InPharma br.6 by InPharma

DODACI PREHRANI • DIJETETSKI PROIZVODI • KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM inPharma 1

STRU»NI »ASOPIS

BR. 4, GOD. 1, STUDENI/PROSINAC 2009.

ISSN 1847-2591 · BESPLATNI PRIMJERAK

BILJNI SIRUPI

PRIRODNA POMO∆ KOD KA©LJA

Vitamin C Omega-3 Reuma DjeËji imunitet Prirodne mineralne vode NUTRI-INSPEKCIJA: DODACI PREHRANI S ECHINACEOM

»ASOPIS ZA STRU»NU JAVNOST

2 inPharma

inPharma 1

Sadræaj

Uvodnik

TEMA BROJA

Sirupi - prirodna pomoÊ kod raznih vrsta kaπlja

Vijesti o dodacima prehrani

OMEGA-3 IMUNOSTIMULATORI

DjeËji imunitet

Alfa i omega zdravlja VODA

APITERAPIJA

MatiËna mlijeË - dodatak prehrani i sirovina za kozmetiËke proizvode 14

Prirodne mineralne vode

NJEGA KOÆE

Kronobiologija koæe

Dogaaji, najave...

ANAMNEZA

Dijagnoza reumatskih bolesti

NUTRI-INSPEKCIJA

KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

Reumatizam mentol i pripravci od ljekovitog bilja

Dodaci prehrani s Echinaceom

VITAMIN C

Najpoznatiji meu vitaminima

Poπtovane kolegice, Poπtovani kolege,

RAZVOJ PROIZVODA

U jeku ovosezonskih prvih valova viroza i gripe, donosimo Vam nekoliko Ëlanaka iskljuËivo povezanih s tim problemima: kako i Ëime ojaËati djeËji imunitet, nadalje Vas upoznajemo s C vitaminom koji se najviπe koristi od svih vitaminskih dodataka prehrani, te donosimo Ëlanak o sirupima i njihovoj primjeni kod razliËitih vrsta kaπlja. U rubrici Nutri-inspekcija dajemo Vam pregled proizvoda s rudbekijom (Echinacea). Piπemo i o reumi, koja jaËe ‘stiπÊe’ dolaskom hladnijeg vremena. Uz nekoliko kozmetiËkih tema, ponovo se, zbog njihove vaænosti, bavimo i omega-3 masnim kiselinama, a donosimo i vrlo pregledan Ëlanak o prirodnim mineralnim vodama.

Stabilnost kozmetiËkog proizvoda

Ostanite zdravi, oduprite se jesenskim bolestima, odmorite se za BoæiÊne blagdane.

Novo u ljekarnama

Vidimo se u sijeËnju Nove, nadamo se, bolje godine!

Lea Pollak

inPharma

www.inpharma.com.hr

STRU»NI »ASOPIS • BESPLATNI PRIMJERAK

IzdavaË: Kreativna kancelarija d.o.o. BartoliÊi 19 Zagreb Redakcija i marketing BartoliÊi 19, Zagreb tel. 01 38 30 789, 38 32 681 faks. 01 38 30 789 e-mail: kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr info@inpharma.com.hr

StruËni suradnici u ovom broju: Ines BuhaË, mr.pharm Anita BujaniÊ, mr.pharm. Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing. mr.sc. Vjera Haberle Maπenjka KatiÊ, dipl.ing. mr.sc. Dubravka KipËiÊ, dipl.ing. Sandra Krstev BaraÊ, dipl.ing mr.sc. Jasminka PapiÊ mr.sc. Ivona VidiÊ ©trac dr.sc. Darija VraneπiÊ Bender

Glavna urednica: mr.sc. Lea Pollak Izvrπni direktor: Branimir Batinica Lektura: Ingeborg Paljan, prof. Dizajn i priprema za tisak: Kreativna kancelarija d.o.o. Tisak: Vjesnik Naklada: 6.100 primjeraka

IzdavaË i redakcija ne preuzimaju odgovornost za miπljenja i podatke koje autori iznose u Ëasopisu, kao ni za podatke koje su tvrtke dostavile za objavu u rubrici “Novo u ljekarnama”. Nije dozvoljeno preuzimanje niti jednog dijela sadræaja bez prethodne suglasnosti IzdavaËa.

2 inPharma Autorica Ëlanka: mr.sc. Lea Pollak, dipl.ing

TEMA BROJA

Sirupi - prirodna pomoÊ kod raznih vrsta kaπlja Dolaskom jeseni dolazi i do promjena ne samo u prirodi, veÊ i u naπem organizmu. Maglovito i prohladno vrijeme, te suhi zrak u prostorijama, uzrokuju lagana kaπljucanja zbog kojih se Ëesto i ne ide lijeËniku. PomoÊ se, barem privremeno, traæi u raznim biljnim dodacima prehrani, najËeπÊe sirupima i pastilama. aπalj je jedan od najËeπÊih refleksnih odgovora donjeg diπnog sustava na podraæaj receptora. Receptori su æivËani zavrπeci smjeπteni u sluznici diπnog sustava, a mogu se podraæiti stranim tijelom ili poveÊanom koliËinom sekreta. NajËeπÊi uzrok kaπlja je akutna respiracijska infekcija u gornjem diπnom sustavu (nosu, sinusima, ædrijelu) ili u donjem diπnom sustavu (bronhi, pluÊa). Meu uzroËnicima dominiraju virusi, a kaπalj izazvan takvim uzroËnicima traje 7 do 14 dana, te uglavnom nije potrebna nikakva terapija (samo Ëaj i med). Kaπalj se razlikuje prema nastanku kao akutni ili kroniËni, dugotrajni, koji traje dulje od dva mjeseca. Takoer se razlikuje prema kvaliteti kao suhi, nadraæajni ili produktivni s iskaπljavanjem sekreta. Ovisno o boji iskaπljanog sekreta i/ili koliËini sekreta, ponekad se moæe pretpostaviti o kakvoj je bolesti rijeË.

Vrste kaπlja U poËetku se najËeπÊe pojavljuje suhi, nadraæujuÊi kaπalj koji nazivamo neproduktivnim kaπljem.

Kaπalj Refleks kojim se tijelo pokuπava rijeπiti viπka sluzi

Nastaje zbog upalnog podraæaja sluznice. Ukoliko je dugotrajan, iscrpljuje bolesnika te ga je potrebno ublaæiti, odnosno smiriti antitusicima. Nakon nekoliko dana, zbog pojaËanog luËenja sluzi, prelazi u produktivni kaπalj kojim se izbacuje sekret. Ekspektoransi su pripravci koji pomaæu lakπem izbacivanju nakupljenog sekreta i/ili stranih tvari. Prema vrstama kaπalj dijelimo na: laringealni kaπalj (iz grla), trahealni kaπalj (iz duπnika), kaπalj kod bronhitisa, kaπalj kod astme, kaπalj pri hranjenju, kaπalj s primjesama krvi, kaπalj kod apscesa i bronhiektazija, kaπalj kod srËanih bolesti, kaπalj kod fibroze pluÊa i puπaËki kaπalj.

Ekspektoransi Ekspektoransi sluæe za poticanje i ubrzanje uklanjanja bronhijalne sluzi iz diπnih putova. Bronhijalna sluz je viskozna sluzava tekuÊina koju luËe stanice diπnih putova, a funkcija joj je fiziËka blokada izravnog kontakta bronhijalne sluznice i zraka koji ulazi u diπne putove, vlaæenje i zagrijavanje zraka na putu prema alveolama. Kod upala pluÊa i diπnih putova dolazi do prevelikog luËenja sluzi i posljediËno oteæanog dolaska zraka u pluÊa. Iako se diπni putovi putem refleksa kaπlja pokuπavaju rijeπiti viπka sluzi, iskaπljavanjem to ponekad zbog obilnosti i æilavosti sluzi nije moguÊe, pa se zbog toga koriste ekspektoransi. Uz pripravke za olakπanje uklanjanja sluzi vaæna je dobra hidratacija organizma, pa je stoga preporuËljivo uzimati veÊe koliËina tekuÊine poput raznih biljnih Ëajeva. Odreene biljke kao πto su timijan, majËina duπica, metvica, anis i komoraË sadræavaju eteriËna ulja Ëiji sastojci i sami

inPharma 3

NATURPRODUKT PROMO

OjaËajte svoj imunoloπki sustav, zaustavite gripu i prehladu! Biljni preparati u lijeËenju prehlade i ostalih oboljenja diπnog sustava posebno se preporuËuju zbog svoje neπkodljivosti

dolaskom hladnijeg vremena poveÊava se uËestalost prehlada i oboljenja diπnih puteva, opÊenito. Uzrokovana su brojnim vrstama virusa i bakterija koji se brzo mnoæe i lako πire, posebno u zatvorenim prostorima gdje boravi puno ljudi. Kod oboljele osobe moæe doÊi do pojave cijelog niza neugodnih simptoma poput kihanja, πmrcanja, oteæanog disanja i poviπene tjelesne temperature. Nastupom bolesti oteæano je, ili Ëak potpuno onemoguÊeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti, a moguÊe su i komplikacije.

OjaËajte svoj imunosustav sada! Dr. Theiss Echinacea biljne kapi imaju visoku koncentraciju ekstrakta uskolisne rudbekije (Echinacea angustifolia). Domovina biljke je Sjeverna Amerika. Poznata je i pod nazivom pupavica, a ima dugu tradiciju u lijeËenju. Svjeæi ekstrakt iz Ëitave biljke, posebno iz korijena, bogat je polisahardima i glikozidima koji potiËu staniËni imunitet. Zbog stimulirajuÊeg djelovanja na imunoloπki sustav Dr. Theiss Echinacea biljne kapi uspjeπno se koriste u sprjeËavanju i lijeËenju virusnih, bakterijskih i gljiviËnih infekcija. PreporuËuju se kod prehlade, gripoznih stanja, bronhitisa, upale grla i hunjavice. Dokazano su uËinkovite i neπkodljive. Preventivno se uzima 3 puta dnevno po 20 - 30 kapi. Pri akutnoj opasnosti od pojave infekcije uzima se najprije 50 kapi, a potom svaki sat po 10 20 kapi. PreporuËa se kapi nakratko zadræati u ustima kako bi obuhvatile sluznicu usta. Za djecu i sve osobe kojima je zabranjena konzumacija alkohola preporuËujemo uporabu Echinacea biljnih pastila.

Prehlada i kaπalj Ukoliko je prehlada popraÊena kaπljem Linija Dr. Theiss Mucoplant, uz veÊ poznati TrpuËev sirup protiv kaπlja s ekstraktom uskolisnog trputca (Plantago lanceolata), obogaÊena je sirupom za noÊni, tvrdokorni kaπalj - TrpuËevim sirupom Good Night s dodatkom kamilice, timijana i matiËnjaka. Trputac je bogat sluzima koje u podruËju diπnih puteva na sluznici tvore zaπtitni sloj koji smanjuje podraæenost diπnog sustava. Sirupi se koriste za ublaæavanje upala gornjih i donjih diπnih puteva, smirivanje podraæajnog kaπlja i olakπavanje iskaπljavanja. Djeluju viπestruko: protuupalno, imunostimulirajuÊe, antiseptiËki (protiv bakterija, virusa i gljivica), antitusiËki (ublaæava kaπalj), spazmolitiËki (ublaæava grË glatke muskulature diπnih puteva), mukolitiËki (razrjeuje bronhijalnu sluz) i ekspektorirajuÊe (olakπava iskaπljavanje). Za dijabetiËare preporuËujemo TrpuËev sirup bez πeÊera i alkohola s echinaceom i vitaminom C. Ugodnog su okusa i neπkodljivi, zbog Ëega se preporuËuje svima - Ëak i djeci i trudnicama.

SAMO U LJEKARNAMA!

www.naturprodukt.hr

4 inPharma djeluju kao prirodni ekspektoransi. Stoga su takvi Ëajevi i sirupi najbolja opcija za hidrataciju organizma. Ekspektoranse dijelimo na tri glavne skupine: 1. sekretolitici - pojaËavaju bronhijalnu sekreciju tekuÊine i na taj naËin omekπavaju i otapaju sluz (amonijev klorid, kalijev jodid, ipekakuana, gvajakol, ekstrakti brπljana, glicirize, senege, jaglaca, bazge, verbaskuma, eteriËna ulja timijana, eukaliptusa, metvice, anisa, borovice, bora i terpentinsko ulje); 2. mukolitici - mijenjaju fizikalno-kemijska svojstva sluzi uzrokujuÊi smanjenje viskoznosti sluzi (bromheksin, acetilcistein, karbocistein, epiprazinon, dornaza alfa); 3. sekretomotorici - potiËu uklanjanje sluzi pojaËanjem pokreljivosti cilijarnih resica (eteriËna ulja). U lijeËenju prehlada tradicionalno se koriste prirodni ekspektoransi koji potjeËu od ljekovitog bilja. Nalazimo dvije skupine takvih biljaka: 1. biljke koje sadræavaju saponine (brπljan, sladiÊ, jaglac, senega, sapunika, sapunovac, divizma); 2. biljke koje sadræavaju ekspektorantna eteriËna ulja (anis, komoraË, timijan, majËina duπica, eukaliptus, bijeli bor, klekovina, ariπ). Od tih biljaka obiËno se izrauju ekstrakti od kojih se rade razni sirupi za iskaπljavanje. Takoer, brojne Ëajne mjeπavine za pomoÊ kod diπnih tegoba sadræavaju upravo biljke i jedne i druge skupine. Saponini su skupina prirodnih glikozida steroida, steroidnih alkaloida i triterpena. Nalaze se u brojnim biljkama, pogotovo u kutikuli gdje Ëine voπtani zaπtitni film. U kemijskoj strukturi saponina razlikujemo dva dijela - prvi je aglikon koji sliËi hormonskim steroidima, ali je ipak drugaËiji od njih, jer sadræava dodatni cikliËki prsten, a drugi dio je vezan na aglikon i sastoji se od oligosaharida. Saponini su topljivi u vodi u kojoj stvaraju pjenu kao sapuni. Saponini mogu imati razliËita farmakoloπka stvojstva, neki su i otrovni (otrovne saponine nazivamo sapotoksini), a saponini brπljana, sladiÊa, jaglaca, senege, sapunike, sapunovca i divizme imaju ekspektorantna svojstva. Naime, oni su sekretolitici i smanjuju povrπinsku napetost bronhijalne sluzi. Saponini podraæuju æeluËanu sluznicu, πto reflektorno putem æivaca izaziva poveÊanu sekreciju u bronhima i olakπava iskaπljavanje rjeeg bronhijalnog sekreta.

Saponini se zbog svoje povrπinske aktivnosti u obliku monomolekularnog filma πire iz ædrijela na okolnu sluznicu respiratornog trakta i tako djeluju lokalno na razrijeivanje i izluËivanje guste bronhijalne sluzi. Biljke koje sadræavaju ekspektorantna eteriËna ulja anisa, komoraËa, timijana, majËine duπice, eukaliptusa, bijelog bora, klekovine (terpentinsko ulje) i ariπa sadræavaju hlapive ugljikovodiËne ili fenolne sastojke (timol, karvakrol, pinen, anetol, eukaliptol, felandren) koji olakπavaju iskaπljavanje bronhijalne sluzi.

Biljke i kaπalj Mnoge osobe se pokuπavaju “rijeπiti” kaπlja raznim dodacima prehrani, biljnim sirupima i/ili pastilama. Posebnu pozornost treba obratiti na vrstu kaπlja, jer nisu sve biljke za sve vrste kaπlja.

Trputac Trputac, toËnije uskolisni trputac, latinski Plantago lanceolata L. (Plantaginaceae) jedna je od najvaænijih i najstarijih “biljaka protiv kaπlja”. Raste na svim podruËjima, od nizinskih krajeva do visokih planina. Mnoge vrste trpuca rastu u neposrednoj blizini naselja, uz putove, na livadama i Antitusici paπnjacima, na pjeskovitim i kamenitim obroncima. Cvjeta od travnja do rujna. Antitusici ublaæavaju i/ili blokiraju reRazlikujemo joπ nekoliko srodnih vrsta fleks kaπlja. Koriste se prilikom neprodukobiËni ili veliki trputac, Plantago major L. i tivnog kaπlja koji izaziva nepotrebnu iritasrednji trputac, Plantago media L. koji ciju sluznice. imaju dlakave listove, te indijski trputac, U ublaæavanju kaπlja djeluju zaπtiÊivaPlantago indica L., koji je mala, jednogonjem diπnih putova tekuÊinom sirupa. diπnja biljka i u Hrvatskoj raste samo u Sirup od bijelog slijeza ili islandskog liπaja Primorju. oblaæe diπne putove i smanjuje kontakt Plantago lanceolata L. je rasprostranjen nadraæajnog sredstva sa sluznicom te dopreteæno po travnatim povrπinama. Ima lazi do blokiranja podraæaja, i/ili blokade prizemne uske listove koji postepeno prerefleksa kaπlja. laze u πiroku i kratku peteljku. Na golim se U ublaæavanju suhog kaπlja koriste se listovima istiËu tri do pet æila, a iz rozete prirodni antitusici. Oni djeluju na osjetilne uskih, dugih listova uzdiæe se i do 25 cm receptore u grlu uz pomoÊ svojih sastojavisine cvjetna stapka koja na vrhu nosi ka - mukopolisaharidnih sluzi. Te sluzi obcvat. Iz ruæiËastog cvata izlaze duge praπlaæu sluznicu i πtite diπne putove od naniËke niti. Plantago lanceolata vrlo se Ëesdraæaja. to zamjenjuje s Plantago major koji raste po putovima i sliËnim staniπtima. ObiËno su razlike u vrstama trpuca iskljuËivo u grai lista. Beru se samo pojedini listovi ili cijela biljka, i to iskljuËivo u vrijeme cvatnje. Prednost trpuca je da nakon svakog ubiranja raste ponovo, te ga moæemo ubirati skoro 4 mjeseca. Listovi se moraju jako brzo suπiti, jer zbog aukubina Ëesto pocrne. Osuπena droga ima svojstven miris po travi. Kod indijskog trpuca kao droga se koriste sjemenke veliËine 2-3 mm, koje sadræe 10-12% sluzi u gornjem sloju ljuske. Zbog blagog purgativnog djelovanja, njegove sjemenke uËestalo koristimo kao i lanene sjemenke. Od ostalih vrsta trpuca najviπe se koriste listovi u kojima su glavni sastojci trijeslovine, sluzi i iridoidni gliTrputac kozid aukubin, te katalpol. Nadalje, droga sadræi i razne flavonoStvara zaπtitni sloj, mehaniËki sprjeËava ide, kremenu kiselinu, brojne mineralne tvari i fenilkarboksilne kipodraæaj na seline. kaπalj Trijeslovine iz lista trpuca djeluju kao adstringens, a sluz ublaæava razne upale.

inPharma 5 Trputac se najviπe koristi u borbi protiv kaπlja, buduÊi da njegova sluz, oblaæuÊi sluznicu grla i ædrijela, stvara zaπtitni sloj i na taj naËin mehaniËki sprjeËava podraæaj na kaπalj, poboljπava izluËivanje sluzi i iskaπljavanje, te smiruje upale sluznice usne πupljine i ædrijela. Smrvljeni listovi trpuca stavljaju se na manje rane ili posjekotine, sprjeËavaju nastanak oteklina i svrbeæ kod uboda raznih insekata, te se mogu kapati kod bolesti uha i primjenjivati u vidu obloga kod bolova u vratu. Djeluje i diuretiËki s obzirom da sadræi velike koliËine kalija, te potiËe metabolizam u “proljetnim” kurama ËiπÊenja organizma. Jaglac Jaglac, latinski Primula officinalis, jedan je od prvih vjesnika proljeÊa. Niska je biljka, s rozetom od prizemnih listova. Iz srediπta biljke raste cvjetna stapka visine oko 15 cm, na kojoj se nalaze cvjetovi u raznim bojama. Jaglac cvjeta od oæujka do najkasnije svibnja. Beru se samo cvjetovi i listovi koji imaju ljekovita svojstva. Korijenje (Primulae radix) se ubire u ranu jesen. Miris svjeæeg korijena podsjeÊa na miris aniπa, dok suhi korijen gubi svoja miriπljava svojstva. Cvje-

Jaglac PomoÊ kod katara diπnih puteva tove (Primula flos) beremo zajedno s Ëaπkama. Vaæno ih je brzo osuπiti i spremiti u tamne staklene posude. Naæalost i suhi cvjetovi su bez mirisa. Korijen i kratki podanak jaglaca sadræe triterpenske saponine (5-15%) Ëija koliËina ovisi o izvoru droge. U korijenu se nalaze esteri fenilglikozida primulaverin i primverin, iz kojih nastaju esteri metoksisalicilne kiseline. Oni daju eteriËnom ulju

i drogi jaglaca karakteristiËan miris. KoliËina eteriËnog ulja jako je mala tako da cvjetne Ëaπke i listovi sadræe do 2% saponina, a latice joπ manje. EteriËno ulje jaglaca pomaæe kod katara diπnih puteva i djeluje smirujuÊe. Zbog visokog sadræaja saponina korijen jaglaca koristi se kao ekspektorans. Saponini po-

Treπnjevka laboratorij d.o.o. Ulica dr. Franje Tumana 35 10431 Bestovje, Rakitje T 01 3371 466 T i F 01 3370 560 tresnjevka-laboratorij@zg.t-com.hr www.tresnjevka-laboratorij.hr

6 inPharma draæuju æeluËanu sluznicu, πto reflektorno putem vagusa izaziva poveÊanu sekreciju u bronhima i olakπava iskaπljavanje rjeeg bronhijalnog sekreta. Saponini se zbog svoje povrπinske aktivnosti u obliku monomolekularnog filma πire iz ædrijela na okolnu sluznicu respiratornog trakta i tako djeluju lokalno na razrjeivanje i izluËivanje guste bronhijalne sluzi. Kod upale diπnih puteva s obilnom sekrecijom, saponini iz ekstrakta jaglaca razrjeuju gustu sluz i potiËu njeno izluËivanje. »aj jaglaca, osim djelovanja na kaπalj, potiËe i izluËivanje tekuÊine iz organizma (diuretiËko djelovanje). Timijan Timijan, latinski Thymus vulgaris (Laminaceae) je mala, niska biljka-polugrm, visine oko 30 cm, koja raste uspravno. Listovi su mu sitni, tvrdi, sitno dlakavi s naliËja, a s lica skoro goli, lagano prema dolje savinuti i sivo-zelene boje. Cvjeta od svibnja do listopada, a cvjetovi su ljubiËasto-ruæiËaste boje. Bere se cijela biljka (zelen) s cvjetovima (Thymii herba) ili se skidaju samo listovi (Thymii folium) s drvenastog dijela polugrma, bez korijena. Tamne toËkice na listovima su uljne ælijezde, zahvaljujuÊi kojima se miris biljke osjeti i nakon suπenja. EteriËna ulja timijana (ukupno ih od jedne biljke ima 1-2,5%) dijele se u tri glavne skupine: timijanovo ulje - sadræi fenolne spojeve, veÊinom timol (Oleum Thymi) 30-70%, koji je jakog antiseptiËkog djelovanja; nadalje od 3-15% karvakrola, dok treÊu skupinu Ëini citral kao monoterpen, uz cineol, geraniol, borneol i linalol. Sastav hlapivih eteriËnih ulja, posebno odnos timola i karvakrola, ovisi o podneblju, tlu, vremenu te genetskom izvoru biljke. NaËin ubiranja je od posebnog znaËaja, jer ukoliko biljku (zelen) prvi put ubiremo u lipnju - droga sadræi viπe karvakrola, a nakon drugog ubiranja sadræi viπe timola. Timol se iz ulja kristalizira u obliku miriπljavih, bezbojnih kristaliÊa.

Islandski liπaj Antimikrobno i protuupalno djelovanje

Sva eteriËna ulja dobivaju se vodenom destilacijom. Zbog visokog udjela timola i karvakrola timijan je izvrsno antiseptiËko sredstvo. Djelovanje timijana joπ se u davna vremena naveliko preporuËivalo. Danas su dokazani bronhospazmolitiËno (πiri bronhije) i ekspektorantno (djeluje na kaπalj) djelovanje, te pomoÊ kod katara u diπnim putevima. Pravi timijan razrjeuje sluz, odnosno on je sekretolitik, te pomaæe iskaπljavanju (sekretomotorik). Osim respiratorne pomoÊi, timijan djeluje kod æeluËanih i crijevnih bolesti tako πto poboljπava probavu te ga u tom sluËaju koristimo kao zaËin. DiuretiËkim djelovanjem timijana ujedno se i dezinficiraju mokraÊni organi. Osim peroralne upotrebe, timijan ima i vanjsku primjenu i kao antibakterijsko i dezodorantno sredstvo kod upala sluznice u ustima i ædrijelu (grgljanjem), te kao dodatak kupkama. »esto je sastavni dio krema kojima utrljavanjem u koæu smirujemo bolove miπiÊa i zglobova. Primjena Ëistog timola nije preporuËljiva za trudnice, osobe s enterokolitisom te problemima srca, jer osim navedenog moæe doÊi do bolova u jetri. Pripravke s timi-

janovim uljem ili timolom ne smijemo dojenËadi i maloj djeci nanositi na lice ili utrljavati ispod nosa. Bolesnici s bolestima πtitnjaËe takoer su osjetljivi na timol.

Islandski liπaj Islandski liπaj, Lichen islandicus je biljka koja raste u obliku jastuËiÊa, guπÊih ili rjeih, obiËno u svijetlim crnogoriËnim πumama i vrijesiπtima iznad πumske granice. Najviπe je rasprostranjen u tundrama sjeverne Europe i Azije. Steljka (talus) Centrariae lichen, ubire se tijekom cijele godine, reæe se na komadiÊe i dobro osuπi. Tako osuπena droga moæe se koristiti nekoliko godina. Liπaj sadræi polisaharide koji su topivi u vodi, a nazivaju se lihenin i izolihenin. Lihenin je topiv u vruÊoj vodi i po strukturi je sliËan celulozi, dok je izolihenin topiv u hladnoj vodi, a sliËan je πkrobu. Osim navedenih polisaharida, u drogi se nalaze aromatske liπajne kiseline, koje su izrazito gorkog okusa, a to su centrarna i protocentrarna kiselina, te alofatske liπajne kiseline - protolihesterinska i usninska kiselina. Sve kiseline djeluju antiobiotiËki. Sluzi islandskog liπaja djeluju na sluznice probavnih organa smirujuÊi upalu crijeva i probavnih organa, dok gorke tvari pojaËavaju apetit i potiËu metabolizam. Sluzi pomaæu ublaæavanju kaπlja i pluÊnih bolesti, jer oblaæu sluznicu grla i ædrijela i smiruju nadræaj. Sam islandski liπaj ima veliku primjenu, jer posjeduje antimikrobno i protuupalno djelovanje, omekπava sluz kod produktivnog kaπlja, olakπava iskaπljavanje te se daje kod upala ædrijela i kod kaπlja. Kao blago gorko sredstvo povoljno djeluje na æeluËanu sekreciju. Prilikom upotrebe islandskog liπaja mora se paziti na koliËinu droge i trajanje uzimanja, kako ne bi doπlo do nadraæivanja sluznice æeluca i crijeva. Sljez Sljez, latinski Althaea officinalis je biljka visoka 50-150 cm, dobro razvijena, Ëiji su listovi obrasli barπunastim dlaËicama. Cvjetovi rastu na kratkim stapkama. Sljez raste na vlaænim livadama, uz potoke, ali i u naseljima. Cvjeta od srpnja do kolovoza.

