DODACI PREHRANI • OTC • DIJETETSKI PROIZVODI • KOZMETIKA STRUČNI ČASOPIS
BR. 27, GOD. 5, RUJAN/LISTOPAD 2013.
ISSN 1847-2591 · BESPLATNI PRIMJERAK
U ŽARIŠTU
OMEGA-3 MASNE KISELINE Kosa i nokti Biljne vrste roda Aloe Probava Alge Nutri-inspekcija
Proizvodi sa selenom
inPharma ANTIOKSIDANSI 2013 izvješće i sažeci predavanja
SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE
Sadržaj 4
9
22 23
04 U ŽARIŠTU Svemoćne omega-3 za dug i zdrav život
28 ALGE Mikroalge i astaksantin 30 Događaji i najave
09 AKTUALNO Kosa i nokti
32 Osvrt Stručno-znanstveni skup inPharma Antioksidansi 2013
16 PROBAVA Neraskidiva veza enzima i imunosnog sustava
34 Sažeci predavanja
18 Vijesti o dodacima prehrani
43 RAZGOVOR S POVODOM Solgar slavi 5. rođendan u Hrvatskoj
20 ZDRAVLJE IZ KOŠNICE Sirupi s pčelinjim proizvodima prva pomoć iz prirode
44 NUTRI-INSPEKCIJA Dodaci prehrani sa selenom
22 FITOTERAPIJA TEMELJENA NA DOKAZIMA Biljne vrste roda Aloe
45 AKTUALNO Odobrene zdravstvene tvrdnnje za selen
24 INKONTINENCIJA Specijalni ulošci za oslabljeli mjehur
46 Novo u ljekarnama
26 Vijesti iz kozmetologije
5godina samo za zdravstvene djelatnike www.inpharma.hr 1
2 www.inpharma.hr
www.inpharma.hr 3
U žarištu
AUTORICA ČLANKA:
mr.sc. Jasminka Papić, dipl.ing.
Svemoćne omega-3 za dug i zdrav život Iznimno je važno povećati unos omega-3 masnih kiselina u odnosu na unos omega-6 masnih kiselina, koje su danas zastupljenije u zapadnjačkoj prehrani. Osim pridržavanja preporučenih omjera, za ostvarenje učinka važna je i odgovarajuća bioraspoloživost.
P
revelik unos masnoće jedno je od negativnih obilježja suvre mene prehrane koja pokazuje sve pogubniji utjecaj na zdrav lje. Pritom problem nije samo količina unesene masti, nego i njezin sastav. Stoga se danas kao jedan od najvažnijih indikatora kvalitete prehrane ističe sastav masnih kiselina i njihov udio u sva kodnevnim jelovnicima. Još prije stotinjak godina obje navedene značajke bitno su se ra zlikovale od njihove današnje slike u kojoj zapadnjačka prehrana sve više obiluje zasićenim masnim kiselinama. Pored toga, skrom niji unos nezasićenih oblika masnih kiselina opterećen je i njihovim nepovoljnim međusobnim omjerom, pa su omega-3 višestruko ne zasićene masne kiseline premalo zastupljene u odnosu na ome ga-6 višestruko nezasićene masne kiseline. Kako je upravo vrsta masnih kiselina značajniji čimbenik u očuvanju zdravlja od njihove količine, korisno se prisjetiti da svaka od njih utječe na naše zdrav lje.
I masti su neophodne za normalno funkcioniranje organizma Masti imaju u suvremenoj prehrani kod velikog broja potrašača negativan predznak i smatraju se jednim od glavnih krivaca za pre tilost, nastanak brojnih bolesti i preranu smrt. Istodobno, njihov unos izmiče svakoj kontroli, jer se uporno zanemaruju stalne preporuke liječnika i nutricionista. Dostupnost brojnih informacija može u su vremenom svijetu biti zbunjujući čimbenik za potrošače koji zbog toga ponekad neopravdano izbjegavaju određenu vrstu hrane, posebno one s povećanim udjelom masnoća čime mogu dodat no ugroziti vlastito zdravlje. Masti su nam važne kao najkoncentriraniji oblik ener
4 www.inpharma.hr
gije neophodne za normalno funkcioniranje organizma, a kao sa stavni dio staničnih membrana bitne su za integritet i funkciju sva ke stanice u organizmu. Osim toga, one omogućavaju apsorpciju liposolubilnih vitamina: A, D, E i K tijekom probave. Uz brojne dru ge uloge, imaju i zaštitnu funkciju za određene vitalne organe i zglo bove, štite ljudski organizam od naglih promjena temperature i pre komjernog gubitka topline. Stoga su neizostavan dio pravilne pre hrane. Važan je samo odabir vrste masnoće i ograničenje njihova unosa prema aktualnim preporukama nutricionista. Najzastupljeniji sastojci ljudskih i životinjskih masnoća svakako su triacil-gliceroli čije su osnovne gradivne jedinice masne kiseline vezane na molekulu glicerola. Masne kiseline su dugolančane karboksilne kiseline koje se me đusobno razlikuju po broju ugljikovih atoma u ugljikovodičnom lan cu, te broju i položaju dvostrukih veza. Svojstva svake pojedine ma snoće ovise upravo o svojstvima njihovih masnih kiselina. Ograničenja unosa vrste masnoća prvenstveno se odnose na za sićene i trans- masne kiseline koje, povisujući ukupan i LDL kole sterol, povećavaju rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti. Pred nost stoga trebaju imati masnoće u čijem sastavu dominiraju ne zasićene masne kiseline. Najvažniji izvori zasićenih masnih kiselina u zapadnjačkoj prehrani su: masno meso, pekarski proizvodi, sir, mlijeko, margarin i maslac.
Nezasićene masne kiseline Razlika između zasićenih i nezasićenih kiselina je, gledajući isti broj atoma ugljika, u dvostrukim vezama koje sadrže nezasićene, a zasićene ne sadrže, te sukladno tome u manjem broju atoma vo dika za dva u nezasićenim oblicima (npr. zasićena stearinska C18H36O2 za razliku od nezasićene oleinske C18H34O2). Broj i položaj dvostrukih veza je različit, a s prehrambenog sta jališta posebno je važna udaljenost dvostruke veze od posljednjeg (omega) C atoma u lancu, pa ih se prema tome i označava (npr. omega-3 /ω-3 / ili n-3 masne kiseline).
Jednostruko nezasićene masna kiseline Najvažnija jednostruko nezasićena masna kiselina je oleinska (omega-9), glavna masna kiselina u maslinovom ulju. Reaktivnija je od zasićenih masnih kiselina, a karakterizira je i dobra probavlji vost. Utječe na sniženje koncentracije lipoproteina male gustoće (LDL) i serumskog kolesterola, a povećava koncentraciju lipoprote ina velike gustoće (HDL) koji uklanja čestice lipoproteina male gu stoće nakupljene na unutarnjim stijenkama krvnih žila, čime izrav no utječe na smanjenje rizika od ateroskleroze i infarkta. Jedan od najvažnijih parametara u nastanku kardiovaskularnih bolesti je oksidirani LDL čija se koncentracija značajno smanjuje re dovitim konzumiranjem maslinovog ulja bogatog oleinskom kise linom. Istoj skupini kiselina pripadaju: palmitoleinska (omega-7) ma sna kiselina koju u malim količinama također sadrži maslinovo ulje, a u većim plod makadamije (Macadamia integrifolia Maiden et Bet che) i sjemenke pasjeg trna (Hippophaerhamnoide sL.) te miristoleinska (omega-5) masna kiselina prisutna u ulju sjemenki biljaka iz porodice Miristaceae.
Višestruko nezasićene masne kiseline Višestruko nezasićene masne kiseline, ovisno o svojoj kemijskoj strukturi, a prvenstveno o položaju dvostrukih veza, dijele se na omega-3 (n-3) masne kiseline i omega-6 (n-6) masne kiseline.
Vrste i izvori omega-3 i omega-6 masnih kiselina Skupini omega-3 masnih kiselina pripadaju: 1. ALA (alfa-linolenska kiselina, trostruko nezasićena masna kiselina sa 18 C atoma) koja se može naći u lanenom ulju, ulju kanadske repice (kanola), zelenom lišću i orasima; 2. EPA (eikozapentaenoična, peterostruko nezasićena masna kiselina sa 20 C atoma) koja se nalazi u ribama hladnih mora i morskoj hrani, (viši omjer EPA:DHA); 3. DHA (dokozaheksaenoična, šesterostruko nezasićena masna kiselina sa 22 C atoma) koja se nalazi u algama i morskom raslinju (viši omjer DHA:EPA). Skupini omega-6 masnih kiselina pripadaju: 1. LINOLNA masna kiselina koja se nalazi u kukuruznom ulju, ulju soje i šafrana te većini biljnih ulja; 2. GLA (gama-linolenska masna kiselina) koja se nalazi u ulju boražine (Boragoofficinalis L.) i noćurka (Oenotherabiennis L.); 3. AA (arahidonska masna kiselina) koja se nalazi u mesu, organima i drugim životinjskim proizvodima. Obje skupine obuhvaćaju nekoliko masnih kiselina, uključujući dvije esencijalne koje organizam ne može sam sintetizirati: dvostru ko nezasićenu linolnu iz skupine omega-6 masnih kiselina i trostru ko nezasićenu a-linolensku iz skupine omega-3 masnih kiselina. One su polazne supstancije za sintezu specifične vrste duljih, viso konezasićenih masnih kiselina važnih za formiranje stanične membra ne. Tako je linolna (omega-3) masna kiselina prekursor za proiz vodnju arahidonske kiseline, a a-linolenska (omega-3) masna kise lina za proizvodnju eikozapentaenoične kiseline (EPA) iz koje na dalje nastaje dokozaheksaenoična kiselina (DHA). Arahidonska ki www.inpharma.hr 5
selina i EPA se dalje metaboliziraju i stvaraju aktivne eikozanoide, tj. hormonima slične tvari koje djeluju lokalno na mjestu izlučiva nja, a imaju ulogu medijatora važnih za većinu procesa i stanja u organizmu. O vrsti omega masne kiseline koja je bila polazišna supstancija u sintezi pojedinog eikozanoida ovisi njegova struktura, a razlike u strukturi dviju skupina eikozanoida određuju njihove funkcije u organizmu. Za povećanje stanične proliferacije, upalne procese i zgrušavanje krvi tako su odgovorni eikozanoidi nastali iz omega-6 masnih kiselina, dok suprotnu aktivnost pokazuju eikozanoidi čija je polazna supstancija bila omega-3 masna kiselina. Organizmu su neophodne masne kiseline obiju skupina (n-3 i n-6) ali je za njegovo pravilno funkcioniranje i očuvanje zdravlja presu dan njihov međusobni omjer. Kako u suvremenoj zapadnjačkoj prehrani prevladavaju ome ga-6 masne kiseline, to danas kod velikog broja ljudi prevladavaju i eikozanoidi koji od njih potječu. Rezultat te neravnoteže može biti blokada sinteze omega-3 masnih kiselina iz čega proizlazi po jačano zgrušavanje krvi, češće upalne reakcije te pojačana stanična proliferacija. Zbog toga je iznimno važno povećati unos omega-3 masnih kiselina koje su znatno manje zastupljene u zapadnjačkoj prehrani, a smanjiti konzumiranje hrane bogate omega-6 masnim kiselinama.
Važnost omjera omega-6 i omega-3 masnih kiselina Unos omega-6 masnih kiselina znatno je porastao tijekom evo lucije čovjeka, što je povećalo i njihov udio u odnosu na konzumi rane omega-3 masne kiseline. Omjer koji je kod našeg dalekog pretka iznosio 2:1 do 3:1 (n-6:n-3) danas je višekratno povećan. Iako bi idealan omjer bio 1:1, za ostvarenje pozitivnih učinaka u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporuča se da on u svako dnevnoj prehrani iznosi 2-5:1. Vjeruje se da bi se uz poštivanje tog omjera smrtnost od kardiovaskularnih bolesti mogla smanjiti čak za 70%. Nažalost, u stvarnosti taj omjer u zapadnjačkoj prehrani iznosi i do 12:1, a ponekad i 15:1, pa čak i više. Osim pridržavanja preporučenih omjera omega-6 i omega-3 mas nih kiselina pri njihovom unosu, za ostvarenje željenih učinaka bit no je i da bioraspoloživost izvora unesenih masnih kiselina bude odgovarajuća, odnosno da one konačno i dospiju u tkiva u kojima mogu ostvariti svoju biološku aktivnost. Provjera se može načiniti preko “omega-3 indeksa“ koji predstavlja sadržaj EPA i DHA u eri trocitima i pokazatelj je sadržaja omega-3 masnih kiselina u tkivi ma, te ujedno odličan biomarker za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne srčane smrti. Smatra se da su osobe kod kojih je taj indeks manji od četiri - 10% ugroženije od onih kod kojih on izno si više od osam.
