani u odnosu na hranjive vrijednosti hrane namijenjene (i ne namijenjene) prehrani dojenËadi te se moæe upotrebljavati kao djelomiËna zamjena ili kao nadopuna prehrani bolesnika.

Hrana za dojenËad i malu djecu te preraena hrana na bazi æitarica za dojenËad i malu djecu Navedena hrana regulirana je Pravilnikom o hrani za dojenËad i malu djecu te preraenoj hrani na bazi æitarica za dojenËad i malu djecu8 (NN 74/2008) i viπe ne nosi oznaku ‘dijetetska hrana’. Glavna podjela je na: • poËetnu i prijelaznu hranu za dojenËad i malu djecu (zamjena za majËino mlijeko)

Hrana namijenjena sportaπima i osobama s poveÊanom tjelesnom aktivnoπÊu Prestankom vaæenja Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe6 (NN 81/2004) u kojem je hrana namijenjena sportaπima bila regulirana posebnim Ëlankom i Prilogom VII (Lista dodataka prehrani za sportaπe - sredstva za oporavak miπiÊa, sredstva za obnovu energije, ergogena sredstva, sredstva za rehidraciju, sredstva za saniranje ozljeda) i ta je vrsta hrane ostala bez zakonskog uporiπta. Jedina je obaveza proizvoaËa/ distributera ishoenje Rjeπenja pri MZSS.

Postupak stavljanja na træiπte Za svaku od navedenih kategorija hrane za posebne prehrambene potrebe, potrebno je obavijestiti Povjerenstvo za hranu za posebne prehrambene potrebe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (MZSS). Za pojedine kategorije MZSS traæi i dodatnu dokumentaciju te vodi Registar koji Êe se nalaziti na web stranici MZSS-a.

ZakljuËak Pregledom relevantnog zakonodavstva moæe se zakljuËiti da je ovo podruËje πiroko i kompleksno. Problem predstavlja odgovarajuÊe povezivanje pravilnika, buduÊi da se mnogi od njih isprepliÊu. No s obzirom da kod nas, kao i u EU, stalno izlaze neki novi dodaci (annex-i) pravilnicima, potrebno je stalno pratiti πto se na tom podruËju dogaa, te pravovoremeno ugraditi u naπe propise. LITERATURA: 1

4 5

Sportska prehrana Podlijeæe registracijskom postupku pri MZSS

Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 78/2008) Pravilnik o oznaËavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/2008) Pravilnik o navoenju hranjivih vrijednosti hrane (NN 29/2009) Pravilnik o prehrambenim aditivima (NN 81/2008) Commission Regulation (EC) No 41/2009, of 20 January 2009, concerning the composition and labelling of foodstuffs suitable for people intolerant to gluten Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 81/2004) Pravilnik o hrani namijenjenoj smanjenju tjelesne mase (NN 89/2008) 8 Pravilnik o hrani za dojenËad i malu djecu te preraenoj hrani na bazi æitarica za dojenËad i malu djecu (NN 74/2008) 9 Pravilnik o hrani za posebne medicinske potrebe (NN 100/2008) 10 Council Directive 89/398/EEC of 3 May 1989 on the approximation of the laws of the Member States relating to foodstuffs intended for particular nutritional uses

inPharma 33 Za inPharmu nutri-inspekciju obavile:

dr.sc. Darija VraneπiÊ Bender Sandra Krstev, dipl.ing. Vitaminoteka Zagreb - konzalting u nutricionizmu

PREGLED KATEGORIJE PROIZVODA

Umjetna sladila VeÊ desetljeÊima ljudi traæe alternative πeÊeru kako bi postigli omiljeni slatki okus, ali bez unosa kalorija. Kao odgovor na zahtjeve potroπaËa, znanstvenici i prehrambena industrija razvili su cijeli niz sladila. ostoje dvije osnovne skupine sladila kategoriziranih s obzirom na energiju koju osiguravaju: • Ne-nutritivna sladila - nemaju nikakvu kalorijsku vrijednost te osiguravaju izrazito sladak okus u vrlo malom volumenu zbog Ëega se smatraju i sladilima visokog intenziteta. Takoer, ne uzrokuju poviπenje razine glukoze i inzulina zbog Ëega mogu biti korisna pomoÊ kod redukcijskih dijeta, kontrole glukoze u krvi i prevencije zubnog karijesa. • Nutritivna sladila - ili zamjene za πeÊer, osiguravaju prosjeËno 2 kcal/g buduÊi da se, za razliku od πeÊera, ne apsorbiraju niti metaboliziraju u potpunosti.

Ne-nutritivna sladila na træiπtu AmeriËka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je upotrebu pet ne-nutritivnih sladila koja su regulirana kao aditivi. To su: acesulfam-K, saharin, aspartam, neotam i sukraloza. SliËno, u Hrvatskoj su u upotrebi umjetna sladila aspartam, kalijev acesulfam, saharin, ciklamat, tauma-

KCIJA E P S N I NUTRI NOTEKE

I VITAM

tin, neohesperidin DC i sukraloza, koja su regulirana Pravilnikom o prehrambenim aditivima. Saharin je umjetno sladilo koje je najduæe u upotrebi, Ëak 150 godina, a i danas ga koristi velik broj ljudi πirom svijeta. Slai je od πeÊera 200 do 700 puta. Saharin se brzo izluËuje u urinu i ne akumulira se u tijelu. Uporaba saharina kao sladila smatra se sigurnom i dozvoljena je u viπe od stotinu zemalja svijeta. Aspartam je slai od πeÊera 160 do 200 puta. DugoroËna konzumacija aspartama do danas se nije pokazala πtetnom za zdravlje. FDA je odobrio koriπtenje aspartama joπ 1981. godine temeljem pregleda brojnih znanstvenih studija. Ipak, oboljeli od fenilketonurije ne smiju ga konzumirati zbog prisutnog fenilalanina. Acesulfam-K (ili kalijev acesulfam) je sladilo koje je FDA odobrila 1988. godine, temeljem pregleda viπe od 90 studija o sigurnosti, provedenih tijekom 15 godina. Stabilan je pri visokim temperaturama i ne rastvara se kuhanjem. Nakon konzumacije ne ostavlja nepoæeljan okus u ustima te ne pogoduje stvaranju karijesa, a 200 pu-

ADI za umjetna sladila SPOJ

ADI (mg/kg TJELESNE MASE)

Saharin Aspartam

5 mg/kg TM 50 mg/kg TM

Acesulfam-K

9 mg/kg TM

Ciklamat

7 mg/kg TM

Sukraloza

5 mg/kg TM

Taumatin Neohesperidin DC

nije odreen 5 mg/ kg TM

ta je slai od πeÊera. Vrlo lako se skladiπti i stabilan je, pa mu je i rok trajanja dug. Ciklamat je od konzumnog πeÊera slai 30 puta. Pedesetak zemalja svijeta, ukljuËujuÊi Europsku Uniju, usuglasilo se da se ciklamat moæe konzumirati bez bojazni od negativnih posljedica na zdravlje Ëovjeka te je odobren i stavljen na listu dozvoljenih sladila. Meutim, usprkos brojnim znanstvenim dokazima koji upuÊuju na sigurnost ciklamata, u nekim zemljama, ukljuËujuÊi i SAD, ciklamat je zabranjen.

34 inPharma Sukraloza je jedno od novijih sladila na træiπtu. ©esto puta je slaa od πeÊera, ali ima kemijsku strukturu vrlo sliËnu saharozi. SpecifiËnost tog sladila je stabilnost na visokim temperaturama, te ima πiroku primjenu u kulinarstvu. FDA je zakljuËila, temeljem pregleda viπe od 110 studija provedenih na æivotinjama i ljudima, da to sladilo ne posjeduje kancerogeni uËinak niti ima negativan uËinak na repoduktivni i neuroloπki sustav. Taumatin je prirodno sladilo porijeklom iz praπuma zapadne Afrike. Radi se o proteinu izoliranom iz ploda Thaumatococcus daniellii. Ta vrsta prirodnog sladila ima dugotrajnu tradiciju primjene u Zapadnoj Africi, a koristilo se za zaslaivanje peciva, voÊa i popravljanje okusa vina.

PROIZVO–A»:

U Europi je dozvoljen kao sladilo i pojaËivaË okusa, a u SAD-u ima status GRAS (Generally Recognised As Safe). Prisutan je u velikom broju zemalja πirom svijeta i ima vrlo πiroku primjenu. Smatra se bezopasnim, a dopuπtena dnevna koliËina kao ni popratne pojave joπ nisu poznate. Neohesperidin DC umjetno sladilo i pojaËivaË okusa, 340 puta je slai od πeÊera. Ima vrlo πiroku primjenu u prehrambenoj industriji. U prirodi se nalazi kao bioflavonoid u agrumima i stoga se smatra bezopasnim.

Jesu li umjetna sladila sigurna? Iako je stav nadleænih institucija o umjetnim sladilima da se radi o bezopasnim molekulama ako se potroπaËi dræe prepo-

ruka, pod poveÊalom su znanstvenika i potroπaËa veÊ desetljeÊima. Naime, pojedina istraæivanja na æivotinjama dovela su prekomjerno konzumiranje umjetnih sladila u vezu s pojavom karcinoma. U prvom redu, na optuæeniËkoj klupi su se naπli saharin, aspartam i ciklamat. Veza izmeu unosa saharina, odnosno aspartama i razvoja bilo kojeg oblika karcinoma kod Ëovjeka nije jednoznaËno dokazana, zbog Ëega se ovi proizvodi smatraju sigurnima. Ipak, oko ciklamata se joπ uvijek vode znanstvene polemike, pa je tako on odobren i siguran za upotrebu u Europskoj Uniji, dok FDA ne djeli to miπljenje i zabranjuje njegovu upotrebu. Valja imati na umu da se sigurnost proizvoda temelji na ADI mjeri (acceptable

Diekal sladilo

Huxol sladilo

Natreen sladilo

tablete

Podravka, Hrvatska

Veelmann Produktions, NjemaËka

Sara Lee Export, Nizozemska

AWT International

Orvas Plus

ZASTUPNIK: SASTAV:

laktoza, aspartam, zguπnjivaË (E 466), leucin

sladilo natrij-ciklamat, natrij-hidrogenkarbonat, regulator kiselosti natrijcitrat, sladilo natrij-saharin, laktoza

umjetna sladila (ciklamin E 952, saharin E 954, taumatin) natrijev hidrogenkarbonat, regulator kiselosti: natrijev hidrogenkarbonat, natrijev citrat

NAPOMENE:

1 tableta sadræi 18 mg aspartama i zamjenjuje 4 g πeÊera. Na deklaraciji je navedeno da je proizvod izvor fenilalanina.