Timijan Izvrsno antiseptiËko sredstvo

Sirup islandskog liπaja L

iπajevi se u narodnoj medicini koriste joπ od 15. stoljeÊa. Islandski liπaj jedan je od malobrojnih liπaja iz porodice Ascolichenes koji se upotrebljavaju u medicini. Koriπtenje droge islandskog liπaja (Lichen islandicus L.) poznato je u medicinskoj praksi od 17. st. Europska komisija i ESCOP objavili su joπ 1989. g. monografije s pozitivnim miπljenjem o djelovanju islandskog liπaja pri iritaciji sluznice diπnih putova koju prati suhi kaπalj. Pozitivno miπljenje ponovljeno je i 1997. g. Sirup islandskog liπaja (Lichenis islandici extractum aquosum fluidum) sadræava vodenu iscrpinu u kojoj su kao djelatne tvari zastupljene usninska i fumaroprotocetrarna kiselina. Uz te kiseline sadræava i veliku koliËinu polisaharida liheninske i izoliheninske strukture, koji s vodom stvaraju viskozne otopine koje πtite sluznicu od lokalnih nadraæaja te posredno djeluju protuupalno. Usninska kiselina i fumaroprotocetrarna kiselina imaju antimikrobno djelovanje. I S T R A Æ I VA N J E :

Sirup islandskog liπaja kvalitativna analiza Na hrvatskom træiπtu postoji viπe proizvoda sirupa islandskog liπaja. Cilj istraæivanja bio je usporedna analiza uzoraka sa Sirupom islandskog liπaja Treπnjevka laboratorija. Za ispitivane uzorke, uz Sirup Treπnjevka laboratorija, odabrana su joπ tri sirupa drugih proizvoaËa.

U istraæivanju je primjenjena prilagoena farmakopejska metoda - tankoslojne kromatografije (TLC), za identifikaciju jedne od najvaænijih djelatnih komponenti - fumaroprotocetrarne kiseline. RazliËite formulacije usporeene su kvalitativno i kvantitativno. Rezultati su prikazani tabliËno uz rezultate kromatografije tankog sloja. Opisano istraæivanje pokazalo je da je djelatna komponenta - fumaroprotocetrarna kiselina identificirana jedino u Sirupu islandskog liπaja Treπnjevka laboratorija. Izmjeren pH u Sirupu Treπnjevka laboratorija rezultat je kvantitativne i adekvatne ekstrakcije islandskog liπaja. Nije poznato od kojih su parametara pH iz usporednih sirupa. Osim toga, znaËajna prednost Sirupa islandskog liπaja Treπnjevka laboratorija pred konkurencijom je u Ëinjenici da je on za razliku od ostalih registriran kao lijek. To znaËi da podlijeæe strogim kriterijima kontrole kvalitete ulaznih sirovina, proizvodnog postupka i gotovog proizvoda. Naime, da bi neki proizvod bio registriran kao lijek mora se registrirati po Zakonu o lijekovima. Takav proizvod namijenjen je lijeËenju. Njegova se djelotvornost dokazuje, provjerava i prati. S A Æ E TA K P R E DAVA N J A :

“Sirup islandskog liπaja od magistralnog pripravka do registriranog gotovog lijeka”, M. VrsaloviÊ, Treπnjevka laboratorij d.o.o., odræano na II savjetovanju farmaceuta; “Farmaceutska struka u hrvatskom zdravstvu”, Varaædinske toplice, 10.-12. svibnja 2007.

Sirup islandskog liπaja Treπnjevka laboratorija TSKI H R VA VO D PROIZ

S A S TA V :

• djelatne tvari - vodena iscrpina islandskog liπaja 1:16 (Lichenis islandici extractum aquosum fluidum) 5% • pomoÊne tvari - tinktura slatke naranËe, saharoza, metilhidroksibenzoat, propilhidroksibenzoat. FA R M A KOT E R A P I J S K A S K U P I N A I D J E L OVA N J E :

mukolitik

T E R A P I J S K A I N D I K AC I J A : SIRUP I S L A N D S KO G LI©AJA

IZGLED

UZORAK 1 TRE©NJEVKA

I D E N T I F I KAC I J A F U M A R O PROTOCETRARNE KISELINE (TLC)

• ublaæavanje kaπlja pH

R E L AT I V N A GUSTO∆A

R E F R A KC I J E

INDEKS

Sirup æutosmee boje, slabo opalescentan, svojstvena mirisa

3,54

1,2908

1,4412

UZORAK 2

Sirup æutosmee boje, slabo opalescentan, svojstvena mirisa

4,62

1,2923

1,4456

UZORAK 3

Sirup æutosmee boje, slabo opalescentan, svojstvena mirisa

UZORAK 4

Sirup smee boje, slabo opalescentan, svojstvena mirisa

LABORATORIJ

DOZIRANJE I NA»IN UPORABE:

• odrasli: 3-4 puta dnevno 1-2 velike ælice • djeca do 7 g.: 3-4 puta dnevno 1 kavsku ælicu • djeca starija od 7 g.: 3-4 puta dnevno 2 kavske ælice moguÊe su alergijske reakcije koje se manifestiraju pojavom osipa, svrbeæa i crvenila koæe.

NUSPOJAVE:

5,95

3,90

1,2944

1,1857

1,4468

1,4181

PRIJE UPOTREBE PAÆLJIVO PRO»ITAJTE UPUTU O LIJEKU. ZA OBAVIJESTI O INDIKACIJAMA, MJERAMA OPREZA I NUSPOJAVAMA PITAJTE SVOG LIJE»NIKA ILI LJEKARNIKA.

Treπnjevka laboratorij d.o.o. Ulica dr. Franje Tumana 35, 10431 Bestovje, Rakitje T 01 3371 466 • T i F 01 3370 560 • tresnjevka-laboratorij@zg.t-com.hr • www.tresnjevka-laboratorij.hr

8 inPharma Ujesen se beru odebljali korijeni (Althaeae radix) jedno- ili dvogodiπnjih biljaka. Tada je koliËina sluzi u njima najveÊa. Korijen se dobro opere, eventualno oguli (da bude bijel), razreæe po duæini i brzo osuπi na maksimalnoj temperaturi do 35ºC. Suπenje traje oko tjedan dana. Nakon toga se nareæe i Ëuva u dobro zatvorenim posudama. Mora se paziti da korijen bude potpuno suh da se ne uplijesni. Osim korijena beru se i meki, dlakavi listovi (Altheae folium) u doba cvatnje, a zajedno s njima mogu se brati i svijetloruæiËasti cvjetovi. Korijen u jesen sadræi 15% sluzi, a u proljeÊe samo 5-6%, dok listovi sadræe 69%. Sluzi se u korijenu nalaze u posebnim kanaliÊima koji nastaju nakon zasluzavanja staniËne stijenke. Osim sluzi, korijen sadræi pektin, biljne sterole i bjelanËevine te aminokiseline. Biljna sluz sljeza ima snaæno protuupalno djelovanje na sve vrste upala u cjelokupnom probavnom traktu, pogotovo kod proljeva dojenËadi i male djece. Korijen sljeza ima πiroku upotrebu kod katara glasnica, kaπlja, promuklosti, upala usne πupljine, gdje se koristi za ublaæavanje kaπlja i olakπavanje iskaπljavanja, jer u diπnom sustavu ekstrakt korijena te biljke umanjuje spazam miπiÊa i oblaæe sluznicu, pa tako umiruje suhi, podraæajni kaπalj. Kao oblog djeluje na razne koæne upale tako πto velike molekule sluzi veæu na sebe vodu i na taj naËin Ëine koæu glatkom i mekom. Sljezov korijen izluËi najviπe sluzi stajanjem u hladnoj vodi tijekom pola sata, a ukoliko nemamo Ëaja, korijen se moæe i ævakati. Brπljan Brπljan, latinski Hedera helix L., je drvenasta, zimzelena biljka koja moæe narasti do 20 m u visinu, zahvaljujuÊi adekvatnom korijenu za penjanje. Na listovima su izraæeni uglasti reænjevi, a cvjeta u obliku πtita s brojnim cvjetovima koji kao plod prelaze u otrovne crno-smee bobice. Cvjeta od rujna do listopada. Raste po cijeloj Hrvatskoj kao penjaËica u πumama ili na starim zidovima, a Ëesto se uzgaja radi ozelenjivanja proËelja graevina. Tijekom svibnja i/ili lipnja beru se listovi u donjem dijelu biljke i suπe. Osuπeni se listovi najprije ispiru smjesom vode i alkohola, kako bi se oslobodili sastojci. Nakon te faze ekstrakcije, alkohol se uklanja, a preostali koncentrat suπi. Tako se dobivaju sastojci u njihovu najËiπÊem obliku. Suhi ekstrakt potom se prerauje u oblik u kojem se konzumira (sirup, efervete, peroralna otopina - liquid) te uvijek sadræi jednaku koliËinu sastojaka brπljanova liπÊa.

njegovom poæeljom djelovanju na razne vrste kaπlja (za suzbijanje suhog kaπlja ili ublaæaDroga sadræi oko vanje produktivnog), mednim 6% mjeπavina se sirupima dodaju timijan, triterpenskih sljez, jaglac, trputac i brojne saponina druge ljekovite biljke. UËinak na organizam dodatno se pospjeπuje dodavanjem drugih proizvoda pËela - propolisa, ili matiËne mlijeËi, pa se tako dobivaju visokovrijedni proizvodi.

Brπljan

Umjesto zakljuËka

Osuπena droga je gorko-kiselog okusa i svojstvenog mirisa. Droga sadræi oko 6% razliËitih mjeπavina triterpenskih saponina, od kojih su glavni aglikoni hederanin i oleanolna kiselina. Osnovni saponin je hederasaponin C. Droga djeluje sekretolitiËki, sprjeËava upale i ublaæava grËeve. Podraæivanje sluznice æeluca djeluje na nastajanje veÊih koliËina razrijeene sluzi i na taj naËin se olakπava iskaπljavanje. Hederasaponin C djeluje antiedemiËno, odnosno sprjeËava nakupljanje tekuÊine u tkivima. Pripravci na bazi brπljana najviπe se koriste prilikom suhog, nadraæujuÊeg kaπlja koji iscrpljuje organizam, tako πto lokalno potiËu vodenu produkciju sluznih ælijezda bronha, bez djelovanja na centar za kaπalj u mozgu, i samim tim smiruju kaπalj. Kod produktivnog kaπlja razrjeuju nakupljeni sekret i tako olakπavaju iskaπljavanje. Vaæno je naglasiti da je brπljan jedna od rijetkih biljaka koja pomaæe u obje vrste kaπlja.

Ukoliko osoba kaπlje, moramo dobro posluπati o kojoj se vrsti kaπlja radi, naime da li je suh ili zreo, produktivni kaπalj, buduÊi da svaka vrsta kaπlja traæi razliËit naËin terapije. Osim dobro “pogoenog” sirupa, vaæno je dovoljno piti, najbolje biljne Ëajeve protiv kaπlja, te ovlaæivati prostorije u kojima se boravi (moæe se u vodu na radijatorima dodati par kapi eteriËnog ulja). Biljni sirupi smiruju nadraæaj kaπlja i istovremeno pomaæu pri prelasku iz suhog u produktivni kaπalj, tako da se sekret lakπe iskaπlja. No, ukoliko je kaπalj izuzetno jak, potrebno se obratiti lijeËniku, koji moæe propisati sintetiËke sirupe.

Medni sirupi U zadnje se vrijeme u sirupima umjesto πeÊerne baze kao baza sve ËeπÊe koristi med. Razlog za to su njegovo baktericidno i anitimikotiËno djelovanje, a osim toga Med je zbog svojih nutritivnih svojstava πiroko koriπtena Baktericidno i namirnica. »esto se i sam antimikotiËno koristi za smirenje kaπlja i djelovanje jaËanje obrambenih sposobnosti organizma. Ovisno o namjeni sirupa, tj. o

inPharma 9

10 inPharma Autorica Ëlanka: Ines BuhaË, mr.pharm.

IMUNOSTIMULATORI

DjeËji imunitet DjeËje su bolesti dio odrastanja i ne mogu se izbjeÊi, ali se moæe pomoÊi da se imunosustav razvije, da bude uravnoteæen i da reagira pravovremeno Razvoj imunosustava Dolaskom jeseni, djeca su krenula u vrtiÊe i jaslice, a stariji u πkolu. To je Ëesto poËetak uËestalog pobola, a veÊina roditelja misli da je tome uzrok oslabljeni imunitet. Pod pojmom imunosti podrazumijevaju se svi mnogobrojni fizioloπki mehanizmi kojima tijelo reagira na svaku stranu, potencijalno toksiËnu supstanciju, pa i na onu koju stvara sam organizam. Imunoloπki je sustav vrlo kompleksan, jer u njegovom radu sudjeluju gotovo svi organi tijela. Rastom i razvojem djeteta, raste i osnaæuje se i njegov imunosustav. On je temelj zdravlja cijelog organizma. U prvim godinama æivota djeca se po prvi puta susreÊu s mnogobrojnim mikroorganizmima. Njihovo tijelo tek u tom prvom susretu stvara protutijela. Naime, imunoloπki sustav ima supstancije koje prepoznaju sve ono πto je πtetno po organizam, ali se aktiviraju i stvaraju protutijela tek nakon prvog kontakta. Imunoloπke reakcije su nepredvidive i ovise o mnogobrojnim faktorima. Svako dijete reagira drugaËije. Djeca koja imaju uËestale infekcije kada kreÊu u πkolu nisu oslabljenog imuniteta, nego se prvi put susreÊu s razliËitim mikroorganizmima (posebice djeca koja su preskoËila odlazak u jaslice). Tijekom godine dana normalno je 7-8 pobola koji ne ostavljaju posljedice. Treba biti oprezan s primjenom antibiotika u tom razdoblju, s obzirom da se najËeπÊe radi o virusnim infekcijama. Naime, Ëeste primjene antibiotika znaËajno pridonose pojavi rezistencije na antibiotike, i to veÊ u ranoj dobi.

PoremeÊaji imunosustava Imunodeficijencija je izuzetno rijetka bolest na koju se sumnja kod neprimjerene ili uËestale reakcije, kod nepotpunih ozdravljenja izmeu infekcija, te kod uËestalih infekcija koje zahvaÊaju razliËite organe. Moæe biti primarna, uzrokovana genetskom greπkom, ili sekundarna kada je uzrok u nekom drugom sustavu.

Alergije su bolesti imunoloπkog sustava, tijekom kojih dolazi do burnih reakcija organizma zbog njegove nemoguÊnosti da razlikuje opasne od neopasnih tvari.

JaËanje imuniteta kod djece Mnogo je Ëimbenika koji utjeËu na imunosustav i mnogo moguÊnosti da se djeËjem organizmu pomogne u savladavanju svih moguÊih prijetnji. Plod koji se razvija u majËinoj utrobi ima specifiËnu imunost. Priroena imunost koja je genetski odreena, πtiti dijete i prije prvih susreta s nekim antigenom, a ovisi o oba roditelja. Dojenje je jedan od najvaænijih Ëimbenika jaËanja imunoloπkog sustava kod djece. MajËino mlijeko sadræi velike koliËine imunoloπkih zaπtitnih tvari koje πtite novoroenËe, pa su dojena djeca manje podloæna infekcijama. Nakon dojenja, prehrana postaje preduvjet za razvoj djeteta i za snaæan imunoloπki sustav. Svakako je najkorisnije jesti raznoliku, svjeæe pripremljenu hranu. Djeca Ëesto odbijaju hranu koju im nudimo. Pod utjecajem reklama, filmova i televizije sklona su viπe hrani koja je dobivena industrijski, viπestruko preraivana, pa ne sadræi u sebi neophodne nutrijente. Tijelu se mora pruæiti vrijeme za regeneraciju. San obnavlja i osnaæuje tijelo. Zato je vaæno disciplinirati djecu i ne dozvoliti kasno lijeganje u krevet, posebice prethodno gledanje televizije koje djecu uznemiruje, ometa san i vremenski ga skraÊuje. FiziËka aktivnost kao πetnja, voænja biciklom, rolanje, plesanje, ili bilo koja druga u kojoj dijete uæiva i ne provodi sate u zatvorenom prostoru kraj televizora ili raËunala (πto je danas postalo uobiËajeno) dobra je. Istraæivanja su potvrdila da redovna tjelesna aktivnost poveÊava razinu imunoglobulina. Posebno je boravak na zraku vaæan za razvoj imunosustava. O kvaliteti zraka ovisi naπe zdravlje, pa time i naπa imunoobrana, posebno kod djece koja su osjetljivija.

Cijepljenje/vakcinacija RijeË vakcinacija prvi je put upotrijebio Edward Jenner 1796. godine. Ime je doπlo od prve upotrebljene vakcine kravljih boginja (lat. vacca = krava). Veliki napredak na tom polju donio je Louis Pasteur. OtkriÊe cjepiva dalo je veliki doprinos za zdravlje ËovjeËanstva, jer su u proπlosti zbog zaraznih bolesti bila desetkovana puËanstva mnogih zemalja. Cijepljenje je postupak kojim se odreeni antigen unosi u organizam s ciljem stvaranja imuniteta na odreenu bolest. Danas se smatra da je to najefikasnija i najjefitinija metoda sprjeËavanja pojave i πirenja infektivnih bolesti. Cjepivo moæe sadræavati æive, ali oslabljene patogene bakterije ili viruse, mrtve ili dezaktivirane patogene, ili samo izdvojene specifiËne proteine datih patogena. NaËini primjene cjepiva su razliËiti: peroralno, injekcijom (u miπiÊ, u koæu, pod koæu), punkcijom (kroz koæu), nazalno. Razlikuju se: Aktivna vakcinacija - u ljudski organizam unosimo mikroorganizam kojemu smo oduzeli sposobnost razmnoæavanja. Mogu se pojaviti slabiji simptomi imunoloπke reakcije (glavobolja, poviπena temperatura, osjeÊaj nelagode). Imunosustav pokreÊe sve potrebne reakcije da identificira, oznaËi i uniπti te upamti uneπeni mikroorganizam. Pasivna vakcinacija - u ljudski se organizam unose antitijela s ciljem uniπtavanja odreene πtetne tvari. Razgradnjom antitijela nestaje i imunitet. Danas se u svijetu mnogo piπe i govori o moguÊoj πtetnosti sastojaka cjepiva koje mogu sadræavati æivu, aluminij i neke toksiËne aditive. U mnogim se zemljama ukida obavezno cijepljenje i dozvoljava se da pojedinac sam o tome odluËuje.

inPharma 11

Vitamini i minerali Vitamini i minerali su neophodne, esencijalne tvari za æivot i zdravlje Ëovjeka. Bez njih nema jakog imunosustava. Nedovoljni unos hranom ili poremeÊaji u apsorpciji, odnosno izluËivanju kao i poveÊane potrebe organizma, dovode do poremeÊaja u imunosustavu i odraæavaju se na obrambene moguÊnosti ljudskog tijela. Zato je opravdana njihova primjena kao imunostimulatora. Istraæivanja upuÊuju na dramatiËne nedostake minerala u tlu - zbog æelje za profitom, suvremene tehnologije koriste velike koliËine razliËitih kemikalija (fertilizatori, pesticidi...) u obradi tla. One tlu dovode viπak nekih minerala, πto rezultira smanjenjem koliËine drugih minerala, tj. njihovom neravnoteæom. Sve se to odraæava na sastav biljaka, a u konaËnici i na æivotinje koje se tim biljkama hrane, te na Ëovjeka koji je posljednja karika u hranidbenom lancu. Novija istraæivanja pokazuju da naπ organizam prepoznaje umjetne vitamine te da ih ne koristi, pa je besmislena ta silna “vitaminizacija” hrane. S druge strane, doπlo je do znaËajnih promjena u proizvodnji vitamina i minerala. Danas smo u moguÊnosti

Imunitet O njemu ovisi koliko Êe dijete biti bolesno

12 inPharma nabaviti pripravke koji sadræe vitamine i minerale iz prirodnih izvora, uglavnom voÊa, povrÊa i kvasaca. Pojedini vitamin ili mineral ne moæe se izdvojiti kao vaæniji, ali se u svrhu poboljπanja imunosustava kod djece posebice preporuËuju: vitamini A, E i C, a u novije vrijeme i vitamin D, te od minerala - cink. Vitamin C stimulira obrambeni sustav, jak je antioksidans, a u tijeku bolesti se pojaËano troπi. C vitamin u obliku askorbata je nekiseli i termostabilni oblik, pogodan za djecu. Vitamin A je vaæan ne samo za rad imunosustava veÊ i za odræanje funkcije sluznica koje su prva linija obrane tijela od πtetnih tvari. Da bi se izbjeglo moguÊe πtetno predoziranje, preporuËljivo je koristiti karotene iz kojih naπe tijelo stvara vitamin A. Vitamin D se joπ uvijek u udæbenicima svrstava u vitamine, premda je on po mehanizmu djelovanja i strukturi hormon. On na specifiËan naËin djeluje na imunosustav, i poveÊava stvaranje antimikrobnih peptida koji uniπtavaju staniËnu stijenku bakterija, virusa i gljivica u naπem tijelu. Posebice snaæno djeluje na virus prehlade. Vitamin D sprjeËava pretjerano stvaranje citokina i kemokina te njihovo gomilanje u zaraæenim pluÊima, πto je Ëesto razlog smrtnosti kod komplikacija vezanih uz prehlade. Vitamin E je jedan od najjaËih antioksidansa i najmoÊniji je u zaπtiti ovojnica stanica od πtetnih oπteÊenja slobodnim radikalima, pa viπestruko djeluje na cijeli organizam. Cink ima πiroki spektar djelovanja na imunoloπki sustav. KljuËan je za normalnu razvojnu funkciju stanica koje posreduju u nespecifiËnoj imunosti, poput neutrofila i NK stanica (eng. natural killers - prirodne stanice ubojice). Cink inhibira replikaciju rinovirusa koji je odgovoran za neke od pojava obiËne prehlade, pa je opravdana njegova upotreba kod prehlade, naroËito odmah po pojavi simptoma. VeÊ manji nedostatak cinka utjeËe na funkciju timusa, smanjuje broj CD4+ (subpopulacija limfocita T), te smanjuje produkciju citokina. Cink se moæe koristiti u akutnim infektivnim stanjima, ali se mora voditi raËuna o ukupnoj dnevnoj dozi. Na træiπtu postoje oblici koji su prihvatljivi za djecu, poput pastila koje se kombiniraju s vitaminom C ili s ehinaceom. Iako se danas Ëesto govori o imunostimulatorima i nuænosti njihovog uzimanja s obzirom na okruæenje u kojem æivimo i s obzirom na to Ëemu smo neprekidno izloæeni, njihova upotreba moæe biti i opasna, jer oni ili prejaki imunoloπki odgovor Ëesto puta mogu izazvati oπteÊenje organizma. Ono πto u ljekarni savjetujemo su blaga sredstva iz prirode, uglavnom imunomodulatori koji usmjeravaju imunoreakciju, u skladu s preporuËenim dozama.

Karijes kod djece

edna od najËeπÊih infekcija i kod djece i kod odraslih, o kojoj se najmanje govori, je karijes. Njime su posebno ugroæena djeca u dobi pojave mlijeËne denticije. UËestalost pobola je izuzetno visoka, zahvaÊeno je od 40-90% populacije. Glavni uzroËnik karijesa je Streptococcus mutans. Iako se u nekim zemljama provodi cijepljenje, joπ uvijek se najkorisnijom mjerom smatra fluoridacija, uz odgovarajuÊu prehranu (sa πto manje πeÊera), oralnu higijenu i redovne stomatoloπke preglede.

Doziranje vitamina i minerala U mnogim zemljama znanstvene udruge periodiËno procjenjuju potrebe stanovniπtva za pojedinim nutrijentima. NajËeπËe se koriste RDA vrijednosti (Recommended Dietary Allowances - preporuËeni dnevni unos) kao standard za koriπtenje vitamina i minerala. Prvi su put doneπene 1941. godine, a periodiËno se revidiraju. RDA je razina dnevnog unosa, dovoljna za zadovoljenje osnovnih potreba zdravih pojedinaca odreene dobi i spola. Koristi se i u Hrvatskoj, a usklaena je s EU RDA vrijednostima za zdrave odrasle osobe. Na razini Ëitave Europe RDA vrijednosti za djecu nema, ili su u postupku donoπenja. Posljednjih se godina koriste i UL i AI vrijednosti. UL (Tolarable Upper Intake Level) je najviπa razina dnevnog unosa koja joπ nije πtetna za zdravlje. AI (Adequate Intake) je prikladni unos, tj. vrijednost koja se preporuËa za unos odreenog nutrijenta, a utvrena je za skupinu zdravih ljudi odreene populacije.

Ostali korisni imunostimulatori Ehinacea je, osim za stimulaciju imunosustava, korisna kod kroniËnih infekcija, posebice diπnog i mokraÊnog sustava, te za bræe zacijeljivanje rana na koæi. Djeluje i protuupalno. PoveÊava proizvodnju bijelih krvnih stanica, naroËito T-limfocita, povisuje fagocitozu za 39%, razinu interleukina i interferona. Ima antivirusno, antibakterijsko i antifungalno djelovanje. Ometa djelovanje enzima hijaluronidaze koji razara tkivo i pospjeπuje πirenje infekcije. »esto se koristi zajedno s drugim imunostimulirajuÊim sredstvima poput vitamina C, cinkom ili propolisom. Probiotici - zbog neracionalnog propi-

sivanja antibiotika od najranije dobi, djeca vrlo Ëesto imaju poremeÊenu crijevnu ravnoteæu i neophodno je uzimanje probiotika. Najmanja potrebna koliËina je 109 CFU/g ili ml. Osim koliËine, vaæan kriterij za primjenu je oblik. Dobar je onaj koji omoguÊava da æivi mikroorganizmi dou do crijevne sluznice. Idealna je kombinacija razliËitih sojeva u jednom probiotiku, i to kao πto se prirodno nalaze i u crijevu. Na træiπtu postoje oblici koji su prilagoeni razliËitim uzrastima, od tekuÊih za najmanje, do onih za ævakanje za malo veÊe, te u obliku tableta i kapsula za najveÊe. Kolostrum prirodno sadræi koncentrate imunoloπkih tvari: imunoglobuline, citokine, faktore rasta, glikoproteine, PRP enzime (polipetidi bogati prolinom), vitamine, minerale. Od velike je vaænosti kvaliteta proizvoda. Naime, kolostrum je proizvod krave, pa je vrlo vaæno Ëime je ona hranjena (bez hormona, antibiotika), bitna je i tehnologija izrade kao i vrsta kapsula (ona koja Êe omoguÊiti nesmetani dolazak do crijeva gdje se kolostrum apsorbira). Propolis in vitro sprjeËava rast bakterija i virusa, a in vivo potiËe stvaranje stanica imunoloπkog sustava kao i stvaranje protutijela. Za djecu su posebno pogodni oblici u sirupu, pastilama i sprejevima za sluznicu nosa i grla. Izuzetno je pogodan za upotrebu i kod djece najmanje dobi (ali u bezalkoholnom obliku). Omega-3 kiseline - danas se Ëesto govori o vaænosti nezasiÊenih masnih kiselina. Kao veliko otkriÊe spominju se njihov znaËaj i vaænost za djecu, πto je bilo poznato joπ i naπim bakama koje su djeci davale riblje ulje. Riblje ulje sadræi i vitamine A i E. Dnevno potrebna koliËina je jedna Ëajna ælica na svakih ~23 kg teæine djeteta. Uzima se obavezno poslije jela. U ulju se nalaze i dostatne koliËine prirodnog vitamina E.