Omega-3 masne kiseline važan čimbenik u očuvanju zdravlja Popularnost omega-3 masnih kiselina raste još od vremena ob javljivanja rezultata epidemiološke studije u 70-im godinama proš log stoljeća, o zanemarivo maloj incidenciji akutnog infarkta mio karda kod grenlandskih Inuita, usprkos činjenici da konzumiraju gotovo isključivo meso i masnoću, hranu koja se u zapadnim zem ljama tada smatrala jednim od glavnih rizika obolijevanja od kar diovaskularnih bolesti. Tada se pretpostavljalo da glavne zasluge za to imaju upravo omega-3 masne kiseline, obilno zastupljene u prehrani svih Eskima. Ta zapažanja bila su poticaj sustavnom istraživanju koje još uvi jek traje, a koje je do sada uključilo više tisuća studija čiji se rezul tati temelje na podacima dobivenim različitim metodama istraži vanja, a obuhvaćaju razne pokuse, od onih provedenih na stanič nim kulturama i životinjama, sve do kontroliranih nasumičnih ispi tivanja na ljudima. U njima su, osim učinaka na zdravlje srca, istra živani i drugi učinci omega-3 masnih kiselina na ljudski metaboli zam i zdravlje. 6 www.inpharma.hr
Djelovanje omega-3 masnih kiselina Rezultati istraživanja potvrdili su kardioprotektivno djelovanje ome ga-3 masnih kiselina. Te učinke znanstvenici objašnjavaju određe nim svojstvima omega-3 masnih kiselina zbog kojih one podliježu specifičnim biokemijskim reakcijama. Tako se, na primjer, zaklju čuje da je antiaritmijski učinak rezultat ugradnje EPA i DHA u sta nične membrane srca kojima se na taj način povećava fluidnost, zbog čega se kod pacijenata s koronarnom bolešću arterija sma njuje ventrikularna tahikardija i rizik od iznenadne srčane smrti. Istraživanja su pokazala da se pozitivni učinci na srčanu aritmiju i smanjivanje rizika od iznenadne smrti mogu postići unosom jed nog grama omega-3 masnih kiselina. Veći unos, od 3-5 g ome ga-3 masnih kiselina može smanjiti povišenu razinu serumskih tri glicerida čak za 30-50%, čime se značajno smanjuju rizici nastan ka i razvijanja bolesti srca, ali i akutnog pankreatitisa. Veći broj radova upućuje na mogućnost pozitivnog utjecaja ome ga-3 masnih kiselina i na druge organe i sustave u organizmu, pa ih se danas smatra gotovo svemoćnim sredstvom u prevenciji bo lesti i očuvanju zdravlja. Osim dokazanog pozitivnog učinka na zdravlje srca, danas se dokumentira i njihov utjecaj na bolju funk ciju mozga, smanjenje rizika za nastanak i razvoj karcinoma, dje lovanje na smanjenje tlaka, poboljšanje funkcije žilnog epitela te pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje i raspoloženje. Ključna za ostvarenje svih spomenutih učinaka, svakako je pravilna prehrana s uravnoteženim unosom omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Među dodatnim djelovanjima omega-3 masnih kiselina, objav ljenim u stručnim časopisima najviše se spominju: • djelovanje na određene imunološke funkcije što bi moglo imati pozitivan učinak kod djece s alergijom. Povećani unos omega-3 masnih kiselina može također pomoći u smanjivanju imunološ kih reakcija u sinovljevom tkivu kod reumatoidnog artritisa; • utjecaj omega-3 masnih kiselina na trudnoću i razvoj djeteta. Rezultati pojedinih studija potvrdili su njihov pozitivan učinak u cijelom periodu trudnoće. Posebno se naglašava važnost DHA u kognitivnom i vizualnom razvoju djeteta, s obzirom na činjenicu da se ona u velikoj koncentraciji nalazi u mozgu i retini. Stoga se dodatni unos omega-3 masnih kiselina svakako preporuča trudnicama i dojiljama zbog dobrobiti majke i djeteta; • mentalno zdravlje. Dokazano je da niske razine omega-3 masnih kiselina mogu također negativno utjecati i na taj segment zdravlja, pa je uočeno da su ljudi koji ne jedu hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama (ribe i plodovi mora)
skloniji pojavi depresije, bipolarnog poremećaja i poslijeporo đajne depresije. Povećanjem dnevnog unosa omega-3 masnih kiselina putem pripravaka, ta se stanja mogu uspješno liječiti. Važno je napomenuti da se manjak omega-3 masnih kiselina ne javlja samo među ljudima koji ne mare za načela pravilne prehra ne, ili o njima nemaju potrebno znanje, nego i kod daleko osvje štenijih skupina. To se posebno odnosi na vegetarijance koji ne unose dovoljno EPA i DHA koje se nalaze u ribi i morskim proizvo dima. Naime, hrana biljnog podrijetla iz skupine omega-3 više struko nezasićenih masnih kiselina sadrži samo α-linolensku kise linu koja u organizmu može priječi u EPA ili DHA, ali uz stupanj iskorištenja koji najčešće ne prelazi nekoliko postotaka. Konverzi ju dodatno otežava visok unos omega-6 masnih kiselina prisutnih u biljnim uljima. Zbog toga se takvim skupinama preporuča uzi manje dodataka prehrani iz algi koji sadrže nužne n-3 masne kise line.
Preporučeni dnevni unos omega-3 masnih kiselina Preporučeni dnevni unos omega-3 masnih kiselina još uvijek ni je predstavljen jednoznačnim, numeričkim podatkom. Preporuke se najčešće odnose na unos putem hrane koja sadrži značajne ko ličine EPA i DHA, a to je prvenstveno masna riba iz hladnih mora. Najbolji izvor omega-3 masnih kislina pritom su: haringa, losos, sardina, moruna, tuna i jezerska pastrva. American Heart Associa tion preporučuje da se takva riba konzumira najmanje dva puta tjedno. Alfa-linolenska kiselina kao pripadnica skupine omega-3 mas nih kiselina, ne može u potpunosti zamjeniti EPA i DHA, iako u or ganizmu može biti prekursor u njihovoj sintezi. Razlog je vrlo niski stupanj iskorištenja koji za njezinu konverziju u EPA iznosi između 8-20% i 0,5-9% za konverziju u DHA. Pritom je zanimljivo da se kod žena u reproduktivnom periodu konverzija ALA u EPA ostva ruje 2,5 puta više nego kod zdravih muškaraca iste dobi.
Omega-3 masne kiseline u dodacima prehrani Kod osoba sa srčanim bolestima unos omega-3 masnih kiselina putem hrane nije dovoljan da bi se postigao njihov terapijski uči nak. U tim slučajevima preporuča se suplementacija jednim gra mom čistih DHA/EPA dobivenih iz ulja masnih riba hladnih mora, na dan. Kada pripravci sadrže riblje ulje za isti učinak preporuča se uzimanje 2-4 g ulja na dan. Većina proizvoda na osnovi omega-3 masnih kiselina na tržištu sadrži dvije kiseline izolirane iz morskih riba (manje iz algi i drugih morskih izvora): eikozapentaenoičnu (EPA) i dokozaheksaenoičnu (DHA) te alfa-linolensku (ALA) dobivenu iz biljnih izvora. Količine omega-3 masnih kiselina razlikuju se od pripravka do
pripravka i kreću se u granicama od 50-tak do više stotina miligra ma po kapsuli/dozi. Stoga je pri izboru proizvoda nužno voditi ra čuna o njihovoj vrsti i količini. Porastom zanimanja za omega-3 masne kiseline, raste i broj no vih pripravaka sve kvalitetnijeg sastava. Medijsku pozornost i zani manje stručnjaka sve više privlače dodaci prehrani koji umjesto rib ljeg ulja sadrže ulje antartičkog krila, male rakolike životinjice (zo oplanktona) iz reda Euphausiacea. Kril se pojavljuje u divovskim ja tima hladnih voda Atlantika, a smatra se jednom od najuspješnijih životinjskih vrsta na zemlji i glavni je izvor hrane kitova, tuljana, pingvina, lignji i više vrsta ptica. Ispitivanja su potvrdila važne prednosti krila kao izvora omega-3 masnih kiselina nasuprot njihovim uobičajenim izvorima. Osnovna prednost tog ulja je njegova bolja stabilnost, bolja i brža apsorpci ja te bolje iskorištenje EPA i DHA u odnosu na ulja bogata ome ga-3 masnim kiselinama iz drugih izvora. Razlog je fosfolipidni ob lik omega-3 masnih kiselina u kojem se one nalaze u tom ulju. Do datnu kvalitetu ulju daje astaksantin, njegova prirodna sastavnica i jedan od najsnažnijih priznatih antioksidansa.
Literatura Krešić G. Trendovi u prehrani. Fakultet za meneđment u turizmu i ugostitelj stvu, Opatija, 2012, 47-49. Covington M. B.Omega-3 Fatty Acids, American Family Physician, 70, 1, 2004, 133-140. O’Keefe J. H. Jr, Harris W.S. From Inuit to implementation: omega-3 fatty acids comeof age. MayoClinProc. 2000 Jun;75(6):607-14. Koprivnjak O. Djevičansko maslinovo ulje od masline do stola. MIH d.o.o., Poreč, 2006. Kris-Etherton P.M., Harris W.S., Appel L.J. Fish consumption, fishoil, omega-3 fatty acids, and cardiovascular disease. Circulation, 106, 2002, 2747-2757. Bucher H.C., Hengstler P., Schindler C., Meier G. N-3 polyunsaturated fatty acids in coronary heart disease: a meta-analysis of randomized controlled trials. Am J Med, 112, 2002, 298-304. De Lorgeril M, Salen P.The Mediterranean diet: rationale and evidence for its benefit. CurrAtheroscler Rep. 2008 Dec;10(6):518-22. Albert C.M., Hennekens C.H., O’Donnell C.J., Ajani U.A., Carey V.J., Willett W.C., et al. Fish consumption and risk of sudden cardiac death. JAMA, 279, 1998,23-8. Kremer J.M., Lawrence D.A., Jubiz W., DiGiacomo R., Rynes R., Bartholomew L.E., et al. Dietary fish oil and olive oil supplementation in patients with rheumatoidarthritis. Clinical and immunologic effects. ArthritisRheum, 33,1990,810-20. VonSchacky C., Angerer P., Kothny W., Theisen K., Mudra H. The effect of dietary omega-3 fatty acids on coronary atherosclerosis. A randomized, double-blind, placebo controlled trial. AnnIntern Med 130,1999,554-62. Wall R, Ross R.,P, Fitzgerald G.,F, Stanton C. Fatty acids from fish: the anti-inflammatory potential of long-chain omega-3 fatty acids. NutrRev 68, 5, 2010, 280-9. doi:10.1111/j.1753-4887.2010.00287.x. PMID 20500789. Logan A.C. Review: Omega-3 fatty acids and major depression: A primer for the mental health professional. Lipids in Health and Disease, 2004, 3:25 Bunea R., El Farrah K., Deutsch L. Evaluation of the Effects of Neptune Krill Oil on the Clinical Course of Hyperlipidemia, Alternative Medicine Review, 9, 4, 2004, 420-428.
inPharma STRUČNI ČASOPIS • BESPLATNI PRIMJERAK
Izdavač: Kreativna kancelarija d.o.o., Bartolići 19, Zagreb Redakcija i marketing: Bartolići 19, Zagreb tel. 01 38 30 789, 38 32 681, faks. 01 38 30 789 e-mail: info@inpharma.hr Odgovorna osoba: Branimir Batinica, dipl.pol., izvršni direktor Lektura: Ingeborg Paljan, prof. Dizajn i priprema za tisak: Kreativna kancelarija d.o.o. Tisak: Printera Grupa, Zagreb Naklada: 8.000 primjeraka
STRUČNI SURADNICI U OVOM BROJU:
Marija Andrijašević, dipl.ing. prehrambene tehnologije Branimir Batinica, dipl.polit. Tajana Buhač, mag.pharm., univ.mag.pharm. Anita Galić, mag.pharm., univ.mag.managementa u zdravstvu Sandra Krstev Barać, mag.nutr. Ivanka Marić, mag.pharm. mr.sc. Jasminka Papić, dipl.ing. dr.sc. Lea Pollak, dipl.ing Carmen Rivier-Zurak, dr.med. Jelena Škala, dipl.ing.preh. tehnologije
Izdavač i redakcija ne preuzimaju odgovornost za mišljenja i podatke koje autori iznose u časopisu, kao ni za podatke ni materijale koje su tvrtke dostavile za objave u promo tekstovima, oglasima i u rubrikama časopisa. Nije dozvoljeno preuzimanje niti jednog dijela sadržaja bez prethodne suglasnosti Izdavača.