Na pakiranju je navedeno da jedna tableta sladila zamjenjuje 4,4 g πeÊera.

Na pakiranju je navedeno da jedna tableta sladila zamjenjuje 1 æliËicu πeÊera (5 g), a da dnevna koliËina ne bi trebala biti veÊa od 17 tableta.

22,00 kn / 200 tabletica

12,29 kn / 300 tabletica

9,00 kn / 100 tabletica

Proizvod je pogodan za dijabetiËare te sve koji paze na unos kalorija u organizam. Sadræi aspartam u dozvoljenim koliËinama. Aspartam se smatra sigurnim jer se dugoroËna konzumacija do danas nije pokazala πtetnom za zdravlje. Ipak, neki znanstvenici smatraju da je potrebno sniziti ADI za aspartam, jer smatraju da doze vrlo sliËne dozvoljenima kod ljudi uzrokuju karcinom. Proizvod se ne preporuËuje oboljelima od fenilketonurije buduÊi da sadræi aminokiselinu fenilalanin.

Cjenovno pristupaËan proizvod, pogodan za dijabetiËare te sve koji paze na unos kalorija u organizam. PreporuËuje se koristiti za slaenje kave, Ëaja i napitaka. Sadræi saharin i ciklamat. FDA je odobrila upotrebu saharina kao sladila u koliËinama koje ne premaπuju moÊ zaslaivanja 1 Ëajne æliËice πeÊera. Ipak, FDA navodi da je na pakiranju nuæno istaknuti koliËinu saharina koju proizvod sadræi. Sladilo ciklamat zabranjeno je u SAD-u, no u zemljama Europske Unije smatra se sigurnim za upotrebu i nalazi se na listi dozvoljenih sladila.

Sladilo koje je veÊ dugi niz godina prisutno na træiπtu. Sadræi saharin, ciklamat i taumatin - prirodno sladilo novije generacije. FDA je odobrila upotrebu saharina kao sladila u koliËinama koje ne premaπuju moÊ zaslaivanja 1 Ëajne æliËice πeÊera. Ipak, FDA navodi da je na pakiranju nuæno istaknuti koliËinu saharina koju proizvod sadræi. Sladilo ciklamat zabranjeno je u SAD-u, no u zemljama Europske Unije smatra se sigurnim za upotrebu i nalazi se na listi dozvoljenih sladila.

inPharma 35 daily intake) odnosno prihvatljivom dnevnom unosu. ADI predstavlja koliËinu supstancije koja je sigurna za unos i ne predstavlja prijetnju za zdravlje.

Nutritivna sladila U ovu se skupinu sladila ubrajaju sve zamjene za πeÊer koje sadræe izvjesnu koliËinu kalorija, poput fruktoze, glukoznih i fruktoznih sirupa te πeÊernih alkohola (sorbitola, manitola, ksilitola, maltitola). Fruktoza ili voÊni πeÊer najslai je prirodni πeÊer. S obzirom da se prirodno nalazi u voÊu, smatra se prirodnom alternativom konzumnom πeÊeru. U kristalnom obliku je dvostruko slaa od konzumnog πeÊera. Stoga je potrebno upotrijebiti dvostruko

manje fruktoze da bi se postiglo zaslaivanje poput saharoze, pa je i energetska vrijednost dvostruko manja. BuduÊi da u prevelikim koliËinama nepovoljno utjeËe na profil lipida u krvi, preporuËuje se ne prekoraËivati dozu od 50 g fruktoze na dan. ©eÊerni alkoholi imaju prosjeËno dvostruko manju energetsku vrijednost od konzumnog πeÊera. Dva sladila iz te podskupine, koja se najËeπÊe koriste u prehrambenoj industriji, su sorbitol i ksilitol. Osim smanjene energetske vrijednosti, te molekule odlikuju se joπ nekim povoljnim uËincima, primjerice smanjenim glikemijskim odgovorom, smanjenim rizikom od nastanka karijesa, a posjeduju i povoljan uËinak na crijevnu mikrofloru. Ipak, u prevelikim koliËinama djeluju laksativno, pa se ne pre-

poruËa prekoraËivati dnevno dopuπtenu dozu koja za sorbitol iznosi 50 g/dan, a za manitol 20 g/dan.

Rezultati nutri-inspekcije Hrvatsko træiπte umjetnih sladila dinamiËno je i razvija se tijekom proteklih dvadesetak godina. Dostupne su razliËite mjeπavine sladila u obliku tekuÊine, tabletica i praha. NajveÊi udio Ëine ne-nutritivna sladila, a dostupno je i nekoliko nutritivnih sladila, uglavnom na bazi sorbitola i fruktoze. Tijekom proteklih godina u prodaji su bile i sukraloza i Stevia, meutim trenutno ih nema u asortimanu ljekarni. Donosimo pregled najznaËajnijih stolnih sladila dostupnih na naπem træiπtu.

Schneekoppe Diabetiker Süße

Schneekoppe sladilo

Süssina gold sladilo

sorbitol u prahu

tablete

Schneekoppe, NjemaËka

Instantina, Austrija

AWT International

Encian

sorbitol 99%, saharin 0,11%

sladilo natrij ciklamat, natrij karbonat, tvar za kiseljenje: natrij citrat; sladila: acelsulfam K (Sunett®) i natrij saharin, laktoza

natrij karbonat, laktoza, natrij saharinat 12,5 mg, mononatrijev citrat, aspartam 2 mg, leucin

Energetska vrijednost u 100 g iznosi 240 kcal. Nije navedeno da prekomjeran unos sorbitola moæe imati laksativni uËinak. Navedeno je da je proizvod pogodan i za dijabetiËare i kako ga treba koristiti prema savjetu struËnjaka.

Na pakiranju je navedeno da jedna tableta sladila zamjenjuje 4,4 g πeÊera i da proizvod sadræi mlijeko.

Navedeno je da sadræi izvor fenilalanina i da jedna tableta sladila odgovara 6 g πeÊera. Takoer, navedeni su i maksimalno dozvoljeni dnevni unosi saharina (180 mg) i aspartama (2800 mg), preraËunato na 70 kg tjelesne teæine.

27,00 kn / 500 g

14,19 kn / 250 tabletica

8,00 kn / 200 tabletica

Jedino sladilo na træiπtu na bazi πeÊernog alkohola sorbitola. Sorbitol je slai od saharoze, a kalorijska vrijednost mu je za treÊinu manja. Sorbitol je veoma stabilan i kemijski neaktivan. Podnosi visoke temperature pa je pogodan za kuhanje i peËenje. Dnevna dozvoljena doza sorbitola kreÊe se od 30 - 50 grama, a poznato je da prekomjeran unos sorbitola moæe imati laksativni uËinak πto je potrebno navesti na deklaraciji. Proizvod je dobrog okusa i pogodan za dijabetiËare kada se koristi u preporuËenim dozama.

Proizvod je pogodan za dijabetiËare te sve koji paze na unos kalorija u organizam. PreporuËa se koristiti za slaenje kave, Ëaja i napitaka. Uz saharin i ciklamat sadræi i acelsulfam K. Sluæbeni stav znanstvene zajednice kada je u pitanju acelsulfam K je da se radi o sladilu koje nema πtetan uËinak na zdravlje. Ipak, Europska komisija za hranu preporuËuje prihvatljiv dnevni unos od 9 mg/kg, iako je FDA prvobitno postavila ADI na 15 mg/kg.

Sladilo na bazi saharina i aspartama u koliËinama sigurnima za zdravlje s deklaracijom koja potroπaËu daje odgovarajuÊu koliËinu informacija. Cjenovno pristupaËan proizvod.

36 inPharma Autorica Ëlanka: mr. sc. Vjera Haberle

KOZMETIKA I ZDRAVLJE

Kozmetika i alergijske reakcije NajËeπÊi alergeni u kozmetiËkim pripravcima uobiËajene su sastavnice eteriËnih ulja, Ëestih sastojaka kozmetiËkih pripravaka, i to posebice onih na biljnoj bazi emeljno, a zapravo i jedino djelovanje koje se smije oËekivati od kozmetiËkog pripravka je kozmetiËko djelovanje, i to u vidu zaπtite, njege, parfimiranja, stvaranja doæivljaja svjeæine, ËistoÊe, mladolikosti i ljepote, druπtvene funkcije - osjeÊaja sigurnosti pri nastupu, druπtvenog priznanja, olakπanog sklapanja kontakata i prilagodbe. Ponekad se, meutim, pri uporabi kozmetiËkog pripravka mogu javiti neæeljene i πtetne pojave na mjestu primjene, a katkada i na udaljenim dijelovima koæe. Uzrok tome najËeπÊe su djelatne tvari u pripravku, iako mogu biti i: • sastojci podloge pripravka • neprilagoenost pripravka tipu koæe • neprilagoenost podloge stanju koæe posebice kod razliËitih dermatoza.