Homeopatija Homeopatija je postala medicinska i farmaceutska realnost i u Hrvatskoj. Homeopatija je holistiËki pristup bolesti, koji koristi iskljuËivo lijekove koji se dobivaju iz prirode (biljke, minerali, æivotinje). Posebice je primjenjiva kod djece svih uzrasta, u akutnim ili kroniËnim stanjima. U klasiËnoj homeopatiji poπtuje se princip jedan lijek za jedan organizam, pa je pristup individualan. Homeopatski lijekovi koji se mogu primijeniti kod svake infekcije za vrijeme djetinjstva su: Thymo 7C - potiËe razvoj imunoloπkog sustava djelujuÊi na timus. Koristi se kao preventivna kura u trajanju od tri tjedna, ili u akutnoj fazi bolesti. Echinacea 7C - potiËe rad imunosustava. Moæe se koristiti tijekom 2 tjedna kao prevencija, ili u akutnim stanjima, posebice kod virusnih infekcija, uz ËeπÊe uzimanje.

RADOVAN PETROVI∆ PROMO Autorica Ëlanka: Snjeæana Weltinger, mag.biol. “Radovan PetroviÊ” PROIZVODNJA MJE©AVINA P»ELINJIH PROIZVODA

APITERAPIJA

PËele u napadu na virus gripe!

munitet predstavlja obrambeni sistem organizma koji sprjeËava i zaustavlja negativno djelovanje stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorske) i istroπenih stanica. Na imunitet negativno utjeËe nepravilna prehrana, prekomjeran fiziËki i emotivni stres, premalo odmora i sna, previπe obaveza i neprestana utrka s vremenom. Znakovi koji signaliziraju slabljenje imuniteta su: umor, iscrpljenost, gubitak radnog elana, smanjena koncentracija, nervoza i razdraæljivost, pojaËana osjetljivost na razliËite infekcije i veÊa sklonost pobolijevanju od gripe. Pozitivno djelovanje na jaËanje imuniteta dokazano kroz povijest imaju proizvodi iz pËelinje koπnice: med, propolis, cvjetni prah i matiËna mlijeË, a bakterije rezistentne na antibiotsku terapiju vraÊaju medu i propolisu “staru slavu”. “ÆliËica meda, æliËica zdravlja “ izreka je koju ste vjerojatno Ëuli, a 55-godiπnje iskustvo obitelji PetroviÊ u izradi pripravaka na bazi pËelinjih produkata potvruje njenu istinitost. Da li ste znali da je u medu dokazano viπe od 180 sastavnica korisnih za zdravlje i prevenciju bolesti? Med sadræi pregrπt hranjivih tvari, a zbog sadræaja organskih kiselina, mineralnih tvari, prirodnih boja, eteriËnih ulja i aromatiËnih tvari omoguÊava i kompletniju apsorpciju korisnih elemenata iz svakodnevne prehrane. Sadræi vitamine i minerale, a prisutni monosaharidi odmah po konzumaciji diæu energetski status organizma. Za pozitivan imuno status potrebna je i ravnoteæa izmeu korisnih i πtetnih bakterija u probavnom sustavu. Konzumacija meda zbog mnogobrojnih sastavnica obogaÊuje crijevnu floru i poveÊava broj korisnih bakterija Lactobacillus acidophilus i Bifidobacteria koje imaju probiotiËko djelovanje jer proizvode: • metabolite koji inhibiraju rast patogena • antibakterijske tvari i organske kiseline koje reduciraju crijevni pH i inhibiraju kolonizaciju patogena u crijevima. Med ima antagonistiËki uËinak na mnoge bakterije ukljuËujuÊi Escherichiu coli,

Staphylococcus aureus, Proteus mirabilis i Helicobacter pylori, a antimikotiËko djelovanje meda dokazano je kod Candide albicans. Cvjetni prah u svom bogatom sastavu, osim vitamina i minerala sadræi sve 22 aminokiseline, DNK, RNK i Ëak 5000 enzima i koenzima i pozitivno utjeËe na rast i razvoj organizma. Stimulira izmjenu tvari i smatra se izuzetno kvalitetnom namirnicom koja odræava homeostazu organizma. Propolis kao smolasta tvar koju pËele sakupljaju sa razliËitih biljnih izvora i obogaÊuju sekretima svojih ælijezda koristio se joπ u doba egipatskih vladara za mumificiranje zbog antibakterijskih svojstava, a bio je najpoznatiji prirodni protuupalni lijek do otkriÊa prvih antibiotika. Novija istraæivanja pokazuju da koriπtenje propolisa paralelno uz antibiotike, pojaËava uËinkovitost antibiotske terapije i do 100 puta. Za bioloπku aktivnost propolisa odgovorno je viπe od 38 prisunih flavonoida Ëiji se metabolizam odvija u stanicama tkiva, posebno u jetri i crijevima. Djelovanje na mikroorganizme propolis zahvaljuje sinergiji flavonoidnih sastavnica, aromatskih kiselina i estera koja stimulira produkciju antitijela i NK stanica. Propolis ima antivirusno djelovanje jer inducira stvaranje enzima nukleaze koji uniπtava virusne genome i inhibira umnaæanje virusa. Flavonoidi interferiraju u mnogim regulacijskim mehanizmima stanice, pa tako djeluju i na normalizaciju rasta humanih stanica i zaustavljaju bujanje tumorskih stanica. Dio asortimana na bazi pËelinjih produkata iz manufakture PetroviÊ namijenjen je postizanju i odræavanju optimalnog imuno statusa ugroæenog svakodnevnim stresom,

nepravilnom prehranom, zagaenjem okoliπa i naravno raznim patogenima koji nam donose viroze, prehlade i gripu. Med za podizanje prirodnog imuniteta odliËna je preventiva u oËuvanju zdravlja djece i odraslih. Prirodni je vitaminsko-mineralni dodatak s imunostimulirajuÊim djelovanjem. U preporuËenoj dozi nema vremenskog ograniËenja u primjeni. Med s dodatkom propolisa je mjeπavina s terapeutskim djelovanjem na ponavljajuÊe i Ëeste upalne procese u organizmu kod djece i odraslih. Uz protupalni efekt, izvrstan je detoksikator i uravnoteæuje crijevnu floru. PoπtujuÊi zahtjeve sve brojnije populacije oboljele od dijabetesa, manufaktura PetroviÊ proizvodi dvije medne mjeπavine za “πeÊeraπe”. U podlozi pripravka je medijaton tj. nadomjestak za med na bazi fruktoze koja stimulira rad pankreasa. Dakle, u “medu” za dijabetiËare nema glukoze koja bi djelovala na poviπenje πeÊera u krvi. “Med“ za podizanje prirodnog imuniteta dijabetiËara odliËna je nadopuna reduciranoj prehrani dijabetiËara zbog bogatog sastava koji optimizira vitaminskomineralni status, a djeluje i kao prirodni imunostimulator. PreporuËa se kao preventiva u zaπtiti organizma od bolesti, a posebice u zimsko vrijeme koje donosi Ëeste upale diπnih puteva. “Med” sa dodatkom propolisa za dijabetiËare mjeπavina je medijatona, cvjetnog praha i propolisa i preporuËa se kao prateÊa terapija u saniranju upalnih procesa u organizmu dijabetiËara. Iz asortomana namijenjenog za nadolazeÊe zimske dane izdvajamo mjeπavine za probleme diπnog sustava: Med za glavobolju, Med protiv kaπlja i Bronhomed. Ukoliko biste se Vi ili Vaπi pacijenti æeljeli detaljnije informirati o moguÊnostima lijeËenja apiterapijskim pristupom obratiti se moæete u besplatno Savjetovaliπte za apiterapiju ponedjeljkom 15-18 sati i srijedom 10-18 sati na adresi T. UjeviÊa 29, Velika Gorica ili na tel 01/6216 744.

14 inPharma Autorica Ëlanka: mr.sc. Jasminka PapiÊ, dipl.ing.

APITERAPIJA

MatiËna mlijeË - dodatak prehrani i sirovina za kozmetiËke proizvode MatiËna mlijeË se stoljeÊima upotrebljava za poveÊanje energije i otpornosti organizma te za oËuvanje zdravlja i vitalnosti. Isti razlozi i danas privlaËe korisnike tog “eliksira zdravlja, mladosti i ljepote”. Poticaj sve πiroj uporabi su i rezultati brojnih istraæivanja koja potvruju mnoge dosadaπnje pretpostavke o njezinoj djelotvornosti. atiËna mlijeË je jedna od tri vrste mlijeËi koje nastaju kao proizvod luËenja posebnih ælijezda (hipofaringealne i mandibularne) mladih pËela radilica starih tek 5-15 dana. Njome one hrane maticu i liËinke. Ovisno o vrsti mlijeËi, razvijaju se radilice, trutovi ili matice. Hranjenje se obavlja s tek izluËenom mlijeËi koja se pri tome u cijelosti upotrijebi te se ne pohranjuje kao drugi pËelinji proizvodi. Prikupljanje je moguÊe iskljuËivo u periodu uzgoja, kada se liËinkama odreenim da postanu matice daju goleme koliËine matiËne mlijeËi. Matice ne mogu konzumirati hranu brzinom kojom je dobivaju, pa se matiËna mlijeË akumulira u posebnim stanicama (slika 1). Iako matice mogu nastati iz svih æenskih jajaπaca, one se ipak razvijaju samo iz onih liËinki koje se hrane matiËnom mlijeËi. Sloæenim mehanizmima unutar koπnice u mladoj se liËinki potiËe niz hormonalnih djelovanja i biokemijskih reakcija koje ju na kraju pretvaraju u “pËelinju kraljicu”. Iz toga proizlazi da razliËitom prehranom iz “istog materijala” nastaju radilica i matica koje se razlikuju u nekoliko bitnih obiljeæja: • morfoloπke razlike: u matici se razvijaju reproduktivni organi, a u radilicama organi potrebni za njihov rad u koπnici i izvan nje; • trajanje razvoja: matica se razvija tijekom 16-17 dana, a radilica tijekom 2124 dana; • æivotni vijek: matica æivi 4-6 godina, a radilica tek 5-7 tjedana; • reprodukcija: matica leæe oko 2000

SLIKA 1

LiËinke matice u matiËnoj mlijeËi

jajaπaca na dan, dok su kod radilica jajnici zakræljali tako da one leæu jajaπca tek povremeno; • za razliku od radilica, matica nikada ne sudjeluje u uobiËajenim aktivnostima u koπnici. NeuobiËajeno visoka plodnost i dugi æivotni vijek matice, hranjene iskljuËivo matiËnom mlijeËi, potaknuli su kod ljudi vjerovanje da ta nesvakidaπnja supstancija moæe proizvesti sliËne uËinke i na Ëovjeku. TABLICA 1

Osnovni sastav matiËne mlijeËi OSNOVNI SASTOJCI

UDIO U MATI»NOJ MLIJE»I (%)

Voda Lipidi Proteini Fruktoza + glukoza + saharoza

60 - 70 3-8 9 - 18 7-8

Fruktoza

3 - 13

Glukoza

4-8

Saharoza

0,5 - 2

Stoga je njezina potroπnja u raznim oblicima u stalnom porastu. Meutim, zadivljujuÊi bioloπki fenomen s jedne i komercijalne πpekulacije s druge strane, ponekad zbunjuju potroπaËe i dovode ih u zabludu, sugerirajuÊi im nerealne uËinke. Sve to potaknulo je zanimanje struËnjaka za utvrivanjem prave znanstvene istine o djelotvornosti matiËne mlijeËi. Istraæivanjima su potvreni mnogi farmakoloπki uËinci i objaπnjeni mehanizmi njihovih djelovanja.1

Izgled i sastav matiËne mlijeËi MatiËna mlijeË je homogena, ljepljiva, mlijeËno-bijela maziva masa, jetkog fenolnog mirisa i svojstvenog kiselkastog okusa. DjelomiËno je topljiva u vodi i kiselog je pH (4,5-5,0). Viskozitet joj je promjenjiv i ovisi o udjelu vode i starosti. Rezultati kemijskih analiza matiËne mlijeËi desetljeÊima se objavljuju u struËnim i popularnim Ëasopisima, ali je tek suvremena tehnologija omoguÊila detaljniju provjeru njezinog jedinstvenog i sloæenog sastava koji joπ uvijek nije u cijelosti utvren. Osnovu sastava matiËne mlijeËi Ëine voda, proteini, πeÊeri, lipidi i mineralne soli (tablica 1). Voda Ëini oko 2/3 svjeæe matiËne mlijeËi, dok su proteini i πeÊeri najveÊa frakcija u njenoj suhoj tvari. VeÊina od oko 73,9% duπikovih spojeva su proteinske molekule (albumini; alfa-, beta- i gama-globulini; glikoproteini, lipoproteini). Slobodne aminokiseline Ëine oko 2,3%, a peptidi oko 0,16%. Identificirane

inPharma 15 pinama. Meu njima su i dva heterocikliËka spoja, biopterin i neopterin, koje sadræi i mlijeË za radilice, ali u deseterostruko manjoj koliËini.11

TABLICA 2

KoliËine vitamina u matiËnoj mlijeËi10 VITAMIN

µg/g u MM

Tiamin

1,44-6,70

Riboflavin

5-25

Pantotenska kiselina

159-265

Piridoksin

1,0-48,0

Niacin Folna kiselina Inozitol Biotin

48-88 0,130-0,530 80-350 1,1-19,8

su ukupno 23 aminokiseline. S najveÊim udjelima sudjeluju prolin, lizin, glutaminska kiselina, beta-alanin, fenilalanin, aspartat i serin.2 Prisutne su i sve aminokiseline esencijalne za Ëovjeka. Slobodne aminokiseline su prolin i lizin. U sastavu sudjeluju i brojni enzimi, meu kojima su glukozaoksidaza, fosfataza i kolinestaraza. ©eÊeri iz matiËne mlijeËi sastoje se veÊinom od fruktoze i glukoze, i to uglavnom u konstantnim omjerima, sliËnim onima u medu. Zajedno Ëine prosjeËno 90% ukupno prisutnih πeÊera. Ostatak su saharoza i znatno manje koliËine maltoze, trehaloze, melibioze, riboze i erloze.3,4,5 U lipidnoj frakciji matiËne mlijeËi dominiraju organske kiseline s udjelom od 8090%. VeÊina ih se nalazi u slobodnom stanju. Njihova neobiËna struktura rijetko se nalazi u prirodi. I dok su kiseline sa 14-20 ugljikovih atoma uobiËajene sastavnice æivotinjskih i biljnih masnoÊa, u matiËnoj mlijeËi su to uglavnom mono- i dihidroksi kiseline s osam i deset C-atoma, karakteristiËno rasporeenih u molekuli.6 Hidroksi kiseline sa 10 C-atoma (10-hidroksi dekanska i (E)-10-hidroksidec-2-enska kiselina) zastupljene su s najveÊim udjelom. Pored slobodnih masnih kiselina, lipidna frakcija matiËne mlijeËi sadræi joπ i neπto neutralnih lipida i sterole (ukljuËujuÊi kolesterol).3,5,7,8 Udio ukupnog pepela u matiËnoj mlijeËi iznosi 0,8 do 3%, a veÊinu mineralnih soli Ëine kalij, kalcij, natrij, magnezij, cink, æeljezo, bakar i mangan, prisutni u specifiËnim odnosima poput K/Na i Ca/Mg.9 U matiËnoj mlijeËi se nalaze i brojni vitamini (B1, B2, B6, C, E, niacin, pantotenska kiselina, biotin, inozitol i folna kiselina). Najzastupljeniji su oni iz skupine B-vitamina (tablica 2). Pantotenske kiseline ima npr. Ëak sedamnaest puta viπe nego u suhoj peludi, poznatoj po bogatstvu tih vitamina. Sadræi takoer i neuroprijenosnike (acetilkolin i kolin) i spolne hormone (estradiol, testosteron i progesteron)10 te brojne spojeve koji pripadaju razliËitim kemijskim sku-

Stabilnost matiËne mlijeËi MlijeË je namijenjena prvenstveno kao dnevni obrok matici i liËinkama, koji se pri tome ne pohranjuje. Stoga je i njezina trajnost kratka. Veliki udio vode u kombinaciji sa sastavom bogatim proteinima, πeÊerima i mastima Ëini je izuzetno nestabilnom, zbog Ëega se nakon prikupljanja mora posebno obraditi. Upotrebljava se kao ekstrakt ili produkt fermentacije, a moæe se prethodno pomijeπati sa stabilizatorima kao πto su laktoza ili glicin. Najbolji i najsigurniji oblik je liofilizirana matiËna mlijeË koja se dobiva evaporiranjem vode iz smrznute mlijeËi u vakuumu. Postupkom liofilizacije smanjuje se udio vode na oko 5%, Ëime se dobiva stabilan proizvod koji se moæe koristiti i viπe godina nakon njegovog prikupljanja. Liofilizirana matiËna mlijeË, oËuvanih svojstava i bioloπke aktivnosti, regenerira se dodatkom vode.

Djelovanje i primjena matiËne mlijeËi MatiËnoj mlijeËi pripisuju se brojni farmakoloπki uËinci od kojih su mnogi i znanstveno potvreni. • Izraæena antibakterijska aktivnost povezuje se s nekoliko bioloπki aktivnih sastavnica meu kojima su najvaænije: nezasiÊena masna kiselina (E)-10-hidroksidec-2-enska kiselina i peptid rojalizin. • Blagi estrogeni uËinak matiËne mlijeËi moæe utjecati na moguÊnost sprjeËa-

10-DHA NezasiÊena masna kiselina prisutna samo u matiËnoj mlijeËi

vanja osteoporoze ili njezinog ublaæavanja. Djelovanje na reproduktivnu sposobnost zasada je potvreno samo na æivotinjama.13 • Za djelovanje koje se povezuje s odgodom procesa starenja smatraju se zasluænim neki proteini i hormoni matiËne mlijeËi, koji utjeËu na proliferaciju i rast stanica. Sastavnice s antioksidativnim uËinkom utjeËu na smanjenje oksidativnih oπteÊenja tkiva koja dovode do degenerativnih bolesti povezanih sa staroπÊu14, dok (E)-10-hidroksidec-2enska kiselina potiËe proizvodnju kolagena, vaænog za mladenaËki izgled koæe.15 • UËinak matiËne mlijeËi na moædane stanice moæe biti pomoÊ u sprjeËavanju i olakπavanju neuropsihijatrijskih poremeÊaja, a sastavnice sliËne inzulinu su koristan dodatak u borbi protiv inzulinske rezistencije. • Antitumorska aktivnost pripisuje se najveÊim dijelom (E)-10-hidroksidec-2-enskoj kiselini.16 MatiËna mlijeË se upotrebljava kao dodatak prehrani, sastojak hrane i sastojak kozmetiËkih pripravaka. U namjeni takvih proizvoda navode se njezini brojni bioloπki uËinci: stimulativni uËinak na cijeli organizam i poveÊanje energije, imunomodulacijsko djelovanje kojim se poveÊava otpornost na razne infekcije, poveÊanje otpornosti na stres i bolesti, njega i pomlaivanje koæe, poboljπanje pamÊenja, odræavanje hormonalne ravnoteæe, smanjenje razine kolesterola, regulacija krvnog tlaka, protuupalno, antibiotiËko i antivirusno djelovanje, pomoÊ kod raznih tegoba koπtano-miπiÊnog sustava. Odreeni broj farmakoloπkih aktivnosti koje se pripisuju matiËnoj mlijeËi joπ nije znanstveno dokazan. Meutim, duga tradicija i iskustvo u njezinoj primjeni pruæaju nadu

16 inPharma da Êe i nedokazana djelovanja biti u skoroj buduÊnosti znanstveno potvrena.

Vaænost i uloga (E)-10hidroksidec-2-enske kiseline KarakteristiËna supstancija uvijek prisutna u matiËnoj mlijeËi je jedinstvena i dominantna nezasiÊena masna kiselina, (E)10-hidroksidec-2-enska kiselina (10-HDA), koje obiËno ima oko 1,5-2,0%. Najzastupljenija je od svih ostalih prisutnih masnih kiselina, a podrobno je opisana joπ 1959. godine.17 Brojni pokusi potvrdili su razne farmakoloπke aktivnosti 10-HDA. Antibakterijska svojsva dokazana su joπ sredinom proπlog stoljeÊa12,18, a potvrena su i kasnije objavljivanim radovima. Utjecaj na proizvodnju kolagena u fibroblastima koæe daje joj posebni znaËaj u kozmetici. Taj se uËinak temelji na stvaranju transformirajuÊeg Ëimbenika rasta koji poveÊava proizvodnju kolagena, a prava aktivnost se postiæe uz askorbinsku kiselinu.15 Antioksidativno djelovanje 10-HDA i svojstvo izbjeljivanja koæe dodatni su razlozi zanimanja kozmetiËke industrije za matiËnu mlijeË. NajveÊi broj istraæivanja danas se ipak provodi na ispitivanju protutumorske aktivnosti matiËne mlijeËi i 10-HDA kao najodgovornije tvari za to djelovanje. Pri tome je potvren uËinak snaæne inhibicije rasta nekih karcinogenih stanica (leukemija AKR miπa, P388 limfatiËka leukemija, TA3 karcinom dojke i dr.). Kompleksan sastav matiËne mlijeËi i njezina snaæna bioloπka aktivnost uËinili su je vrlo cijenjenim i popularnim dodatkom prehrani i kozmetiËkim sastojkom. Visoka cijena potroπaËima je Ëesto samo dodatni dokaz njene velike vrijednosti. Meutim, to moæe biti i razlog za krivotvorenje proizvoda i zamjenu matiËne mlijeËi drugim, jeftinijim sirovinama. Neke od takvih dodataka (πkrob, kukuruzni sirup, jogurt, bjelanjak jajeta, kondenzirano mlijeko pomijeπano s propolisom, nezrela banana i voda) moguÊe je dokazati veÊ i or-

ganoleptiËkim analizama, dok je sofisticiraniju prevaru moguÊe prepoznati tek specifiËnim analizama. BuduÊi da 10-HDA do sada nije pronaena nigdje drugdje u prirodi, a ne proizvodi se niti sintetski, njezina se koliËina smatra indikatorom autentiËnosti i kakvoÊe matiËne mlijeËi i najuËinkovitiji je analitiËki parametar za njezinu provjeru.19 Stoga je dokazivanje i odreivanje 10-HDA u matiËnoj mlijeËi i proizvodima na njenoj osnovi tehnikom tekuÊinske kromatografije visoke djelotvornosti postao standardni postupak za ocjenu njezine kakvoÊe. Rezultati analiza pokazali su da udio 10-DHA opada proporcionalno stupnju njezina krivotvorenja, pa se stoga sa sigurnoπÊu moæe reÊi da je matiËna mlijeË u kojoj nije dokazana 10-HDA u cijelosti zamjenjena nekom drugom supstancijom.20,21,22

Rembold, H. Biological active substance in royal jelly. Vitamins and hormones, 23, 359-382, 1965.

Blum, M.S., Novak, A.F. Taber, S. 10-Hydroxy-2decenoic acid, an antibiotic found in royal jelly. Science, 130, 452-3, 1959.

Kridli, R.T., Al-Khetib, S.S. Reproductive responses in ewes treated with eCG or increasing doses of royal jelly. Animal Reproduction Science, 92, 1-2, 75-85, 2006.

Jamnik, P., GoranoviË, D., Raspor, P. Antioxidative action of royal jelly in the yeast cell. Experimental Gerontology, 42, 7, 594-600, 2007.

Koya-Miyata, S., Okamoto I., Ushio, S., Iwaki, K., Ikeda, M., Kuramoto, M. Identification of a collagen production-promoting factor from an extract of royal jelly and its possible mechanism. Biosci Biotechnol Biochem, 68, 767-73, 2004

Townsend, G.F., Brown, W.H., Felauer, E.E., Hazlett, B. Studies on the in vitro antitumor activity of fatty acids. The esters of acids closley related to 10-hydroxy-2-decenoic acid from royal jelly against transplatable mouse leukemia. Can. J. Biochem. Physiol, 39, 176570, 1961.

Barker, S.A, Foster, A.,B., Lamb, DC, Hodgson, N. Identification of 10-hydroxy-D2-decenoic acid in Royal jelly. Nature, 183, 4666, 996-997, 1959.

Pollet, S., Bottex-Gauthier, C., li, M., Potier, P. Favier, A. Vidal, D. Insight into some of the signalling pathways triggerd by a lipid immunomodulator . Immunopharmacology and Immunotoxicology 24(4), 527-546, 2002.

Bloodworth, B.C. Harn, C.S., Hock,C.T., Boon, Y.O. Liquid chromatographic determination of trans-10-hydroxy-2-decenoic acid content of commercial products containing royal jelly.J. AOAC Int, 78, 1019-23, 1995.

Garcia,- Amoedo L.H., Almeida-Muradian Ligia Bicudo Physicochemical composition of pure and adulterated royal jelly, Quim. Nova, 30, 2, 257 - 259, 2007.

Pamplona, L. C., Azedo, R. A. B., Oliviera, K. C.L. S. Garcia-Amoedo, L. H., Bicudo de Almeida-Muradian. Psichochemical analysis indicated to the quality control of royal jelly with honey. Ciênc. Tecnol. Aliment., Campinas, 24, 4, 608612, 2004.

Garcia- Amoedo L.H., Almeida Muradian Ligia Bicudo. Determination of trans-10-hydroxy-2decenoic acid (10-HDA) in royal jelly from S?o Paulo state Brazil, Ciênc. Tecnol. Aliment., Campinas, 23, 62-65, 2003.

LITERATURA: 1

Krell, R. Value-added products from beekeeping. FAO Agricultural Service Bulletin, No. 124 Rome, 1996. Boselli E., Caboni M.F., Sabatini A.G., Marcazzan, G.L., Lercker, G. Determination and changes of free amino acids in royal jelly during storage. Apidologie, 34: 1-7. 2003. Lercker, G., Vecchi, M.A., Sabatini, A.G. and Nanetti, A. Controllo chimicoanalitico della gelatina reale. Riv. Merceol. 23, 1, 83-94, 1984. Lercker, G., Savioli, S., Vecchi, M.A., Sabatini, A.G., Nanetti, A. and Piana, L. Carbohydrate Determination of Royal Jelly by High Resolution Gas Chromatography (HRGC). Food Chemistry, 19, 255-264, 1986. Lercker, G., Caboni, M.F., Vecchi, M.A., Sabatini, A.G. and Nanetti, A. Caratterizzazione dei principali costituenti della gelatina reale. Apicoltura, 8,11-21, 1992. Lercker G., Caboni M.F., Vecchi M.A., Sabatini A.G., Nanetti A. Caratterizzazione dei principali costituenti della gelatina reale, Apicoltura, 8, 27-37, 1992-93. Lercker, G., Capella, P., Conte, L.S., Ruinji, F. and Giordani, G. Components of royal jelly. I. Identification of organic acids. Lipids. 16, 912919, 1981. Lercker, G., Capella, P., Conte, L.S., Ruini, F. and Giordani, G. Components of royal jelly: II. The lipid fraction, hydrocarbons and sterolds. J. Apic. Res. 21,3, 178-184, 1982. Benfenati L., Sabatini A.G., Nanetti A. Composizione in sali minerali della gelatina reale, Api-

coltura 2, 129-143, 1986. Vecchi, M.A., Sabatini, A.G., Grazia, L., Tini, V. and Zambonelli, C. Il contenuto in vitamine come possibile elemento di caratterizzazione della gelatina reale. Apicoltura, 4, 139-146, 1988.

inPharma USKORO NA INTERNETU www.inpharma.com.hr

inPharma 17 »LANAK DONOSI

PLIVAzdravlje.hr Autor Ëlanka: prof. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med., specijalist fizijatar-reumatolog Fizikalna medicina i rehabilitacija KB “SESTRE MILOSRDNICE”

Dijagnoza reumatskih bolesti - anamneza Detaljna anamneza omoguÊuje lijeËniku da doe πto bliæe dijagnozi i da stanje diferencira u jedan od 6 glavnih tipova Tipovi reumatskih bolesti Najvaænija pitanja koja karakteriziraju reumatsku bolest ukljuËuju pitanja o simptomima, njihovoj distribuciji, tijeku i utjecaju. Vaæni su i podaci o prethodnim bolestima samoga pacijenta i Ëlanova obitelji, te Ëimbenici rizika koji se odnose na stil æivota ili zanimanje, ali i Ëimbenici koji utjeËu na posljedice koje ima bolest, kao πto su pacijentova oËekivanja i socioekonomsko okruæenje. Sve navedeno omoguÊuje lijeËniku da doe πto bliæe dijagnozi i da stanje diferencira u jedan od 6 glavnih tipova: 1. upalna reumatska bolest 2. mehaniËki zglobni ili izvanzglobni poremeÊaj 3. poremeÊaj kosti 4. nereumatska bolest koja uzrokuje miπiÊno-koπtane simptome 5. funkcionalni poremeÊaj 6. drugi poremeÊaj nepoznatog uzroka.