8 www.inpharma.hr
Aktualno
inPharma dossier
Kosa i nokti Kosa je jedan od najvažnijih aspekata slike o sebi, važna za osjećaj samopouzdanja. Ujedno, to je i jedini dio tijela, uz nokte, koji se može relativno jednostavno mijenjati.
U
Usvakodnevnom životu kosa ima zna čajnu psihološku i socijalnu ulogu. Ia ko donekle štiti glavu od sunca, nje na fiziološka važnost je relativno mala, dok je znatno važnija njena simbolična vrijednost. Važna je i stoga što je jedini dio našeg ti jela koji možemo lako i brzo mijenjati. Dru ge promjene na tijelu (npr. mršavljenje) mno go su zahtjevnije i teže. Prorijeđenost, ili čak posvemašnji nedosta tak dlaka s jedne strane, ili pojačana dlaka vost s druge strane, nameću se u svakodnev nom životu čovjeka kao izrazit estetski de fekt, tako da dermatolozi tom problemu po svećuju sve više vremena, a kozmeceutici postaju svakim danom sve brojniji. Zato je kosa u interesu jake industrije lijekova i koz metike s jedne strane, te s druge strane u središtu interesa ne samo dermatovenero logije, već i endokrinologije, kozmetologi je, estetske kirurgije, psihijatrije, pedijatrije, genetike itd.
Neke činjenice Na koži vlasišta ima oko 100.000 fo likula (pa i do 150.000). Novorođen če ima otprilike 1.100 folikula na cm2, u 25. g. života broj opada, pa ih na cm2 ima oko 600. U dobi od 50 g. broj pada na 250-300 folikula, a nakon te životne dobi pad broja je neznatan. Svaki folikul tijekom života pro izvede oko 20 novih dlaka. Dlaka raste u tri faze: faza rasta (anage na, traje 3-10 g), involutivna fa za (katagena, otprilike 3 tjedna), faza mirovanja (telogena, oko 3 mjeseca,). Kod normalnog zdra vog vlasišta svakodnevno ispad ne do 100 vlasi. Na vlasištu se obično 85% dlaka nalazi u anagenog fazi, a 15% u te logenoj fazi. Dlake rastu ne zavisno jedna od druge, gu be se postupno i nepri
mjetno, a isto tako se «nadomještaju» uvi jek novim dlakama. Uočeno je sezonsko po jačano ispadanje u proljeće i jesen, što je fi ziološka pojava. Ako kosa ispada dulje od tri mjeseca, obvezno treba posjetiti dermato loga koji će preporučiti određene pretrage i pronaći uzrok.
Fizikalna svojstva Sve je više otkrića da naše raspoloženje ili egzogeni čimbenici imaju značajan utjecaj na zdravlje i homeostazu vlasišta. Mada su
vlasi koje vidimo zapravo biološki “mrtve“, građene od rožnatih stanica uklopljenih u lipide i posloženih poput crijepova na kući, u korijenu se kose zbivaju mnogi fascinan tni biokemijski procesi započeti još tijekom embrionalnog razvoja. Vidljiva vlas kose sa stoji se od unutarnje medule, korteksa koji je okružuje, te kutikule koja je najvidljiviji vanj ski dio vlasi. Kutikula je relativno nepropu sna i štiti vlas od penetracije stranih tijela. Vlasište i vlasi uobičajeno su prekriveni sebumom koji luče žlijezde lojnice na vlasi štu. To je prirodna barijera od pretjeranog gubitka vode iz dubljih slojeva kože. Naža lost, svaki poremećaj lučenja sebuma poti če probleme kao što su pretjerano maš ćenje kose, seboroički dermatitis, vidlji va prhut, agregacija raznih nečistoća i štetnih čimbenika iz okoliša i dr. Do 80% strukture vlasi čine bje lančevine od kojih je glavna ke ratin. U prosjeku, svi tipovi kose sadrže 10% vode, ali vlas mo že apsorbirati i do 30% svoje težine i to unutar samo 4 mi nute. To se svojstvo iskorišta va u kreiranju kozmetičkodermatoloških tretmana. Koliko god tanke bile vla si kose one imaju vrlo zna čajnu sposobnost istezanja (elastičnost). Vlas se može bez ikakvih posljedičnih oš tećenja istegnuti 30% vi še od svoje uobičajene du ljine kada se nalazi u vo di, no ukoliko se rasteg ne više od toga nastaju ireverzibilna oštećenja. U kozmetičkoj indus triji vrlo je važna interak cija između vlasi, jer se priličan broj osoba žali na statički elektricitet kose. Važno je znati da je trenje među vlasima ve će kada je kosa vlažna,
www.inpharma.hr 9
pa stoga pacijenti koji imaju problema s po većanim opadanjem vlasi trebaju izbjegava ti češljanje vlažne kose. Nadalje, statički elek tricitet kose je smanjen kada je kosa vlažna ili hidratizirana, pa se stoga to svojstvo is korištava u kreiranju pripravaka za smanje nje statičkog elektriciteta (silikoni, hidratan tne kreme, serumi za kosu i sl.).
Građa dlake Dlaka je vrlo složene građe. Sastoji se od korijena, stabljike i vrha. Korijen ima proši renu glavicu poput lukovice u koju je utis nuta papila. Dermalna papila ispunjena je mrežom krvnih žila. Strukturalno je vrlo zna čajna za rast kose, jer sadržava receptore za androgene. Androgeni reguliraju rast kose i mogu izazvati progresivno smanjenje foliku la vlasi i prorijeđenje kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za takav tip gubit ka kose. Korijen vlasi ne može se vidjeti, budući da se nalazi zaštićen u dubljem dijelu kože vlasišta, u dermisu, unutar dlačnog folikula gdje dolazi do pigmentacije i stvaranja vla si. Važno je znati da tijekom života ne na staju novi dlačni folikuli, osim ako nije riječ o transplantaciji kose (folikula). Kako se po vršina tijela povećava, smanjuje se broj dlač nih folikula po jedinici površine na cijelom tijelu, pa tako i na vlasištu. U neposrednom dodiru s papilom je ma triks dlake u kojem se nalaze keratinociti ko ji se dijele, te melanociti koji stvaraju mela nin kose i ubrizgavaju ga u okolne kortikal ne keratinocite. Stanice u donjem dijelu bul busa (matriks dlake) su žive i vrlo produktiv ne, a udaljeniji dijelovi keratiniziraju. Stabljika dugih dlaka sastoji se od tri kon centrična kruga: • moždine koja se nalazi u sredini, ne mora se protezati cijelom dužinom dlake i može biti isprekidana. Sastoji se od nekoliko slojeva golemih slobodnih stanica koje mogu biti poligonalnog ili kuboidnog oblika. U orožnjelom dijelu nalaze se plosnate stanice bez jezgara, a u međustaničnim prostorima je zrak. U meduli se ponekad mogu naći masne granule i pigment; • kore koja obavija moždinu, a sastoji se od više redova keratiniziranih izduženih stanica koje su međusobno povezane tako da tvore čvrstu strukturu. Pigmenti rana kosa sadržava uzdužno poredane melaninske granule unutar kortikalnih stanica koje zajedno s prisutnim zrakom daju različite nijanse kose. • kutikule koja se sastoji od 6-10 slojeva keratiniziranih četvrtastih, spljoštenih stanica, poredanih kao crijepovi na krovu. Slobodan dio stanica okrenut je prema vrhu dlake.
Kemijska građa Kosa je oko 80% građena od proteina keratina, oko 17% drugih proteina, 1% li 10 www.inpharma.hr
pida, oko 0,5% mineralnih supstancija i tra gova nukleinskih kiselina. U građi proteina može se dokazati prisustvo 18 aminokiseli na. Keratin kose se može podijeliti u barem četiri vrste. To su keratini vanjskih i unutar njih slojeva kutikule, keratin korteksa i ke ratin medule. Vanjski sloj kutikule (alfa-sloj) izgrađen je iz stanično-membranskog kom pleksa koji se sastoji iz proteina i lipida, a ostali slojevi kutikule građeni su od protei na. Aminokiseline u keratinu mogu biti po vezane amidnom, disulfidnom, vodikovom, jonskom i hidrofobnom vezom. Amidna ve za povezuje aminokiseline u spirale polipep tidnih lanaca koji su dugi kao vlas. To su naj čvršće veze u kosi i mogu se prekinuti djelo vanjem vrlo jakih kiselina i lužina te meha nički (rezanjem). Jednom prekinute ne mo gu se ponovno uspostaviti. Disulfidna veza nalazi se u cistinu. Popreč no povezuje lance keratina. Broj tih veza ovi si o vrsti kose, a što ih je više, kosa je otpor nija na kemikalije i na mehaničku obradu. Dok smeđa kosa ima 4-5% sumpora, crve na kosa sadržava do 8% sumpora. Zbog toga se crvena kosa teže češlja i ko vrča se. Vodikovi mostovi povezuju imidne i kar bonilne skupine u suhoj kosi. To su najslabi je veze u kosi. Otvaraju se već u prisutnosti vode, a ponovno uspostavljaju sušenjem ko se. Jonska veza se uspostavlja između amino i karboksilnih skupina i najjača je pri pH 4, a u lužnatoj sredini se gubi, pa keratin izra zito bubri. Hidrofobna veza povezuje postra ne lance u molekulama aminokiselina.
Promjene na kosi i vlasištu Kosa je zrcalo zdravstvenog stanja orga nizma. Iako sagrađena od gradivnih jedini ca koje većim dijelom čine neživu materiju, njeno stanje može štošta poručiti o pojedincu. Različite promjene unutar organizma (stres, nepravilna prehrana, bolesti, lijekovi, kontra ceptivi, trudnoća, starenje) ali i promjena uv jeta okoliša (zagađenost, klimatizacija, sun ce, vjetar) te različiti tretmani (četkanje, fe niranje, bojanje, ondulacija) često mijenjaju njeno stanje u nepovoljnom smjeru. Gubitak kose ili promjene na kosi smatra ju se značajnim estetskim nedostatkom, jer je kosa važna i za dojam o sebi i radi “poru ke” koju o nama šalje okolini. Pojačano is padanje kose mogu prouzročiti mnoga so matska i psihička oboljenja. Posljedica djelovanja vanjskih čimbenika su degenerativne promjene koje ne zahva ćaju samo površinu, tj. kutikulu vlasi, nego i dubinske kortikalne slojeve. Iako je vidljivi dio kose neživa keratinizirana struktura, ona je svejedno vrlo osjetljiva na sve vanjske ut jecaje, bili oni kemijski, mehanički ili drugi. Promjene izazvane vanjskim učincima na ko su manifestiraju se kao suha, ispucana i slo mljena kosa.
Starenje kose Starenju kose pridonose unutarnji i vanj ski čimbenici. Unutarnji su genetski predo dređeni, a vanjske čimbenike nazivamo we athering (naročito pušenje i UV zrake). Ti jekom starenja uobičajena je promjena bo je kose u vidu pojavljivanja sijedih vlasi. To je posljedica depigmentacije, tj. prestanka aktivnosti melanocita u bulbusu vlasi. Vrijeme nastanka i količina sijedih vlasi raz likuju se od osobe do osobe i ovise o gen skoj predispoziciji i o stečenim čimbenicima tijekom života. Kod bijele se rase sijede vla si u prosjeku počinju pojavljivati između 34. i 39. g. života, a u 50. polovica stanovništva ima oko 50% sijedih vlasi. Starenjem se us porava i vrijeme rasta kose, a smanjuje se i njen promjer.