Iritativno-toksiËke i alergijske reakcije Prema ukljuËenom patogenetskom mehanizmu, reakcije na sastojke pripravaka mogu biti iritativno-toksiËke i alergijske. Iritativno-toksiËke reakcije nastaju kao posljedica primjene jedne ili viπe πtetnih tvari i javit Êe se kod svakoga koji primijeni takav pripravak. Za razliku od njih, alergijske reakcije nastaju samo kod osoba koje

su osjetljive na odreenu supstanciju jednu ili viπe njih, i ËeπÊe su od iritativnih. Alergijsko stanje koæe koje se jednom stekne, zadræava se godinama. Koæa se lijeËenjem anatomski sanira, ali bioloπki je i dalje promijenjena, pa kada ponovno doe u dodir s istom tvari koja je prije uzrokovala specifiËnu senzibilizaciju, pojavit Êe se jaËa i burnija reaktivna upala nego pri prvom dodiru. Alergijsku kontaktnu upalu koæe najËeπÊe izazivaju tvari niske molekularne mase - parcijalni alergeni koji vezanjem na epidermalne i dermalne proteine postaju puni antigeni i izazivaju alergijsku reakciju ili specifiËnu preosjetljivost. Alergizaciji pogoduju: • faktori koji oπteÊuju povrπinu koæe (mikoze, trenjem izjedena koæa) • promjene pH vrijednosti koæe ili • poremeÊaji u fizioloπkoj koherenciji stanica roænatog sloja (ogrebotine, ragade). Sve to olakπava prodor kontaktnih alergena i ubrzava senzibilizaciju.

Alergeni NajËeπÊi alergeni u kozmetiËkim pripravcima uobiËajene su sastavnice eteriËnih

Kozmetika Pripravci na biljnoj bazi sve zastupljeniji na træiπtu

ulja, Ëestih sastojaka kozmetiËkih pripravaka, i to posebice na biljnoj bazi, iako se one mogu proizvesti i sintetskim putem. Europski parlament i VijeÊe Europe izdali su 2003. godine novu direktivu (2003/15/EC) koja predstavlja dodatak EU direktivi za kozmetiku 76/768/EEC, a sadræi, izmeu ostalog, popis alergena koji se mogu nalaziti u kozmetiËkim pripravcima. Oni proizlaze iz kozmetiËkih sirovina - preteæito iz prirodnih aroma/eteriËnih ulja, a zbog svog se (nepoæeljnog) djelovanja moraju deklarirati u okviru sastava na pripravku, i to ukoliko su sadræani u veÊoj koliËini od 0,001% za pripravke koji ostaju na koæi, odnosno ako se nalaze u veÊoj koliËini od 0,01% za pripravke koji se nakon uporabe ispiru s koæe ili kose. Popis sadræi 26 supstancija, a u naπim propisima naveden je, kao i u europskim propisima za kozmetiku, u okviru tvari koje kozmetiËki proizvodi ne smiju sadræavati, osim pod navedenim uvjetima, tj. Liste koja je sastavni dio Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta πiroke potroπnje. To su: 1. amilcimetaldehid 2. benzilni alkohol 3. cimetalkohol 4. citral 5. eugenol 6. hidroksicitronelal 7. izoeugenol 8. amilcimetalkohol 9. benzilsalicilat 10. cimetaldehid 11. kumarin 12. geraniol 13. hidroksimetilpentilcikloheksenkarboksialdehid 14. anisalkohol 15. benzilcinamat 16. farnezol 17. 2-(4-terc-butilbenzil) propionaldehid 18. linalol

inPharma 37 19. 20. 21. 22. 23. 24.

benzil benzoat citronelol heksilcimetaldehid d-limonen metilheptinkarbonat 3-metil-4-(2,6,6-trimetil-2-cikloheksen-1-il)-3-buten-2-on 25. Evernia prunastri ekstrakt (liπaj na kori hrasta) 26. Evernia furfuracea L. ekstrakt (liπaj na kori bora i jele). U nastavku navodimo nekoliko podataka o pojedinim, ËeπÊe zastupljenim alergenima iz Popisa alergena. Limonen je monoterpenski ugljikovodik zastupljen u sastavu velikog broja eteriËnih ulja. Njegov d-izomer najËeπÊe se nalazi kao dominantna sastavnica citrusnih eteriËnih ulja. Istraæivanjima obavljenim na pokusnim æivotinjama utvrena je moguÊnost izazivanja alergijskih reakcija, iako upravo suprotan uËinak postiæe u kombinaciji s citralom. Potvreno je da upravo limonen smanjuje moguÊnost izbijanja alergijske reakcije citrala u smjesama u kojima je njegov udio 20% u odnosu na udio od 80% citrala. Dokazana je i njegova antitumorska aktivnost. Nije sasvim sigurno da li je alergijska reakcija posljedica djelovanja Ëistog limonena ili njegovog oksidiranog oblika, no d-izomer je uvrπten u alergene i o njegovom udjelu u kozmetiËkim pripravcima svakako valja voditi raËuna. L-izomer, koji se moæe naÊi u nekim vrstama bora, metvice i drugih eteriËnih ulja nije uvrπten meu alergene. Citronelol je monoterpenski alkohol koji je kao l-izomer prisutan u ruæi i geraniju, a kao d-izomer u citronelama πrilanskog i javanskog tipa. Citral je uobiËajeno ime za dva izomera πiroko rasprostranjenih monoterpenskih aldehida geraniala (citral a) i nerala (citral b). Citral prirodnog podrijetla smjesa je obaju izomera. Geraniol je takoer monoterpenski alkohol i izomerni oblik linalola. U sastavu je mnogih eteriËnih ulja. Linalol je monoterpenski alkohol i izomer geraniola. Dominantna je sastavnica nekoliko eteriËnih ulja, a s razliËitim udjelima sudjeluje u sastavu joπ 200-tinjak drugih. Cimetaldehid je aldehid iz skupine fenilpropanskih derivata, koji osim alergijske reakcije moæe izazvati i vrlo snaæan nadraæaj koæe. Nije Ëest sastojak eteriËnih ulja. Najviπe ga ima u eteriËnom ulju kasije, Cinnamomum cassia Blume (75 - 90%) i kore cimetovca, Cinnamomum zeylanicum (60 - 75%). EteriËno ulje ilang-ilanga, Cananga odorata (Lam.) Hook sadræi tri alergena sa

spomenutog popisa: benzilni alkohol (oko 2%), benzil benzoat (5-15%) i benzilsalicilat (1-2%) dok je benzilcinamat jedna od sastavnica peru balzama, Myroxylon pereirae. Eugenol je fenilpropanski derivat, snaænog djelovanja u pozitivnom i negativnom smislu, zbog Ëega ga je nuæno oprezno dozirati. Izoeugenol je sadræan u pupoljku i stabljici klinËiÊevca, ali u znatno manjim koliËinama (0,14 - 0,4%) nego eugenol. Farnezol sa znaËajnijim udjelima sudjeluje u sastavu eteriËnog ulja njemaËke kamilice, Chamomilla recutita (L.) Rauschert (oko 21%) i umbira, Zingiber officinale Rosc. (oko 19%). Kumarin sadræi eteriËno ulje kasije (oko 12%) i anelike (oko 2%), ali i druga ulja Ëija uporaba nije dopuπtena.

ZakljuËak KozmetiËki pripravci na biljnoj bazi sve su viπe zastupljeni na træiπtu. Biljni pripravci, posebice eteriËna ulja koja ti proizvodi Ëesto sadræe, imaju nerijetko, kao πto je reËeno, neæeljene uËinke na zdravlje potroπaËa. To uvelike ovisi o podrijetlu ulja, buduÊi da u istim vrstama eteriËnih ulja razliËitog podrijetla postoje znaËajne razlike u udjelima πtetnih tvari. Iz svega toga proizlazi da je izuzetno vaæno voditi brigu o odabiru tih sirovina i njihovoj uporabi u kozmetiËkim pripravcima. LITERATURA: 1

Haberle V.: Kozmetika s posebnom namjenom. Knjiga saæetaka II Savjetovanja farmaceuta u organizaciji Udruæenja farmaceuta VaraædinskoMeimurske regije i Udruæenja farmaceuta Podravsko-Bilogorske regije Hrvatskog farmaceutskog druπtva. Varaædinske Toplice, 2007. Mira »ajkovac: Kozmetologija, 2.izdanje, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005; ISBN 953191-131-2 Directive 2003/15/EC of the European Parliament and of the Council of 27 February 2003 amending Council Directive 76/768/EEC on the approximation of the laws of the Member States relating to cosmetic products Council Directive 76/768/EEC on the approximation of the laws of the Member States relating to cosmetic products Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta πiroke potroπnje (NN 47/08) Tisserand, R., Balacs T.: Essential Oil Safety, Churchill Livingstone, Edinburgh, 1996.

Izbor sirovina KljuËan za kvalitetu i neπkodljivost proizvoda

38 inPharma Autorica Ëlanka: Dunja Dean, mr. pharm.

MARKETING

Dodaci prehrani izmeu marketinga i racionalne uporabe Iako je oglaπavaje dodataka prehrani sveprisutno, u njihovu odabiru kljuËnu ulogu ima ljekarnik

vjedoci smo vremena u kojem u sve sfere druπtva prodire marketing. Mnogi ga podræavaju, mnogi mu se protive, mnogi nisu ni svjesni koliko nam je svakodnevica protkana njime. Meutim, kada zaemo u podruËje zdravstva i zdravlja, puno smo mu manje skloni. Treba li tako biti? Zdravlje i briga o sebi u fiziËkom i psihiËkom pogledu trebali bi biti prioritet sva-

kome od nas. Ipak, o zdravlju ne govorimo dok ga imamo, a vrijednosna ljestvica prepuna je mnogih drugih prioriteta. Tek kada zdrav duh napusti zdravo tijelo, ili obrnuto, potraga za zdravljem postaje prioritet “broj 1”. Tada traæimo istinitu i potpuno toËnu informaciju, svaki savjet koji primimo procjenjujemo dvostruko, svaku marketinπku poruku trostruko. Kada zaemo u podruËje dodataka prehrani, nailazimo na marketinπku komu-

nikaciju koja potiËe potroπaËa, kupca ili pacijenta na akciju svim svojim sredstvima i oblicima promotivnog miksa. Oglaπavanje dodataka prehrani dozvoljeno je i prisutno u svim medijima. Sredstvo utjecaja na potroπaËa su oglasi koji, ako su kreirani prema standardima dobrog ukusa, etike i morala, utjeËu na zadovoljenje æelja i potreba potroπaËa, πire kulturu, informiraju, poveÊavaju proizvodnju te time i opÊu dobrobit cjelokupnog druπtva. Ti zakljuËci vrijede samo ako se u druπtvu svi ponaπaju u skladu s prihvatljivim druπtvenim standardima, etikom i moralom. Takvu ulogu marketinga treba podræavati. Naravno da si neprestano postavljamo pitanje, odgovara li promocija dodataka prehrani uvijek svim standardima dobrog ukusa, etike i morala. Na to je nemoguÊe jednoznaËno odgovoriti.