Bol Kod povezivanja boli s dijagnozom vaæno je doznati odgovore na pitanja o mjestu javljanja boli, njezinoj distribuciji, kao i karakteristikama i obrascima boli.

Gdje se bol javlja i kakva je njezina distribucija? Poznavanje mjesta boli pomaæe nam da utvrdimo njezino porijeklo. Vaæno je znati je li bol lokalizirana ili je proπirena. Bol moæe biti prisutna na samom mjestu patoloπkog procesa ili moæe biti proπirena na udaljene dijelove tijela. Generalizirana bol se obiËno javlja u nekim bolestima koji su karakterizirani proπirenom boli kao πto je to sluËaj u fibromijalgiji ili polimijalgiji reumatici. Prenesena bol se javlja bez obzira na pokrete, a nastaje zbog poremeÊaja obiËno nekog unutarnjeg organa gdje se re-

fleksno javlja u nekim dijelovima miπiÊnozglobno-koπtanog sustava. TipiËni primjer je bol u desnom ramenu zbog upale æuËnog mjehura. Bol uzrokovana tumorom obiËno je prisutna i tijekom mirovanja, te Ëesto noÊu.

Koje su karakteristike i obrasci boli? Vaæno je doznati je li boli prethodila trauma, ponavljajuÊi ili neuobiËajeni pokreti ili poloæaji, odnosno neka aktivnost koja bi mogla inducirati bol. Te aktivnosti mogu biti i neke uobiËajene kao πto je hod po stubama, ustajanje s vrlo niske stolice ili pak neki specifiËni pokreti kao πto je npr. rotirajuÊi pokret koji moæe dovesti do zakoËenja u koljenskom zglobu. U nekim reumatskim bolestima bolovi Êe se smanjiti razgibavanjem πto je tipiËno obiljeæje ankilozantnog spondilitisa, dok Êe dobar odgovor na lijekove protiv bolova i upale (tzv. nesteroidne antireumatike) biti, takoer, pokazatelj upalnog uzroka simptoma.

ZakoËenost ZakoËenost se odnosi na nemoguÊnost izvoenja pokreta u opsegu u kojem bolesnik u zdravom stanju to moæe uËiniti. Dugotrajna zakoËenost, posebno jutarnja, tipiËno je obiljeæje upalnih reumatskih bolesti, dok je kratkotrajnija zakoËenost naveËer ili nakon odreenoga poloæaja tipiËna za osteoartritis. ZakoËenost se moæe pojaviti i u miπiÊnim bolestima kao πto je upalni miozitis ili bolestima æivËano-miπiÊnog spoja.

Oteklina i deformacija Oteklina je prisutnost tekuÊine u zglobu ili izvanzglobnoj strukturi. PoveÊanje zglobnog tkiva naziva se zadebljanje, a moæe biti koπtano ili na primjer zbog hipertrofije sinovijske membrane (panus).

Bol Vaæno je znati da li je lokalizirana ili proπirena

18 inPharma dok neke bolesti zahvaÊaju dominantno kraljeænicu.

Reumatske bolesti

Pridruæeni simptomi i prethodne bolesti

Imaju brojne specifiËne simptome i znakove

Slabost i nestabilnost Pacijenti Ëesto opisuju slabost udova ili cijelog tijela. To moæe biti vaæno za postavljanje dijagnoze upalne miπiÊne bolesti ili neuropatije, ali moæe biti i popratna pojava opÊe slabosti, osjeÊaja nesigurnosti povezanog s gubitkom vlastitog osjeta ili pak regionalne slabosti zgloba ili uda kao posljedice gubitka miπiÊne mase.

Gubitak funkcije Najvaænija posljedica miπiÊno-koπtanih bolesti je gubitak funkcije i s tim povezano smanjena moguÊnost obavljanja aktivnosti svakodnevnog æivota. Gubitak funkcije najËeπÊe upuÊuje na neuroloπki uzrok tegoba ili na rupturu tetive.

Umor i iscrpljenost Umor je manifestacija upalnih reumatskih bolesti kao πto su reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus ili fibromijalgija.

Umor moæe dovesti do znaËajne onesposobljenosti. U upalnim reumatskim bolestima je dobar indikator sistemske aktivnosti bolesti. U tih bolesnika umor moæe biti toliko izraæen da mogu raditi nekoliko sati ujutro, ali im je obavezan popodnevni odmor.

Koji je uzorak i vremensko javljanje simptoma? Pitanja koja se najËeπÊe odnose na uzorak i vremensko javljanje simptoma su: • Kada su simptomi poËeli? • Koliko je zglobova zahvaÊeno? • Je li zahvaÊenost simetriËna ili asimetriËna? • Kako su se i gdje proπirili? • Jesu li se tijekom razvoja bolesti pojavili neki pridruæeni simptomi? • Koji su zglobovi ili okolozglobne strukture zahvaÊene? U pojedinim se reumatskim bolestima karakteristiËno javljaju simptomi i znakovi bolesti na malim zglobovima, a u nekim drugim bolestima na velikim zglobovima

REUMAVIT krema 75ml Dol Naπi zglobovi svakodnevno podnose teret naπeg tijela: napore, pritiske i napetosti koje s vremenom poËinju ugroæavati njihovu funkcionalnost; troπe se, postaju tvri i gube na pokretljivosti i elastiËnosti. Reumavit krema koristi se kod smanjene pokretljivosti i gipkosti zglobova, za ukoËene, bolne i umorne zglobove.

MiπiÊno-koπtane bolesti i stanja nerijetko imaju sistemska obiljeæja, a takoer sistemske bolesti i poremeÊaji mogu imati miπiÊno-koπtane simptome. Vaæan je podatak o prisutnosti poviπene tjelesne temperature, tresavice/zimice, noÊnog znojenja, gubitka na tjelesnoj teæini. Neki specifiËni simptomi i znakovi koji mogu prethoditi reumatskim bolestima su primjerice nedavni proljevi ili problemi od strane urogenitalnog trakta koji prethode reaktivnom artritisu ili koæne promjene ili promjene sluznice koje su obiËno udruæene sa seronegativnim spondiloartritisima.

Bolesti u obitelji U postavljanju dijagnoze ponekad je vaæno postojanje bolesti ili stanja koji su bili ili joπ jesu u Ëlanova obitelji, tako npr. psorijaza u obitelji nam moæe pomoÊi u postavljanju dijagnoze psorijatiËnog artritisa ili prijelom kosti za postavljanje dijagnoze osteoporoze.

Socijalna anamneza i zanimanje Socijalna anamneza i zanimanje mogu imati utjecaj prije svega kao Ëimbenici rizika, a ponekad i kao uzroci za miπiÊno-koπtane bolesti i stanja. Takoer, poznavanje socijalnih prilika i zanimanja daje jasniju ideju o oËekivanjima samoga pacijenta. Naæalost, mnogi bolesnici s miπiÊno-koπtanim bolestima trebaju promijeniti ili modificirati svoje zanimanje.

Funkcionalne aktivne komponente: listovi crnog ribiza 2,0%, ulje slatkog badema 1,4%, karite maslac 1,2%, kapsaicin 1,0%, Boswellia serrata 1,0%. Ekstrakt crnog ribiza: Listovi crnog ribiza bogati su polifenolima i fitosterolima koji imaju antireumatsko i ublaæavajuÊe djelovanje. Prodelfinidin πtiti zglobnu hrskavicu dok lanosterol ima protuupalno djelovanje. Gumasta smola - Arapski tamjan: Smole iz kojih je dobiven tamjan procesom ek-

Potraæite u ljekarnama i biljnim drogerijama! ZASTUPNIK I DISTRIBUTER: TELURA d.o.o. RIJEKA, tel 051 255 660

strakcije koriste se kao ljekovita sredstva joπ od davnina u ayurvedskoj medicini. Ekstrakt tamjana je standardiziran na 40% acetil-ketobosvelinske kiseline koja ima znaËajno protuupalno djelovanje. Rubefacijalna svojstva: Paprika (Capsicum annum) stvara ugodan osjeÊaj topline na koæi dok karite maslac i ulje slatkog badema olakπavaju masaæu bolnih mjesta i time smanjuju ukoËenost zglobova i miπiÊnu napetost.

Zastupstvo i distribucija:

Nutrix d.o.o., Zagreb tel. 01/6523-213 www.nutrix.hr

SORENZYME smanjuje bol i umor u miπiÊima Sorenzyme sadræi posebno izbalansirane enzime koji ciljano djeluju na miπiÊno tkivo i zacjeljenje na sistemskoj razini, jer umanjuje upalne procese u miπiÊima. Naime, enzimi proteaze smanjuju proizvodnju pro-upalnih, a stimuliraju proizvodnju anti-upalnih tvari, pojaËavaju proteolitske i fibrinolitske aktivnosti krvi, πto poveÊava propustljivost tkiva i sprjeËava otpuπtanje prostaglandina (PGE2). Proteaza utjeËe i na fibrinogen koji stimulira sintezu anti- inflamativnih prostaglandina. Beta- sitosteroli u Sorenzymu povoljno djeluju na oπteÊene miπiÊne stanice, jer pojaËavaju aktivnost T-stanica i smanjuju razinu inflamativnih tvari (IL-6). Pomaæu i u smanjivanju kataboliËkog hormona stresa kortizola te na taj naËin vrlo uspjeπno odræavaju miπiÊe zdravima. Piperin iz crnog papra dodatno poveÊava apsorcpiju nutrijenata do Ëak 60%, pa na taj naËin poveÊava uËinak Sorenzyma u smanjenju boli i umora u miπiÊima.

20 inPharma

Autorica Ëlanka: mr.sc. Vjera Haberle

KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

Reumatizam mentol i pripravci od ljekovitog bilja Pripravci kozmetike s posebnom namjenom koji djeluju na principu hlaenja, najËeπÊe sadræe mentol azliËite tegobe povezane s lokomotornim sustavom ËeπÊe su kod danaπnjeg Ëovjeka, bilo da se radi o bolima u podruËju kostiju, zglobova, miπiÊa ili o upali pojedinih dijelova tog sustava. U takvim je sluËajevima najËeπÊa i najbræa terapija lijekovima - antireumaticima. Pritom se obiËno koristi topla odjeÊa i obuÊa, te opÊenito moæemo reÊi da pacijent ima potrebu za utopljavanjem, πto se nekada smatrao i temeljnim principom za

olakπavanje tegoba takvog podrijetla. Danas se zna da velikoj veÊini pacijenata kod takvih bolova pomaæe hlaenje.1 Ta je Ëinjenica dovela do razvoja velikog broja zapravo vrlo sliËnih pripravaka koji hlade dio tijela na koji se nanose i time znatno olakπavaju bolne tegobe. »ak i kod preparata koji sadræi antireumatik dodaje se takoer mentol koji u tom sluËaju dodatno pomaæe pacijentu. Povjerenstvo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za kozmetiku s posebnom namjenom odobrilo je za vrijeme svojeg petogodiπnjeg rada, a u skladu sa zahtjevima Pravilnika,2,3 ukupno viπe od pedeset

pripravaka za tu namjenu. Odobreni pripravci kozmetike s posebnom namjenom, koji djeluju na principu hlaenja, najËeπÊe imaju kao djelatnu tvar mentol, a prireuju se u pravilu u obliku gelova, (biljnih) masti, balzama ili krema, rjee tonika, pjena, kapi ili gline za obloge. Manji broj odobrenih pripravaka djeluje na principu zagrijavanja bolnog mjesta na koje se nanose.

Zakonodavstvo Za pomoÊ kod reumatskih bolesti u razliËitim se pripravcima koristi i viπe vrsta ljekovitog bilja.4 Koriste se pripravci od razliËitih dijelova biljaka, a naËin upotrebe razlikuje se po tome da li se biljni pripravak koristi izvana, tj. nanosi se na koæu na bolnom dijelu, ili se primjenjuje u obliku Ëaje-

Hlaenje Rezultat djelovanja mentola

inPharma 21 va (pojedinaËna biljka ili Ëajna mjeπavina) ili se pak upotrebljava za pripremu kupke.

Ljekovito bilje U prvu skupinu, pri pripremi masti za utrljavanje, ulja za masaæu, tinktura za masaæu i obloga ili krema koriste se biljni pripravci od: • borovice (Juniperus communis L.), • branke (Arnica montana L.), • ruæmarina (Rosmarinus officinalis L.), • timijana (Thymus vulgaris L.) i • iirota (Acarus calamus L.). Za pripremu kupki koriste se pripravci od: • bora (Pinus sylvestris L.), • jele (Abies alba MILL), • smreke (Picea abies KARSTEN), • preslice (Equisetum arvense L.), • zobi (Avena sativa L.), • ruæmarina (Rosmarinus officinalis L.) i • iirota (Acarus calamus L.).

• • • •

U obliku Ëajeva koriste se biljni dijelovi: jaglaca (Primula veris L.), konËare (Filipendula ulmaria L. MAXIM) mirisne ljubice (Viola odorata L.), divlje maÊuhice (Viola tricolor L.),

• nevena (Calendula officinalis L.), • topole (Populus nigra L.) i • vrbe (Salix SP). LITERATURA: 1

Haberle V.: Kozmetika s posebnom namjenom. Knjiga saæetaka II Savjetovanja farmaceuta u organizaciji Udruæenja farmaceuta VaraædinskoMeimurske regije i Udruæenja farmaceuta Podravsko-Bilogorske regije Hrvatskog farmaceutskog druπtva. Varaædinske Toplice, 2007. Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opÊe uporabe koji se mogu stavljati u promet (NN 42/04) Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta πiroke potroπnje (NN 47/08) Katja Toplak Galle Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik Knjiga, Zagreb, 2001.

Træiπte Tijekom 5 godina Povjerenstvo je odobrilo viπe od 50 pripravaka

22 inPharma Autorica Ëlanka: Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing

VITAMIN C

Najpoznatiji meu vitaminima Vitamin C je prvi izolirao Albert Szent - Gyorgyi 1928. godine, no zasluge za njegovu popularizaciju pripadaju nobelovcu Linusu Paulingu koji je sedamdestih godina 20. stoljeÊa naglasio vaænost vitamina C za Ëovjekov organizam itamin C je bijeli kristaliniËni prah, lako topljiv u vodi, a netopljiv u mastima i uljima. Jako je nestabilan, raspada se pod utjecajem zraka, svjetla, luæina, æeljeza i bakra. L-askorbinska kiselina ili vitamin C je dio metabolizma glukoze. Kod ljudi se ne sintetizira u organizmu zbog nedostatka L-gulono-lakton-oksidaze, posljednjeg enzima u biosintetskom stvaranju, pa ga je nuæno unositi iz prehrambenih izvora.1 VeÊina æivotinja, osim majmuna i zamorca, moæe vitamin C sintetizirati sama u svojem tijelu.2

Vitamin C u namirnicama Sve πto je svjeæe i zeleno nosi u sebi stanovite koliËine askorbinske kiseline. Jedan od najbogatijih izvora je acerola, ameriËka viπnja (Malpighia punicifolia) koja sadræi 1700 mg/100 g. Drugi poznati izvori su πipak, crni ribiz, treπnja, limun, naranËa, mandarina, lisnato povrÊe, kupus, rajËica, krumpir, zeleni i crni papar te mlade iglice zelenogoriËnog drveÊa.3 »esto jedna tableta vitamina C sadræi daleko veÊu koliËinu vitamina C nego jedan limun! KoliËina C vitamina u namirnicama jako je promjenjiva s obzirom na uvjete uzgoja i stupanj zrelosti namirnice. A, ovisno o naËinu pripreme namirnice, moguÊe je da ona izgubi i do 75% sadræaja vitamina C. U mlijeku, jajima i mesu ima ga vrlo malo. PreporuËena dnevna doza (RDA) za vitamin C koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj iznosi 60 mg (prema Pravilniku o dodacima prehrani NN 148/2008). AmeriËke preporuke navode dozu od 75 mg za æene nepuπaËice i 90 mg za muπkarce nepuπaËe. RDA za puπaËe iznosi 110 mg na dan za æene i 125 mg na dan za muπkarce.

SLIKA 1

Struktura vitamina C

Maksimalni dnevni dopuπteni unos vitamina C prema hrvatskom Pravilniku iznosi 350 mg, dok je ameriËki Food and Nutrition Board donio odluku da je maksimalni dnevni dopuπteni unos 2000 mg ili 2 g. U EU se joπ razmatraju najviπi dnevni unosi koji bi bili objedinjeni zajedniËkom uredbom. Osim tih raznolikih preporuka, na policama ljekarni meu pripravcima se nudi vitamin C u dozama od 60, 100, 200, 500, pa Ëak i 1000 mg.

Djelovanje vitamina C u organizmu Dokazano je da su prirodni i sintetski vitamin C kemijski identiËni, tj. da imaju jednaku bioraspoloæivost (stupanj u kojem neki nutrijent postaje dostupan ciljnom tkivu nakon unosa u organizam) i bioloπko djelovanje. Bioraspoloæivost se ne mijenja u odnosu na oblik, bez obzira da li je rijeË o tabletama, prahu ili nekim drugim oblicima. Vitamin C je jaki reducens i ima vaænu ulogu u veÊini oksido-redukcijskih procesa u organizmu, buduÊi da je ukljuËen u viπe od 300 bioloπkih procesa. Potreban je za proizvodnju brojnih vaænih spojeva u tijelu, ukljuËujuÊi kolagen, razne enzime i hormon nadbubreæne æli-

jezde. Takoer je potreban za metabolizam aminokiselina, neurotransmitera (kemijske glasnike mozga), kolesterola, folne kiseline i æeljeza. Poznato je da slobodni radikali reagiraju s bioloπkim molekulama u organizmu (proteinima, nukleinskim kiselinama, staniËnim lipidima) te mogu izazvati oπteÊenja bioloπkog sustava povezana s mnogim teπkim oboljenjima (neurodegenerativna oboljenja, pojava raka...). Postoji Ëak i teorija koja djelovanje slobodnih radikala povezuje s procesom starenja. Zaπtita stanice protiv reaktivnih molekula osigurava se putem brojnih spojeva - antioksidansa, sposobnih da djeluju kao “ËistaËi” slobodnih radikala. Sposobnost vitamina C da oksidira vitamin E i da neutralizira radikale, znaËajna je zaπtita od kardiovaskularnih bolesti. Vitamin C moæe djelovati na smanjenje oksidacije LDL (‘loπeg’) kolesterola, procesa koji je preteËa kardiovaskularnih bolesti, posebice ateroskleroze, a posljediËno srËanog i moædanog udara. DijabetiËari imaju veÊi rizik od kardiovaskularnih bolesti zbog poveÊane stope glikolizacije, πtete koja nastaje kada se πeÊer veæe za proteine. Meu ostalim, glikolizacija moæe oπtetiti vaskularni integritet i oslabiti mehanizam koji kontrolira proizvodnju kolesterola u jetri. Dodaci prehrani s vitaminom C znaËajno inhibiraju glikolizaciju. Mnoga istraæivanja prouËavala su utjecaj vitamina C na viruse (kao πto je prehlada). Iako rezultati istraæivanja pokazuju da se redovitim unosom ne moæe sprjeËiti prehlada, postoje dokazi da se njegovim uzimanjem ublaæavaju simptomi i samo trajanje

inPharma 23 prehlade. OpÊenito, virusi ne mogu TABLICA 1 preæivjeti u okoliπu s visokim dozaKoliËine ma vitamina C.7 vitamina C u Vitamin C pomaæe detoksikaciji 100 g pojedinih i/ili neutralizaciji mnogih πtetnih tvanamirnica ri, kao npr. kod trovanja vanadijem VITAMIN C ili drugim teπkim metalima. Osim NAMIRNICA mg/100g toga, inhibira pretvorbu nitrata i 240 ljuta paprika nitrita (koji se nalaze u dimu cigare98 kivi te, oneËiπÊenom zraku, obraenim/ suhomesnatim proizvodima), poma88 cvjetaËa æe neutralizirati πtetne uËinke od82 paprika reenih pesticida i ugljiËnog mo77 limun noksida (iz automobilskih ispuha, 57 jagode industrijskog dima i dima cigareta). 53 naranËa Visoki unos vitamina C povezan je s niæom pojavom abnormalnih 51 kupus stanica i staniËnih oπteÊenja u raz34 grejp nim dijelovima tijela. Naime, kada 31 kelj je u organizmu nedovoljna koliËina 31 mandarina antioksidansa - vitamina C, u od30 salata nosu na izlaganje organizma oksidativnom stresu (slobodni radikali i 28 mango odreeni toksini), kromosomi su vi21 tikvica πe izloæeni riziku od staniËnih oπte19 rajËica Êenja. 19 πpinat OËno tkivo je vrlo osjetljivo na oπteÊenja koja uzrokuju slobodni 15,4 ananas radikali koji potencijalno dovode 10 marelica do bolesti kao npr. katarakte i dru10 lubenica gih degeneracija tkiva. Posljednih 9 banana godina brojne su studije pokazale 9 mrkva da se rizik od oËnih bolesti znaËajno smanjuje ukoliko je razina anti8 avokado oksidansa u krvi poveÊana. 8 grah Uglavnom, zbog svoje uloge u 7 breskva sintezi kolagena, vitamin C je ne6 jabuka ophodan za integritet vezivnog tkiva oËiju. Djelovanje vitamina C je 5,5 krastavac bez sumnje povezano s poboljπa5,4 nektarina nom proizvodnjom glutationa, snaæ4 groæe nog antioksidansa u oku tkiva. Sposobnost vitamina C da sniæava nivo histamina (koji je povezan s mnogim alergijskim simptomima) Ëini ga korisnim oruem u prevenciji i lijeËenju alergijskih bolesti poput peludne groznice, ast-

CONPROSTA Pr(a)vi izbor za probleme s prostatom Conprosta je komprimat cvjetnog praha uljane repice u formi tableta. Prisutna je na naπem farmaceutskom træiπtu veÊ 7 godina. Cvjetni prah je po tradicionalnoj kineskoj medicini aktivna tvar broj 1 za preveniranje benignih bolesti prostate te za oËuvanje i poboljπanje zdravlja cijelog urogenitalnog sustava. Conprosta je to dokazala i u praksi, jer je upravo ona prvi izbor svih onih koje muËi prostata (benigno poveÊanje i upale prostate).

Cvjetni prah se takoer spominje kada su u pitanju produljenje vitalnosti i potentnosti - odnosno ublaæavanje i odgaanje simptoma andropauze (muπkog klimakterija).

Conprosta - prirodan, provjeren i uËinkovit proizvod za vaπu prostatu, u svim ljekarnama.

VoÊe O njegovoj svjeæini ovisi koliËina C vitamina

Zastupnik: Multipharm d.o.o. ©ubiÊeva 20, Zagreb Tel. 01/4655-088, 4655-196 Fax. 01/4655-089 Mail: info@multipharm.hr Web: www.multipharm.hr

24 inPharma me, ekcema, osipa (urtikarija), respiratornog trakta itd. Na primjer, nekoliko je studija pokazalo znaËajnu korist konzumacije od oko 1000-2000 mg na dan prilikom lijeËenja astme.

TABLICA 2

Svakodnevno potrebne koliËine pojedinaËne namirnice da bi se zadovoljila preporuËena dnevna doza od 60 mg

Nuspojave kod uzimanja vitamina C

80 g kelja

Apsorpcija vitamina C u crijevima dogaa se pasivnom difuzijom, ali i aktivnim transportom. Pri niskoj koncentraciji vitamina C u crijevima dominira aktivan transport, dok kod visokih doza dolazi do zasiÊenja aktivnog transporta, pa preostaje pasivna difuzija. Teoretski, tijekom opstipacije moæe se poveÊati apsorpcija (npr. uzimajuÊi ga s hranom ili one oblike koji se slabo oslobaaju).5 Kod nekih osoba javlja se proljev nakon πto uzmu tek malu dozu na dan, dok se kod drugih ne javljaju nikakve smetnje i ako uzimaju nekoliko puta viπe doze. Izrazito visoke doze vitamina C mogu biti ‘otimaËi’ bakra iz organizma, a poznato je da je bakar esencijalni nutrijent. Stoga je preporuka svim osobama koje uzimaju izrazito visoke doze vitamina C da pritom osiguraju i adekvatan unos bakra. BuduÊi da vitamin C poveÊava apsorpciju æeljeza, poviπene doze vitamina C trebaju izbjegavati osobe koje imaju bolesti povezane s prekomjernim nakupljanjem æeljeza (primjerice: hemokromatoza, hemosideroza). Za razliku od njih, osobe koje uzimaju nadopunu æeljeza radi bolje apsorpcije trebaju uzimati ujedno i vitamin C. Simptomi trovanja vitaminom C ukljuËuju glavobolju, pojaËano mokrenje, grËeve u donjem dijelu trbuha, proljev, povraÊanje, vrtoglavicu, drhtavicu. Pogreπno je vjerovanje da trudnice koje uzimaju velike koliËine vitamina C tijekom trudnoÊe raaju djecu s poviπenim potrebama za vitaminom C. Fenomen razvoja deficita vitamina C kod novoroenËadi provlaËi se Ëak i kroz neke medicinske udæbenike, iako se temelji tek na jednoj studiji iz 1965. godine.6 Smatra se da osobe koje su sklone nastanku bubreænih kamenaca (u obliku kalcij - oksalata) trebaju izbjegavati suplemente vitamina C, jer se taj vitamin u tijelu moæe pretvoriti u oksalat i povisiti razinu oksalata u urinu.

140 g jagoda

80 g prokulica 450 g rajËice 645 g πpinata 750 g jabuka 900 g breskvi 900 g krumpira 1,5 kg mrkve 1,9 kg kruπaka 9 kg svinjetine

Nedostatak vitamina C Jedna od prvih posljedica nedostatka C vitamina u organizmu je oslabljeni imunitet te podloænost gripi i prehladama. KroniËni nedostatak vitamina C izaziva skorbut. Kosti postaju lomljive, zglobovi otiËu, zubno meso je oteËeno i krvari. Javlja se i anemija. Do nastanka skorbuta moæe takoer doÊi ukoliko se naglo prekine uzimanje velike koliËine vitamina C.4 Dokazano je da puπaËi imaju niæe razine vitamina C u organizmu, te im je stoga potreban viπi unos kako bi odræali njegovu poæeljnu razinu. Viπak vitamina C uklanja se iz organizma urinom.