Alopecia androgenetica To je najčešće i najuobičjenije rijeđenje, pa potom i gubitak kose. Genetski je uvjetovan, a znatno češće pogađa muškarce nego že ne. Kod oko 5% bijelaca kosa počinje sime trično ispadati u predjelu čeonih uglova u trećem desetljeću života, povlači se prema tjemenu i tako nastaje “visoko čelo”. U 30im godinama kosa se sve brže gubi i na tje menu, a tijekom vremena otpadne u čitavom gornjem dijelu kapilicija. Tim problemom zahvaćeno je otprilike 50% muškaraca. Pro rijeđenost kose na tjemenu u premenopau zi ima oko 13% žena, a u postmenopauzi kod oko 37% žena starijih od 65 g. Kod že na se taj oblik gubitka kose povezuje s po većanom sekrecijom androgena. Androgenetska ćelavost je inducirana sti mulacijom folikula vlasi androgenim hormo nima, uz bitno sudjelovanje genetskih fak tora, starenja i ostalih štetnih čimbenika. Bit na uloga androgena je, između ostalog, do kazana i kompletnom odsutnošću ćelavosti kod muškaraca kastriranih prije puberteta. Androgenetska alopecija prvenstveno je kozmetički poremećaj i ne ubraja se u obo ljenja, ali su osobe pogođene psihosocijal no. Za većinu osoba - muškaraca, a osobito žena, to je stanje neželjeno, jer se smatraju starijima od vlastite kronološke dobi, vlasti ta percepcija se mijenja i nerijetko je naru šeno samopouzdanje. Za sada nema trajnog izlječenja, a terapi ja ima za cilj usporiti napredovanje prorije đenosti kose. Efekt liječenja vidi se tek na kon 4-6 mjeseci, a razni kozmetički prepa rati su uglavnom neučinkoviti.
Seboroični dermatitis vlasišta To je jedno od učestalijih oboljenja. Javlja se u oko 10% slučajeva kod djece u prvoj godini života. Intenzitet može biti vrlo razli čit. Kod većine osoba bolest je blaga i uobi čajeno se očituje od jedva naglašenog pe rutanja vlasišta do opsežnih naslaga mas nih adherentnih ljuski na upaljenoj koži vla sišta. Seboroični dermatitis obično nije po vezan s gubitkom kose. Točan uzrok razvo
ja i nastajanja nije poznat, ali se smatra da presudnu ulogu imaju individualna sklo nost, lojne žlijezde i kvasnice iz roda Mala ssezia. Liječenje se sastoji od odstranjivanja naslaga raznim za to predviđenim šamponi ma koji sadrže 1-1,5% ciklopiroks olamina ili selenij sulfida, 2x tjedno. Keratolitici, na prvom mjestu oni koji sadrže salicilnu kise linu, korisni su u uklanjanju ljuskica s vlasi šta. U težim slučajevima liječenje se po sa vjetu liječnika provodi antimikoticima i lo kalnim kortikosteroidnim pripravcima.
Iritacija i svrbež vlasišta Djeca, žene i muškarci, nitko nije imun na nelagodni svrbež koji je često estetski nevid ljiv, ali predstavlja iznimnu psihofizičku ne lagodu u svojim fazama egzacerbacije. Jav lja se čak i kod onih koji se iznimno njeguju i kupuju najskuplje preparate. Svrbež vlasi šta (pruritus, trichodynia, scalp dysesthesia) je upalna ili infektivna reakcija kože vlasišta uz sami korijen dlake. Svrbež vlasišta može, ali i ne mora biti povezan s vidljivim osipom ili mikrolezijama kože vlasišta. U nekim slu čajevima, može započeti neočekivano i tra jati kratko, uz blaže simptome, kao poslje dica blaže alergijske reakcije ili preosjetljivo sti na novi preparat za njegu. Nažalost, mnogi pacijenti koji imaju dijag nozu psorijaze vrlo se često suočavaju i sa svrbežom vlasišta koji je intenzivan i dugo trajan, a ponekad i toliko snažan da pacijen ti često u dlanovima nalaze mnoštvo ispalih vlasi. Dužina simptoma može varirati od par tjedana do nekoliko godina, a vrlo često se simptomi pogoršavaju u periodima velikog fizičkog ili psihičkog stresa. Poznato je da i mikroorganizmi Malasse zia sp., Staphylococcus aureus i Propionbac terium sp. mogu imati utjecaja na svrbež vla sišta, a vrlo su često prisutni u drugim der matološkim bolestima. Sama patogeneza vla sišta s osjećajem peckanja i žarenja još je
uvijek nepoznanica, a moguće ju je poveza ti s ekspresijom tvari P. Vrlo često takva di sestezija vlasišta prati ranu androgenetsku alopeciju. Ozbiljnost simptoma i trajanje svrbeža vla sišta uvelike ovise o stvarnom uzročniku simptoma. Najčešći uzročnik svrbeža vlasi šta je pojava prhuti ili seboroični dermatitis, za koji se vjeruje da je uzrokovan sinergiz mom razmnožavanja kvasaca i masne ko že. Neki uzročnici svrbeža vlasišta poput se boroičkog dermatitisa (prhut) mogu biti re lativno blaže dermatološke bolesti ili mogu biti vrlo ozbiljni, kao kod infekcija, parazit nih infestacija, autoimunih poremećaja (lu pus, hipotireoza) ili alergijskih bolesti. O ta kvim stanjima ljekarnik i liječnik moraju biti na vrijeme obaviješteni, jer se iza naizgled vrlo nelagodnog, ali banalnog simptoma mo že skrivati vrlo ozbiljna bolest. Stanja i bolesti koje se čak i ne smatraju pruritskim dermatozama (poput pityriasis ca pitis, psorijaze i androgenetske alopecije) po vremeno su praćeni vrlo intenzivnim svrbe žom vlasišta. Psorijaza je kronična inflamatorna bolest koju karakterizira poremećaj imunološkog sustava. Još je uvijek nepoznatog uzroka, a ima vrlo velik utjecaj na kvalitetu života pa cijenata. Uz nju se posebice veže intenzivni pruritus vlasišta. Ukoliko je psorijazom za hvaćeno samo vlasište, teže je diferencirati psorijazu od seboroičnog dermatitisa, a mno gi autori smatraju da su te dvije bolesti us ko povezane. Atopijski dermatitis koji se manifestira na vlasištu klinički je u tolikoj mjeri vidljiv kao ljuskanje i dermatitis sa svrbežom vlasišta, da je zamjetno očito opadanje vlasi i njihov lom od trljanja i grebanja. Pacijenti s androgenetskom alopecijom po nekad osim akutnog pogoršanja i opadanja kose često imaju i simptome poput svrbeža vlasišta i boli. U nekim slučajevima svrbež vlasišta može
dovesti do mnogih ozbiljnijih komplikacija, posebice ako je riječ o intenzivnom češanju i grebanju koje može kompromitirati hidro lipidnu barijeru i stvoriti ogrebotine na koži, kroz koje je omogućena sekundarna bakte rijska ili gljivična infekcija. Neke od mogu ćih neželjenih komplikacija su celulitis (in fekcija okolnog tkiva bakterijske ili gljivične etiopatogeneze), pojava parcijalne alopeci je i vidljivi gubitak vlasi, te otvorene lezije (ko je stvaraju začarani krug infekcija). Intenziv no češanje i grebanje uslijed svrbeža vlasi šta može značajno oštetiti korijen vlasi i uz rokovati trajno ožiljkovanje vlasišta. Zanimljivo je da svega 10 minuta češanja vlasišta tijekom 6 dana može u potpunosti uništiti kutikulu vlasi na tom području, te do datno potaknuti oštećenje i opadanje kose. Tretman i liječenje svrbeža vlasišta uglav nom podrazumijevaju primjenu simptomat skih antialergijskih lijekova (peroralni ili lo kalni antihistaminici) i topičkih kortikostero ida, ili pripravaka koji sadrže mentol, ureu ili polidokanol. Svrbež obično uspješno rea gira na šampone s naftalenom (tzv. coal tar šamponi), no ponekad je potrebno upotri jebiti i kortikosteroidne losione za vlasište. U slučajevima gdje je svrbež popraćen an drogenetskom alopecijom, potrebno je lije čenje s finasteridom (muškarci) ili oralnim an tiandrogenima (npr. ciproteron-acetat kod že na) što rezultira smanjenjem disestezije. Bu dućnost će pokazati koliko je obećavajuće primjenjivati antagoniste tvari P u slučajevi ma intenzivne disestezije vlasišta. S dermatološkog aspekta potrebno je iz bjegavati sve tretmane i preparate koji bi mo gli potencijalno iritirati vlasište, od manipu lacija visokim temperaturama do primjene boja za kosu i metoda posvjetljivanja. Sva kodnevica u ljekarnama je pokazala da ima sve više pacijenata koji imaju problema s pre agresivnim šamponima, posebice onima ko ji sadrže natrijev-lauril sulfat kao snažni sur faktant koji ponekad izaziva i akne na leđi ma. Isti sastojak se apsolutno izbjegava u organskoj i BIO kozmetici. Otežavajuća okol nost je činjenica da se mnogim pacijentima koji imaju svrbež vlasišta zbog seboroičnog dermatitisa propisuju šamponi s klimbazo lom, ketokonazolom, pirokton-olaminom, sa licilnom kiselinom, koloidnim sumporom, se lenovim disulfidom, cinkovim piritionom i dr. koji znaju u trenutku primjene dodatno na dražiti kompromitirano i osjetljivo vlasište. Nove smjernice u dermatofarmakologiji zahtijevaju kombinaciju farmakološkog lije čenja uz što blaže protuupalne šampone bez kontaktno-iritabilnog rizika. Kozmetičke opcije koje se mogu savjeto vati uključuju vrlo blage šampone i regene ratore koji po mogućnosti sadrže snažne protuupalne sastojke poput bisabolola, ek strakta peonije ili lavande, dekspantenola, beta glukana i avenantramida iz zobi, oleokalcerozni linimentum ili omega masne ki seline. Jedan od najpraktičnijih tretmana za svakog pacijenta je izrada pakunga (mlaka voda, koloidna zob USP i ulje noćurka) koje www.inpharma.hr 11
se drži 10 minuta pod prozirnom plastič nom folijom i nježno ispire blagim šampo nom bez natrijevog lauril sulfata, te eventu alno nanese regenerator na bazi shea ma slaca. Svakako ne treba isključivati ni pero ralnu primjenu gama-linolenske kiseline (GLA) uz preporučene dnevne doze kakve se sa vjetuju kod raznih oblika pruritusa.