Uloga ljekarnika

Promocija Trebala bi biti etiËna i druπtveno odgovorna

Upotreba dodataka prehrani je jako raπirena. Razlog tome je djelomiËno nezadovoljstvo rezultatima konvencionalnih terapija, a djelomiËno i uvjerenje da su “prirodni” proizvodi Ëisti i bez nuspojava. Meutim, za mnoge dodatke prehrani i komplementarnu medicinu nedostaju dokazi uËinkovitosti, a neke alternativne terapije stupaju u interakciju s lijekovima na recept. Interes javnosti za alternativne pristupe lijeËenju ne smije se zanemariti, veÊ podupirati i davati savjete u skladu s dostupnim dokazima uËinkovitosti. BuduÊi da je podruËje dodataka prehrani snaæno protkano utjecajem marketinga, Ëesto Ëujemo od ljekarnika kako je u takvoj situaciji teπko odrediti se, kako uoËavaju da pacijenti sve rjee traæe savjet ljekarnika te ulaze u ljekarnu znajuÊi πto

inPharma 39

Ljekarnik Pacijentu pruæa informaciju i smjernice, pomaæe u odluci

Êava potrebu da ljekarnik pruæi ispravne informacije o uËinkovitosti, prikladnosti i podnoπljivosti ljekarniËkih proizvoda. Ako pretpostavimo da je marketinπka komunikacija u podruËju dodataka prehrani druπtveno odgovorna i etiËna, ipak moramo imati u vidu da pacijenti imaju razliËito predznanje kada ulaze u potragu za informacijama o zdravlju, te da su izvori prikupljanja informacija upitni.

ZakljuËak

traæe. Hrvatska u tome nije izuzetak, a rezultati objavljene studije u Velikoj Britaniji pokazuju da je 95% ispitanika uvjereno da imaju dovoljno znanja kako bi sami tretirali lakπe bolesti, bez struËnih medicinskih savjeta. Internet marketing takoer zauzima sve veÊu ulogu, posebno kod mladih ljudi koji se u takvom okruæenju pretvaraju u izrazito aktivne tragaËe za informacijama koji relativno lako dolaze do novih spoznaja i postaju sve educiraniji. U literaturi ih se Ëesto naziva “pacijentima ekspertima”. Posluæit Êemo se u ovom tekstu teorijom marketinga te u nju pokuπati uklopiti ulogu ljekarnika kao zdravstvenog djelatnika. U teoriji marketinga se navodi da je cilj svih marketinπkih aktivnosti promjena stavova ili stvaranje novih koji Êe biti pozitivni u odnosu prema proizvodu, te da je najefikasniji naËin promjene stavova putem komunikacije. U procesu promjene stavova kljuËnu ulogu ima poπiljatelj poruke i sama poruka. Naime, kredibilitet poπiljatelja, u ovom sluËaju ljekarnika, predstavljen je druπtvenim statusom, povjerljivoπÊu, struËnoπÊu, pa Ëak i izgledom. Sadræaj i struktura komunicirane poruke takoer su vaæni i imat Êe utjecaj na promjenu stavova. Ako je poruka argumentirana, razumljiva, komparativna i istinita, jaËe Êe utjecati na stavove primatelja. Posebnu vaænost u promjeni stavova i ponaπanja imaju poπiljatelji i njihov osobni stav, odnosno meusobna komunikacija, te se ona Ëesto rabi kao podloga za promjenu stavova i ponaπanja. ProËitajmo joπ jednom prethodni odlomak, pa Êemo shvatiti da sve ono πto se marketingom pokuπava postiÊi, ljekarnik veÊ posjeduje samom svojom ulogom u

druπtvu. Uz struËnost koju posjeduje kao promicatelj zdravlja koji je u izravnoj komunikaciji s pacijentom, u idealnoj je poziciji preispitati stav pacijenta i pruæiti veÊu razinu podrπke pri donoπenju odluke o kupnji dodatka prehrani. Zaπto se onda kao ljekarnici Ëesto osjeÊamo inferiornima i smatramo da marketing snaænije utjeËe na pacijenta nego ljekarniËki savjet? Naime, izravno oglaπavanje dodataka prehrani prema pacijentu dodatno pove-

U danaπnje se vrijeme educiranost pacijenta, utjecaj marketinga na njegove odluke i utjecaj ljekarnika kao zdravstvenog djelatnika u sluæbi promicanja zdravlja, meusobno isprepliÊu i nadopunjuju. Uloga ljekarnika u tom spletu ne smije izostati. Treba poticati i podræavati visoki stupanj ukljuËenosti pacijenta u vlastitu brigu o zdravlju, a uloga ljekarnika je pruæiti kvalitetnu informacijsku podrπku i smjernice kako bi bili sigurni da je pacijent ispravno interpretirao prikupljene informacije te da je uzimanje dodatka prehrani sigurno, racionalno i uËinkovito. LITERATURA: KesiÊ, T.: Ponaπanje potroπaËa, Opinio, Zagreb, 2006. 2 PreviπiÊ, J., OzretiÊ Doπen, –.: Marketing, Adverta, Zagreb, 2004. 3 Public attitudes to self care baseline survey. Department of health: London, 2005. 1

40 inPharma Autorica Ëlanka: Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing.

ALGE

Hrana visokog potencijala Izuzetno bogate velikim brojem razliËitih nutrijenata, alge su pravi “rudnik” zdravlja lge postoje viπe od 3,5 milijarde godina, dulje nego li svi ostali oblici æivota na zemlji. Do sada ih je otkriveno oko 50000 vrsta. Izrazito otporne, nalaze se posvuda - u vodi, zraku, zemlji, Ëak i naπim crijevima. Ima ih i u vruÊim vodama gejzira i u vjeËno zaleenim predjelima. Pronaene su Ëak i u atmosferi. Neke su vidljive samo mikroskopom, a druge duge i do 100 metara. Alge su prva æiva biÊa koja su fotosintezom proizvela kisik. Proizvode ga tri puta viπe od svih drugih biljnih vrsta zajedno i zato su vaæniji izvor kisika na naπem planetu nego li praπume. Nezamislivo se brzo razmnoæavaju. Neke od njih se dijele tako brzo da u jednom danu iz jedne alge nastane milijun novih organizama. S obzirom na to, ne Ëini se pretjeranom tvrdnja nekih zagovornika prehrane algama da algi ne moæe ponestati, te da bi lako mogle rijeπiti glad u svijetu. U algama se nalazi cjelokupan spektar vitamina B, klorofil, cink, kalcij, kremenska kiselina, mangan, selen i magnezij. Izrazito su bogate glutaminskom kiselinom koja se, osim u algama, nalazi u æitaricama i majËinom mlijeku. Neka istraæivanja su pokazala da su dojena djeca upravo zbog glutaminske kiseline za 15 bodova inteligentnija od onih koja su hranjena

Spirulina Sadræi proteinski kompleks 95% iskoristiv u ljudskom organizmu

zamjenskim mlijekom. U πkolama u Bregenzu u ©vicarskoj i u viπe πkola u Austriji, djeci za vrijeme odmora daju piÊe od algi. UËitelji su ustanovili da djeca lakπe uËe i slijede nastavu, da su inteligentnija i mirnija. Nutricionisti i za prevenciju od osteoporoze sve ËeπÊe preporuËuju alge, jer smatraju da se kalcij u mlijeku prilikom pasterizacije mijenja u anorganski oblik te se zbog nedostatka magnezija u mlijeku ne moæe ugraditi u kosti. A alge sadræe i puno magnezija, pa na taj naËin pomaæu kod problema s kostima. Alge se najËeπÊe dijele prema boji na smee - kelp, wakame, hiziki, arame, kombu; zelene - chlorella; modrozelene - AFA i spirulina; zlatne i crvene - nori alge. ©to je alga tamnija, sadræi viπe hranjivih tvari.

Modrozelene alge Modrozelene alge ili cijanobakterije (Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji i najstarija grupa fotoautotrofnih organizama. Odlikuju se primitivnom morfoloπkom i citoloπkom graom stanice. Gotovo svi oblici imaju kloroplaste koje daju klorofil a i b koji im daje modrozelenu boju. U vodenim dubnama æive kao jednostaniËni, kolonijalni ili viπestaniËni oblici. Poznati su homocitni oblici - graeni od vegetativnih stanica i heterocitni oblici uz vegetativne stanice prisutna i heterocista (krupnija stanica, sadræi specifiËne tvari). Na povrπini trihoma mnogih cijanobakterija nalazi se sluzavi æelatinozni omotaË koji alge πtiti od isuπivanja, tako da one

Alge Prva æiva biÊa koja mogu æivjeti i izvan su fotosintezom vodene sredine na poproizvela kisik druËjima koja su povremeno vlaæna. Vaænost modrozelenih algi kao izvora hrane ljudi su shvatili joπ pred viπe od 4000 godina; kineski travari koriste ih veÊ tisuÊama godina za lijeËenje bolesti uzrokovanih nedostatkom vitamina. Maye i Asteci redovito su jeli svjeæe sakupljene alge. Kanembu uroenici, koji æive blizu jezera Johann u »adu, u srcu afriËke Sahare, joπ uvijek jedu kolaËe od algi. Posljednjih trideset godina i u SAD-u se poËela istraæivati upotreba modrozelenih algi kao visokovrijedne hrane.