Dodaci prehrani i kemijski oblici vitamina C U dodacima prehrani vitamin C se najËeπÊe nalazi u obliku L-askorbinske kiseline, no dostupan je i u mnogim drugim oblicima. Vrlo je malo znanstvenih dokaza o boljoj apsorpciji ili uËinkovitosti pojedinih oblika vitamina C. Prirodni i sintetski vitamin C: prirodna i sintetska askorbinska kiselina kemijski su identiËne molekule i nema poznatih raz-

lika u njihovoj bioloπkoj aktivnosti ili bioraspoloæivosti. Soli askorbinske kiseline: mineralne soli askorbinske kiseline su u tzv. puferskom stanju i stoga su manje kisele od askorbinske kiseline. Postoje naznake da je vitamin C u tom obliku manje agresivan za osobe koje imaju osjetljivu sluznicu æeluca. Natrij i kalcij askorbat najzastupljeniji su spojevi u toj vrsti suplemenata. Vitamin C s bioflavonoidima: bioflavonoidi su vrsta biljnih pigmenata topljivih u vodi, koje Ëesto nalazimo u voÊu i povrÊu bogatom vitaminom C, a posebno u citrusima. Iako se za mnoge bioflavonoide smatra da djeluju kao antioksidansi, postoji tek manji broj istraæivanja koja su dokazala poveÊanu uËinkovitost ili bioraspoloæivost vitamina C u kombinaciji s bioflavonoidima. Askorbat i metaboliti vitamina C: patentirani oblik kalcij-askorbata formuliran je sa ciljem poveÊanja raspoloæivosti vitamina C. Jedina objavljena studija provedena na ljudima nije uoËila razliku izmeu ovog oblika i obiËnih tableta askorbinske kiseline. Askorbil - palmitat: je zapravo esterificirani vitamin C (askorbinska kiselina u spoju s masnom kiselinom). BuduÊi da je u tom sluËaju askorbinska kiselina vezana uz zasiÊenu palmitinsku masnu kiselinu, takav oblik vitamina C topljiv je u mastima. Smisao primjene tog suplementa je da se ta intaktna molekula apsorbira i lakπe dospije u dijelove tijela koji su graeni od masti (npr. membrane) te tako lakπe obavlja svoju antioksidativnu aktivnost sinergijski s vitaminom E (koji je topljiv u mastima). Iako ideja zvuËi primamljivo, realnost je najvjerojatnije potpuno drugaËija, jer se po svoj prilici peroralno primjenjeni askorbil - palmitat u probavnom sustavu razlaæe na askorbinsku i palmitinsku kiselinu. LITERATURA: 1

Vitamin C 5

UkljuËen u viπe od 300 bioloπkih procesa u tijelu

Smirnoff N. L-ascorbic acid biosynthesis. Vitam Horm 2001; 61:241-66. Kaegi E. Uncoventioan therapies for cancer: Vitamins A, C and E. Can Med Assoc J 1998; 158(11): 1483-8. Pauling L. Ascorbic acid and the common cold. Am J Clin Nutr 1971; 24 (11): 1294-9. Food und Nutrition Board, Institute of Medicine, US National Academy of Science. Dietary Reference Intakes for Vitamin C, Vitamin E, Selenium and Carotenoids. National Academy Press, Washington: 2000, pp 95-185. Kharb S. Total free radical trapping antioxidant potential in pre-eclampsia. Int J Gynaecol Obstet 2000;69:23-6. Makoff R. Vitamin replacement therapy in renal failure patients. Miner Electrolyte Metab. 1999; 25:349-51 [review]. Carr AC, Frei B. Toward a new recommended dietary allowance for vitamin C based on antioxidant and health effects in humans. Am J Clin Nutr 1999;69:1086-107. Internet stranice

inPharma 25

DHA - optimalna doza U svrhu rasvjetljenja pitanja doze dokozaheksaenske kiseline (DHA) potrebne za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, francuski su znanstvenici okupili 12 zdravih muπkaraca u dobi od 53 do 65 godina. Ispitanici su uzimali sve veÊe doze dodataka prehrani DHA, i to od 200, 400, 800 i 1600 mg na dan kroz period od 2 tjedna. Rezultati su pokazali da je dnevna doza od 200 mg DHA sasvim dovoljna da se ispolji pozitivan uËinak na srce i krvne æile. ©toviπe, autori studije smatraju da doze znatno veÊe od 200 mg mogu imati negativan uËinak na zdravlje.

Pregled najnovijih vijesti o dodacima prehrani donosi Vam portal Vitamini.hr

Izvor: The FASEB Journal

Rjeπenje za Êelavost na pomolu? »ini se kako bi velikom dijelu populacije (naroËito muπkoj veÊini) moglo laknuti s obzirom da smo moæda samo korak od rjeπenja do za sada gotovo nerjeπivog problema - Êelavosti. »ak 95% Êelavosti otpada na androgenu alopeciju, odnosno muπki obrazac Êelavosti, koji poËinje veÊ u ranoj adolescenciji, a zahvaÊa vrlo velik postotak muπkaraca (a ponekad i æena). Stoga ne Ëude neprestani pokuπaji pronalaska lijeka odnosno adekvatne terapije, a kao najnovija stiæe vijest s jednog Malezijskog sveuËiliπta - vitamin E potencijalni je junak u borbi protiv Êelavosti. Svjetsko je træiπte preplavljeno dodacima prehrani koji sadræe vitamin E u obliku tokoferola (veÊinom alfa-tokoferol u Europi, a gama-tokoferol u Americi), no otkriveno je da se najmoÊniji uËinak postiæe u obliku tokotrienola. Do sada vrlo malo istraæivani, tokotrienoli su u spomenutoj studiji pokazali revolucionarne rezultate: poveÊali su rast kose kod 42% ispitanika. Doza potrebna za postizanje tog uËinka bila je 100 mg na dan, a apsorpcija tokotrienola bila je Ëak 300 puta veÊa od apsorpcije uobiËajenih preparata vitamina E. Izvor: Nutraingredients.com

Vitamin A za snaæan imunitet Nova studija na 36 ispitanika s niskim zalihama vitamina A otkriva da uzimanje vitamina A moæe pogodovati jaËanju imunoloπkog sustava. Naime, znanstvenici su utvrdili da unos od 240 mg vitamina A na dan putem dodataka prehrani tijekom razdoblja od najmanje 2 tjedna poboljπava aktivnost T-stanica. Te su doze dovoljne i da se u jetri uskladiπti dovoljno vitamina A potrebnog za odræavanje normalnog vida.

I autizam posustaje pred omegama StruËnjaci iz sveuËiliπnih bolnica u New Yorku i Oaklandu tvrde kako svakodnevna suplementacija kombinacijom omega-3 masnih kiselina i vitamina E dovodi do poboljπanja simptoma autizma. Istraæivanje provedeno na 187 autistiËne djece s poremeÊajem govora rezultiralo je drastiËnim poboljπanjem simptoma u Ëak 97% sluËajeva. PoremeÊaj govora najËeπÊi je i dominantan simptom autizma, a Ëesto su mu pridruæeni i poremeÊaji u ponaπanju, smanjen kontakt oËima, nizak miπiÊni tonus, problemi s koordinacijom, poremeÊaji osjetila, alergije na hranu i probavne smetnje. Stoga bi od revolucionarnog znaËenja mogla biti informacija da - zajedno s tradicionalnom i okupacionom terapijom - prehrambene navike, tj. specifiËna nadopuna prehrane mogu dovesti do znaËajnog poboljπanja i reduciranja simptoma. Izvor: Alternative Therapies in Health & Medicine

Izvor: British Journal of Nutrition

Koenzim Q10 - licem i naliËjem Svevremena mudrost, odnosno savjet kako ni sa Ëime ne treba pretjerivati, ovoga bi se puta mogla primijeniti na koenzim Q10. Koenzim Q, drugim imenom ubikinon, u posljednje vrijeme proslavljen kao borac protiv starenja, u neπto viπim dozama moæe biti i πtetan. Znanstvenici sa SveuËiliπta u Sjevernom Teksasu i Juænoj Kaliforniji, nakon zajedniËke studije na æivotinjskom modelu, doπli su do pomalo iznenaujuÊeg saznanja o uËinku Q10 na æivËani sustav. Primijenjen u dozi od 1700 mg/dan, Q10 bi mogao ozbiljno naπtetiti kognitivnom kapacitetu; taloæeÊi se u moædanoj kori, visoke doze oπteÊuju osjet sluha, otupljuju reakciju na stres i smanjuju sposobnost prostornog snalaæenja i uËenja. Dosadaπnja gornja sigurna granica od 1200 mg/dan, prema tim znanstvenicima, preblizu je testiranoj dozi koja se pokazala πtetnom te preporuËuju njezino smanjivanje na (svega) 500 mg/dan. Iako esencijalan za proizvodnju staniËne energije, te usprkos mnogim pozitivnim uËincima na kardiovaskularni sustav, Q10, odnosno njegova suplementacija kroz dulje vremensko razdoblje ipak zahtijeva oprez.

Vrijeme je da ponovno ‘utvrdimo gradivo’ i podsjetimo se na samo dio πiroke palete blagotvornih uËinaka omega nezasiÊenih masnih kiselina. Naglasak je ponovno na dva glavna superjunaka - DHA (dokozaheksaenskoj) i EPA (eikozapentaenskoj) - masnim kiselinama koje su ovoga puta bile prouËavane u svjetlu prevencije kardiovaskularnih bolesti u nekoliko podskupina. Nizozemska prospektivna studija analizirala je uzorak od viπe od 5000 ljudi tijekom neπto manje od 20 godina, a uoËeno je sljedeÊe: skupine koje su svakodnevno konzumirale dovoljne, pa i poveÊane koliËine tih kiselina pokazale su znatno smanjeni rizik od dobivanja srËanog udara. Ta brojka bila je najupeËatljivija u skupini dijabetiËara - kod onih koji su konzumirali omega-3 masne kiseline, taj je rizik bio smanjen za Ëak 42% u odnosu na kontrolnu skupinu.

Izvor: Journal of Nutrition

Izvor: European Journal of Heart Failure

Omega Ëuva dijabetiËare

26 inPharma

Autorica Ëlanka: mr.sc. Dubravka KipËiÊ, dipl.ing.

OMEGA-3 MASNE KISELINE

Alfa i omega zdravlja Prevencija i lijeËenje svih kardiovaskularnih bolesti, regulacija poviπenog kolesterola i triglicerida, pomoÊ kod raznih neuroloπkih i upalnih bolesti, sve to i joπ puno toga danas je gotovo nezamislivo bez omega-3 masnih kiselina ema izloga ljekarne niti prodavaonice zdrave hrane, nema Ëasopisa o zdravlju i zdravom æivotu, a da barem nekoliko rijeËi nije posveÊeno omega-3 masnim kiselinama. ©to su dakle omega-3 masne kiseline, gdje ih nalazimo u prirodi, kako djeluju, koje su optimalne koliËine, da li postoje neæeljeni uËinci pri uzimanju - ta i sliËna pitanja predmet su sljedeÊih poglavlja.

Omega masne kiseline Masne kiseline pripadaju porodici karboksilnih kiselina opÊe formule R-COOH, pri Ëemu je R-ugljikovodiËni lanac, a -COOH karboksilna skupina. Masne kiseline mogu biti zasiÊene (palmitinska, stearinska) ili nezasiÊene, i to jednostruko nezasiÊene (oleinska) ili viπestruko nezasiÊene (linolna, linolenska), ovisno o broju dvostrukih veza u lancu. Omega masne kiseline su nezasiÊene masne kiseline, tj. kiseline s jednom ili viπe dvostrukih veza u ugljikovodiËnom lancu. Ugljikovi atomi u lancu oznaËavaju se brojevima. PoËetni ili alfa atom je onaj najbliæi karboksilnoj skupini, dok je posljednji atom u lancu omega (omega je posljednje slovo grËkog alfabeta). Prema poziciji C atoma na

kojem se nalazi prva dvostruka veza raËunato od metilne skupine, tj. na kraju suprotnom karboksilnoj skupini, razlikujemo: • omega-3 masne kiseline (prva dvostruka veza na 3. C atomu) • omega-6 masne kiseline (prva dvostruka veza na 6. C atomu) • omega-9 masne kiseline (prva dvostruka veza na 9. C atomu). Iza tih naziva ne skriva se niπta novo niti nepoznato: najpoznatija omega-9 masna kiselina je oleinska kiselina, glavni sastojak maslinovog ulja, linolna kiselina kao jedan od glavnih sastojaka mnogih biljnih ulja je omega-6 masna kiselina, a najpoznatija omega-3 masna kiselina je svakako alfa linolenska, glavni sastojak lanenog ulja.

Esencijalne masne kiseline (vitamin F) Dvije viπestruko nezasiÊene omega masne kiseline smatraju se esencijalnim masnim kiselinama, jer ih organizam ne moæe sam sintetizirati, pa se moraju unositi hranom. Te dvije omega kiseline su linolna

inPharma 27

28 inPharma (omega-6) kiselina i alfa linolenska (omega-3) kiselina. Obje kiseline imaju 18 C atoma, linolna ima 2 dvostruke veze s prvom na 6. C atomu, a linolenska 3 dvostruke veze s prvom na 3. C atomu. Esencijalne masne kiseline su prekursori za proizvodnju duljih polinezasiÊenih masnih kiselina. Od linolne preko arahidonske kiseline nastaju eikozanoidi, hormonima sliËne tvari. Od alfa linolenske kiseline stvaraju se ostale omega-3 masne kiseline poput eikozapentaenoiËne (EPA) od koje metaboliËkim procesima dalje nastaje dokozaheksaenoiËna (DHA). EPA i DHA odgovorne su za sintezu druge skupine eikozanoida. Eikozanoidi djeluju poput hormona na mjestu nastanka, ne putuju krvlju do mjesta djelovanja poput drugih hormona. Eikozanoidi koji potjeËu od omega-6 kiselina pojaËavaju upalne procese, zgruπavanje krvi, staniËnu proliferaciju, dok eikozanoidi koji potjeËu od omega-3 kiselina djeluju suprotno. Zbog svega toga uravnoteæen unos esencijalnih kiselina od neobiËne je vaænosti za zdravlje Ëovjeka.

Omega-3 masne kiseline Omega-3 masne kiseline su dakle viπestruko nezasiÊene karboksilne kiseline kod kojih je prva dvostruka veza na 3. C atomu omega kraja ugljikovodiËnog lanca. Kada govorimo o omega-3 kiselinama, mislimo uglavnom na tri kiseline od kojih je jedna esencijalna, a druge dvije se mogu sintetizirati iz nje: ALA (C 18:3n 3) - alfa linolenska kiselina sa 18 C atoma, 3 dvostruke veze od kojih je prva na 3. C atomu - esencijalna masna kiselina;

Orasi Prirodni izvor alfa linolenske kiseline

EPA (C 20:5n 3) - eikozapentaenoiËna kiselina sa 20 C atoma, 5 dvostrukih veza od kojih je prva na 3. C atomu - moæe se sintetizirati u organizmu iz ALA; DHA (C22:6n 3) - dokozaheksaenoiËna kiselina sa 22 C atoma, 6 dvostrukih veza od kojih je prva na 3. C atomu - metaboliËkim procesima moæe nastati iz EPA. Pored tih postoje i druge omega-3 kiseline od kojih je moæda potrebno istaknuti DPA, (dokozapentaenoiËna - C 22:5n 3), ali kada govorimo o zdravlju i pozitivnim uËincima na njega, uglavnom mislimo na navedene tri omega-3 masne kiseline.

Najpoznatiji prirodni izvori alfa linolenske kiseline su: • hladno preπano ulje lana (55%) • orah (10,4%) • kanola ulje (9,3%) • sojino ulje (6,8%). Dobar izvor predstavljaju takoer i konopljino ulje, repiËino ulje, buËine sjemenke. Najbolji izvor EPA i DHA kiselina je riblje ulje pri Ëemu je to uglavnom ulje bakalara, a zatim sva plava morska riba: losos (13% EPA i 18% DHA), srdela (6,2% EPA i 4,2% DHA), tuna, skuπa.

Prirodni izvori Danas je opÊenito prihvaÊena Ëinjenica da je u ranom razdoblju razvoja Ëovjeka prehrana bila daleko bogatija omega-3 masnim kiselinama. Smatra se da je omjer omega-6 i omega-3 kiselina bio 1:1. Suvremena, uglavnom zapadnjaËka prehrana, taj je omjer promijenila u 15:1. VeÊina struËnjaka smatra da bi za zdravlje optimalan omjer trebao biti 2:1 do 4:1. Postoje i miπljenja kako je od samog postizanja pravilnog omjera vaænije poveÊati unos omega-3 kiselina nego smanjiti unos omega-6 kiselina.

Skuπa Riblje ulje najbolji je izvor EPA i DHA

Uloga omega-3 masnih kiselina u organizmu Kao πto je veÊ spomenuto, esencijalne masne kiseline polaziπte su za stvaranje eikozanoida, hormonima sliËnih tvari koje djeluju lokalno na mjestu nastanka, i to u izuzetno malim koncentracijama. Od linolne (omega-6) kiseline preko arahidonske vodi sinteza jedne skupine eikozanoida, a od alfa linolenske preko EPA i DHA sinteza druge skupine eikozanoida. NajznaËajnije skupine eikozanoida (parakrinih hormona) su cikliËni endoperoksidi (prostaciklini, prostaglandini, tromboksani) i derivati hidroperoksimasnih kiselina (leukotrieni, lipoksini i hidroksi masne kiseline). Tromboksani induciraju vazokonstrikciju i agregaciju trombocita, prostaglandini inhibiraju agregaciju trombocita. Leukotrieni i lipoksini reguliraju upalne odgovore i reakcije hipersenzitivnosti. Unutar pojedinih grupa takoer postoje velike razlike. Poznato je oko 30 razliËitih vrsta prostaglandina podijeljenih u tri serije. Iz linolne kiseline (omega-6) preko arahidonske nastaju prostaglandini serije 2, koje se smatra πtetnima. Istovremeno prostaglandini serije 1, smatrani zaπtitnim ili dobrima, nastaju takoer iz linolne preko dihomo gama linolenske kiseline (omega-6). Prostaglandini serije 3 nastaju iz omega-3 kiselina. Prostaglandini serije 1 smanjuju upale, krvni tlak, izluËivanje arahidonske kiseline itd. Jednako djeluju i prostaglandini serije 3.

inPharma 29 Za sve te sloæene procese odgovorna su dva enzima: delta 6 desaturaza i delta 5 desaturaza. Delta 6 desaturaza je nespecifiËan enzim koji djeluje na pretvorbu i linolne i alfa linolenske kiseline, dakle odgovoran je za nastajanje i dobrih i loπih eikozanoida. Prevelika potroπnja tog enzima samo na jedan od puteva pretvorbe moæe poremetiti ravnoteæu pri stvaranju eikozanoida. Tako na primjer previπe ALA kiseline potroπit Êe enzim i neÊe ga biti dovoljno za pretvorbu linolne u dihomo gama linolensku i za daljni nastanak dobrih prostaglandina serije 1. Naravno, normalna prehrana uglavnom sadræi previπe masnoÊa omega-6 tipa i teπko da moæe doÊi do viπka alfa linolenske kiseline. Aktivnost enzima delta 6 desaturaza smanjuje se starenjem, visokom razinom inzulina, niskom razinom glukagena, virusnim infekcijama, stresom. Delta 5 desaturaza pospjeπuje nastajanje πtetnih eikozanoida iz arahidonske kiseline, ali takoer djeluje i na stvaranje EPA masne kiseline. Vanjskim unosom EPA kiseline smanjuje se posredno aktivnost delta 5 desaturaze, a time i nastajanje πtetnih eikozanoida. U hrani u kojoj prevladavaju omega-6 masne kiseline stvarat Êe se svakako viπe arahidonske kiseline, pa samim tim i viπe eikozanoida koji uzrokuju pretjerano zgruπavanje krvi, upalne procese i sl. Navedeni metaboliËki putevi opisani su vrlo pojednostavljeno, a opet dovoljno upuÊuju na svu krhkost ravnoteæe, nuæne da bi ljudski organizam optimalno funkcionirao.

Omega-3 kiseline i bolesti Premda je veÊ spomenut Ëitav niz povoljnih uËinaka omega-3 kiselina, evo na πto sve one mogu utjecati i koje su njihove optimalne koliËine koje je potrebno uzimati. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama osigurava glatkoÊu, æitkost i vlagu staniËnih membrana, πto omoguÊuje optimalno funkcioniranje stanica kao i sposobnost komunikacije meu njima. Danas je poznato da upravo gubitak staniËne komunikacije dovodi do rasta kanceroznih tumora. Kardiovaskularne bolesti, njihova uËestalost i visoka smrtnost uËinile su omega-3 masne kiseline toliko popularnima. Nepostojanje srËanih bolesti kod Eskima prvo je dovelo do povezivanja te Ëinjenice s poveÊanim unosom ribljih masnoÊa bogatih omega-3 masnim kiselinama. Danas znamo da je njihova uloga u proizvodnji dobrih prostaglandina presudna za zdravlje. Postoji nekoliko naËina kako omega-3 masne kiseline utjeËu na smanjenje rizika od bolesti srca i krvnih æila:

Omega-3 Povoljno preventivno i terapijsko djelovanje • snizuju rizik aritmije, • snizuju razine triglicerida i LDL kolesterola, • smanjuju rizik nastanka krvnog ugruπka, • snizuju krvni tlak, • sprjeËavaju suæenje krvnih æila, • djeluju protuupalno. Pored povoljnog utjecaja na srce i krvne æile, djeluju pozitivno na niz drugih akutnih i kroniËnih bolesti i stanja kao πto su: • alergije, • artritis, • bubreæne bolesti, • bolesti probavnog trakta (opstipacija, ulcerozni kolitis), • prehlade, • depresija (veÊi omjer omega-6 prema omega-3 = veÊi stupanj depresije), • lupus, • migrena, • psorijaza, • rizik od pobaËaja, • razvoj mozga i inteligencije. ©to se unosa tiËe, veÊ je reËeno i opÊe poznato da je suvremena prehrana deficitarna omega-3 masnim kiselinama (90% Amerikanaca ne uzima dovoljne koliËine). Navika da se plava riba konzumira najmanje dva puta tjedno bila bi idealna i dostatna za optimalnu opskrbu omega-3 masnim kiselinama. Masna plava riba (skuπa, srdela, losos) sadræi negdje oko 1-1,5 g omega-3 masnih kiselina u sto grama, πto je prihvatljiva koliËina prema britanskim i kanadskim preporukama. U ostalim sluËajevima mogu se koristiti razne nadopune pri Ëemu je vaæno obratiti paænju na deklarirane koncentracije. KoliËine od 1-3 g omega-3 masnih kiselina (po nekim autorima 2-4 g) na dan smanjuju serumske trigliceride i povisuju zaπtitni HDL kolesterol. Doza ribljeg ulja od 3-5 g na dan uËinkovito smanjuje krvni tlak. Uz redukciju zasiÊenih masnoÊa, konzumiranje lanenog ulja (1 velika ælica na dan) dovodi do smanjenja sistoliËkog i

dijastoliËkog tlaka za 9 mmHg, a objavljene su i tvrdnje da doze od 4-6 g ALA kiseline na dan (1-1,5 ælica lanenog ulja) πtite od karcinoma dojke. Kod pacijenata sa psorijazom, doze od 3 g na dan dovele su do poboljπanja stanja koæe. Smatra se da bi 1,2% ukupnih kalorija (po drugim autorima 0,5%) trebalo potjecati od omega-3 masnih kiselina, πto znaËi da bi Ëovjek trebao uzimati minimalno 2,5 g na dan. Kada govorimo o unosu, treba samo joπ napomenuti da su omega masne kiseline pri poviπenoj temperaturi (præenje) sklone raspadu, pri Ëemu mogu nastati potencijalno toksiËni spojevi (peroksidi). Peroksidacija je zbog dugog stajanja i prisutnosti neËistoÊa moguÊa i kod nekvalitetnijih ribljih ulja. Da bi se ti nepoæeljni procesi sprjeËili, dodaju se antioksidansi (E vitamin). KonaËno, bez obzira na Ëinjenicu da toËni mehanizmi djelovanja omega-3 masnih kiselina nisu do kraja istraæeni, te bez obzira na razlike u preporuËljivim terapijskim koncentracijama, jasno je da su omega-3 masne kiseline vaæan faktor naπeg zdravlja, jer povoljno djeluju i preventivno i terapijski. Stoga se moramo potruditi da bi optimalizirali njihov omjer u odnosu na druge masne kiseline te ga pribliæili onome kakav je bio u ne tako davnoj proπlosti. LITERATURA: O Brien R.D., Farr W., Wan P.J.. Introduction to Fats and Oils Technology. 2nded. AOCS Press, Champaign, Illinois, 2000. Bokisch M. Fats and Oils Handbook. AOCS Press, Champaign, Illinois, 1998. Mindell E. Vitaminska Biblija za 21.st. Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. Mateljan G. The world s Healthiest food Essential Guide for the Healthiest Way of Eating.1st ed. George Mateljan Foundation, Seattle, Washington, 2007. Guilliams T.G. Fatty Acids: Essential...Therapeutic. The Standard 2000;3 (2): 1-8. De Lorgeril M., Renaud S., Mamelle N. et al. Mediterranean alpha-linolenic acid-rich diet in secondary prevention of coronary heart disease. Lancet 1994; 343(8911): 1454-9. Connor WE., Importance of n-3 fatty acids in health and desease. American Journal of Clinical Nutrition 2000;71: 171 - 5.

30 inPharma Autorica Ëlanka: Maπenjka KatiÊ, dipl. ing. nutricionist

VODA

Prirodne mineralne vode Zbog svoje prirodne ËistoÊe i specifiËnog mineralnog sastava, prirodne mineralne vode imaju blagotvoran uËinak na zdravlje. Poznavanjem svojstava prirodnih mineralnih voda i njihovom uporabom, moæemo znaËajno pridonijeti poboljπanju zdravstvenog statusa organizma. ve se godine u Hrvatskoj obiljeæava 300 godina od prve analize prirodne mineralne vode.1 Koriπtenje prirodnih mineralnih voda seæe u daleku prapovijest. Na temeljima pronaenih ostataka znamo da su se neki i danas poznati izvori u naπoj zemlji koristili joπ u vrijeme Kelta.2

Voda i mineralne tvari StarogrËki filozof Tales iz Mileta (625.545. BC), razmatravπi nastanak zemlje i svemira, uspostavio je tezu o vodi kao izvoru æivota iz kojeg je nastala cijela priroda, dok je Hipokrat (460.-370. BC) napisao da voda Ëak moæe utjecati na Ëovjekovu osobnost.3 Voda je osnovna komponenta æivih biÊa - nemoguÊe je nastati kao ni preæivjeti bez nje. Ona Ëini oko 60% tjelesne teæine odraslih muπkaraca i oko 50-55% kod æena. UkljuËena je u gotovo sve tjelesne funkcije, a osobito je vaæna u termoregulaciji. Tijelo dobiva vodu na dva glavna naËina: 1. oko 2,1 l vode unese se u obliku tekuÊine ili vode u hrani, 2. oko 200 ml nastaje u tijelu oksidacijom ugljikohidrata, masti i bjelanËevina. IzluËivanje vode odvija se isparavanjem iz diπnih putova ili difuzijom kroz koæu (tvz. neosjetno gubljenje vode), znojenjem (ovisno o vremenskim uvjetima ili teπkom tjelesnom naporu, to moæe biti Ëak i 1-2 l vode na sat), stolicom i mokraÊom.4 Odrasla osoba u normalnim okolnostima izgubi oko 2,3 l vode na dan, dok se kod dugotrajne tjelesne aktivnosti gubitak moæe

viπestruko poveÊati. U tijelu se neprekidno odvija izmjena tekuÊine i otopljenih tvari meu pojedinim tjelesnim odjeljcima. IzvanstaniËna tekuÊina sadræi dominantno kation natrija, te anione klorida i hidrogenkarbonata. UnutarstaniËna tekuÊina odvojena je od izvanstaniËne staniËnom membranom koja je propusna za vodu, ali ne i za veÊinu elektrolita. Tako unutarstaniËna tekuÊina sadræi dominantno katione kalija i magnezija, te anione fosfata i sulfata, malu koliËinu iona natrija i klorida, te gotovo nimalo iona kalcija.4 Za oËuvanje ravnoteæe u organizmu nuæno je odræavanje razmjerno stalnog volumena i sastava tjelesnih tekuÊina. Najvaæniji naËin na koji tijelo odræava ravnoteæu izluËivanja vode i veÊine elektrolita je nadzor izluËivanja putem bubrega. Jedan od osnovnih preduvjeta za zdravlje je odgovarajuÊi unos vode i mineralnih tvari.