Kozmetičko-dermatološki pripravci za kosu Danas se u ljekarnama može naći širok spek tar pripravaka namijenjenih različitim indika cijama i tipovima kose. Podjela tipova kose na suhu, masnu i normalnu danas je goto vo zastarjela, jer se sve više kombiniraju ti povi kose s tegobama poput prhuti, osjetlji vosti vlasišta, kemijski oštećenom kosom i sl. Ne postoji univerzalno pravilo koliko je često potrebno prati kosu, jer to ovisi o tipu vlasišta, tegobama poput prhuti, ali i nači nu života (vježbanje, plivanje, izloženost pra šini, dimu, vrućini...). Pacijenti koji imaju iz razito masno vlasište i oni koji su izloženi dimu i prašini, mogu prati kosu svakodnev no, šamponima prilagođenim takvom reži mu i sa sastojcima koji neće pretjerano isu šivati vlasište izazivajući rebound efekt i do datno lučenje sebuma. Jednako tako, rege nerator se uvijek nanosi nakon šamponira nja, osim ako nije riječ o “teškim“ hranjivi jim pakunzima na bazi visokih koncentraci ja biljnih ulja ili maslaca koje je najbolje na nositi između 2 pranja šamponom i ostavi ti 20 minuta kako se kosa ne bi opteretila masnim sastojcima. Šamponi su najznačajniji korak u njezi ko se. Njima se uklanjaju sve nečistoće s vlasi šta, uklanja ili inhibira razvoj mikroorganiza ma (kao što su neke vrste gljiva, kvasaca ili patogenih bakterija koji pogoršavaju pato logiju, npr. kod seboreje ili psorijaze) te se eksfolirano i čisto vlasište priprema za opti malne lokalne tretmane. Dermatokoz metički šamponi uobičajeno sadrže vrlo blage surfaktante, odnosno de tergense, a to su površinski vrlo aktiv ne i djelatne tvari. Šampon čini nekoli ko surfaktanta, jer jedan sam ne može postići sve što se od dobrog šampona očekuje. U osnovni su anionski, amfoter ni i neionogeni surfaktanti, a svaki ima svo je karakteristike. Aditivi upotpunjuju cjelo kupni učinak; poboljšavaju stabilnost, izgled, miris, boju, stabiliziraju pjenu ili imaju i po seban učinak, ovisno o namjeni šampona (ami nokiseline, vitamini, lanolin, itd.). Kvalitetni šamponi dobro uklanjaju nečistoću s vlasi šta i vlasi, stvaraju bogatu pjenu, daju kosi mekoću i sjaj te uklanjaju odumrlo tkivo i masnoće, bez oštećenja kose. Regeneratori su kozmetički pripravci za kondicioniranje kose, nanose se na opranu kosu i pridonose sjaju i lakšem raščešljava nju kose, a samim tim se smanjuje prelama nje i kidanje vlasi. Mogu biti različitog obli ka (kreme, paste, gelovi, tekućine), a djelu 12 www.inpharma.hr
ju poput sebuma, olakšavajući kosi da se lakše raščešljava i oblikuje, da se smanji tre nje i statički elektricitet među vlasima. Me hanizam djelovanja je odlaganje nabijenih iona na vlas kose čime se neutralizira njezin naboj. Nadalje, inovativni kozmetički sastoj ci poput ceramida, biljnih ulja, silikona i sl. daju dodanu vrijednost regeneratorima za sjaj i refleksiju kose. Pored biljnih ulja koja su izvrsna za emo lijentni učinak na vlasi i stimulaciju mikro cirkulacije vlasišta, posljednjih nekoliko go dina obilježili su silikoni i njihovi suvreme ni derivati koji su revolucionarizirali njegu ko se. Načinjeni su od silike pronađene u pije sku i kvarcu, te su strukturno građeni od la naca vezanih preko silikona i kisika. Ti se sa stojci nalaze u raznim preparatima za nano šenje prije sušenja ili peglanja kose, kako bi je istovremeno zaštitili od toplinskih ekstre ma i oštećenja. Takve su molekule izvrsni lu brikanti, omogućavaju lako raščešljavanje ko se (vlažne i suhe), smanjuju trenje i statički elektricitet između vlasi, jednolično se ras poređuju po vlasima dajući kosi intenzivni sjaj i blistavost. Preporučuju se kosi koja je sklona suhoći i pucanju. Osiguravaju i hidra taciju i zadržavanje vode u vlasi, no ne tre ba pretjerivati s količinom. Činjenica da smo tijekom života izloženi velikom broju kemikalija iz kozmetičkih pro izvoda, koje su se pokazale dugoročno štet nima za kožu i kosu, potakla je pojavu pri pravaka koji filozofiju temelje na primjeni visoke koncentracije biljnih sastojaka, uz eliminaciju nekih tradicional nih (parabeni, sulfati, umjet ni mirisi, bojila...). Znanstve no je dokazano da npr. formaldehid iz prepara ta za ravnanje kose (tzv.
brazilsko feniranje) predstavlja ozbiljan zdrav stveni rizik (kancerogeno) za ljude, te su se svi preparati koji sadrže spomenuti sastojak morali povući s tržišta diljem svijeta. Jedna ko tako se PPD (para-fenilendiamin) u boja ma za kosu sve više stavlja pod povećalo re gulatornih tijela, i to zbog sve češćih alergij skih reakcija. Zbog toga su sve popularnije boje za kosu na biljnoj bazi, bez PPD-a, amo nijaka, hidroksida, rezorcinola i dr. Najnoviji trend u kozmetičkoj znanosti za kosu su anti-age tretmani, poput fillera (pu njača) ili botoksa za kosu. Pojmovi su mar ketinški vrlo atraktivni, no u ovom trenutku nemaju nikakve sličnosti s pravim mehaniz mom djelovanja Botulinum toxina ili injekti ranja hijaluronske kiseline u bore. Kod oba tretmana riječ je uglavnom o primjeni sasto jaka (keratin, hijaluronska kiselina) koji po punjavaju praznine na/unutar vlasi, obično izazvanih dehidracijom ili gubitkom esenci jalnih lipida iz njezine strukture. Na taj se način može izbjeći primjena silikonskih pre parata, jer se pokušava nadomjestiti struk tura same vlasi, a ne isključivo stvoriti “za voj“ kao što je slučaj sa silikonima. Koliko god atraktivno zvučalo, još uvijek je riječ o počecima. Daljnji razvoj lokalnih pripravaka za nje gu kose i vlasišta ide u smjeru razvoja pre parata koji će bar donekle stimulirati rast ko se, sprječavati prerano starenje, uz što opti malniju fotozaštitu kose i vlasišta.
Nokti Nokat se sastoji od 3 glavna slo ja: dorzalni sloj (najgornji, vidljivi sloj), intermedijarne nokatne plo če (srednji sloj) i ventralne no katne ploče (donji dio nokta).
www.inpharma.hr 13
Tablica 1
Pripravci za njegu noktiju Sastojci
POTENCIJALNI RIZICI
Lakovi za nokte
Nitroceluloza kao filmogeni sastojak Termoplastični rezini Dibutil-ftalat za plasičnost Otapala i pigmenti
Žućkasto obojenje nokatne ploče Alergijske reakcije Ftalati
Učvršćivači noktiju
Formaldehid Vlakna za učvršćivanje noktiju
Alergija na formaldehid Pucanje noktiju
Akrilne ekstenzije za nokte
Akrilni monomeri i polimeri
Alergija na akrilate Nefleksibilnost umjetnog nokta Gljivične infekcije Trauma noktiju Melanom noktiju (UVA lampe)
Sredstvo za uklanjanje kutikule
Kalijev hidroksid Natrijev hidroksid Humektansi
Sekundarne bakterijske infekcije Paronihija Kandidijaza noktiju Omekšavanje noktiju
Sredstvo za uklanjanje laka
Aceton Butil - i etil-acetat Lanolin Sintetska ulja Biljna ulja
Dehidracija nokta i periungualnog tkiva
Pomoć kod gljivičnih infekcija
Eterično ulje čajevca ili palmarose
Alergijska reakcija na eterična ulja
ONIHOKOZMECEUTICI
Vitamini (biotin), kalcij, željezo, ekstrakt svile, sintetska vlakna, biljna i eterična ulja
Dorzalni sloj ima najvišu koncentraciju kal cija, što je važno za čvrstoću noktiju. Među tim, nema dokaza da suplementacija kalci jem povećava čvrstoću noktiju. Kemijski je nokat izgrađen od keratina i sadrži razne elemente (sumpor, kalcij, želje zo, bakar, cink, fosfor, natrij…) u niskim kon centracijama. Od anorganskih elemenata naj veću ulogu ima sumpor, važan za strukturu nokta, a zanimljivo je da neke studije pove zuju lomljive nokte s niskom razinom ami nokiseline cisteina koja je bitna za umreža vanje i povezivanje keratina u noktima (ci steinske veze sadrže sumpor). Troslojna nokatna ploča oblikovana je od zaravnjenih i kompaktno složenih stanica u svojevrsni zaštitni sloj na vrhovima prstiju. Sve stanice koje čine dorzalni i intermedijarni sloj su dehidrirane i ravne, dakle “nežive“ sta nice, pa je stoga koncept topičke prehrane nokta iracionalan. Kozmetičkoj industriji je zanimljivo da dorzalne ploče restrukturira i učvrsti raznim preparatima s polimerima, kao što je zanimljiva i njega kutikule noktiju. Zanimljivo je da nokat vrlo brzo gubi vla gu (sadrži 10-30%) što stvara probleme u ad heziji nokatne ploče i dekorativnih prepara ta, a ako je takav preparat potpuno nepro pustan za vlagu, vrlo lako mogu nastati sve predispozicije za gljivične infekcije noktiju. Uobičajeni nitrocelulozni lakovi za nokte dje lomično su propusni za takav mali gubitak vode, za razliku od polimera u kozmetičkim salonima koji su uglavnom 100% nepropu sni. Zbog toga umjetni nokti i geliranje nok tiju mogu biti uzrokom ozbiljnih gljivičnih in fekcija. Pripravci za njegu noktiju vrlo su često mul 14 www.inpharma.hr
tifunkcionalni. Tako, primjerice, suvremeni lakovi za nokte nude dekorativnu funkciju i zaštitu nokatne ploče. U ljekarnama nema velikog broja kozmetičkih pripravaka za nje gu noktiju, no postojeći su uglavnom nami jenjeni za: ojačavanje, poticanje rasta, omek šavanje kutikule, te kao pomoć kod gljivič nih infekcija. Sastojci i potencijalni rizici ne kih kozmetičkih pripravaka za nokte nave deni su u Tablici 1. Posebno valja napomenuti veliki rizik od melanoma noktiju koji se predviđa za neko liko godina, nakon uzastopnog korištenja UV lampi prilikom ugradnje umjetnih noktiju. Zdravstveni djelatnici trebali bi na to poseb no pripaziti!
Dodaci prehrani za kosu i nokte Veza prehrane i izgleda kose jedna je od najočiglednijih - osobe koje se nepravilno hra ne i ne uzimaju potrebne suplemente sklo nije su lomljivosti kose i noktiju, te pojača nom ispadanju kose. Nizak unos proteina, željeza i biotina brzo se odražava na vlasište i nokte. Pravilna prehrana bogata proteini ma, željezom, cinkom, biotinom i antioksi dansima može imati pozitivan utjecaj na zdravlje i izgled kose i noktiju. Prema nekim istraživanjima, suplementa cija cisteinom i vitaminom K može imati po zitivan utjecaj na sintezu keratina i melani na (odgađaju nastanak sijedih), a željezo, cink, biotin i silikati mogu pomoći kod stanjiva nja kose i krhkih noktiju sklonih pucanju. Kako je keratin glavna građevna jedinica ko se i noktiju, jasno je da su cistin, cistein i me tionin (prekursor cistina) važni za zdravlje
noktiju i kose, tj. vlasišta. Uobičajeno je da se u dodacima prehrani kombiniraju sastojci koji istovremeno imaju blagotvorni učinak na kosu i nokte, pa tak ve kombinacije sadrže u varijacijama sljede će sastojke: željezo, cink, bakar, biotin, inozi tol, vitamin C, kalcij, fosfor, prolin, lizin, cistein, metilsulfonilmetan, metionin, silikate, ome ga masne kiseline i dr. Biotin je originalno nazvan vitamin H po njemačkoj riječi haut što znači koža. Nalazi se u žumanjku jajeta, mesu, grahu i ribi, no u većini namirnica nije bioraspoloživ. Sinte tizira se u probavnom traktu pod utjecajem intestinalnih bakterija, a smatra se da se skla dišti na staničnoj razini u mitohondrijima. Neki lijekovi, uključujući antibiotike, mogu izazvati njegov deficit. Kao nutrijent vrlo je važan za zdravlje kose. U istraživanju prove denom 2000. na Harvardu pretpostavljena je njegova esencijalnost za zdravlje kose, jer kao jedan iz skupine B vitamina hrani foli kul dlake. Studije na životinjama pokazuju da deficit biotina može smanjiti proliferaci ju stanica folikula dlake. Utjecaj na zdravlje kose također se razmatra u okviru metabo lizma masnih kiselina kada u slučaju defici ta biotina može doći do abnormalnosti što vjerojatno dovodi do gubitka kose. Biotin je molekula koja sadrži sumpor koji je u kore laciji s aminokiselinom cistinom, koja je pak strukturalno vrlo zastupljena u vlasi. Cistin je neesencijalna dimerna aminoki selina koja sadrži dvije molekule cisteina ko je su kovalentno povezane disulfidnom ve zom. Pronađen je u velikim količinama u sta nicama imunološkog sustava, vezivnim tki vima, koži, probavnim enzimima i kosi. Ko
ža i kosa u svom sastavu sadrže oko 10-14% cistina, a njegova je uloga u kosi poveziva nje lanaca keratina putem disulfidnih veza. Za postizanje trajnog kovrčanja kose potreb no je djelovati na disulfidne veze u cistinu, jer one poprečno povezuju lance keratina. Disulfidne veze u cistinu se lome djelovanjem reducensa, tvoreći dvije molekule cisteina, a naknadnom primjenom oksidansa nasta ju nove disulfidne veze koje omogućavaju kosi poprimanje željenog zavojnog oblika. Metionin je aminokiselina koja u orga nizmu uz cistin i cistein jedina sadrži sum por. Mora se unijeti putema hrane, a nala zimo je u jajima, mesu, ribi, sezamu, brazil skim oraščićima. Njezin metabolit S-adeno zil-metionin služi u organizmu kao donor me tilne skupine, a sam metionin sudjeluje kao medijator u biosintezi cisteina, taurina, kar nitina, lecitina, fosfatidilkolina i drugih fo solipida. Budući da je aminokiselina metio nin bogata sumporom i da korelira s meta bolizmom cistina/cisteina putem disulfidnih veza, ona, gledajući s aspekta zdravlja ko se, također omogućuje povezivanje keratin skih lanaca što rezultira jačom i čvršćom struk turom vlasi. Željezo je česta komponenta ciljanih do dataka prehrani, jer razne studije poslijed njih 40 godina upućuju na to da je upravo njegov deficit povezan s pojačanim opada njem kose. U studijama nije uvijek dokaza na korelacija deficita željeza i opadanja ko se, ali bez obzira na uzrok, opadanje je izra
ženije kod smanjene količine željeza u krvi. U Journal of the American Academy of Der matology navodi se da je u studijama gdje je tretiran deficit željeza bez obzira na uz rok, pokazan direktan utjecaj na obnovu i rast vlasi, ili je barem smanjena vjerojatnost opadanja vlasi. Studija u kojoj su 22 žene s problemom alopecije dobivale 1,5 mg L-li zina (pojačava apsorpciju željeza) i 72 mg željeza tijekom 6 mjeseci, pokazala je sma njen gubitak vlasi za 39%. Uz mnogobroj ne funkcije željeza u ljudskom organizmu, jedna od najvažnijih je prijenos kisika krvlju do svake stanice u tijelu, uključujući i foli kule dlaka, pa se smatra da zbog tog učin ka može optimizirati potencijal rasta kose. Bakar je element u tragovima koji pot pomaže proizvodnju melanina, pigmenta u kosi i koži. Također ima važnu ulogu u kar diovaskularnom sustavu i cirkulaciji, te u sti mulaciji folikula dlake - što su važni predu vjeti za zdravi rast kose. Cink je također element u tragovima čija je esencijalnost za ljudski organizam neupit na - oko 70% cinka nalazi se u kostima, ko ži te kosi. Katalizira više od stotinu različitih reakcija te pomaže jačanju imunološkog su stava i rezistenciju prema infekcijama. Esen cijalan je za stanični rast i pomaže u održava nju normalne razine hormona u krvi, pose bice testosterona, pa se s tog aspekta pro matra njegov učinak na metabolizam dlake. Simptomi njegova deficita mogu biti tanka i lomljiva kosa, opadanje i pojava prhuti.