Spirulina Istraæivanja su pokazala da bi spirulina mogla biti najisplativija, najhranjivija i najcjelovitija hrana na zemlji, jer sadræi proteinski kompleks koji je gotovo 95% iskoristiv u ljudskom organizmu, a njezine su zalihe gotovo beskonaËne. “Superhranom” ju Ëine i: • sve esencijalne aminokiseline u pravilnom omjeru; • masne kiseline omega-3 i omega-6; • visoke koncentracije vitamina B12; • glikolipidi i sulfanolipidi; • cijeli spektar ostalih vitamina;

inPharma 41

• • • •

nom i za ljudsko tijelo uravnoteæenom obliku. Izuzetno je bogata enzimima, kofaktorima i vitaminima, osobito grupe B. Najbogatiji je izvor B12 vitamina, kojeg sadræi Ëak 7 puta viπe nego sirova jetra. Sadræi i bogati spektar minerala, a najbogatiji je poznati izvor organski vezanog æeljeza. AFA sadræi 60 - 65% proteina, sve esencijalne aminokiseline, mnoge pigmente od kojih su najznaËajniji klorofil i beta-karoten. Divlja AFA superiorna je po bogatstvu hranjivih sastojaka, po postotku asimilacije, po probavljivosti i apsorpciji. Svjetska zdravstvena organizacija preporuËuje alge kao dodatak prehrani, jer nadoknauju ono πto danaπnjem naËinu prehrane nedostaje i tako pridonose dobrom zdravlju.

17 razliËitih beta-karotenoida; viπe od 2000 enzima; puni spektar iskoristivih minerala, bogatstvo æeljeza i magnezija.

Spirulina sadræi 0,5% glikogena (pripremljena i uskladiπtena glukoza kao izvor energije) i 0,9% ramnoze (bioloπki aktivan i jedinstven πeÊer, vaæan za prijenos esencijalnih hranjivih tvari kroz krvno-moædanu barijeru). StaniËna stijenka spiruline ima visoke koncentracije mukopolisaharida koji Ëine staniËnu stijenku lako probavljivom i opskrbljuje je potrebnim materijalom za stvaranje glikoproteina, kombinacije sloæenog ugljikohidrata i proteinskog kompleksa koji je vaæan za izgradnju staniËnih membrana. Brojna znanstvena istraæivanja potvrdila su njen pozitivan uËinak kod hipoglikemije, dijabetesa, sindroma kroniËne iscrpljenosti, anemije, Ëira na æelucu, hepatitisa, kao i njenu sposobnost da stimulira i jaËa imunoloπki sustav. Isto se tako pokazalo da pomaæe u popravku oπteÊenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Antikancerogeno djelovanje spiruline istraæivali su i potvrdili na Medicinskom fakultetu SveuËiliπta Harvard. Spirulina treba puno svjetlosti, ali na svjetlost je i jako osjeljiva, osobito u plitkim uzgajaliπtima. Da bi se zaπtitila od sunËeve svjetlosti sama proizvodi beta-karoten. Zato je spirulina najbogatiji izvora beta-karotena meu cjelovitim namirnicama, pa se dostatna dnevna koliËina moæe osigurati uzimanjem spiruline. Osim toga, taj je beta-karoten u obliku prirodnog kelata, bez masnoÊa koje bi mogle sprijeËiti apsorpciju. Spirulina sjedinjuje sunËevu svjetlost s organizacijom izuzetnih pigmenata koji je klasificiraju kao plavozelenu algu. Zeleno je klorofil, a plavo protein zvan fikocijanin (PC) kojeg ima jedino u spirulini. Prisustvo PC-a u spirulini nadopunjuje izuzetno veli-

Alge Najvaæniji izvor kisika na Zemlji

LITERATURA:

ki postotak proteina biljnog porijekla koji ta alga sadræi.

Klamatska alga AFA - Aphanizomenon flos Aquae ili klamatska alga spada u nutritivno najkoncentriraniju hranu na Zemlji, odmah do spiruline. Njihovi su nutritivni profili otprilike sliËni. Obje alge su hranjive tvari punog spektra. Spirulina ima znaËajno veÊe koncentracije glutaminske kiseline, fikotena, proteina i beta-karotenoida od AFA-e, a iako obje alge sadræe prekursore neuropeptida, njihova sveukupna koncentracija daleko je veÊa u AFA algama. AFA raste divlje u Gornjem Klamatskom jezeru Nacionalnog parka Oregon u SADu. Jezero je jedno od nekoliko preostalih alkalnih jezera na naπoj planeti, te ima vrlo visoke koncentracije minerala uslijed odlaganja i taloæenja vulkanskog pepela unazad 7000 godina. AFA sadræi obilje nutrijenata u prirod-

Abrams J.Karl, Algae to the Rescue, Copyright 1996 by Karl.J.Abrams and Logan House Publications, ISBN 1-889152-00-5, str.XXII Barry William T., The Astonishing, Magnificent, Delightful Algae, (book) Library of Congress Catalog Card Number: A899385/1992, Revised: 1994 by William T.Barry BoæiÊ Bina, Alge - divlja hrana iz pradavnine, Bogatstvo jezera Klamath, (Ëlanak iz Ëasopisa, Aura155-august 2002, Aura157-october 2002, Carmichael WW., Draapeau C., Anderson DM., Harvesting of Aphanizomenon flos-aquae, Journal of Applied Phycology, 12(6):585-595, 2000 Dec. Abstract Couscens Gabriel, Microalgae, First & Finest Superfood, (article) Body Mind Spirit Magazine, May 1995 McKeith Gillian, Miracle Superfood: Wild BlueGreen Algae, (book),ISBN: 0-87983-729-2, Printed in the USD, Copyright 1997 by Gillian McKeith, Ph.D. Naydenov Peter Georgiev, Zelene zrake svjetlosti, (knjiga), Poliklinika 1885, Rijeka, IzdavaË izvornik: Anhira Sofia,1999., str.13-43 www.snowcrest.net Blue Green Algae nutrient rich food from Cell Tech www. Drum Ryan, Sea Vegetables for Food and Medicine,2005 PO Box 25, Waldron Island, WA 98297-0025 www.zdravlje.hr

Æelite ojaËati imunitet? ®

Rjeπenje iz prirode: Algine Plus - provjereni poticaj imunitetu 100% prirodni kompleks 3 vrste algi iz netaknutog Sjevernog ledenog mora

www.lundpharma.com, www.lund.hr lundpharma@vip.hr, info@lundpharma.com tel. + 385 1 561 7914, gsm + 385 91 461 7914

Uvoznik za BiH: Melcom d.o.o., RodoË bb, 88 000 Mostar tel. 063 316 490, 033 226 162, 036 352 541, 063 426 416

42 inPharma

Probiotici ublaæavaju anksioznost Studija na 39 ispitanika sa sindromom kroniËnog umora otkriva da unos dodataka prehrani na bazi probiotika moæe umanjiti simptome anksioznosti. Pri tome se najuspjeπnijom pokazala probiotiËka bakterija Lactobacillus casei. Mehanizam djelovanja nije joπ poznat, zbog Ëega su nuæne daljnje studije kako bi se razumio toËan utjecaj probiotika na anksioznost, istiËu autori studije.

Pregled najnovijih vijesti o dodacima prehrani donosi Vam portal Vitamini.hr

Izvor: Gut Pathogens

40% æena i 33% muπkaraca redovito koristi vitamine i minerale kao dodatke prehrani. Nijemci godiπnje na vitaminskomineralne dodatke prehrani potroπe 383 milijuna eura. U ovom istraæivanju, uzimanje dodataka prehrani bilo je povezano sa starijom dobi, nepuπenjem, niæim indeksom tjelesne mase i izraæenijim bavljenjem rekreativnim sportom. ©to se tiËe prehrane, i tu su bolju ocjenu dobili oni koji uzimaju dodatke prehrani; njihova prehrana sadræi viπe mlijeka, ribe, vitamina C i beta-karotena, a manje crvenog mesa i zasiÊenih masti. Izvor: European Journal of Nutrition

Dodaci prehrani s karotenoidima i karcinom pluÊa

Vitamin B6 πtiti od karcinoma debelog crijeva PoveÊani unos vitamina B6 putem hrane i dodataka prehrani moæe smanjiti rizik od karcinoma debelog crijeva za viπe od 50%, otkriva nova studija. Gotovo 15000 ljudi sudjelovalo je u studiji. Nakon analize, znanstvenici su naπli poveznicu izmeu visoke razine vitamina B6 u krvi i smanjenog rizika od karcinoma, i to neovisno o drugim metabolitima. Izvor: Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention

Omega-3 masne kiseline za djecu s fenilketonurijom Studija sa 36 pacijenata u dobi od 1-11 godina pokazuje povoljan utjecaj suplementacije ribljim uljem kao izvora omega-3 masnih kiselina na motoriËke funkcije. Djeca su tijekom 3 mjeseca dobivala riblje ulje u koliËini koja im je svakodnevno osiguravala 15 mg/kg dokozaheksaenske kiseline (DHA), viπestruko nezasiÊene omega-3 masne kiseline. MotoriËke funkcije su provjerene pomoÊu Rostock-Oseretzky skale, a rezultati su pokazali poboljπanja po zavrπetku suplementacije. Izvor: J Pediatr

Viπe nije uvijek i bolje: visoke doze dodataka prehrani s beta-karotenom, retinolom i luteinom zapravo poveÊavaju rizik od karcinoma pluÊa, posebno meu trenutnim i bivπim puπaËima. S druge strane, dobra je vijest da karotenoidi iz hrane smanjuju rizik od karcinoma pluÊa. Dakle, puπaËi ne bi trebali uzimati mega doze beta-karotena, retinola i luteina putem dodataka prehrani, ali mogu neumjereno uæivati u naranËastom voÊu i povrÊu, ili uzimati multivitaminske preparate koji imaju uobiËajene doze karotenoida. Izvor: American Journal of Epidemiology