Osim svojom prirodnom ËistoÊom, one se razlikuju od obiËne vode za piÊe po svojstvima odreenima koliËinom pojedinih mineralnih tvari, elementima u tragovima ili drugim sastojcima.5 Upravo zbog svoje prirodne ËistoÊe i specifiËnog sastava, prirodne mineralne vode imaju blagotvoran uËinak na zdravlje. Ispitivanja koja moraju biti provedena u skladu sa znanstveno priznatim metodama, odnose se na posebna svojstva prirodne mineralne vode i njezine uËinke na ljudski organizam kao πto su diureza, æeluËana i crijevna funkcija te nadoknada kod nedostatka mineralnih tvari u organizmu. Svaka prirodna mineralna voda mora proÊi propisani postupak priznavanja, nakon Ëega se uvodi na popis priznatih prirodnih mineralnih voda za koje je nadleæno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Zakonodavstvo

Svojstva prirodnih mineralnih voda

Prirodne mineralne vode u Republici Hrvatskoj regulirane su Pravilnikom o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (NN 57/09), a u Europskoj uniji Direktivom 2009/54/EC.5,6 Prirodne mineralne vode su prirodno Ëiste vode koje potjeËu iz podzemnih leæiπta, slojeva stijena ili drugih geoloπkih naslaga, te se zahvaÊaju iz izvora zaπtiÊenih od svih rizika oneËiπÊenja. Naziv izvora i mjesto koriπtenja izvora moraju se na etiketama jasno naznaËiti. Prirodne mineralne vode struËno se procjenjuju s geoloπkog, hidrogeoloπkog, kemijskog, fizikalnog, mikrobioloπkog, te po potrebi farmakoloπkog, fizioloπkog i kliniËkog stajaliπta.

Prirodne mineralne vode imaju sloæen kemijski sastav, sadræe mnogobrojne sastojke u razliËitim koncentracijama i omjerima, πto najviπe ovisi o sastavu stijena kroz koje prolaze.7 Glavne ionske komponente prirodnih mineralnih voda najËeπÊe Ëine kationi kalcija (Ca2+), magnezija (Mg2+), natrija (Na+) i kalija (K+), te anioni hidrogenkarbonata (bikarbonati, HCO3-), sulfati (SO42-) i kloridi (Cl-).8 Klasifikacija prirodnih mineralnih voda odreuje se prema nekoliko glavnih parametara: temperaturi vode na izvoru (do 20ºC - hladne vode, iznad 20ºC - termalne vode), ukupnoj mineralizaciji, dominantnim kationima (natrijeve, magnezijeve, kal-

32 inPharma nih mineralnih voda (mineralicijeve) i anionima (hidrogenzacije veÊe od 9 g/l) u kojima karbonatne, sulfatne, kloridne), TABLICA 1 Podjela prirodnih mineralnih voda prema koliËini minerala5 su istovremeno prisutni i magionima u tragovima (jodna, flunezijevi i sulfatni ioni u veÊoj orna,...) te plinovima (ugljik diKOLI»INA MINERALA SUHI OSTATAK NA 180°C koliËini, dolazi do nespecifiËoksid, sumpor). nog djelovanja na crijevnu sluzS obzirom na koliËinu ugljiVrlo mala koliËina minerala do 50 mg/l nicu i izazivanja hiperemije. kovog dioksida, prirodne mineMala koliËina minerala do 500 mg/l Zbog osmotskog djelovanja, ralne vode mogu biti negaziraapsorpcija tih iona kao i apsorpne i gazirane, tj. one koje sponBogata mineralima veÊa od 1500 mg/l cija vode je mala, πto je temelj tano i na vidljiv naËin otpuπtaju laksativnog djelovanja magneCO2. svojeg fizioloπkog djelovanja tijekom miNaime, prolaskom kroz tlo, voda se zij-sulfatnih voda.3,8 nulih vremena budile zanimanje znanstveU recentnoj studiji o prehrani i æivotnim obogaÊuje ugljikovim dioksidom i otapa nika, struËnjaka, znamenitih osoba i πire navikama skupine zdravih postmenopaustijene kroz koje prolazi, primjerice karbojavnosti, mogu zauzeti znaËajno mjesto u zalnih æena u Hrvatskoj, one koje su redovnatne stijene kalcija i magnezija. zdravoj, uravnoteæenoj prehrani. no konzumirale prirodne mineralne vode Svjetska zdravstvena organizacija veÊ > Ca(HCO3)2 imale su manju tjelesnu masu/BMI od æeCaCO3 + CO2 + H2O — niz godina prati povezanost nedostatnog MgCO3 + CO2 + H2O — > Mg(HCO3)2 na koje nisu imale tu naviku.17 unosa magnezija i kalcija s brojnim bolesGazirane prirodne mineralne vode imatima danaπnjice. Takva prirodna mineralna voda tada saju osvjeæavajuÊi uËinak, buduÊi da CO2 djeNiska razina magnezija izaziva srËane dræi topive hidrogenkarbonatne soli kalciluje na krajeve æivaca mukozne membraaritmije, poveÊanu podraæljivost æivËanog ja i magnezija, te ostale komplekse anione u usnoj πupljini, ukljuËenih u osjeÊaj sustava, disfunkciju endotela, poveÊanu na i kationa, koji kontinuiranim vezivaæei.3 razinu cirkulirajuÊeg C-reaktivnog proteiNajËeπÊe su to ujedno i hidrogenkarbonjem i razlaganjem tvore sloæene sustave. na, smanjenu osjetljivost na inzulin. Nenatne vode koje smanjuju dispeptiËne poIzlaskom vode iz izvora na povrπinu, pri dostatak magnezija povezan je s hiperremeÊaje, normaliziraju sekreciju i motilinjenom kontaktu sa zrakom u kojem je tenzijom, koronarnom bolesti srca, diabetet probavnog trakta.3,8 udio CO2 niæi nego pod zemljom, uspotes mellitusom tipa 2, te metaboliËkim Konzumiranje gazirane natrij-hidrogenstavlja se novo ravnoteæno stanje, te slosindromom.14 karbonatne prirodne mineralne vode mobodni CO2 izlazi iz vode. Nedostatan unos kalcija poveÊava rizik Ukoliko sadræaj slobodnog ugljikovog æe biti korisno u prevenciji srËano-krvoæilnastanka osteoporoze, bubreænih kamedioksida na izvoru iznosi 250 mg/kg ili vinih bolesti i metaboliËkog sindroma. U isnaca, kolorektalnog tumora, hipertenzije i πe, prirodna mineralna voda moæe nositi traæivanju provedenom na æenama u postmoædanog udara, koronarne arterijske bonaziv kiselica.5 menopauzi, uzimanjem 1 l gazirane vode lesti, inzulinske rezistencije i debljine.14 Upravo je ugljikov dioksid, osobito kod bogate natrij-hidrogenkarbonatima na BuduÊi da prirodne mineralne vode prirodnih mineralnih voda bogatih minedan, doπlo je do smanjenja ukupnog i LDL mogu biti znaËajan izvor kalcija i magneralima, kljuËan za odræavanje ravnoteæe kolesterola, te poveÊanja HDL kolesterola, zija u prehrani, izborom odgovarajuÊe votopivih hidrogenkarbonatnih soli kalcija bez promjena u ukupnim triacilglicerolima de, uz osnovnu hidrataciju, unosi se i dio Ca(HCO3)2, magnezija Mg(HCO3)2 i drui krvnom tlaku.18 preporuËene dnevne koliËine tih minerala. RazliËiti autori izvjestili su o vaænoj ulozi gih kationa, sprjeËavajuÊi njihov prelazak Mnoge studije pokazuju negativnu kogaziranih hidrogenkarbonatnih voda u reu teπko topive oblike karbonatnih soli relaciju smrtnosti od srËano-krvoæilnih bogulaciji razine lipoproteina kod muπkara(CaCO3, MgCO3).9 Stoga, vraÊanjem izgublesti i magnezija u vodi.15 ljenog CO2, tj. gaziranjem vode, osiguca, a odreivanjem kolesterola i triacilgliKoliËina magnezija iz vode moæe biti vaæravamo organizmu minerale u bolje iskocerola u serumu i hilomikronima nakon jena za prevenciju srËanog udara, hipertenristivom, otopljenom, ioniziranom obliku, la, pokazalo se da pijenje natrij-hidrozije, preeklampsije, kao i za osobe koje u odnosu na slabo iskoristive, teπko topive genkarbonatne vode smanjuje postpranveÊ pate od srËanih problema i/ili visokog oblike mineralnih soli koje bi se u sudijalnu lipemiju kod æena u postmenopautlaka.16 protnom istaloæile u bocama.8 zi.19 Treba voditi raËuna da kod hipertoniËPrirodne mineralne vode koje se najËeπVoda bogata natrij-hidrogenkarbonatiÊe susreÊu na hrvatskom træiπtu prikazane su u Tablici 2. TABLICA 2

Utjecaj na zdravlje Produæeni æivotni vijek, moderan stil æivota, naËin prehrane te tjelesna neaktivnost doveli su do porasta kroniËnih nezaraznih bolesti (srËano-krvoæilnog sustava, zloÊudnih novotvorina, dijabetesa i dr.) u gotovo svim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.12,13 SuoËeni s obiljem u razvijenim zemljama, a neimaπtinom u nerazvijenim zemljama, znanost traæi rjeπenja kako prehranom unaprijediti zdravlje i sprjeËiti bolesti. Prirodne mineralne vode koje su zbog

Prirodne mineralne vode koje se najËeπÊe susreÊu na hrvatskom træiπtu

KLASIFIKACIJA PREMA DOMINANTNIM KATIONIMA I ANIONIMA

NAZIV VODE10

Natrijeva-hidrogenkarbonatna kiselica

Jamnica, Radenska classic

Natrijeva-kalcijeva-magnezijeva-hidrogenkarbonatnasulfatna kiselica

Sarajevski kiseljak

Natrijeva-hidrogenkarbonatna-kloridna kiselica

Kapljice

Magnezijeva-hidrogenkarbonatna kiselica

Mivela Mg

Magnezijeva-natrijeva-hidrogenkarbonatna-sulfatna kiselica

Donat Mg

Natrijeva-kalcijeva-magnezijeva-hidrogenkarbonatna

Studenac

Kalcijeva-magnezijeva-hidrogenkarbonatna

Jana11

inPharma 33 ma u kombinaciji s dijetom s niskim udjelom soli rezultirala je kod starijih osoba (60-72 god.) znaËajnim sniæenjem krvnog tlaka i smanjenim izluËivanjem kalcija u urinu.20 To se podudara s rezultatima ranije provedenog istraæivanja o razliËitom djelovanju natrija na krvni tlak kada je u spoju s kloridom (NaCl) u odnosu na natrij kada je u spoju s hidrogenkarbonatom (NaHCO3).21 Kiselo-luænati status, odnosno regulacija pH unutar i izvan stanica kljuËna je za metaboliËke procese u organizmu koji su kontrolirani enzimskim reakcijama i postaje vrlo znaËajna tema u nutricionizmu i medicini.22 Nove studije potvruju da su upravo hidrogenkarbonati zasluæni za poveÊanje alkalne rezerve organizma, Ëime dolazi do smanjenog izluËivanja magnezija, kalija i kalcija u urinu23, te smanjene resorpcije kosti24. Najbolje vode za zdravlje kostiju su one bogate hidrogenkarbonatima i mineralnim kationima, ukljuËujuÊi kalcij.25 Uporaba odgovarajuÊih prirodnih mineralnih voda moæe biti korisna i u dijetoterapiji kod razliËitih bolesti: bubrega, mokraÊnih putova, kamenaca, uriËnog artritisa, æuËnih puteva, kroniËnog pankreatitisa, ulkusne bolesti æeluca i dvanaesnika, kroniËnog kolitisa, kroniËnog enteritisa i drugih.8 Tada je nuæno konzultirati se s lijeËnikom i nutricionistom dijetetiËarem.

LITERATURA: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Akademija medicinskih znanosti Hrvatske: 300 godina balneoloπkih analiza u Hrvatskoj. Znanstveno-struËni simpozij, Zagreb-Varaædinske Toplice 20.10.2009. 2 »epelak R (1998): JamniËka kiselica - od prastare kaptaæe do suvremene proizvodnje. Balneoklimatologija, 2(3):28-32. 3 Petraccia L, Liberati G, Masciullo SG, Grassi M, Fraioli A (2006): Water, mineral waters and health. Clinical Nutrition; 25, 377-385. 4 Guyton AC, Hall JE: Medicinska fiziologija udæbenik, jedanaesto izdanje. Medicinska naklada, Zagreb 2006. 291-306. 5 Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama, Narodne novine br. 57/09. 6 Directive 2009/54/EC of the European Parliament and of the Council of 18 June 2009. on the exploatation and marketing of natural mineral waters (Recast). Official Journal of the European Union L 164/45. 7 »epelak R (1992): Termomineralne vode Hrvatske i njihov znaËaj u ratnim uvjetima. PriruËnik Medicinska rehabilitacija ranjenika i bolesnika u ratnim uvjetima. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb. 8 IvaniπeviÊ G (1998) : Pijenje mineralne vode u ljekovite svrhe, Balneoklimatologija, 2(2):11-22. 9 Simon A, Voroniuc O, Tihon V, Foraescu G. (2003): The mineral waters Biborteni- a natural and an important source of magnesium for the human body. Magnesium: involvements in biology and pharmacotherapy, Casa Cartii de Stiinta, Cluj-Napoca. 10 Popis priznatih mineralnih voda u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Narodne novine 122/09. 1

EU Commission: List of natural mineral waters recognised by member states. Official Journal of European Union (Last update 10-08-2009). WHO: Preventing Chronic Deseases - A Vital Investment. Geneva, 2006. Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Hrvatski zdravstveni pokazatelji. Zagreb, 2008. WHO. Calcium and Magnesium in Drinking water - Public health significance. World Health Organization, Geneva, 2009. Catling LA, Abubakar I, Lake IR, Swift L, Hunter PR (2008): A systematic review of analytical observational studies investigating the association between cardiovascular disease and drinking water hardness. Journal of water and health 06.4:433-442 Kiss A, Foster T, Dongo A. (2004): Absorption and effect of the magnesium content of a mineral water in the human body. Journal of the American College of Nutrition, 23:6, 758S762S Ilich JZ et al.(2008): Nutrition and lifestyle in relation to bone health and body weight in Croatian postmenopausal women. International Journal of Food Sciences and Nutrition, 1-14. Schoppen S et al. (2004): A Sodium-Rich Carbonated Mineral Water Reduces Cardiovascular Risk in Postmenopausal Women. The Journal of Nutrition, 134: 1058-1063 Schoppen S et al (2005): Sodium bicarbonated mineral water decreases postprandial lipaemia in postmenopausal women compared to a low mineral water. British Journal of Nutrition 94, 582-587. Schorr U, Distler A, Sharma AM (1996): Effect of sodium chloride- and sodium bicarbonate-rich mineral water on blood pressure and metabolic parameters in elderly normotensive individuals: a randomised double-blind crossover trial. Journal of Hypertension 14:131-135. Luft FC et al. (1990): Sodium bicarbonate and sodium chloride: effect on blood pressure and electrolyte homeostasis in normal and hypertensive man. Journal of Hypertension 8:663-670. Vormann J, Remer T (2008): Dietary, metabolic, physiologic, and disease-related aspects of acid-base balance: foreword to the contributions of the Second International Acid-Base Symposium. The Journal of Nutrition 138: 413S-414S. Rylander R (2009): Acid-base balance and mineral homeostasis. Abstracts, XII International Magnesium Symposium, Iasi Romania. Magnesium Research 9: 22-3 Dawson-Hughes et al. (2009): Treatment with potassium bicarbonate lowers calcium excretion and bone resorption in older men and women. Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism, 94 91:96-102. Wynn E, Raetz E, Burckhart P (2008): The composition of mineral waters sourced from Europe and North America in respect to bone health: composition of mineral water optimal for bone. British Journal of Nutrition, 101, 1195-1199.

Voda »ini oko 50-60% tjelesne teæine odraslih

SOLGAR PROMO

34 inPharma Autor Ëlanka: Hrvoje Lisak, dr.med. Salvus d.o.o. EKSKLUZIVNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER TVRTKE SOLGAR

MULTIVITAMINSKO-MULTIMINERALNA FORMULA VM-75

Dnevna nadoknada nutrijenata u jednoj tableti VM-75 visoko je uËinkovita formula vitamina i minerala za sportaπe i sve osobe s izraæenom poveÊanom potrebom organizma zbog neurednog stila æivljenja i/ili nedostatne prehrane, te za osobe na dijeti. Vitamini i minerali formulirani su tako da omoguÊe maksimalnu apsorpciju i brzu ugradnju u metaboliËke procese. Mehanizam djelovanja dodataka prehrani primarno se temelji na poticanju prirodnih metaboliËkih procesa u organizmu, uz minimalni rizik od nastanka neæeljenih posljedica. Lijekovi pak, prirodne procese najËeπÊe modificiraju prema æeljenim uËincima, uz viπe ili manje izraæene neæeljene uËinke. Djelovanje lijekova pokazuje rezultate u razmjerno kratkom vremenskom intervalu, dok je dodacima prehrani potrebno neπto viπe vremena da bi postigli fizioloπku ravnoteæu i odreeni uËinak u organizmu. Lijekovi stoga predstavljaju moguÊi izbor za kontrolu simptoma i bolesti, a znaËaj dodataka prehrani leæi u prevenciji koja se temelji na provoenju zdravih æivotnih navika. Sveobuhvatne multivitaminsko-multimineralne formule na jednostavan i dobro prihvaÊen naËin pruæaju dnevnu nadoknadu svih potrebnih nutrijenata, a njihovim redovitim koriπtenjem, prije razvoja poËetnih promjena na organskim sustavima, kliniËka manifestacija i pojava prvih simptoma bolesti moæe se odgoditi za viπe od deset godina. Kako se kroniËni fizioloπki i patoloπki procesi odvijaju vrlo polako, u nekim sluËajevima potrebno je joπ desetak godina od pojave simptoma do kliniËke slike razvijene bolesti, ili stanja. Vaæno je stoga, zakljuËiti, da redovito koriπtenje dodataka prehrani moæe znatno usporiti, ili Ëak zaustaviti kroniËne procese te tako doprinijeti poboljπanju kvalitete æivota svih dobnih skupina. Elementi sadræani u vrhunskoj Solgar multivitaminsko-multimineralnoj (MVM) formuli VM-75 su vitamini A, B kompleks (tiamin, riboflavin, niacin i/ili niacinamid, pantotenska kiselina, piridoksin, biotin, folna kiselina, cijankobalamin), vitamin C, vitamin D i vitamin E, te minerali kalcij, mag-

nih kiselina, Ëije cijepanje moæe izazvati potencijalno opasne interakcije, jednako kao i prirodni beta karoten. Prirodni beta karoten, osim toga, sudjeluje u zaπtiti staniËnih membrana i pospjeπuje uËinkovitost imunoloπkog sustava. Formula sadræi i vitamin D koji je ukljuËen u niz metaboliËkih procesa povezanih s pravilnim funkcioniranjem razliËitih organskih sustava npr. pluÊa, bubrega, jetre, guπteraËe, ili πtitnjaËe, a poveÊana potreba za njim izraæena je tijekom zimskih mjeseci kada ja zbog manjka sunca smanjena Nagrada za sveukupno najbolji produkcija u koæi. Selen, krom, bavitaminsko mineralni kar, cink i kalcij upotpunjuju iznimproizvod u 2006. no uËinkovitu formulu i sudjeluju u HEALTH FOOD izgradnji snaænih antioksidativnih BUSINESS enzima glutation-peroksidaze i superoksid-dezmutaze, te tako sprjeËavanezij, cink, jod, selen, bakar, krom, bor i æeju oπteÊenja uzrokovana djelovanjem enljezo, a koliËine navedenih elemenata, ali dogenih i egzogenih slobodnih radikala. i ostalih sastojaka, u samo jednoj tableti, Takoer, potiËu detoksifikacijske procese dostatne su za nadoknadu dnevnih pou jetri, zaπtitu oËiju, kontrolu glikemije, treba pri poveÊanim psihofiziËkim naporiaktivnost imunoloπkog i zaπtitu kardiovasma. Uzimanje jedne tablete na dan vaæno kularnog sustava, izgradnju kostiju, rad je zbog Ëinjenice da jednostavnost doziramiπiÊa i kognitivne funkcije. nja znatno utjeËe na suradljivost i redovito SinergistiËko djelovanje svih sastojaka uzimanje suplemenata. omoguÊuje da VM-75 ima veÊu uËinkoviVM-75 visoko je uËinkovita formula vitost nego svaki element zasebno. Redovitamina i minerala za sportaπe i sve osobe to uzimanje jedne tablete Solgar VM-75 s izraæenom poveÊanom potrebom organa dan, moæe se preporuËiti odraslim konizma zbog neurednog stila æivljenja i/ili risnicima svih dobnih skupina, neovisno o nedostatne prehrane, te za osobe na dijezateËenom zdravstvenom statusu. Osobe ti. Vitamini i minerali formulirani su tako koje su svakodnevno izloæene poveÊanom da omoguÊe maksimalnu apsorpciju i brzu fiziËkom optereÊenju i/ili stresu, s viπe ili ugradnju u metaboliËke procese. manje izraæenim simptomima kroniËnih Meu mineralima, posebno treba izdvopromjena, mogu uzimanjem jedne tablete jiti jedinstveno kelirano æeljezo u formi VM-75 dnevno, znatno osnaæiti prirodnu bisglicinata koje ne izaziva konstipaciju, te sposobnost organizma u oËuvanju fizioloπbor koji je od izuzetne vaænosti za kosti i kih i usporavanju patoloπkih procesa. Najzglobove. Naziv VM-75 dolazi od koliËine veÊu korist imat Êe osobe koje su na vrije75 mg za veÊinu iz skupine B vitamina koji me, u punom zdravlju, prepoznale vaænost imaju vaænu ulogu u organizmu, ponajpriprevencije i uËinkovitost dodataka prehraje na metaboliËke procese, ali i na procese ni u unaprjeenju zdravlja i zadræavanju u samim stanicama, dok je djelovanje vitvisoke razine kvalitete æivota. amina C sinergistiËki upotpunjeno dodatSolgar VM-75 rezultat je rada vrhunkom bioflavonoida. Hesperidin je flavonoskih struËnjaka, koji su koristeÊi najbolje id koji djeluje kao snaæan antioksidans, s sirovine i napredne tehnoloπke metode, povoljnim uËinkom na smanjenje kolesispunili Solgar standarde kvalitete i zadoterola i krvnog tlaka, te oËuvanje gustoÊe voljili najviπe nutricionistiËke zahtjeve. kostiju. Vitamin E sprjeËava oksidaciju masSolgar - prednost je u kvaliteti.

Vaπ æivot je savrπen. Jesu li takvi i Vaπi multivitamini?

VM-75 visokouËinkovita formula za osobe s poveÊanim potrebama i za sportaπe

• • • • •

svi neophodni vitamini i minerali minerali u keliranim oblicima aminokiseline bioflavonoidi jedna tableta na dan

VM-75 - najprodavaniji Solgarov proizvod na svijetu!

Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.,

besplatni info telefon: 0800 1947 | www.solgar.hr

36 inPharma Autorica Ëlanka: Anita BujaniÊ, mr.pharm. PHARMALOGICA - KONZALTING U KOZMETOLOGIJI

NJEGA KOÆE

Kronobiologija koæe ProuËavanje vremenskih bioritmova kolokvijalno se naziva kronobiologijom, a u posljednje se vrijeme sve viπe znanstvenika usmjerava prema ispitivanju kronobioloπkih uËinaka na koæu. Pojam je nastao od rijeËi chronos (vrijeme), bios (æivot) i logos (znanost). eÊina pacijenata “muku muËi” s preciznim odreivanjem tipa koæe, a suvremeni struËnjaci za dermofarmakologiju im oteæavaju odabir idealnog preparata odreivanjem toËnog vremena primjene tijekom dana. Sve viπe se kozmetiËko-dermalna znanost odmiËe od dnevne kreme koja πtiti i noÊne koja regenerira koæu, pogotovo πto su aktivni kozmeceutici otvorili nove horizonte u dermofarmaciji. Od samog trenutka naπeg roenja podloæni smo nizu promjena u organizmu koje su odreene kronoloπkim parametrima. Ulazak u pubertet, zrela dob, perimenopauza, menopauza i treÊa dob predstavljaju svojevrsna prijelazna razdoblja u nove, drugaËije periode u æivotu, koji imaju svoju specifiËnu simptomatsku sliku na svim organskim sustavima, pa tako i na koæi. VeÊina nas u svakodnevnom kolokvijalnom govoru koristi termin “bioloπkog” sata u razliËitim situacijama, primjerice kod ranoranilaca koji su se “podesili” prema solarnoj mijeni, ili pak kod æena koje intenzivnije osluπkuju svoj bioloπki sat kao poziv na nadolazeÊe majËinstvo. Upravo taj “bioloπki sat” koordinira naπe psihofiziËke i bihevioralne funkcije u odnosu s okolinom, usmjeravajuÊi nas na pravo vrijeme za buenje, jelo, mentalni rad itd. ProuËavanje takvih vremenskih bioritmova kolokvijalno se naziva kronobiologijom, a u posljednje se vrijeme sve viπe znanstvenika usmjerava prema ispitivanju kronobioloπkih uËinaka na koæu. Pojam je nastao od rijeËi chronos (vrijeme), bios (æivot) i logos (znanost). Neki od najpoznatijih definiranih kronobioloπkih ritmova koje, izmeu ostalih organskih sustava, prati i koæa su sljedeÊi: ultradijarni (manje od 20h), diuralni (dnevni), nokturalni (noÊni), cirkadijarni ili niktohemeralni (24h), cirkalunarni (oko 30 dana - menstrualni, lunarni), sezonski (proljeÊe, zima,...), cirkaanualni (godiπnji ritam), i mnogi drugi. Da se izrazimo matematiË-

ki, koæa iskoriπtava parametre poput koliËine prirodnog svjetla, temperature, genske ekspresije, unutarnjih bioloπkih mehanizama, druπtvenih faktora (studij, stres itd.), te ih pretvara u funkcije koje su zaduæene za njezinu metaboliËku aktivnost, sintezu specifiËnih hormona i medijatora, temperaturu i pH koæe, integritet hidrolipidne barijere itd. Najbolji primjer utjecaja kronobioloπkih ritmova je blistava koæa ujutro nakon buenja, nasuprot izgledu koæe kod “noÊnih ptica”, ili pak putena koæa malih beba naspram suhe koæe u menopauzalnom razdoblju, potamnjela i masnija koæa tijekom ljeta naspram ljuskanja i kseroze tijekom zime itd.