Zaključak Mnoge dermatološke bolesti vezane uz kosu i nokte, posebice pretjerano opadanje kose ili gljivične infekcije noktiju, mogu na rušiti kvalitetu života pacijenata, pa je tak vim osobama potrebno uvijek pristupati s po sebnom pažnjom. U razgovoru treba spo znati koji je uzrok trenutnog stanja organiz ma, a time i vlasišta te stanja kose. Ukoliko je uzrok neadekvatan unos nutrijenata, mo žemo preporučiti neki od dostupnih proiz voda za oralnu upotrebu. Kada je riječ o njezi i specijaliziranim tret manima kose i noktiju, posljednjih se neko liko godina asortiman pripravaka u ljekarna ma značajno proširio. Unatoč tome, još uvi jek se većina preparata najčešće preporuču je kod konkretnih dermatoloških tegoba po put alopecije, seboroičnog dermatitisa, oni homikoza i sl., a manje uz uobičajenu i redo vitu njegu kada nema specifičnih problema. Na svjetskoj razini sve je veći broj inova tivnih kozmetičkih sastojaka za njegu kose i noktiju, a raste i broj novih prirodnih koz meceutika za kosu, jednako kao i onihokoz meceutika za nokte.
Litreratura: Anita Galić, mag.pharm., univ.mag., inPharma 17, inPharma 21 Antica Soldo Belić, dr.med., spec. dermatolog, inPharma 9 Gordana Talić, mag.pharm., inPharma 24
kap prirode u vašoj kosi Bios Line je za Vas kreirao novu prirodnu liniju za njegu svih tipova kose. Linija protiv opadanja kose sadrži: šampon protiv opadanja kose, ampule protiv opadanja kose i Biokap Donna 60 kapsula. Linija za njegu kose sadrži: šampon i losion protiv prhuti, šampon za masnu kosu, šampon za suhu i ošteÊenu kosu, šampon za Ëesto pranje kose, hranjivi balzam za kosu i ulje za suhu kosu. GARANCIJE: Svi proizvodi iz linije Biokap ne sadrže PEG, silikone, parabene, SLS, SLES, dermatološki su testirani, testirani su na nikal, nisu testirani na životinjama i proizvedeni su iz biljnih komponenti, Ëistih eteriËnih ulja i biljnih ekstrakata.
ZASTUPNIK I DISTRIBUTER: TELURA d.o.o. RIJEKA, tel. 051 255 660 DISTRIBUTER ZA BIH: SANOPHARM d.o.o. ŠIROKI BRIJEG, tel. 039 708 272
www.inpharma.hr 15
Probava
AUTORICA ČLANKA:
Carmen Rivier-Zurak, dr.med. oktal pharma d.o.o.
Neraskidiva veza enzima i imunosnog sustava Svima nam je poznata činjenica da enzimi imaju vrlo važnu ulogu u zdravlju probavnog sustava. Ono o čemu se manje vodi računa je to da su enzimi isto toliko važni i u održavanju zdravlja imunosnog sustava.
P
robavni enzimi koje izlučuju organi pro bavnog sustava pomažu razgradnju hra ne (ugljikohidrata, proteina i masti) na tvari koje naš organizam može iskoristiti za proizvodnju energije i kao hranu tjelesnim stanicama. Također, pomažu i u apsorpciji korisnih tvari i eliminaciji organizmu nepo trebnih tvari. Bez enzima hrana bi nerazgra đena polako “propadala“ u probavnom su stavu.
Probavne tegobe - odraz vremena u kojem živimo Veliki broj ljudi nakon obroka osjeća ne lagodu i nadutost. Uzrok tome može biti hra na koja je u današnje vrijeme velikim dije lom neprobavljiva, a koji put čak za organi zam i štetna. No, ukoliko i imate dovoljnu količinu probavnih enzima oni su u moguć nosti razgraditi tek 40 do 50 posto korisnih tvari. S druge strane, što više prerađene hra ne unosimo to je manja mogućnost probav nog sustava da iskoristi organizmu potreb ne hranjive tvari. U tom slučaju organi pro bavnog sustava i enzimi koje izlučuju rade preko svojih mogućnosti, osobito ako se sva kodnevno konzumira količina hrane koja pre mašuje potrebe. Sve to s vremenom ostav lja posljedice na probavnom, ali i na imuno snom sustavu.
OKTAL PHARMA PROMO
Povezanost probavnog i imunosnog sustava Probavni sustav važna je dodirna točka na šeg organizma s vanjskim svijetom, jer sve što unesemo, bilo to dobro ili loše, završava u crijevima, gdje nalazimo oko 70 posto tki va imunosnog sustava. Ukoliko probavni sustav radi kako treba, on predstavlja barijeru prolasku bakterija, vi rusa i drugih patogena. Jedna od takvih pri rodnih barijera je, primjerice, želučana kise lina koja uništava najveći broj patogena. U današnje vrijeme kad pretjerana konzuma cija prerađenih namirnica dovodi do pojave probavnih tegoba, veliki broj ljudi najprije po seže za lijekovima koji snižavaju ili neutrali ziraju želučanu kiselinu (antacidi ili inhibito 16 www.inpharma.hr
ri protonske pumpe). No, dugotrajno i ne kontrolirano uzimanje tih lijekova može ima ti negativan utjecaj na mogućnost probave namirnica, osobito proteina kao osnovnih komponenti imunosnog sustava. U sluznici tankog crijeva nalazimo ve liki dio tkiva koje pripada imunosnom sustavu. Crijeva su obložena sluznicom ko ja, među ostalim, djeluje kao barijera prola sku patogena prema krvotoku. Odabir “lo ših“ namirnica u kombinaciji s neodgovara jućom probavom može dovesti do određe nih promjena na sluznici crijeva i tako otvo riti put infekciji. Drugim riječima, ukoliko je sluznica oštećena dolazi i do kompromitira nja dijela imunosnog sustava, zbog čega ra ste mogućnost obolijevanja.
Enzimi kao dodaci prehrani Uzimajući u obzir povezanost probavnog i imunosnog sustava, jasno je da se opće zdravlje ne može postići bez zdravog pro bavnog sustava. U tom smislu, jedan od mogućih pristupa je poboljšanje zdravlja pro bavnog sustava primjenom dodataka pre hrani koji u sebi sadrže probavne enzime. Uzimanje enzima u obliku dodataka pre hrani uputno je u slučaju pojave znakova nji hova nedostatka, a to su: zatvor, proljev, na dutost, vjetrovi i simptomi oslabljenog imu nosnog sustava. Ako se uzimaju u slučaju konzumacije ter
mički obrađenih i teško probavljivih namir nica, smanjuju stres probavnog sustava, podupiru iskorištavanje hranjivih nutri jenata i stvaranje preduvjeta za dobar rad 70 posto tkiva imunosnog sustava. No, postoje i dodatni razlozi za njihovo uzimanje, a jedan od njih vezan je uz stare nje organizma. Naime, starenjem se uspo rava većina procesa u organizmu, što se in direktno odražava i na proizvodnju enzima, koja se postupno smanjuje (u dobi od 50 go dina proizvodnja enzima se propolovi u od nosu na mlađu životnu dob). To dovodi do lošije apsorpcije važnih nutrijenata i rezulti ra smanjenjem obrambenog kapaciteta imu nosnog sustava što u konačnici vodi ubrza nju procesa starenja organizma. Ostali razlozi smanjenja proizvodnje pro bavnih enzima vezani su uz naslijeđe, trajnu izloženost stresu, prisutnost toksina u okolini, nepravilnu prehranu i druge loše životne navike. Enzimi u dodacima prehrani mogu biti životinjskog, biljnog ili plant based (mikrobnog) podrijetla. Pokazalo se da oni plant based podrijetla imaju veću učinkovitost u probavi hrane od životinjskih ili biljnih enzi ma. Pri odabiru proizvoda svakako je bolje odabrati proizvode koji u sebi sadrže više ra zličitih skupina enzima odgovarajuće aktiv nosti te dati prednost onima čija kvaliteta je višestruko kontrolirana i koji ne sadrže do datna punila, alergene ili boje.
DONOSI portal za zanimljivosti itd...