Folna kiselina u prevenciji preranih poroda Dodatni unos folne kiseline najmanje godinu dana prije zaËeÊa moæe prepoloviti izglede za prerani porod, objavili su znanstvenici s University of Texas. Pokazalo se i kako uzimanje dodatne folne kiseline (poznate i kao vitamin B9) nije povezano s poveÊanim rizikom od komplikacija u trudnoÊi. Podaci prikupljeni u SAD-u pokazuju kako se 12% beba raa prije 37. tjedna trudnoÊe, te im stoga prijete veÊi izgledi za poteπkoÊe s disanjem, smanjenu sposobnost uËenja i oteæani opÊi razvoj. Novi nalazi prikupljeni su od gotovo 35000 trudnica. Izvor: PLoS Medicine

Dodatke prehrani uzimaju oni koji zdravo æive Broj onih koji koriste dodatke prehrani jako varira od zemlje do zemlje, a novo istraæivanje pokazuje kakvo je stanje u NjemaËkoj:

inPharma 43

DOGODILO SE

3. Festival zdravlja

Mjesec zdrave i lijepe koæe

Vichyju vjeruju da je zdrava koæa najpouzdanije, najnaprednije i najuËinkovitije sredstvo za postizanje ljepote. Kako je temeljna vrednota Laboratorija Vichy briga za zdravlje koæe, ove je godine, od 15. 5. do 15. 6., u 185 ljekarni partnera proveden projekt Vichy Consult. Prvi korak ovog projekta je obrazovanje graana o fiziologiji koæe, razliËitim tipovima koæe i odgovarajuÊoj njezi za oËuvanje njezina zdravlja. Drugi je korak dijagnoza koju provode struËnjaci - farmaceuti te njihovo savjetovanje za osiguranje zdravlja i ljepote koæe, jer se samo odgovarajuÊom njegom mogu izbjeÊi tegobe i patoloπka stanja koæe te njezino prerano starenje. Partner ljekarne projekta Vichy Consult bile su u vrijeme trajanja projekta oznaËene plavim vratima i naljepnicom ‘Ljekarna partner’. Tri stotine farmaceuta pregledalo je ukupno 70.000 graana ekskluzivno patentiranim ureajem za dijagnozu koæe Vichy Consult. Taj ureaj omoguÊuje jednostavnu i naprednu dijagnozu tipa koæe (provjera stupnja sebuma, navlaæenosti koæe); starenje koæe (atlas stupnja starenja koæe) i sunËani kapital (melanometar). PotroπaËi su bili vrlo zadovoljni, jer su im uz kompletnu dijagnozu koæe i prema njenom stanju farmaceuti preporuËili najuËinkovitiju i najbolju njegu, objasnili djelovanje proizvoda, rezultate na koæi i razlike u njihovim teksturama. Svaki sudionik - posjetitelj projekta Vichy Consult dobio je DijagnostiËku knjiæicu koæe u koju su struËnjaci zapisali svoja opaæanja i savjete.

Zagrebu se od 24.-26. travnja po treÊi put odræao Festival zdravlja, manifestacija namijenjena graanima, koja na jednom mjestu okuplja proizvoaËe i distributere proizvoda i usluga namijenjenih oËuvanju i unaprijeenju zdravlja. Meu stotinjak tvrtki izlagaËa, na Festivalu zdravlja sudjelovao je i znaËajan broj tvrtki s proizvodima koji se prodaju u ljekarnama - Encian, Nihon, Salvus-Solgar, Treπnjevka laboratorij, Biofarm, Lundpharma, Kemig, Medical Intertrade, Nikel, Oktal pharma, Orbico-Somatoline, Roche, Suban, Relaxo forte, Homeolab, Myristica, Maygut, Kontex... Festival zdravlja ocijenjen je kao izvrsno mjesto za izravan kontakt s puËanstvom koje je ciljano zainteresirano za zdravlje. Velik broj zainteresiranih graana, njih

oko 20.000, posebno su zanimanje pokazali za tvrtke koje su organizirale savjetovaliπta struËnjaka i razna besplatna mjerenja. Festival zdravlja postao je najveÊi i najposjeÊeniji zdravstveni dogaaj u Hrvatskoj. IduÊi, 4. Festival zdravlja, odræati Êe se u travnju 2010.

Broπura o alergijama podrijetlom iz hrane okviru programa rada Znanstvenog odbora za prehranu, alergene i hranu za posebne prehrambene potrebe Hrvatske agencije za hranu, izraeni su letak i broπura “Alergije podrijetlom iz hrane” sa ciljem edukacije i informiranja stanovniπtva kao i prikupljanja podataka o pojavnosti alergija podrijetlom iz hrane u RH. Broπura je prvenstveno namijenjena osobama koje pogaaju alergije tog tipa, ali i svim ostalim potroπaËima, kako bi se ukratko upoznali s najprisutnijim

alergenima podrijetlom iz hrane, koji mogu utjecati na pojavu alergijskih reakcija kod preosjetljivih osoba. Broπura donosi niz zanimljivih materijala o svakom navedenom alergenu, savjete o terapiji ukoliko doe do pojave alergijske reakcije, te naËine prevencije od utjecaja pojedinih alergena. Kako je prema podacima iz literature uËestalost alergija u razvijenim zemljama kod djece 5 - 8%, a kod odraslih do 2%, te se smatra da je u stalnom porastu, Hrvatska agencija za hranu se putem

svog Znanstvenog odbora, koji se izmeu ostalog bavi i tom problematikom, ukljuËila u praÊenje tog ozbiljnog zdravstvenog problema.

44 inPharma

DOGODILO SE

Autorica Ëlanka: Anita BujaniÊ, mr.pharm. Konzultant za kozmetologiju IZVR©NI DIREKTOR PHARMALOGICA- CONSULTING U KOZMETOLOGIJI; KOORDINATOR DERMACON-a

DermaCON 1. Hrvatski kongres kozmetologije i kozmetiËke dermatologije U organizaciji tvrtke PharmaLogica - consulting u kozmetologiji, u Zagrebu je u svibnju odræan 1. Hrvatski kongres kozmetologije i kozmetiËke dermatologije ermaCON je okupio viπe od 200 sudionika - lijeËnika specijalistadermatologa, magistara farmacije i ostalih zdravstvenih struËnjaka te 17 tvrtki izlagaËa s podruËja kozmetiËke znanosti, kozmetiËke (korektivne) dermatologije i zdravstvenog managementa. Teme i vrsni predavaËi privukli su mnoge sudionike. Dr.sc. Danka TamburiÊ, voditeljica Cosmetic Science Program-a s London College of Fashion, govorila je o novim tehnologijama u skin delivery sustavima, s posebnim naglaskom na nanotehnologiju; mr.pharm. Anita BujaniÊ iz tvrtke PharmaLogica govorila je, izmeu ostalog, o razvoju novih tehnologija u kozmetiËkoj znanosti, kronobiologiji koæe, kozmeceuticima, trendovima poput multitasking kozmetike, post-tretmanske kozmetike, nutrikozmetike i fotoimunoprotekcije. Dr.sc. Stribor MarkoviÊ iz Centra Cedrus prezentirao je primjenu tradicionalno poznatih fitoekstrakata u suvremenoj kozmetiËkoj znanosti, a mr.pharm. Ines BuhaË govorila je o primjeni vitamina u kozmetici te nadolazeÊem trendu - nutrikozmetici. Sudionici su mogli Ëuti i o postupku kreiranja dermokozmetiËkog preparata od Tea Viπek iz tvrtke Cos Chem - od briefa do plasiranja preparata na træiπte; saznali su i sve o novim spoznajma o fotostarenju koæe, metodama rejuvenacije koæe bez skalpela, poput radiofrekvencije, lipofilinga, dermoabrazije itd. Na DermaCON-u je predavanje odræao i dr. Weiss, predsjednik AmeriËkog Druπtva za dermatoloπku kirurgiju (ASDS), jedan od najpriznatijih dermatoloπkih struËnjaka u SAD-u. Dr. Weiss je ostavio poseban dojam na sudionike svojim neospornim iskustvom u primjeni lasera u dermatologiji,

fotomodulaciji, tretmanima varikoziteta i proπirenih vena, te novitetima u primjeni neurotoksina i fillera u korektivno-estetske svrhe. Prim.dr. Lenka OremoviÊ prezentirala je kliniËku ekspertizu na podruËju ‘Psihodermatologije i camouflage terapije’ koja je danas postala jedan od kljuËnih elemenata uspjeπne komunikacije s pacijentima i poboljπanja njihove kvalitete æivota. Sudionici su mogli Ëuti i o unaprjeivanju zdravstvenih usluga putem edukacije, o razvoju farmakoekonomskih smjernica za komparativnu analizu opcija u kozmetiËkoj dermatologiji, o upravljanju odnosa s klijentima i pacijentima. Sudionici DermaCON-a pokazali su velik interes i ambicije za izgradnju respektabilne usluge prema pacijentima, kao i za kontinuirano usavrπavanje vlastitih znanja i vjeπtina. Kako je kod pacijenata s dermatoloπko-kozmetskim poremeÊajima (rozaceja, akne, alopecija...) Ëesto vrlo naruπe-

na razina samopoπtovanja, pokazan je velik interes da se, osim medicinske usluge uz kompetentne zdravstvene savjete, dodatno potakne otvorenija, dvosmjerna komunikacija s pacijentima. Brojne institucije i tvrtke koje su sudjelovale na DermaCON-u pokazale su otvorenost za suradnju i usavrπavanje na dobrobit pacijenata - Hrvatsko farmaceutsko druπtvo - Sekcija za kozmetologiju, Hrvatska ljekarniËka komora, Hrvatska udruga poslodavaca - Udruga ljekarnika i Udruga lijeËnika poslodavaca u ugovornom odnosu, te akademski partner - meunarodni Master Program Leadership and Management of Health. DermaCON je napravio iskorak u osnaæivanju meusobne povezanosti svih struËnjaka koji se bave zdravljem i njegom koæe i vlasiπta, povezavπi medicinska i kliniËka iskustva lijeËnika i ljekarnika, trendove i pozitivnu energiju, s naglaskom na vaænost psihofiziËkog zdravlja.

inPharma 45

NOVO U LJEKARNAMA

me πtite stanice imunoloπkoga sustava, sprjeËavaju fotostarenje i poboljπavaju kvalitetu koæe. Proizvodi su bez mirisa, ne sadræe paraben, hipoalergijski su i ispitani pod dermatoloπkim nadzorom.