Kronobioloπki uËinci Uzevπi u obzir sve navedeno kao i aktualnost kronobiologije u kozmetologiji postavlja se pitanje, kako savjetovati pacijentima pravilnu njegu koæe i tijela, ovisno o kronobioloπkim aspektima? Razmislimo, jesmo li u posljednje vrijeme imali prilike i sami poduËiti pacijente da izbjegavaju odreeni tretman tijekom ljeta (npr. AHA kiselinama) ili Ëak i ponudili anticelulitni drenaæni tretman samo za noÊ? Koliko smo puta savjetovali trudnicama da izbjegavaju intenzivne tretmane za akne preparatima (kreme, losioni) koji sadræe salicilnu kiselinu zbog njezine iznimne lipofilnosti i rizika za sistemsku apsorpciju? Upravo su to pokazatelji primjene elemenata kronobiologije u svakodnevoj ljekarniËkoj praksi, a da moæda nismo bili ni svjesni... VeÊina pacijenata ujutro se budi s nateËenim podruËjem oko oËiju zbog usporene cirkulacije tijekom noÊi, pa je stoga kofein idealni sastojak za jutarnju primjenu u preparatima za njegu oko oËiju. Tijekom

dana smo pojaËano izloæeni UV zraËenju, pogotovo UVA koje prodire i kroz staklo, te je kao riziËno sveprisutno cijele godine. Stoga, prema kronobioloπkom pravilu, dermatoloπko-kozmetiËka njega mora sadræavati minimalne UV filtre u dnevnim pripravcima kao i snaænije antioksidanse nego u noÊnim preparatima, koji pak sadræe viπe regenerativnih i eksfolijativnih sastojaka. Ujedno je sve popularniji mineralni makeup koji ne samo da osigurava blagu UV zaπtitu (samostalno nije dovoljno!), nego i umanjuje moguÊnost za fotoreakciju koæe na mnoge sastojke (koje mineralna kozmetika uglavnom izbjegava).

inPharma 37 Tijekom dana takoer æelimo postiÊi πto manju vidljivost dubokih ili mimiËkih bora, stoga su dnevni tretmani bogatiji sastojcima koji djeluju kao “punjaËi” ili filleri bora poput mikrosfera hijaluronske kiseline koje ispunjavaju bore i izravnavaju povrπinu koæe kako bi djelovala odmornije i bila ujednaËenija podloga za make-up. NaveËer su korisniji sastojci koji bi senzibilizirali koæu tijekom dana, ili bi prilikom izlaganja svjetlu nastali alergenski fotoprodukti poput retinola i retinoida, hidroksi kiselina, benzoil peroksida, hidrokinona koji koæu Ëini fotoosjetljivom itd. Mnoge funkcije koæe ponaπaju se u skladu s cirkadijarnim ritmom, πto bi znaËilo da prolaze kroz specifiËne promjene tijekom 24 sata. Proliferacija stanica koæe varira u rasponima, razliËitim i do 30 puta tijekom 24 sata,

s maksimalnom brzinom eksfolijacije oko ponoÊi, a najmanjom u podne. U praksi i savjetovanju s pacijentima znaËilo bi da je eksfolijativne tretmane najbolje raditi tijekom noÊi, s obzirom da Êe tada i biti osiguran maksimalan uËinak. Neki od dermoaktivnih sastojaka koje se tada moæe sugerirati pacijentima su svi oblici hidroksi kiselina (mlijeËna, salicilna, glikolna, fitinska,...), retinol i njegovi esteri, retinoidi (adapalen, tretinoin, tazaroten, acitretin,...), askorbinska kiselina, azelaiËna kiselina itd.

Joπ neki praktiËni savjeti Protok krvi (mikrocirkulacija koæe), koncentracija aminokiselina i transepidermalni gubitak vode za otprilike 25% viπi su tijekom noÊi nego ujutro ili poslijepodne. Pacijentice koje koriste peroralne kontraceptive imaju u pravilu ujednaËeniji cirkadijarni ritam tih parametara nego one koje ih ne koriste. Svakom se pacijentu moæe savjetovati da i tijekom noÊi koristi preparate namijenjene za odræavanje optimalne vlaænosti koæe, jer se Ëini da je opravdanije koristiti sastojke poput hijaluronske kiseline, betaina, ureje, silikona i ostalih, koji Êe sprjeËiti dehidraciju koæe. Nadalje, rozaceja i tijekom noÊi mora biti pod kontrolom kako pojaËana mikrocirkulacija ne bi naruπila integritet kapilara uslijed vazodilatacije. Zbog toga ekstrakt divljeg kestena, zeleni Ëaj, ekstrakt vinove loze i ostali dekongestivi i vazokonstriktori trebaju biti sastavni dio terapije tijekom noÊi, kako bi πtitili kapilare. Vrlo je zanimljivo osvrnuti se na sebacealne ælijezde koje tijekom podneva proizvode gotovo dvostruko viπe sebuma i masnoÊe nego tijekom noÊi od 2-4 sata ujutro. Iz toga proizlazi praktiËno i savjet pacijentima - u tretmanima akni puno je vaænije posvetiti se dermokozmetiËkoj njezi preko dana, koja Êe kontrolirati sintezu prekomjerne koliËine sebuma i koja bi mogla pojaËano zaËepiti sebacealne folikule te pridonijeti upalama akni u kasnijoj fazi. Pacijentu koji je sklon hiperprodukciji sebuma i masnijoj koæi idealno je savjetovati da potraæi sastojke koji Êe inhibirati 5 alfa-reduktazu i sprjeËiti nastanak DHT (dihidrotestosterona) koji je glavni krivac za produktivniji i “guπÊi/viskozniji” sebum. Neki od njih su: cinkov glukonat, niacinamid, nordihidrogvajaretinska kiselina, ekstakt sabal palme ili sjemenki bundeve, itd. Kako bi pacijent imao manje neestetski masnu koæu i osigurao postojanost korektivnog make-upa, veÊina preparata za priπtiÊe i akne dostupnih u ljekarnama uglavnom su multifunkcionalni te uz inhibitore sinteze sebuma sadræe i sastojke za

38 inPharma nobiologija u dermatologiji trebala bi zakontrolu pojaËane masnoÊe i sjaja (apsorkljuËiti kako je upravo zbog alteracija nebirajuÊe mikrosfere, matirajuÊi puderi, silikih funkcija koæe tijekom ljeta i citrusnih koni nove generacije). sastojaka u ljetnim parfemima (bergapteKoæa ima niæi pH tijekom noÊi i sna neni osobito) tijekom ljeta veÊi rizik od nasgo tijekom dana, a temperatura koæe je tanka Berloque dermatitisa i hiperpigmenviπa uveËer nego ujutro. Vrlo Ëesto se patacija izazvanih fotosenzibilizacijom koæe. cijenti æale kako im se podloga na licu miStoga zdravstveni struËnjaci trebaju joπ akjenja i tijekom dana postaje æuÊkasto-nativnije savjetovati pacijentima visoku UVA/ ranËasta, za πto je odgovorna ne samo okUVB zaπtitu koæe i izbjegavanje citrusnih sidacija nekih sastojaka tijekom dana, nemirisa, koliko god oni bili osvjeæavajuÊi... go i mijenjanje pH vrijednosti i temperatuCirkadijarni kronobioloπki ritmovi pridore koæe. Ukoliko se pacijenti æale na postonose dnevno-noÊnim razlikama u blistajanost svoje podloge (pogotovo kod camvosti, teksturi, tonusu i cjelokupnom izouflage terapije koja je bitna za psiholoπgledu koæe. Francuskinje su u jednom kozku stabilnost pacijenta), savjetujte im termetiËkom istraæivanju u samoprocjeni izmoadaptivne uz stabilnije mineralne piggleda lica zakljuËile kako same sebi najbomente (cinkov oksid, titanijev dioksid). lje izgledaju u 10 ujutro. U skladu s tim su U uobiËajenim dnevnim aktivnostima i koristile jedan kozmetiËki kronobioloπki mirovanju bez fiziËkih aktivnosti, znojenje preparat iskljuËivo za noÊnu primjenu i reje najintenzivnije poslijepodne, pa su stozultati su bili uspjeπniji u odnosu na kontga pacijentima upravo tada i najpotrebniji rolnu skupinu, koja se nije pridræavala antiperspiransi i dezodoransi. uputa o vremenu primjene. Koliko je priËa o kronobiologiji koæe ozI na kraju, moæe li nas odmorna noÊ zabiljno podruËje svjedoËi i Ëinjenica da se ista “proljepπati”, ili je laiËki nazivan beavodeÊi dermatolozi i farmakolozi svijeta u uty sleep mit? StruËnjaci se slaæu kako je terapiji najpoznatijih koænih bolesti sluæe san dobar za relaksaciju srediπnjeg æivËapraÊenjem kronoritmova koæe kako bi tenog sustava i eliminaciju stresora izvana, rapija bila Ëim uspjeπnija. Primjerice, inflaπto poboljπava moguÊnost “mirnog” opomatorna aktivnost kod psorijatiËara je najravka i cijeljenja koæe. No, i trenuci odveÊa naveËer, svrbeæ koæe je kod atopijmora, tj. kratkog sna tijekom dana mogu skog dermatitisa uglavnom najintenzivniji imati sliËan uËinak, iako nisu nuæno noktijekom noÊi i sna, a neke preliminarne turalnog porijekla. Stoga Vama i Vaπim pretpostavke proizaπle iz studija na æivotinjpacijentima æelim dobar san u bilo koje skim modelima pokazuju kako je koæa najdoba dana, kao i ljepπu i zdraviju koæu! podloænija razvoju raka tijekom poslijepodneva (nakon kontakta s kancerogenim uzroËnicima kada je replikacija DNA aktivna). Zanimljivo je kako postoji moguÊnost da alergoloπki testovi budu znatno pouzdaniji kada bi se radili poslijepodne umjesto ujutro. UËinkovitost primjene transdermalnih nikotinskih flastera nekoliko puta je veÊa u 4 ujutro nego u poslijepodnevnim satima, dok je uËinkovitost lokalnih protuupalnih kortikosteroida veÊa poslijepodne nego ujutro. PriËa o kronobiologiji zaista je nadolazeÊa sfera u dermofarmaciji, pogotovo kada se mogu oËekivati ciljani preparati za koæu u odreenim æivotnim razdobljima, npr. antiperspirans za koæu u pubertetu, dnevna krema za trudnice (s prekursorom vitamina D ili 7-dehidrokolesterolom) ili pak tretman za koæu u perimenopauzi (sa sojinim izoflavonima ili ekstraktom crvene djeteline kao fitoestrogenima). U kozmetologiji opÊenito, osobito u proizvodnji pH koæe parfema, industrija prati sezonske promjene i lansira Niæi je tijekom svjeæije i citrusne parfeme noÊi i sna za ljetne dane i teæe verzije za hladne zimske dane. Kro-

LITERATURA: http://www.aamcc.org/glossary.htm http://www.eurosiva.org/Archive/Nice/SpeakerAbs tracts/Lemmer.htm Scheving LE. Mitotic activity in the human epidermis. Anatomical Record. 1959;135:7-20. Reinberg A, Touitou Y, Soudant E, et al. Oral contraceptives alter circadian rhythm parameters of cortisol, melatonin, blood flow, transepidermal water loss and skin amino acids of healthy young women. Chronobiology International. 1996;13:199-211. Verschoore M, Ponet M, Krebs B, Ortonne J-P. Circadian rhythms in the number of actively secreting sebaceous follicles and androgen circadian rhythms. Chronobiology International. 1993;5:349-359. Yosipovitch G, Xiong GL, Haus E, et al. Timedependent variations of the skin barrier function in humans: Transdermal water loss, stratum corneum hydration, skin surface pH, and skin temperature. Journal of Investigative Dermatology. 1998;110:20-23. Stephenson LA, Wenger CB, OÌDonovan BH, Nadel ER. Circadian rhythm in sweating and cutaneous blood flow. American Journal of Physiology. 1984;246:R321-324. Timbal J, Colin, J, Boutelier C. Circadian variation in the sweating mechanism. Journal of Applied Physiology. 1975;39:226-230. Reinberg A, Koulbains C, Soudant E., et al. Daynight differences in effects of cosmetic treatments on facial skin. Effects on facial skin appearance. Chronobiology International. 1990;7:69-79. Gelfant S, Ozawa A, Chalker DK, Smith JG jr. Circadian rhythms and differences in uninvolved and involved psoriatic skin in vitro. Journal of Investigative Dermatology. 1982;78:58-62. Rubin NH, Scheving LE. Circadian Rhythm (Letter). Journal of Investigative Dermatology. 1983;80:79-80. Pigatto PD, Radaelli A, Tadini G, et al. Circadian rhythm of the in vivo migration of neutrophils in psoriatic patients. Archives of Dermatological Research. 277:185-189,1985. Borelli S, Chlebarov S, Flach E. Atopic neurodermatitis, and the problem of its 24-hour rhythm and its dependence on weather and climate. Munchen Medicinishe Wochenschrift. 1966;108:474-480. Cormia FE. Experimental histamine pruitus. I. Influence of physical and psychological factors on threshold reactivity. Journal of Investigative Dermatology. 1952;19:21-34. Mottram JC. A diurnal variation in the production of tumors. Journal of Pathology and Bacteriology. 1945;57:265-267. Frei JV, Ritchie AC. Diurnal variation in the susceptibility of mouse epidermis to carcinogen and its relationship to DNA synthesis. Journal of the National Cancer Institute. 1964;32:1213-1220. Iversen OH, Iversen UM. A diurnal variation in the tumorigenic effect response of mouse epidermis to a single application of the strong short-acting chemical carcinogen methylnitrosourea. A dose-response study of 1, 2 and 10 mg. In Vivo. 1995;9:117-132. McGovern JP, Smolensky MH, Reinberg A., Ibid. Cove-Smith JR, Pownall R, Kabler TA, Knapp MS. Circadian variation in cell-mediated immune response in man and their response to prednisolone. In: Reinberg A, Halberg F (eds.) Chronopharmacology. Pergamon, Oxford. 1979, pp. 369-374. McGovern JP, Smolensky MH, Reinberg A. Circadian and circamensual rhythmicity in cutaneous reactivity to histamine and allergenic extracts. In: McGovern JP, Smolensky MH, Reinberg A. (eds.) Chronobiology in Allergy and Immunology. Thomas, Springfield, IL. 1977, pp. 79-116.

Neofen je Trusted brand rema rezultatima istraæivanja agencije Mediana Fides meu Ëitateljima Ëasopisa Reader’s Digest, u Hrvatskoj u 2009. g., Belupov Neofen je dobio najviπu ocjenu u kategoriji sredstava za ublaæavanje bolova te je izabran za hrvatski Trusted Brand 2009. g. Potvrda je to prepoznatljivosti Belupovog branda Neofena kojem potroπaËi vjeruju kao vrlo uËinkovitom i sigurnom lijeku protiv bolova kod razliËitih bolnih stanja - od glavobolje i migrene, kriæobolje, zubobolje, menstrualnih i miπiÊnih bolova do ozljeda i sl. Nagrada je potvrda da Neofen koristi velik broj potroπaËa i da su zadovoljni brzinom djelovanja i uËinkovitoπÊu uklanjanja bolova. Nagrada Neofenu joπ je sjajnija kada se zna da su ispitanici spontano upisivali ime proizvoda i ocjenjivali robne marke. Prema tom ocjenjivanju, Neofen kupuje Ëak 88,1% ispitanika, a 42,6% bi ga preporuËilo i drugima. ProsjeËna ocjena Neofena na ljestvici od 1 do 5 je visokih 4,3 a niti po jednom kriteriju (kvaliteta, izgled, prihvatljiva cijena, upotrebljivost) nije padala ispod visoke Ëetvorke.

inPharma 39

DOGA–AJI, NAJAVE...

Medis Adria specijalni partner HOO-a edis Adria i Hrvatski olimpijski odbor (HOO) sklopili su 2. studenog Ugovor prema kojemu Medis Adria stjeËe status “Specijalnog partnera” HOO-a. HOO i Medis Adria prepoznali su interes u meusobnoj suradnji s ciljem osiguranja potrebnih uvjeta hrvatskim sportaπima za njihove pripreme i nastupe na velikim natjecanjima kao i za nastup na ZOI Vancouver 2010. Ugovor Êe se realizirati dijelom u proizvodima Medis Adrie, a dijelom u novcu. Specijalno partnerstvo s hrvatskom krovnom sportskom organizacijom nije poËetak druπtveno odgovornog djelovanja Medis Adrie. Naime, Medris Adria je bila prva tvrtka koja je uplatila donaciju za

prikupljanje pomoÊi hrvatskoj stolnoteniskoj olimpijki Sandri PaoviÊ, na samom poËetku humanitarne akcije “Sandra, ti to moæeπ!” i time pokrenula lavinu dobrotvora. Takoer je u svibnju ove godine sklopila sponzorski ugovor s bronËanom olimpijkom Martinom ZubËiÊ, Ëime je Martina postala zaπtitno lice Medisovog proizvoda Ekolostrum. Specijalno partnerstvo s Hrvatskim olimpijskim odborom joπ je jedna potvrda kvalitete proizvoda koje za hrvatsko træiπte distribuira Medis Adria.

Simpozij o samolijeËenju 24. studenog 2009. u Hotelu Dubrovnik, u Zagrebu s poËetkom u 18:00 sati, odræat Êe se treÊi Belupov simpozij o samolijeËenju i sigurnosti pacijenta s ciljem edukacije i trajnog usavrπavanja farmaceuta, u organizaciji Belupovog Sektora bezreceptnih proizvoda. Simpozij Êe biti bodovan sukladno Pravilniku HLJK. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na broj telefona 01/24 81 209, najkasnije do 23. studenog 2009.

Hrvatski dan ljekarni rvatski dan ljekarni po treÊi je put obiljeæen 29. listopada 2009. s temom Ispravna primjena antibiotika - ljekarnik vas savjetuje. Ljekarne su toga dana dijelile prigodne letke s informacijama o tome πto su antibiotici, kako djeluju, zaπto ih treba propisati lijeËnik, πto je antibiogram, kako i koliko dugo se uzimaju, koju hranu i piÊe pri tom treba izbjegavati, koje se nuspojave mogu oËekivati, kada treba prekinuti uzimanje... Ljekarnici su posebno upozoravali pacijente na opasnosti neopravdane primjene antibiotika, koja u konaËnici dovodi do njihove neuËinkovitosti, a pacijenti su ispunjavali anketu o njihovoj upotrebi i ispravnom koriπtenju. U svijetu se sve viπe govori o nuænosti ispravne i racionalne uporabe antibiotika, jer je porast otpornosti bakterija na antibiotike jedan od vodeÊih problema

danaπnjice. S obzirom da za sada nema djelotvornijih lijekova u borbi s mikroorganizmima, to predstavlja veliku opasnost za buduÊe generacije. Antibiotici su jedno od najznaËajnijih otkriÊa moderne medicine, a moæe se reÊi da od njih poËinje era moderne farmakoterapije. Meutim, zbog Ëestog neracionalnog propisivanja antibiotika mikroorganizmi su postali otporni na njihove uËinke. Europski centar za kontrolu i sprjeËavanje bolesti (ECDC) proπle je godine inicirao da se 18.11. proglasi Europskim danom svjesnosti o antibioticima (The European Antibiotic Awareness Day) kako bi mobilizirao zdravstvene radnike i pacijente na odgovorno ponaπanje prema

antibioticima. U Hrvatskoj od 2006. godine djeluje interdisciplinarna Sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) koja se sustavno bavi racionalizacijom uporabe antibiotika. Hrvatski dan ljekarni je prilika da se u sredstvima javnog informiranja i u direktnim kontaktima s pacijentima ukaæe na vaænost farmaceutske struke i ulogu ljekarnika u zdravstvenom sustavu, s obzirom na njegove kompetencije koje mu omoguÊuju aktivno i odgovorno sudjelovanje u lijeËenju. Naime, u danaπnje je vrijeme vaæno naglasiti da je ljekarna mjesto gdje se mogu dobiti pouzdane informacije i o lijekovima, ali i drugim proizvodima koji sluæe samolijeËenju i prevenciji.

40 inPharma Za inPharmu nutri-inspekciju obavile:

dr.sc. Darija VraneπiÊ Bender Sandra Krstev BaraÊ, dipl.ing. Vitaminoteka Zagreb - konzalting u nutricionizmu

PREGLED KATEGORIJE PROIZVODA

Dodaci prehrani s Echinaceom (hrv. rudbekija) Echinacea, porijeklom iz sjeverne Amerike, zasigurno je najpoznatija i najispitivanija biljka koja stimulira imunoloπki sustav. Viπe od 500 znanstvenih radova dokumentiralo je njezinu kemiju, farmakologiju i kliniËku primjenu. chinacea - biljka karakteristiËne ljubiËaste boje ima bogatu tradiciju upotrebe. Arheoloπka istraæivanja pokazuju da su je Indijanci stoljeÊima koristili kao svestrani lijek za sve bolesti. Tijekom povijesti Echinacea je naπla svoju primjenu kao lijek za πarlah, sifilis, malariju i difteriju. Echinacea je zauzimala i cijenjeno mjesto u modernoj ameriËkoj medicini sve do poËetka 20. stoljeÊa kada je njenu popularnost zasjenila pojava antibiotika. Meutim, negdje u isto vrijeme otkrivaju ju Europljani koji zapoËinju eru intenzivnog koriπtenja tog biljnog imunostimulatora. Danas je popularnost pripravaka ehinaceje na visokoj razini, a najbolji potoπaËi su stanovnici NjemaËke. ©toviπe, veÊina znanstvenih studija na ehinacei provedena je upravo u NjemaËkoj.

Blagotvorni uËinci Viπe od 500 znanstvenih radova dokumentiralo je kemiju, farmakologiju i kliniËku primjenu ehinaceje. Najkonzistentnije dokazani uËinak veæe se s poveÊanjem nespecifiËne imunosti. Drugim rijeËima, za razliku od cjepiva koje je uËinkovito samo protiv odreene bolesti, Echinacea stimulira cjelokupnu aktivnost krvnih stanica odgovornih za borbu protiv svih vrsta infekcija. Studije pokazuju da kljuËni mehanizam koji leæi iza uËinkovitosti Echinacee podrazumijeva stimulaciju fagocitoze, odnosno sposobnost bijelih krvnih stanica da “progutaju” i uniπte potencijalno πtetna strana tijela. Nadalje, postoje kvalitetni dokazi da Echinacea poveÊava proizvodnju T-limfocita, smanjuje upalu kod artritisa i koænih bolesti, potiËe zacjeljivanje rana na koæi te

posjeduje blaga antibiotska, antivirusna i antimikotiËka svojstva. Dodatno se pokazalo da ometa djelovanje enzima hijaluronidaze koji pospjeπuje πirenje infekcije. Danas se Echinacea naπiroko upotrebljava u svrhu prevencije nastanka te tretiranja simptoma prehlade i gripe. No, uËinkovitost ehinaceje u tom pogledu joπ je uvijek tema znanstvenih rasprava. Postoji nekoliko kliniËkih studija koje govore u prilog ehinaceje kao pripravka koji smanjuje trajanje prehlade i gripe te olakπava intenzitet simptoma, no znanstvenici su daleko od konsenzusa. Jedan od razloga je taj πto su od studije do studije koriπteni pripravci koji znatno variraju po sastavu. Valja napomenuti da dugotrajnom upotrebom Echinacea gubi na svojoj uËinkovitosti. Maksimalno razdoblje kontinuiranog koriπtenja iznosi 6 do 8 tjedana.

Aktivne tvari i komercijalni oblici Echinacea sadræi nekoliko tvari zasluænih za njezine terapijske uËinke. To su prije svega polisaharidi, glikoproteini, alkilamidi, flavonoidi te ehinakozid i ehinacein. Iako je svaka pojedinaËna komponentna uËinkovita sama po sebi, najznaËajniji imunostimulativni uËinak postiæe se siner-

gijskim djelovanjem svih aktivnih tvari. U farmaceutskoj proizvodnji najËeπÊe se upotrebljava korijen i/ili nadzemni dio biljke. Poznato je najmanje 9 vrsta roda ehinaceje, a u ljekovite svrhe primjenjuju se 3 najpoznatije biljne vrste: Echinacea angustifolia (uskolisna rudbekija), Echinacea pallida (ruæiËasta rudbekija) i Echinacea purpurea (crvena rudbekija). Mnogi pripravci sadræe jednu, dvije ili Ëak sve tri Echinacea vrste. Takoer, razliËiti proizvoaËi koriste razliËite dijelove bilj-

inPharma 41

ke ehinaceje πto je jedan od razloga varirajuÊe uËinkovitosti pripravaka. Echinacea je komercijalno dostupna u brojnim oblicima - kao suπena biljka ili korijen, tekuÊi ekstrakt, u prahu, kapsulama i tabletama te gelovima. Preparati ehinaceje su odobreni za upotrebu u europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. PreporuËena dnevna doza je 3 puta na dan po 900 mg sirove droge ili 300 mg ekstrakta (standardiziran na 3,5% ehinakozida) ili 1-2 ml tinkture.

Sigurnost i interakcije preparata ehinaceje Istraæivanja nisu zabiljeæila toksiËnost ehinaceje zbog Ëega se smatra sigurnom za upotrebu. Takoer, vrlo je dobro podnosi veÊina populacije. Ipak, kod osjetljivih pojedinaca Echinacea moæe uzrokovati alergijsku reakciju koja varira od blagog osipa do anafilakse. Alergijska reakcija na ehinaceu najËeπÊa je kod osoba koje su inaËe alergiËne na srodne biljke poput krizantema, nevena i tratinËica. Osobe koje boluju od tuberkuloze, leukemije, dijabetesa, multiple skleroze, autoimune

bolesti, AIDS-a i poremeÊaja vezivnog tkiva ne bi smjele koristiti ehinaceu. Zbog manjka konkretnih saznanja o sigurnosti upotrebe u vrijeme trudnoÊe i dojenja, Echinacea se ne preporuËuje ni u to vrijeme. BuduÊi da Echinacea stimulira imunoloπki sustav, osobe koje koriste imunosupresive, osobito u sluËaju transplatacije organa, ne smiju ju upotrebljavati. Zanimljivo je da Echinacea moæe biti od koristi u kombinaciji s ekonazolom. Naime, pokazalo se da se njihovom zajedniËkom upotrebom smanjuje ponovna poja-

va gljiviËnih infekcija. Donosimo pregled najznaËajnih proizvoda s ehinaceom, dostupnih na naπem træiπtu. Pregledom smo uoËili da pripravci nisu standardizirani s obzirom na aktivne supstancije πto ne mora znaËiti da su manje uËinkoviti. Meutim, nova generacija proizvoda Êe zasigurno biti kreirana tako da sadræi standardizirane doze aktivnih tvari.

NUTRI -I VITAM NSPEKCIJA I

NOTEK E

Echinacea Stimulira aktivnost krvnih stanica kod infekcija

42 inPharma

PROIZVO–A»: ZASTUPNIK: SASTAV:

Child life Echinacea

Dr. Theiss Echinacea

Ehinal®

kapi

biljne kapi

sirup

Twinlab, SAD

Dr. Theiss, NjemaËka

Apipharma, Hrvatska

Agram 89

Naturprodukt

Sastav u 10 kapi/0,5 ml: uskolisna ehinacea (Echinacea angustifolia) 15 mg, crvena ehinacea (Echinacea purpurea) 15 mg

100 g otopine sadræi: tinkturu Echinacee (Echinacea tinctura) 33,30 g Ostali sastojci: 70 % etanol i proËiπÊena voda

Sastojak/100 ml: med 48%, alkoholna tinktura rudbekije 1:4 (Echinacea purpurea) 4,5%, 3,5%-tna alkoholna tinktura propolisa 4,3%, vitamin C 0,2% Ostali sastojci: voda, konzervans (metil p-hidroksibenzoat)

NAPOMENE:

PromuÊkati prije upotrebe. »uvati od dohvata male djece. Dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteæenoj prehrani.

Ne uzimati u sluËaju proljeva, akutnih ili kroniËnih crijevnih bolesti (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) i teæih oπteÊenja jetrene funkcije. Ovaj prirodni proizvod moæe se zamutiti, no to ne utjeËe na njegovu djelotvornost. Prije upotrebe promuÊkati! Proizvod sadræi 50% alkohola.

Osobe alergiËne na med, propolis i biljne vrste glavoËika ne smiju koristiti ovaj proizvod! Ne preporuËa se konzumiranje duæe od dva tjedna.

DOZIRANJE:

Djeca do 1 godine starosti: 5 kapi 3x na dan. Djeca od 1-12 godina: 10 kapi 3x na dan.

PreporuËuje se preventivno uzimanje 3 puta na dan po 20-30 kapi. Pri akutnoj opasnosti od pojave infekcije uzima se najprije 50 kapi, a potom svaki sat po 10-20 kapi. PreporuËa se kapi nakratko zadræati u ustima da bi obuhvatile sluznicu usta.