Važnost omega-3 masnih kiselina u trudnoći
Vitamin B6 i depresija Studija u Japanu istraživala je utjecaj vita mina B6 na pojavu depresije kod osoba iz među 21 i 67 godina. Rezultati ukazuju na važnost adekvatne razine vitamina B6 u krvi. U studiji je sudjelovalo 422 ispitanika ko ji su ispunili anketu. Pritom 210 ispitanika ni je imalo simptome depresije. Ispitanici su pra ćeni tijekom 3 godine. Prospektivnom ana lizom zaključeno je da veća razina vitamina B6 može biti povezana sa smanjenim rizi kom od pojave simptoma depresije. Nada lje, longitudinalnom analizom zaključeno je da je viša razina vitamina B6 povezana sa sma njenim rizikom od depresije tijekom 3 godi ne. Izvor: The European Journal of Clinical Nutrition
Istraživanje koje je provedeno na 9.530 trudnica istaknulo je utjecaj konzumacije ome ga-3-masnih kiselina na smanjenje tjeskobe u trudnoći. Trudnice su tijekom cijelog perioda trud noće bilježile unos namirnica putem upitni ka o učestalosti konzumacije hrane, te su nakon 32 tjedna analizirani podaci. Rezul tati su pokazali da kod onih trudnica koje nikada nisu konzumirale ribe i morske plo dove postoji povećani rizik od tjeskobe, i to za 53%. Nadalje, kod trudnica vegetarijan ki nađen je značajni rizik od tjeskobe od 25%, u usporedbi s trudnicama koje su redovito konzumirale meso i ribu. Spomenuto istraživanje prvo je koje unos omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u većim koncentracijama u ribama i morskim plodovima povezuje s tjeskobom tijekom trud noće. Autori studije ističu da je najbolje konzu mirati 330 g ribe i morskih plodova na tje dan, ili unositi omega-3 masne kiseline u ob liku dodataka prehrani. Također, vegetari jankama preporučuju unos ribe ili omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće. Izvor: PLOS ONE
suženja arterije krvnim ugruškom, trombom ili embolusom. Cirkulirajući, te magnezij unešen putem hrane negativno su korelirani s kardiovas kularnim rizikom što ukazuje na potrebu za daljnjim kliničkim istraživanjima koja će po tvrditi utjecaj magnezija na prevenciju kar diovaskularnih i ishemijskih bolesti. Izvor: The American Journal of Clinical Nutrition
Unos vitamina D važan tijekom trudnoće Studija je ispitivala najčešće uzroke defi cita vitamina D kod dojenčadi. Naime, do sad provedene studije upućivale su na to da 19% deficita vitamina D nastaje zbog manj ka tog vitamina u prehrani majke. Ova je studija provedena na 120 grčkih is pitanica, te na njihovim potomcima. Potvr dila je da je čak 56% deficita vitamina D kod potomaka posljedica neadekvatne prehra ne majke tijekom trudnoće, a ne 19% kao što se dosad smatralo. Autori studija utvrdi li su tijekom istraživanja da su potrebna dalj nja istraživanja kako bi se otkrili točni nači ni mjerenja svih oblika vitamina D u krvi. Ta kođer, naglašeno je da su potrebna daljnja istraživanja i o učinkovitosti uzimanja doda taka prehrani u obliku vitamina D kod trud nica. Izvor: Nutrition Journal
Vitamini i minerali poboljšavaju raspoloženje i razinu energije Stručnjaci s University of Calgary na go dišnjem su sastanku istaknuli da uzimanje vitamina i minerala može pridonijeti osjeća ju povećane mentalne energije te općem do brom stanju organizma. Isti osjećaji uočeni su ne samo kod zdra vih osoba nego i kod onih koje pate od tje skobe i depresije. Stručnjaci objašnjavaju da navedene spoznaje mogu pridonijeti sma njenju unosa lijekova za liječenje psihijatrij skih poremećaja, poput depresije i tjeskobe i njihovom zamjenom s vitaminima i mine ralima. Također, uzimanjem dodataka prehra ni može se pridonijeti povećanju mentalne energije potrebne za bolje savladavanje stre sa, umora i poboljšanje raspoloženja. Analizom različitih studija dobiveni rezul tati upućuju na to da su dodaci prehrani ko ji imaju potencijalna spomenuta svojstva: 5-hidroksitriptofan (5 HTP), vitamini B i D, ginko biloba te omega-3 masne kiseline. Izvor: Institute of Food Technologists 18 www.inpharma.hr
Magnezij povoljno utječe na kardiovaskularno zdravlje Kod bolničkih pacijenata s već poznatim srčanim poteškoćama uočeno je da prilikom smanjenog unosa magnezija dolazi do uče stalih srčanih aritmija. Kako bi se ustanovio točan uzrok učestalih aritmija te utjecaja na kardiovaskularno zdravlje provedena je me ta analiza 16 znanstvenih radova. Studija je analizirala podatke 313.041 po jedinca prikupljene tijekom 2012. godine. Ispitivao se utjecaj magnezija na kardiova skularne događaje. Rezultati su pokaza li da magnezij koji se nalazi u krvi sma njuje rizik od kardiovaskularnih bole sti za 30%, te da smanjuje rizik od is hemijskih događaja. Magnezij unešen putem hrane nije imao značajan utje caj na rizik od kardiovaskularnih bolesti no, imao je značajan utjecaj (22%) na sma njenje rizika od ishemijskih događaja. Ishe mijski događaji posljedica su začepljenja ili
DONOSI
Vitamini C i E mogu sniziti krvni tlak Randomizirana, dvostruko-slijepa studija provedena na 120 ispitanika s hipertenzijom promatrala je utjecaj uzimanja dodataka pre hrani u obliku vitamina C i E na sniženje krv nog tlaka. Studija je provođena tijekom 8 tjedana, pri čemu je ustanovljeno da uzimanjem do dataka prehrani dolazi do povećane razine određenih enzima te razine polinezasićenih masnih kiselina - važnih čimbenika koji ut ječu na razinu krvnog tlaka. Rezultati studije potvrdili su da uzimanjem dodataka prehrani u obliku vitamina C i E dolazi do smanjenja krvnog tlaka. Autori stu dije objašnjavaju smanjeni rizik od hiperten zije utjecajem vitamina C i E na slobodne ra dikale koji uzrokuju oksidativni stres. Izvor: Clinical and Experimental Hypertension
dolazi do najučinkovitijeg smanjenja simp toma proljeva. Istraživači naglašavaju da se optimalan utjecaj probiotika na organizam postiže uzimanjem kombinacije sojeva bak terija u koncentraciji od barem 10 milijardi na dan živih mikroorganizama sposobnih za umnožavanje. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdili optimalni sojevi za sprječavanje proljeva tijekom uzimanja antibiotika, te nji hov točan mehanizam djelovanja u organiz mu. pe i Azije u koje je bilo uključeno 800.000 ispitanika, među kojima je bilo više od 20.000 oboljelih od karcinoma dojke. Unosom omega-3 polinezasićenih masnih kiselina (eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA)) iz riba, uočen je smanjeni rizik od karcinoma dojke za 14%. Da bi se postiglo navedeno sma njenje rizika, potrebno je unositi masnije vr ste riba poput lososa, sardina ili tune, i to 1-2 porcije tjedno ili omega-3 masne kiseli ne u obliku dodatka prehrani. Rezultati studije potvrdili su zaštitnu ulo gu omega-3 masnih kiselina na organizam te smanjenje rizika od karcinom dojke. Izvor: BMJ
Vitamin C utječe na aktivnost matičnih stanica Otkriće američke studije provedene na Uni versity of California, upućuje na važnu ulo gu vitamina C na zdravlje. Istraživanje je provedeno na miševima. Uo čeno je da vitamin C djeluje na ekspresiju ge na te utječe na razvoj matičnih stanica. Na ime, vitamin C djeluje tako da povećava pro izvodnju grupe enzima “Tet“ koji potiču eks presiju gena u ranom razvoju ploda. Autori studije ističu da bi navedeno otkri će moglo biti ključno za razvoj miševa, dru gih životinja i ljudi. Osim toga, može pomo ći prilikom boljeg razumijevanja mehanizma oplodnje in vitro, te razvoja karcinoma. Izvor: Nature
Omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od karcinoma dojke Omega-3 masne kiseline povezuju se s brojnim blagotvornim utjecajima na zdrav lje, no ova je studija BMJ istraživala utjecaj na rizik od karcinoma dojke. Skupina znanstvenika analizirala je 26 stu dija iz Sjedinjenih Američkih Država, Euro
Probiotici mogu spriječiti proljev Analiza 31 najznačajnije studije koje su pro matrale utjecaj probiotika na zdravlje poka zala je da uzimanje određenih sojeva probi otika može smanjiti rizik od pojave proljeva. U studijama je sudjelovalo 4.500 ispitani ka koji su konzumirali probiotike ili placebo tijekom uzimanja antibiotika u bolnici. Nai me, studije su upozorile na bakteriju Clostri dium difficile koja uzrokuje teški oblik pro ljeva koji kod starijih i krhkih osoba može dovesti i do smrti. Autori studije zaključili su da kod osoba na probioticima rjeđe dolazi do proljeva uz rokovanog C. difficile nego kod onih koje ne uzimaju probiotike. Naglašeno je da probi otici smanjuju simptome, ali ne i samu in fekciju. Nadalje, analiza je pokazala da uzimanjem točno određenih sojeva poput Saccharomy ces boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG
Izvor: The Straits Times
Kalcij, vitamin D i zdravlje kostiju Studija provedena na 52 ispitanika u do bi od 18-45 godina istraživala je utjecaj uzi manja dodataka prehrani u obliku kalcija i vitamina D na promjene gustoće kosti koja se odvija tijekom tjelesne aktivnosti. Ispitanici su uzimali 1.000 mg kalcija te 1.000 i.j. vitamina D prije tjelesne aktivno sti, ili 1 sat nakon tjelesne aktivnosti. Tjele sna aktivnost trajala je 35 minuta. Pratilo se izlučivanje znoja ispitanika za vrijeme aktiv nosti. Tijekom studije izmjerene su razine kal cija i paratireoidnog hormona te razine Ctelopeptid kolagena tip-1 (CTX) koji upuću je na razgradnju kosti. Rezultati studije pokazali su da je uzima nje dodataka prehrani u obliku kalcija i vita mina D dovelo do promjene u sastavu kosti tijekom tjelesne aktivnosti, te da je uzima njem navedenih količina kalcija i vitamina D prije tjelesne aktivnosti došlo do manje raz gradnje kosti nego uzimanjem dodataka pre hrani nakon aktivnosti. Autori studije objašnjavaju da do razgrad nje kosti dolazi zbog gubitaka kalcija tijekom tjelesne aktivnosti. Pritom, paratireoidna žlijezda luči više pa ratireoidnog hormona da bi nadomjestila potrebe za kalcijem, uzimajući kalcij iz kosti pri čemu dolazi do smanjenja gustoće ko sti. Naglašeno je da uzimanjem kalcija može doći do boljeg održavanja razine minerala u kostima tijekom tjelesne aktivnosti, no po trebna su daljnja istraživanja. Izvor: 95. zasjedanje The Endocrine Society
www.inpharma.hr 19
Zdravlje iz košnice
AUTORICA ČLANKA:
Jelena Škala, dipl.ing. prehrambene tehnologije PIP d.o.o.
Sirupi s pčelinjim proizvodima - prva pomoć iz prirode U suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom tvrtka PIP d.o.o. standardizirala je koncentraciju ukupnih flavonoida iz propolisa u mednopropolisnim sirupima, čime su ti sirupi jedinstveni na hrvatskom tržištu.
PIP PROMO
P
osljednjih godina čovjek se sve više vraća prirodi i ponovo ot kriva vrijednost pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja, a i su vremena medicina i suvremena farmakologija pridaju im sve veću pozornost. Neprestano se proširuju spoznaje o biološkoj ak tivnosti pčelinjih proizvoda, otkrivaju se nova djelovanja i potvrđu ju tradicionalna znanja o njihovoj ljekovitosti. Pčelinji proizvodi: med, propolis, matična mliječ i pelud zbog svog kompleksnog sastava i sinergijskog djelovanja imaju velik značaj u očuvanju zdravlja te predstavljaju pomoć iz prirode pri liječenju mnogih bolesti. Sirup je farmaceutski oblik koji se najčešće primjenjuje kod ra znih vrsta kašlja, ali i za jačanje otpornosti organizma i regulaciju probave. Zbog jednostavnosti primjene preporučuje se djeci, ali i starijim osobama te osobama s teškoćama pri gutanju. Na tržištu su sve češće prisutni medni sirupi koji umjesto šećerne baze u svom sastavu sadrže nutritivno i biološki vrijednu namirnicu - med. Med ima nutritivnu vrijednost, jer se jednostavni ugljikohidrati iz meda lako apsorbiraju i metaboliziraju u organizmu gdje gluko za ulazi direktno u krvotok, dok fruktoza to čini sporije i postaje tzv. energetska rezerva koja se u jetri lako transformira u glukozu. Osim ugljikohidrata koji su najvećim dijelom prisutni u medu, med u svom sastavu sadrži i tvari kao što su polifenolni spojevi, enzimi, organske kiseline, aminokiseline, terpenski spojevi i vodi kov peroksid koji su odgovorni za biološko djelovanje meda, od nosno za njegovo antimikrobno i antioksidativno djelovanje. Vri jednost meda u mednim sirupima je ta da poboljšava resorpciju i iskorištenje djelatnih tvari iz sirupa, a i drugih djelatnih tvari iz hra ne i dodataka prehrani unesenih u organizam. Ako je njegov udio u sirupu minimalno 80% med služi i kao prirodni konzervans te se njime izbjegava uporaba umjetnih konzervansa poput kalijeva sor bata. Izbor sorte meda za proizvodnju mednih sirupa ovisi o već po znatom i potvrđenom sastavu biološki aktivnih tvari pojedine sor te, koji se usklađuje s namjenom sirupa. Dodavanjem propolisa u medne sirupe dodatno se pospješuje učinak sirupa na organizam. Proizvodnja mednopropolisnih sirupa tehnološki je vrlo zahtjevna i moguća je jedino uz upotrebu vodene otopine propolisa. Pouzdano je, ali nedovoljno poznato, da se alkoholna (etilna) otopina propolisa nikako ne može homogenizirati u mednom sirupu. Tvrtka PIP d.o.o. razvila je tehnologiju izrade vodene otopine pro polisa i uspješno ju primjenjuje u proizvodnji mednopropolisnih si rupa Imunalpip plus, Laringopip plus i Bronhopip plus iz linije Far makol. Biološki učinci propolisa kao što su antibakterijsko, antivirusno, antioksidativno i protuupalno djelovanje ovise o prisutnosti flavo noida, djelatnih tvari propolisa, a izražavaju se njihovom ukupnom 20 www.inpharma.hr
koncentracijom. U suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakulte tom tvrtka PIP d.o.o. standardizirala je koncentraciju ukupnih fla vonoida iz propolisa u mednopropolisnim sirupima čime su ti siru pi jedinstveni na hrvatskom tržištu. U travnju ove godine tvrtka PIP d.o.o. predstavila se na najprestižnijoj međunarodnoj inovatorskoj manifestaciji u svijetu, 41. Salonu inovacija u Ženevi, gdje je s mednopropolis nim sirupima Imunalpip plus, Laringopip plus i Bronhopip plus osvojila brončanu medalju.