Beta glukan Aktival, pakiranja s kapsulama od 250 i 500 mg Dodatak prehrani za jaËanje otpornosti organizma sadræi dugolanËani polisaharid izoliran iz staniËne stijenke kvasca (Saccharomyces cerevisiae). Prirodno i sigurno aktivira kljuËne komponente imunoloπkog sustava, Ëime omoguÊuje organizmu da se uËinkovitije bori protiv bakterija, virusa, gljivica i parazita. Taj bioloπki aktivni imunomodulator i imunostimulator ima pozitivan uËinak i kod sniæavanja LDL kolesterola te razine πeÊera u krvi. Utvreno je i njegovo citostatiËko i citolitiËko djelovanje, pa se Ëesto koristi kao paralelna, prirodna terapija u prevenciji i lijeËenju tumorskih oboljenja.

Biljni glukozamin/ MSM kompleks Solgar, Salvus, 60 tableta Dodatak prehrani sadræi MSM (metilsulfonil-metan) - najbogatiji prirodni izvor sumpora koji pomaæe kod smanjenja tegoba uzrokovanih artritisom i drugih oblika bolova u zglobovima. Glukozamin poveÊava ËvrstoÊu hrskavice i vezivnog tkiva te viskoznost sinovijalne tekuÊine, πto omoguÊuje veÊu pokretljivost zglobova, olakπava pokrete, smanjuje bolove i upalne procese. Sadræi i bijelu vrbu Ëiji je aktivni sastojak salicilni glikozid, izvor salicilne kiseline koja ima protuupalno djelovanje. Analgetski uËinak bijele vrbe nastupa sporije, ali traje dulje od uobiËajenih oblika acetil salicilne kiseline. Mangan ima vaænu ulogu u oËuvanju cjelovitosti zglobova i vertebralnih diskova.

Cellufree 3 Activ Encian, 20 kapsula

Blood pressure success Twinlab, Agram 89, 60 tableta Dodatak prehrani za zdravlje srca sadræi specifiËne mlijeËne peptide koji pomaæu u kontroli krvnog tlaka. Laktotripeptid Isoleucin-Prolin-prolin (IPP) porijeklom iz mlijeka, nakon enzimatske prodigestije postaje uËinkovit, tj. potpomaæe opuπtanje krvnih æila te na taj naËin odræava krvni tlak na fizioloπkoj razini. Djelovanje se prvenstveno temelji na inhibiciji ACE enzima (Angiotensin-I-converting enzime) koji igra kljuËnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, a za razliku od lijekova koji rade na osnovi istog ili sliËnog mehanizma ne pokazuje nuspojave poput suhog noÊnog kaπlja, vrtoglavice, glavobolje itd.

Dodatak prehrani za smanjenje celulita i masnih naslaga. Sadræi ekstrakt indijske biljke Coleus forskohlii, standardiziran na 10% forskolina koji dokazano poveÊava razgradnju masnih stanica aktivirajuÊi proces lipolize, te standardizirani ekstrakt srebrne svilenice (Gymnema sylvestre) Ëija gimnemiËna kiselina odræava razinu glukoze stabilnom. Guarana ubrzava metabolizam te, zahvaljujuÊi termogenom djelovanju, utjeËe na efikasno troπenje masnih zaliha. Trostrukim uËinkom iznutra djeluje na glavne uzroËnike nastanka celulita, te izvrsno nadopunjuje svaki kozmetiËki tretman sa zajedniËkim ciljem postizanja glatke koæe.

Capital Soleil Vichy, sprej za tijelo SPF 30+, hidratantno mlijeko za tijelo i hidratantna krema za lice SPF 50+ Linija je obogaÊena novim proizvodima koji uËinkovito πtite koæu od UVzraka. Patentirani filter Mexoryl® SX-XL djeluje protiv UVB-zraka na povrπini koæe i UVA-zraka dublje u koæi te sprjeËava hiperpigmentaciju. Antioksidantni minerali magnezij i mangan u Vichyjevoj termalnoj vodi jaËaju zaπtitu stanica od oksidacije izazvane UV-zrakama te ti-

CoQ-10 100 mg Natrol Inc., Vital trgovina, 60 kapsula Dodatak prehrani za srce i krvoæilni sustav, nalazi se u u S-gel kapsulama za veÊu bioraspoloæivost. KliniËki je dokazano da CoQ-10 pomaæe zdravlju srca. Sirovina je porijeklom iz Japana, zemlje u kojoj se CoQ-10 redovito propisuje kao terapija srËanim bolesnicima. Proizvod se odlikuje visokom koncentracijom koenzima po kapsuli (100 mg).

46 inPharma

D'oliva Krema za lice maslina & badem, dnevna

NOVO U LJEKARNAMA

Dr. Theiss Naturwaren, Naturprodukt, 50 ml Namijenjena izrazito suhoj i dehidriranoj koæi s nedostatkom masnoÊa, ova tonizirajuÊa kombinacija hladno preπanog maslinovog ulja, hranjivog bademovog ulja i bademovog mlijeka, njeguje i sprjeËava isuπivanje koæe. MlijeËni πeÊer veæe vlagu, mlijeËni vitamini A i E sprjeËavaju nastanak bora i potiËu obnavljanje koæe. MlijeËni enzimi stimuliraju stvaranje novih stanica. Sitne bore se smanjuju, reljef koæe se ravna. NjegujuÊi pantenol, vitamin E i hranjivi shea maslac dodatno pruæaju jedinstveno svjeæ i njeæan osjeÊaj na koæi.

Evine kapi Suban, biljne kapi, 30 ml

stvenom bioloπkom zaπtitom s licochalconom - prirodnim antioksidansom koji u dubljim slojevima πtiti stanice koæe od oπteÊenja uzrokovanih djelovanjem sunca. Vrlo visoka UVA/UVB zaπtita u skladu je s EU preporukama. Lagana tekstura fluida koæu ne Ëini sjajnom, nego matiranom. Proizvod je bez mirisa, vodootporan je, nije komedogen, pouzdano πtiti od nastanka pigmentnih mrlja, prikladan je za osjetljivu koæu, koæu sklonu aknama te nakon pilinga ili terapije laserom.

Dodatak prehrani za pomoÊ pri regulaciji menstrualnog ciklusa (kod oligomenoreja, polimenoreja, amenoreja uzrokovanih poveÊanim luËenjem prolaktina) i za ublaæavanje tegoba PMS-a (opÊa razdraæljivost, bol u prsima, koæni problemi, glavobolje, promjene raspoloæenja...). Sadræi plod konopljike (Agni casti fructus). Kapi se ne smiju uzimati za vrijeme trudnoÊe, dojenja ili uz hormonsku terapiju.

Fitomagra drena Biofarm, Ëaj u filter vreÊicama

D'oliva Koncentrat protiv bora Dr. Theiss Naturwaren, Naturprodukt, 15 ml KozmetiËki proizvod s namjenom za zatezanje i ublaæavanje nazolabijalnih bora. ZahvaljujuÊi sastojcima s tonizirajuÊim djelovanjem i maslinovim uljem u mikrokapsulama (oleoskal) zateæe i ublaæava bore u podruËju oko oËiju i usana. Dragocjeni oleoskal stvara film na koæi tako da aktivne tvari lakπe mogu prodrijeti u koæu. Posebno namijenjen osjetljivoj koæi u podruËju oko oËiju, kutu usana i za bore ispod nosa (tzv. nazolabijalne bore). Ne sadræi mirise, boje ni konzervanse.

Eucerin™ MatirajuÊi fluid za lice, za zaπtitu od sunca SPF 50+ Beiersdorf, 50 ml Fluid za lice, vrat i dekolte πtiti od oπteÊenja koja nastaju kod izlaganja suncu i dubinski jaËa koæu uËinkovitim kompleksom filtera UVA/UVB s Tinosorb™S i jedin-

Eucerin™ Ekstra lagani losion za zaπtitu od sunca SPF 50+ Beiersdorf, 150 ml Losion za tijelo πtiti od oπteÊenja uzrokovanih djelovanjem sunca i dubinski jaËa koæu svojim trodimenzionalnim sustavom zaπtite - uËinkovitim kompleksom filtera UVA/UVB s Tinosorb™S, te pruæa jedinstvenu bioloπku zaπtitu pomoÊu prirodnog licochalcona - antioksidansa koji u dubljim slojevima πtiti stanice koæe od oπteÊenja uzrokovanih djelovanjem sunca. Losion se brzo upija, pa nema ljepljivog osjeÊaja na koæi, vodootporan je, bez mirisa, prikladan i za osobe s atopijskim ekcemom.

Ova Ëajna mjeπavina pomaæe pri izluËivanju tekuÊine iz organizma, regulira probavu, a uz adekvatnu dijetu pomaæe pri postizanju idealne tjelesne teæine. »aj sadræi list ortosifona, korijen maslaËka i vrhove zlatne preslice koji pojaËavaju izluËivanje tekuÊine iz organizma. List koprive i vrhovi preslice zbog bogatog sadræaja mineralnih soli nadoknauju ono πto organizam izluËi, a ugodan okus daju mu sjeme komoraËa, list slatke metvice i korijen sladiÊa. »aj sadræi i podanak kurkume i korijen likvircije.