Djeca od 1-10 godina: 4x na dan 1/2 æliËice sirupa. Odrasle osobe: 3-4x na dan 1 æliËicu sirupa. Sirup uzeti prije jela i kratko zadræati u ustima.

PAKIRANJE:

29,6 ml

50 ml

100 ml

CIJENA PO DANU:

5,34 kn

2,46 kn

8,10 kn

Echinacea u kapima za djecu, jednistven proizvod na træiπtu.

Cjenovno pristupaËan proizvod. Nije navedena biljna vrsta Echinacee koju pripravak sadræi.

Potpuno hrvatski proizvod, mjeπavina prirodnih imunostimulirajuÊih supstancija.

MI©LJENJE:

inPharma 43

Natural Wealth Echinacea

Nature’s Herbs Echinacea

Solaray Vitamin C + Echinacea

kapi

kapsule

Lek, Slovenija

Natural Wealth, SAD

Twinlab, SAD

Nutraceutical Corp., SAD

Lek Zagreb

Milsing

Agram 89

Nihon

1 ml otopine sadræi: sok iz svjeæe cvjetne biljke crvene rudbekije (Echinacea purpurea L.) 0,8 ml

Sastav u 1 kapsuli: nadzemni dio biljke Echinacea purpurea (Echinacea purpurea, herba) 400 mg

Sastav u 3 kapsule: korijen crvene rudbekije (Echinacea purpurea) 360 mg, crvena rudbekija stabljika (Echinacea purpurea) 840 mg

Ostali sastojci: sorbitol, 20 vol.% etanol

Ostali sastojci: æelatina

Sastav u 1 kapsuli: vitamin C (askorbinska kiselina) 500 mg, Echinacea korijen (Echinacea purpurea i Echinacea angustifolia) 300 mg, vitamin C podræavajuÊa baza (πipak, koncentrat bioflavonoida, koncentrat rutina i divlja treπnja) 13,5 mg Ostali sastojci: biljne celulozne kapsule, magnezijev stearat

Trudnice i dojilje prije uzimanja bilo kojeg lijeka trebaju se savjetovati s lijeËnikom ili ljekarnikom. Nema podataka o moguÊem πtetnom uËinku Immunala u trudnoÊi i dojenju. Kapi sadræavaju 20 vol.% etanola. Svaka doza kapi Immunala za djecu od 6 do 12 godina sadræava 0,238 g etanola, a za djecu iznad 12 godina starosti i za odrasle sadræava 0,396 g etanola (alkohola).

Trudnice i dojilje trebaju se posavjetovati s lijeËnikom prije uzimanja bilo kojeg proizvoda. Ne preporuËa se osobama alergiËnim na biljke iz porodice glavoËika te osobama mlaim od 18 godina. U sluËaju preosjetljivosti na bilo koji sastojak potrebno je prekinuti s uzimanjem i posavjetovati se s lijeËnikom. Ne koristiti ako je zaπtitna folija ispod Ëepa oπteÊena.

PreporuËene dnevne doze ne smiju se prekoraËiti. Dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteæenoj prehrani. »uvati od dohvata male djece.

Trudnice i dojilje trebaju konzultirati lijeËnika prije upotrebe ovog proizvoda. Nakon 15 dana upotrebe potrebno je napraviti pauzu. PreporuËa se da se prije uzimanja bilo kojeg dodatka prehrani konzultirate sa svojim lijeËnikom.

Odrasli i djeca starija od 12 godina: 3x na dan po 2,5 ml otopine. Djeca od 6 do 12 godina: 3x na dan po 1,5 ml otopine.

Tri puta na dan po jedna kapsula s vodom, najbolje uz obrok. Proizvod se moæe koristiti najviπe osam tjedana bez prestanka, nakon Ëega se preporuËa stanka od dva tjedna.

1 do 2 kapsule 2-3 puta na dan.

Uzimati 1-2 kapsule na dan uz obrok ili sa Ëaπom vode. Za optimalne rezultate kontinuirano uzimati 14 dana. Nije preporuËljivo uzimati duæe od 8 tjedana bez stanke.

50 ml

50 kapsula

100 kapsula

60 kapsula

5,78 kn

5,04 kn

3,06 kn

3,13 kn

Pripravak s dugotrajnim staæem na hrvatskom træiπtu, relativno pristupaËne cijene.

Echinacea u kapsulama, relativno povoljne cijene s obzirom na dozu koju sadræi.

Echinacea u kapsulama, u visokoj dozi s relativno niskom cijenom.

Mjeπavina Echinacee, vitamina C i bioflavonoida, cjenovno pristupaËan proizvod.

Immunal

Ostali sastojci: æelatina, proËiπÊena voda, srednjelanËani trigliceridi, vitamin E i ulje ruæmarina - prirodni konzervansi

RAZVOJ PROIZVODA

Stabilnost kozmetiËkog proizvoda Tijekom razvoja kozmetiËkog proizvoda vaæno je odabrati odgovarajuÊi test stabilnosti kako bi se u konaËnici dobilo kvalitetan i siguran proizvod a hrvatskom træiπtu sve je viπe privatnih osoba koje æele staviti na træiπte kozmetiËki proizvod koji su proizveli sami po nekoj staroj recepturi, vrlo Ëesto s djelomice vlastitim sirovinama. Prema navodima proizvoaËa proizvode se u ograniËenoj seriji, ‘prirodni su’, ‘ekoloπki’, a njihov uæi krug korisnika smatra da su izrazito ‘djelotvorni’ te su odluËili pokrenuti vlastitu proizvodnju. Nakon upoznavanja sa zahtjevima iz hrvatskog zakonodavstva iz podruËja kozmetike i predmeta πiroke potroπnje, poneki odustaju, drugi pokreÊu vlastitu proizvodnju ili zaπtiÊuju recepture te se ugovorom veæu za proizvodne pogone koji veÊ imaju prostore, osoblje, ali i iskustva u proizvodnji kozmetiËkih i dijetetskih proizvoda. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti predmeta πiroke potroπnje te zdravstvenoj ispravnosti djeËjih igraËaka (NN 47/2008) svaki proizvoaË mora kreirati za svaki pojedini proizvod poseban dossier, tzv. “tehniËko-informativni file” o kojem je bilo dosta govora u prvom broju InPharme, a s kojim mora dokazati nadleænom tijelu da ima siguran kozmetiËki proizvod. Osim cijelog niza zahtjeva koje dossier mora sadræavati, jedan od vaænih Ëimbenika je dokaz stabilnosti proizvoda πto je za kozmetiËku industriju koja koristi naËela Dobre proizvoaËke prakse jedan od rutinskih koraka, dok za male proizvoaËe nastaju problemi, posebice u dijelu koji se odnosi na definiranje uvjeta za provoenje testa stabilnosti i odabira parametara ispitivanja. Naime, ispitivanje stabilnosti obuhvaÊa podatke o proizvodu kod razliËitih uvjeta, poËevπi od trenutka kada je proizveden do isteka roka valjanosti. Svaki proizvoaË postavlja za sebe test stabilnosti koji mora biti takav da je prihvatljiv i uËinkovit, a mora biti dokumentiran u proizvoaËkoj dokumentaciji. Pritom, svaka sirovina bilo da je aktivna ili

ne, moæe utjecati na stabilnost gotovog proizvoda. Osim formulacije, na stabilnost proizvoda moæe utjecati proces proizvodnje (brzina mijeπanja, temperatura, koliËina punjenja), vrsta ambalaæe, uvjeti skladiπtenja te transport (stresni uvjeti) itd. Postoje vanjski i unutarnji Ëimbenici: Vanjski Ëimbenici: • starenje proizvoda: tj. krajnji rok valjanosti moæe dovesti do promjena u organoleptici, fizikalno-kemijskim, mikrobioloπkim i toksikoloπkim svojstvima; • temperatura: visoke i niske temperature tijekom postupka proizvodnje, skladiπtenja ili transporta; • vlaga: posebice utjecaj na pudere, toaletni sapun, sjenila, kupke od soli koje mogu postati mekane i ljepljive te sklone mikrobioloπkoj kontaminaciji; • ambalaæa: staklena, metalna ili plastiËna ambalaæa (propusnost na O2) takoer moæe utjecati na stabilnost; • mikroorganizmi: proizvodi koji sadræe u svojem sastavu vodu kao npr. emulzije, gelovi, suspenzije i otopine posebice su podloæni kontaminaciji (provjera kozmetiËkog proizvoda Challenge testom - ispitivanje mikrobioloπke stabilnosti proizvoda pod optereÊenjem); • vibracije: vibracije tijekom transporta mogu utjecati na formulaciju, jer dovode do odvajanja faza, skruÊivanja ili promjena u viskoznosti. Unutarnji Ëimbenici: • fizikalna nekompatibilnost: promjene u fizikalnom stanju proizvoda kao πto su precipitacija, odvajanje faza, kristalizacija, nastajanje pukotina; • kemijska nekompatibilnost: pH vrijednost je vaæan parametar, jer osigurava stabilnost proizvoda; oksido-redukcijske reakcije dovode do promjene u

djelotvornosti aktivnih komponenata, organoleptiËkih i fizikalnih promjena (vitamin C - smea boja); reakcije hidrolize estera i amina; interakcije izmeu sirovina te interakcije izmeu sirovina i pakovine. Testove stabilnosti potrebno je provoditi kod razvoja novih formulacija kozmetiËkih proizvoda, u sluËajevima znaËajnih promjena tijekom proizvodnog procesa, validacije nove opreme ili proizvodnog postupka, promijenjenih ulaznih sirovina te vidljivih promjena na pakovini koja je bila u dodiru s gotovim proizvodom.

Odabir parametara ispitivanja ProizvoaË za svaku formulaciju odabire parametre prema svojem iskustvu i provodi evaluaciju kod jedne ili viπe temperatura. Odabir parametara ispitivanja mora biti procijenjen od struËnjaka, a odluka se donosi za svaki kriterij temeljem interne procedure proizvodnje proizvoaËa i iskustva. Evaluacija kriterija dopuπta predvianje stvarne stabilnosti proizvoda i procjenu roka valjanosti. Neki od parametara varijabilnosti unutar roka valjanosti proizvoda su: • izgled, boja i miris, • pH vrijednost, • viskoznost, • udio vode u proizvodu itd., • analitiËki podaci kao npr. sadræaj aktivne tvari, vitamina itd., • mikrobioloπka ËistoÊa, • promjene na ambalaæi, • promjene mase.

Kreiranje testa stabilnosti Prije odreivanja uvjeta vremena i temperature, uputno je napraviti vrlo jednostavan preliminarni test s centrifugom: pro-

inPharma 45

izvod se centrifugira na 3000 okretaja u minuti (rpm - rotation per minute O/min) tijekom 30 min. Ako doe do bilo kakvih promjena na uzorku, uputno je uËiniti korekcije u sastavu proizvoda. Osim tog jednostavnog testa, preporuka je provoenje probir testa (Screening test) tijekom 15 dana pri temperaturama od 37±2ºC , 40±2ºC ili 45±2ºC , odnosno ako se predvia transport, skladiπtenje na niæim temperaturama. Jedna od moguÊnosti je npr. ciklus od 24 sata pri 40±2ºC, a zatim 24 sata pri 4±2ºC tijekom 4 tjedna. Test ubrzanog starenja kreira se zbog relativno kratkog ciklusa razvoja proizvoda. UobiËajena praksa je predvidjeti stabilnost testom ubrzanog starenja, potom periodiËno praÊenje (monitoring) pohranjenih uzoraka pri sobnoj temperaturi. ObiËno se test provodi pri temperaturi od 37ºC, 40ºC ili 45ºC tijekom 1, 2, 3 mjeseca, a ponekad 6 mjeseci ili Ëak godinu dana, πto ovisi o vrsti proizvoda. Za neke proizvode, korisnije su drugaËije temperature. Test dugotrajnog starenja (Shelf test) provodi se pri sobnoj temperaturi tijekom cijelog razdoblja roka valjanosti, a dobiveni rezultati upuÊuju na predvienu stabilnost i kvalitetu proizvoda. Za taj test potrebno je osigurati dovoljan broj istih uzoraka koji se ispituju periodiËno. Sustavno ispitivanje stabilnosti (monitoring) je dodatno osiguranje da je test ubrzanog starenja bio u potpunosti predvidiv za stabilnost proizvoda na træiπtu. Test moæe biti krajnje jednostavan: vizualni monitoring proizvoda pohranjenih pri sobnoj temperaturi ili sloæeniji, a sadræi parametre istovjetne onima u testu ubrzanog starenja. Dobivene podatke potrebno je statistiËki obraditi, odrediti kriterije prihvatljivosti, a znanje i iskustvo osobe koja je kreirala formulaciju kljuËni su u interpretaciji rezultata.

Vaænost odabira ambalaæe Ambalaæa moæe direktno utjecati na stabilnost gotovog proizvoda zbog interakcije izmeu proizvoda i spremnika (npr. apsorpcija sastojaka proizvoda u spremnik, korozija, kemijske reakcije, migracija) ali i barijernih svojstava spremnika (zaπtita sadræaja od atmosferilija: kisika, vlage; spo-

sobnost zadræavanja vode te hlapivih sastojaka proizvoda). Test stabilnosti provodi se u ambalaæi u kojoj Êe proizvod biti stavljen na træiπte. Ako je proizvod pakiran u nekoliko razliËitih tipova ambalaæe, potrebno je ispitati svaki spremnik za sebe. Ako su spremnici samo razliËite zapremnine, ispitivanje treba provesti u najmanjem, uz odgovarajuÊu kontrolu npr. u staklenoj pakovini. Savjetuje se i testiranje spremnika u razliËitim poloæajima uspravno, naopako, sa strane itd.

Savjeti kod novih proizvoda 1. Koristite se veÊ postojeÊim podacima kako biste kreirali test. 2. Nemojte otkrivati veÊ poznato: ako vaπ proizvod ima okvirnu formulaciju kakva veÊ postoji na træiπtu, pojednostavnite si posao: koristite sliËnu ambalaæu, a rok trajanja provjerite. 3. Kod postavljanja testa uzmite u obzir da proizvod treba ispunjavati svoju osnovnu funkciju i da treba biti odgovarajuÊe kvalitete tijekom cijelog roka valjanosti. 4. Definirajte kriterije prihvatljivosti za karakteristike/specifikaciju proizvoda. 5. Uzmite u obzir postupak proizvodnje i moguÊe kritiËne toËke koje utjeËu na svojstva i karakteristike proizvoda. Osim navedenih savjeta, potrebno je odrediti vrstu i tip kontrolnih uzoraka radi usporedbe i konaËne ocjene proizvoda kao i parametre znaËajne za konaËnu funkciju proizvoda. O svim postupcima potrebno je voditi zapise, a u konaËnici se piπe IzvjeπÊe o stabilnosti proizvoda, koje sadræi identifikaciju proizvoda, vrstu pakovine koriπtene u testu, uvjete ispitivanja, rezultate, zakljuËak, procjenu roka valjanosti i potpis odgovorne osobe. IzvjeπÊe o stabilnosti proizvoda vaæan je dokument u dossieru za konaËnu ocjenu sigurnosti proizvoda koju daje struËnjak - toksikolog. LITERATURA: Colipa Guidelines, Guidelines on stability testing of cosmetic products, oæujak 2004 National Health Survieillance Agency, Cosmetic Products Stability Guide, 1st ed. Brasilia, ANVISA, 2005 Formulaction, Stability and end-use properties of personal care products, Cosmetic application paper (2004)1-7

Ambalaæa Propusnost na O2 moæe utjecati na stabilnost proizvoda

46 inPharma

NOVO u ljekarnama Ginkgo + Gotu kola

Angi Sept direkt sprej za grlo sa sladilom

Deflamol Pharmatheka consult, krema

Aktival, 60 kapsula

Dr. Theiss, Naturprodukt, boËica s rasprπivaËem, 30 ml

Tradicionalna krema za ublaæavanje nadraæaja koæe, za njegu u podruËju pelenske regije, zaπtitu pregiba i koænih nabora koji su izloæeni meusobnom kontaktu i iritaciji. PreporuËa se za njegu dojenËadi i male djece, ali i za zaπtitu inkontinentnih osoba od pelenskog dermatitisa te za zaπtitu od nastanka kontaktnog dermatitisa koji se javlja kod nekih sportova (biciklizam i atletika). Deflamol krema je kozmetika s posebnom namjenom, a sadræi cinkov oksid i titanov dioksid, u podlozi od lanolina, vazelina i tekuÊeg parafina koji djeluju na isuπivanje i zaπtitu od razvoja infekcije. ObogaÊena je eteriËnim uljima limuna i citronele.

Dodatak prehrani koji ujedinjuje znanost s tradicijom. Kombinacija Ginkgo bilobe i Cantella asiatice pruæa sinergiju aktivnih sastojaka iz prirode. Poboljπava cirkulaciju krvi, izmjenu tvari i energije, omoguÊuje bolji prijenos impulsa i revitalizaciju stanica, pa se tako poveÊavaju sposobnosti mozga. PreporuËuje se kod slabog pamÊenja i intelektualnih sposobnosti, zahtjevnijih potreba za koncentracijom, cerebralnih i perifernih smetnji u cirkulaciji, glavobolja i migrena, varikoznih vena, uËestalih vrtoglavica i Alzheimerove bolesti.

Ovaj sprej za grlo je dodatak prehrani namijenjen ublaæavanju grlobolje i poteπkoÊa u gutanju. UËinkovitost mu se zasniva na visokokvalitetnim prirodnim sastojcima: eteriËnom ulju klinËiÊa, ekstraktima kadulje, kamilice i nevena. Njihove aktivne tvari djeluju snaæno antiseptiËki i lokalno anestetski, protuupalno i umirujuÊe na spazam diπnih puteva. Tinktura nevena dodatno ubrzava oporavak sluznice. Poseban mehaniËki rasprπivaË omoguÊava usmjeravanje preparata direktno na mjesto boli, na upalno æariπte gdje je potrebno njegovo djelovanje.

Gentle iron Solgar, Salvus, 90 kapsula biljnog porijekla

Antibakterijski gel za ruke bez ispiranja ARC Conditionnement&Logistic i MarinaLab Opus u suradnji UËinkovit proizvod za dezinfekciju ruku bez vode i sapuna. Jednostavan je za higijenu i zaπtitu u svim prilikama i na svakom mjestu - putovanju, javnom prijevozu i ustanovama, πkoli, zaraznom okruæenju... Gel je aktivan za πiroki spektar virusa, pa Ëak i najnoviji - H1N1, virus svinjske gripe, kojeg uniπtava za samo 30 sekundi. Uniπtava i enteroviruse EN14476 (za 30 s), EN1040 (3 ml/30 s), EN1500 (3 ml/30 s), EN1275 (3 ml/30 s), a ima πiroko baktericidno i fungicidno djelovanje. UËinkovit je i na bacile tuberkuloze, kao i protiv gljivica (Candida Albicans, Aspergillus Niger).

Ginkgo 80 Aktival, 30 i 60 kapsula Dodatak prehrani koji poboljπava cirkulaciju krvi, prokrvljenost tkiva i opskrbu stanica kisikom i hranjivim tvarima, poveÊava elastiËnost, regulira tonus krvnih æila i kapilara te sprjeËava agregaciju trombocita, a time i nastajanje tromba u krvi. PreporuËuje se kod smetnji u cirkulaciji, πumova u uπima, osjeÊaja hladnoÊe i trnaca u rukama i nogama, stanja straha, depresije ili demencije, hemoroida i ostalih stanja povezanih s oslabljenom cirkulacijom. Sadræi 80 mg standardiziranog ekstrakta lista Ginkgo biloba sa 24% ginkoflavonoglikozida i 6% terpena.

Proizvod sadræi jedinstveno kelirano æeljezo u obliku bisglicinata koje omoguÊuje maksimalnu apsorpciju, a ne izaziva iritaciju gastro - intestinalnog trakta niti konstipaciju. Æeljezo je osnovna komponenta za izgradnju hemoglobina i mioglobina. Esencijalni je sastojak mnogih enzima koji utjeËu na metabolizam i stvaranje energije te sintezu kolagena, neurotransmitera i DNA. PreporuËa se svima s utvrenim manjkom æeljeza, ali i onima s nedostatkom svjeæine i radnog elana, te osobama treÊe dobi.

Imunoglukan® P4H Medis Adria, 30 kapsula i sirup od 120 ml Dodatak prehrani s Ëistim beta-(1,3/ 1,6)D-glukanom, obogaÊen vitaminom C i

inPharma 47

NOVO u ljekarnama Mark II Biska, dæepni inhalator s eteriËnim uljima 2 u 1

cinkom. Polisaharid beta-(1,3/1,6)-D-glukan potiËe rad makrofaga, neutrofila i monocita, Ëime pomaæe ojaËati imunitet organizma. Vitamin C kao jak antioksidans, potreban je kod infekcija u veÊim koliËinama. Cink je vaæan za rad imunoloπkih stanica, utjeËe na poveÊanje otpornosti, a WHO ga preporuËuje kod upale pluÊa. Imunoglukan® P4H je prirodan, ne apsorbira se u tijelu, primjeren za djecu i odrasle. JaËanjem otpornosti pomaæe bræem i uËinkovitijem oporavku od bakterijskih i virusnih infekcija. Dobrodoπao je i kao potpora kod terapije antibioticima, kemoterapije ili radioterapije.

Jedinstven dizajn (ispod inhalatora nalazi se boËica s tekuÊinom), tog kozmetiËkog proizvoda s posebnom namjenom, omoguÊuje koriπtenje na dva naËina - udisanjem kroz nos, ili nanoπenjem na koæu. Pomaæe kod hunjavice i zaËepljenog nosa, alergija i upala sinusa, glavobolja, vrtoglavica uzrokovanih promjenama temperature i tlaka, kod pomanjkanja koncentracije, umora i opÊe slabosti. Podiæe energiju i raspoloæenje, smanjuje stres i napetost, osvjeæava. UËinkovit je repelent, a nanoπenjem na mjesto uboda uklanja osjeÊaj svrbeæi. Ne sadræi umjetne mirise. Dostupan je u 6 boja, za lakπe razlikovanje unutar obitelji.

Propolis 500 + vitamin C Medo-flor, 32 pastile Proizvod je namijenjen za pomoÊ u zaπtiti grla i kod upala, a pogodan je za sve dobne skupine i dijabetiËare. Sadræi optimalnu dnevnu dozu propolisa (500 mg) i vitamina C (60 mg = 100% RDA), pa je odliËno sredstvo u borbi protiv tegoba koje nose hladni zimski dani. Znanstveno je potvreno da propolis ima antibakterijsko, protuupalno (diπni i probavni sustav, zubno meso), antigljiviËno (kosa i koæa), antivirusno, antioksidacijsko i antialergijsko djelovanje. Otapanjem u ustima stvara se tanki zaπtitni sloj propolisa na sluznici usne πupljine, grla, jednjaka i æeluca, koji zatim djeluje iznutra i izvana.

48 inPharma

NOVO u ljekarnama Redermic La Roche-Posay, linija protiv bora s termalnom vodom Ova jedinstvena dermatoloπka linija se sastoji od 4 proizvoda za uËinkovitu njegu protiv bora i za ËvrstoÊu koæe, prilagoenih razliËitim tipovima i potrebama koæe. Bazira se na 3 osnovne aktivne molekule koje dokazano djeluju na ispravljanje znakova starosti koæe. To su 95% proËiπÊena aktivna molekula Madecassoside za popunjavanje dubokih bora; visoka koncentracija Ëistog vitamina C (5%) koji utjeËe na poveÊanje sinteze kolagenih vlakana, Ëime uËvrπÊuje potporno tkivo koæe; te hijaluronska kiselina koja omoguÊuje trenutaËno izglaivanje povrπinskih bora nastalih isuπivanjem koæe.

nja. ©afran se koristi od davnina, ne samo kao zaËin, nego i za smirenje, kao sedativ i antispazmolitik, a danas se zna da sadræi viπe od 150 hlapivih aromatiËnih sastojaka, da je najbogatiji izvor karotenoida (zeaksantin, likopen, alfa i beta karoteni), te da njegove aktivne komponente imaju antioksidativno, ublaæavajuÊe i zaπtitno djelovanje.

SkinMedica Componere

Safralyin Bios Line, Telura, 30 tableta Safralyin je prirodna pomoÊ protiv stresa, dobiven iz ekstrakta crvenih dijelova stigme πafrana Crocus sativus, s dodatkom folne kiseline. Safranal je organski spoj koji utjeËe na aktivnost mozga, bogat aktivnim biljnim komponentama, kojima naroËito modulira napetost raspoloæe-

su sumpor dobiven iz prirodnog izvora MSM-a (metilsulfonilmetan) te cink i vitamin C. Sumpor je potreban za izgradnju novih stanica, te kao i cink pospjeπuje regeneraciju koæe, cijeljenje rana i otklanjanje akni. Dodatak aminokiselina prolina i lizina pridonosi boljoj sintezi kolagena i razvoju vezivnog tkiva, dok bakar ima vaænu ulogu u stvaranju koænog pigmenta melanina i sprjeËavanju prerane pojave sijede kose.

Skin, Nails and Hair Formula Solgar, Salvus, 60 tableta Ciljani dodatak prehrani za zdravlje, snagu, ljepotu i svjeæinu koæe, noktiju i kose. Formula sadræi sve elemente neophodne za izgradnju kolagena i keratina kao πto

Linija se temelji na znanosti i mehanizmima cijeljenja koæe, a kreirao ju je dr. Fitzpatrick, pionir lasera u estetskoj medicini. Ovi luksuzni proizvodi mogu se koristiti odmah nakon najzahtjevnijih dermatoloπkih tretmana. Linija se sastoji od anti-aging kreme s najveÊom koncentracijom antioksidansa na træiπtu; intenzivnog tretmana koji umanjuje pore i hiperpigmentacije te uklanja bore; tretmana s najveÊom koncentracijom vitamina C i E na træiπtu, s postupnim otpuπtanjem, koji posvjetljuje mrlje i osnaæuje koæu; hidratantne kreme koja umiruje i nadraæenu koæu; te proizvoda za ËiπÊenje koji hidratizira bez crvenila i peckanja, te ujednaËuje ten.

Melvita, Stillmark

Organsko ulje argana

Cvjetni prah

50 i 200 ml

Cvjetni prah je izvorna, cvjetna, potpuna esencija koju pËele sakupljaju i oblikuju u kuglice. Posebno je bogat bjelanËevinama, aminokiselinama i vitaminima. Njegove su dobrobiti brojne: poveÊava imunitet i otpornost organizma, poveÊava broj leukocita i eritrocita, poboljπava cirkulaciju krvi, ima dobra regenerativna svojstva (posebno kod jetre), pomaæe kod æeluËanih i crijevnih bolesti, potiËe apetit, usporava starenje, djelotvoran je kod iscrpljenosti, poboljπava vid i rast kose, sprjeËava i ublaæava infekcije mokraÊnih putova.

Bodljikavo, otporno drvo argana (Argania spinosa) ima ovalne plodove Ëije koπtice daju zlatno-æuto ulje bogato masnim kiselinama, neosapunjivim sastojcima, vitaminom E i sterolima (poznatim po izrazito obnavljajuÊem djelovanju). OmekπavajuÊe i zaπtitno, ulje argana dobiveno je hladnim preπanjem, izuzetno djelotvorno njeguje i omekπava suhu, osjetljivu koæu. PreporuËuje se za njegu koæe oπteÊene aknama, oæiljcima, vodenim kozicama i opeklinama. Koristi se od davnina i za masaæu bolnih zglobova, njegu lomljivih noktiju i isuπene kose.

Proizvodi se mogu kupiti u trgovini Melvita, City center One (1. kat), Zagreb

inPharma 49

50 inPharma