Hyseke SPF 25 Solaire Biorga, Formasana, 40 ml Nova formulacija s kompleksom filtera Tinosorb M πtiti koæu od UVA/UVB zraËenja. Lagana hidratantna emulzija nemasne teksture prilagoena je masnoj i nadraæenoj koæi, jer sadræi matirajuÊe Ëestice kojima osigurava hidrataciju bez pretjeranog sjaja. Emulzija se lagano nanosi i razmazuje, te brzo upija. Otporna je na vodu i znoj.

inPharma 47

NOVO U LJEKARNAMA

Lavera Sun Sensitiv Laverana, Kemig Ova organska kozmetika njeguje bez iritacija, jer ne sadræi eteriËna ulja, mirise, PEG i PABA, paraben, ni umjetne konzervanse. Formula πtiti stanice koæe pomoÊu beta-glukana, a sadræi ekstrakte organski uzgojenih biljaka, prirodne mirise i boje i 100% prirodne mineralne faktore; titan dioksid i biljna ulja. Vodootporna, gotovo nevidljiva formula na povrπini koæe djeluje odmah po nanoπenju πtiteÊi od oπteÊenja koja mogu izazvati UVA, UVB i UVC zrake. Idealna za osjetljivu koæu, koæu sklonu alergijama, Ëak i za djecu i bebe nakon 6 mjeseci æivota. 100% netoksiËna i sigurna, nagraena je 1. mjestom na Öko testu 2009., ima BDIH certifikat, oznaku NaTrue, a veÊina proizvoda odgovara i Vegan standardima.

fruktozu. Sinergijsko djelovanje prebiotika i probiotika pomaæe kod svih dobnih skupina kod proljeva, nadutosti, vjetrova, nelagode u trbuhu i opstipacije. S obzirom da su probiotiËke bakterije u Linex® forte otporne na æeluËanu i æuËne kiseline, bebama i maloj djeci se sadræaj kapsule moæe dati s tekuÊinom.

MicroLactin™ Lundpharma Microlactin™ je siguran i uËinkovit dodatak prehrani namijenjen oporavku od boli i krutosti u zglobovima te tegobama nastalim kao posljedica artritisa. Potpuno prirodni sastojci obnavljaju zaπtitne kapilarne barijere oko zglobova i sprjeËavaju ulazak viπka neutrofila u zglobove. Proizvod poveÊava sposobnost i snagu za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Neofen™ direct Belupo, bezreceptni lijek (ATC M01AE), 10 tableta

Losion za tijelo Smokva & Lavanda

Jedna tableta sadræi 200 mg ibuprofena u gastrorezistentnim granulama, topljivim u ustima, okusa jagode. Primjenjuje se za ublaæavanje bolova razliËitog porijekla glavobolje, menstruacijske bolove, bolove u miπiÊima i sl. Inovativna tehnologija osigurava da tableta otopljena u ustima brzo djeluje, a gastrorezistentna ovojnica sprjeËava direktan kontakt djelatne tvari sa æeluËanom sluznicom, pa se tablete mogu uzeti bez vode i na prazan æeludac. Zato su posebno pogodne za primjenu tijekom putovanja, na poslu i u svim situacijama kada u blizini nema tekuÊine.

The Healing Garden, Biska ™

Lekadol direkt Sandoz/Lek, status BR, 12 tableta Ovaj novi oblik Lekadol™-a je orodisperzibilna tableta razvijena FlashTab tehnologijom - otapa se u ustima za 15-ak sekundi i veÊ za minutu poËinje djelovati. Djeluje brzo i direktno te uklanja glavobolju, zubobolju, bol u zglobovima i miπiÊima. Jedna tableta sadræi 500 mg paracetamola. Ugodnog je okusa kupine, a namijenjen je odraslima i djeci tjelesne teæine > 33 kg.

Losion sadræi 85% biljnih i organskih certificiranih sastojaka, obogaÊen je hranjivim sastojcima smokve i organske lavande, a blagotvornim djelovanjem organske aloe vera umiruje i obnavlja koæu, ËineÊi ju mekom i glatkom na dodir. Ne sadræi paraben, mineralna ulja, umjetne boje i nije testiran na æivotinjama.

Losion za tijelo Maslina & Aloa + shea butter The Healing Garden, Biska

Linex™ forte Sandoz/Lek, status BRX, 20 kapsula Ovaj sinbiotik sadræi najmanje 2x109 probiotiËkih bakterija Lactobacillus i Bifidobacterium te prebiotike inulin i oligo-

Losion za suhu i oπteÊenu koæu, bogat vitaminima, antioksidansima i esencijalnim masnim kiselinama. Obnavlja i πtiti, te dubinski njeguje i ovlaæuje koæu. Ne sadræi paraben, mineralna ulja, umjetne boje i nije testiran na æivotinjama.

Neuro Nutrients Solgar, Salvus, 30 kapsula Formulacija bogata aminokiselinama, vitaminima i fosfatidilkolinima, koji pomaæu u funkcioniranju srediπnjeg æivËanog sustava. Poboljπava raspoloæenje, ima antidepresivni uËinak, potiËe budnost, pamÊenje i kognitivne funkcije, pomaæe u stabilizacije raspoloæenja, te cjelovitoj i pravilnoj funkciji ovojnica æivËanog sustava u cjelini. Proizvod sadræi fenilalanin, tirozin, glutamin, ginko, kolin, sojin lecitin i vitamine B1, B2, B6 koji sudjeluju u izgradnju serotonina, dopamina i noradrenalina.

48 inPharma

NOVO U LJEKARNAMA

mirise. Primavera u svom radu poπtuje principe Fair trade poslovanja, a posjeduje i NaTrue meunarodni certifikat prirodne i organske kozmetike, Ëija je osobitost uvoenje razlika izmeu prirodnih i organskih kozmetiËkih preparata, kategoriziranih ovisno o kvaliteti i ËistoÊi sastojaka.

Okuval Aktival, 30 kapsula Dodatak prehrani za umorne oËi i bolji vid. Ekstrakt borovnice πtiti oko od oksidativnih oπteÊenja, poboljπava regeneraciju rodopsina, podupire cirkulaciju Ëime smanjuje naprezanja, pritisak i deformacije oka. Beta-karoten sudjeluje u oblikovanju vidnog purpura, smanjuje moguÊnost nastanka mrene te umanjuje πtetna oksidativna djelovanja. Lutein sudjeluje u zaπtiti æute pjege i oËne leÊe, poveÊava pigmentaciju i optiËku gustoÊu makule te smanjuje rizik nastajanja oËne mrene. PreporuËuje se kod poveÊanog naprezanja oËiju, izlaganja oËiju izvoru zraËenja, staroπÊu uzrokovanih makularnih degradacija, glaukoma, katarakte, suhih oËiju, dijabetiËke retinopatije, itd.

Pregnacare® plus Omega-3 Vitabiotics, Valens, 28 tableta + 28 kapsula Dodatak prehrani namijenjen trudnicama i dojiljama. U jednom pakiranju sadræi tablete s vitaminima i mineralima te meke kapsule s omega-3 masnim kiselinama. Na taj naËin pruæa sve nutrijente vaæne za zdravlje trudnice i razvoj neroenog djeteta u primjerenim i sigurnim koliËinama. Tablete sadræe cink, bakar, magnezij, jod, æeljezo, vitamine B skupine potrebne za razvoj crvenih krvnih stanica te 400 µg folne kiseline i vitamin B12, koji su vaæni za sprjeËavanje nepravilnog razvoja neuralne cijevi. Omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja ne sadræe vitamin A. Omjer omega-3 masnih kiselina DHA i EPA u formuli je 5:1, tj. kao i u majËinom mlijeku.

Skin Hair Nails Natrol Inc., Vital trgovina, 60 kapsula Dodatak prehrani prvenstveno namijenjen æenama sadræi kompleksnu formulu sa 20 nutrijenata - vitamina, minerala i ekstrakata bilja za zdravu i lijepu koæu, kosu i nokte. Sadræi MSM koji kosi daje sjaj, cistein za elasticitet i sprjeËavanje lomljenja kose te glutation za zaπtitu od slobodnih radikala.

Osteo K2 Encian, 20 kapsula Dodatak prehrani za bolju apsorpciju kalcija. Sadræi prirodni, nesintetski oblik vitamina K2 (menakinon-7), zaπtiÊenog naziva Mena Q7TM. K2 je bitan za adekvatno iskoriπtavanje kalcija i njegovu resorpciju u koπtano tkivo. K2 je vaæan u metabolizmu kalcija, jer u kostima aktivira protein osteokalcin koji veæe kalcij za spuævasti matriks u srediπnjem dijelu kostiju. Time se poveÊava mineralna gustoÊa kostiju, pa one postaju zdravije i snaænije. Osim toga, K2 aktivacijom MPG proteina u arterijama umanjuje taloæenje kalcija na arterijama te njihov gubitak elastiËnosti. U proizvodu je i patentirani sastojak inulin-Beneo® Synergy1 te vitamin D3 koji dodatno pospjeπuju apsorpciju kalcija. Proizvod se preporuËuje svima, ukljuËujuÊi i djecu stariju od 6 godina.

Wellwoman® Vitabiotics, Valens, 30 kapsula

Primavera kozmetika za njegu lica i tijela Biovega Hidratantna i revitalizirajuÊa linija za njegu lica i Ëetiri linije za njegu tijela: Aktiviranje, ProËiπÊavanje, Opuπtanje i Obnavljanje. Kao i ostali Primavera preparati odlikuju se snagom biljaka iz organskog uzgoja. Proizvodi se ne testiraju na æivotinjama, ne sadræe sintetske konzervanse, boje, ni

Inovativni dodatak prehrani, namijenjen jaËanju i zaπtiti zdravlja æene. ©irok spektar paæljivo izbalansiranih nutrijenata predstavlja prirodnu nadopunu zdravom æivotnom stilu. Za jak imunoloπki sustav i otpornost organizma vaænu ulogu imaju vitamini C i E te bioflavonoidi iz citrusa, dok ulje boreËa i noÊurka blagotvorno djeluje na razne koæne tegobe poput akni, kod teπkoÊa tijekom PMS-a, posebno kod osjetljivih dojki i tegoba menopauze. Optimalna kombinacija vitamina i minerala pruæa visoku razinu energije i vitalnosti za sva æivotna razdoblja æene.

inPharma 49