Mednopropolisni sirup za jačanje imunološkog sustava Mednopropolisni sirup Imunalpip plus namijenjen je jačanju imu nološkog sustava i povećanju snage i vitalnosti organizma, a pre ventivno se preporučuje kod akutnih stanja virusnih i bakterijskih infekcija, prehlada i alergija. Uz med i propolis, u svom sastavu sa drži matičnu mliječ i bezalkoholni ekstrakt rudbekije (Echinacea). Matična mliječ stimulira anaerobne procese u organizmu i tako po diže razinu energije. Imunostimulatori u mliječi snažno potiču stva
ranje protutijela i leukocita te na taj način matična mliječ jača imu nološki sustav i povećava otpornost na infekcije. Najpoznatija i jed na od najispitivanijih biljnih imunostimulatora je rudbekija (Echina cea). Echinacea jača imunološki sustav, pa se preporučuje u pre ventivnoj primjeni kod oslabljenog organizma, stresa te povećanih fizičkih i psihičkih napora.
Mednopropolisni sirupi u borbi protiv kašlja Poznato je da med ima izrazito antimikrobno, antibakterijsko i protuupalno djelovanje. Često se i sam med, posebno kaduljin ko risti za smirenje kašlja. Mednopropolisni sirupi Laringopip plus i Bron hopip plus u svom sastavu sadrže 85% kaduljinog meda koji ima ulogu i prirodnog konzervansa, te bezalkoholne ekstrakte ljekovi tog bilja, ovisno o namjeni sirupa. Laringopip plus mednopropo lisni sirup s bezalkoholnim ekstraktima bršljana, trputca i anisa ub lažava suhi, nadražajni kašalj, ali i razrjeđuje bronhijalnu sluz čime olakšava iskašljavanje kod produktivnog kašlja. Bronhopip plus mednopropolisni sirup preporučuje se za ublažavanje upale gor njih i donjih dišnih putova te za smirenje podražaja na kašalj.
PIP je razvio tehnologiju proizvodnje vodene otopine propolisa i uspješno ju primjenjuje u proizvodnji mednopropolisnih sirupa linije Farmakol Medni sirup obogaćen željezom Medni sirup obogaćen željezom Feropip sadrži željezo u obliku željezov(II) fumarata koji se lako apsorbira, dobro podnosi i ne iza ziva probavne smetnje (zatvor, mučninu, napuhavanje i sl.). Iskori stivost željeza u organizmu povećavaju vitamin C i med medljiko vac, koji je za razliku od drugih sorata meda izrazito bogat mine ralima. Feropip medni sirup obogaćen željezom preporučuje se kod nedostatka željeza koji je uzrokovan kroničnim bolestima i infek cijama, povećanim potrebama organizma za željezom (trudnice, do jilje, djeca u rastu i razvoju, sportaši, dobrovoljni darivatelji krvi) i ne dovoljnim unosom željeza u organizam (vegetarijanci). Pripravke s željezom, a tako i Feropip medni sirup obogaćen željezom potreb no je uzimati uvijek uz savjetovanje i pod kontrolom liječnika, jer razlozi nedostatka željeza ne moraju uvijek biti vezani uz prehra nu već mogu biti simptomi ozbiljnih poremećaja u organizmu. Svi navedeni proizvodi prilagođeni su najmlađima, i to okusima naranče, mentola, jagode, a mogu ih koristiti djeca s napunjenih godinu dana. Mednopropolisni sirupi i medni sirup obogaćen željezom tvrtke PIP d.o.o. mogu se nabaviti u ljekarnama širom Hrvatske. Na današnjoj razini znanja i tehnoloških mogućnosti ne odgovorno je prema samom sebi koristiti šećerne sirupe, s konzervansima, etilnim alkoholom i skromnim dodacima, dok na raspolaganju imamo potencijal mednih i mednopropolis nih sirupa bez konzervansa, bez etilnog alkohola, sirupe op lemenjene i drugim pčelinjim proizvodima te ekstraktima lje kovitog bilja. Za kvalitetnu informaciju dovoljno je samo pro učiti sastav.
www.inpharma.hr 21
Fitoterapija temeljena na dokazima
Tajana Buhač, mag.pharm., univ.mag.pharm.
AUTORICA ČLANKA:
centar ars pharmae
Biljne vrste roda Aloe Pripravci biljnih vrsta roda Aloe spadaju među najprodavanije i najpopularnije pripravke za samoliječenje u cijelom svijetu. Postoje dokazi o njihovoj upotrebi kao biljnih lijekova još iz 1. stoljeća prije Krista.
D
o danas je definiran veliki broj vrsta Aloa, međutim u ljekovite svrhe naj češće se upotrebljavaju Aloe barbaden sis Mill., Aloe indica R., Aloe perfoliata L. var. vera te Aloe vulgaris Lam. Rod Aloe je prvi put opisan davne 1753. godine. Opisao ga je Carl Linnaeus. Fitoterapeutici roda Aloe koriste se kod mnogih indikacija poput kožnih oboljenja, probavnih tegoba, različitih vrsta karcinoma. Međutim, znanstvenici dovode u sumnju pot punu sigurnost primjene pripravaka. Naime, 2003. godine FDA je donijela odluku o za brani prodaje pripravaka roda Aloe u laksa tivne svrhe zbog dokazanog štetnog učinka aloina. Nakon toga sve se više ispituje tok sičnost ekstrakta lista na opće zdravlje orga nizma i postavljaju se pitanja da li pozitivni učinci prevladavaju u odnosu na one poten cijalno negativne. Ovaj će članak dati pregled provedenih ispitivanja, na temelju kojih se mo že zaključiti opravdanost i sigurnost primje ne fitoterapeutika roda Aloe. Studije poput Park i sur. ispitivale su pro tuupalno djelovanje aloina i aloe-emodina ko rištenjem staničnih kultura makrofaga indu ciranih bakterijskim toksinom, u svrhu oslo bađanja proupalnih medijatora poput NO i prostaglandina E2. Rezultati djelotvornosti aloina i aloe-emodina uspoređivani su s dje lotvornošću genisteina, daizdeina, kemfero la i kvercetina. Sve ispitivane tvari pokazale su ovisnost djelovanja o dozi primjene (ispi tivane su u koncentracijama od 5, 10, 40 μM). Djelotvornost inhibicije oslobađanja NO bi la je: kvercetin ≥ aloe-emodin ≥kemferol ≥ daizdein ≥ genistein ≥ aloin. U smanjenju koncentracije prostaglandina E2 uspješnim se pokazao aloe-emodin pri koncentraciji od 40 μM, dok je u potpunosti izostao učinak aloina. Također je izostalo i djelovanje daiz deina i genisteina, dok su kemferol i kver cetin imali učinak kod svih ispitivanih kon centracija. Još je jedna studija ispitivala protuupalno djelovanje Aloe vera kod pretilih miševa u in vivo uvjetima. Metabolički poremećaji poput dijabetesa tipa II i pretilosti predstavljaju ve liki zdravstveni rizik u zapadnim zemljama. Ispitivana je redukcija adipogeneze i protu upalno djelovanje Aloe vera. Rezultati su us poređivani između dvije skupine: pretilih mi ševa i miševa normalne tjelesne težine. Do šlo je do značajnog smanjenja broja adipo 22 www.inpharma.hr
cita u masnom tkivu (u nekim su područji ma čak i u potpunosti nestali). Protuupalno djelovanje je potvrđeno smanjenjem koncen tracije proupalnih citokina primjenom Aloe ve ra. Ukupno 44 sudionika sudjelovalo je u stu diji koja je dokazivala djelotvornost Aloe ve ra kod blago do srednje aktivnog ulceroz nog kolitisa. Dnevna doza bila je 100 ml so ka ili placeba, dva puta na dan, ukupno če tiri tjedna. Klinička remisija nakon četiri tje dna primijećena je kod 9 od 30 sudionika u terapijskoj skupini (30%), usporedno s jed nim od 14 sudionika u kontrolnoj skupini (7%). Kliničko poboljšanje nakon četiri tje dna zabilježeno je kod 11 sudionika (37%) u terapijskoj skupini, te kod jednog placebo pacijenta (7%). Ukupno 14 sudionika iz te rapijske skupine (47%) pokazalo je klinički odgovor na Aloe vera, s dva sudionika iz pla cebo skupine. Protuupalno djelovanje ispitivano je i kod pacijenata s iritabilnim kolonom. Iako je stu dija na početku imala 135 sudionika, rezul tati su na kraju prikazani na temelju poda taka svega njih 47. Primarni parametar ispi tivanja bio je utjecaj Aloe vera na kvalitetu života tih pacijenata. Sudionici su bili podi jeljeni u dvije skupine. Terapija je trajala pet mjeseci, zatim dva tjedna pauze, te ponov na terapija od pet mjeseci s alternativnim pripravkom. Prva skupina AB pet je mjeseci primjenjivala Aloe vera sok 60 ml dva puta
na dan, zatim dva tjedna pauze, pa pet mje seci 60 ml dva puta na dan placebo sok. Dru ga skupina BA prvo je primjenjivala placebo sok 60 ml, dva puta na dan tijekom pet mje seci, zatim dva tjedna pauze, pa Aloe vera sok 60 ml, dva puta na dan tijekom pet mje seci. Rezultati kod pacijenata s iritabilnim ko lonom nisu uspjeli dokazati veću učinkovi tost Aloe vera soka u odnosu na placebo. Pelenski dermatitis je upalni proces koji se često javlja kod dojenčadi i male djece. Naj češće nastaje zbog preduge izloženosti vla zi i iritantima poput urina i fecesa. Dolazi do pretjerane hidracije stratum corneuma i do većeg stupnja prodiranja mikroba. Iako je da nas tehnologija proizvodnje pelena uvelike uz napredovala, pelenski dermatitis još se uvijek često javlja, posebice u dobi između 6-12 mjeseci starosti. Sudionici studije bili su podijeljeni u dvije skupine: jedna je primje njivala aloe vera gel, a druga mast od neve na, tri puta na dan tijekom 10 dana. Došlo je do značajnog smanjenja pelenskog der matitisa u obje skupine, no ukupno smanje nje je bilo izraženije u skupini koja je pri mjenjivala 1,5% mast nevena. Gingivitis izazvan karijesom jedno je od naj češćih periodontalnih oboljenja. Danas na tržištu postoje različite sintetske otopine ko je se često upotrebljavaju, ali se ispituje i dje lotvornost prirodnih supstancija koje imaju protuupalni i antimikrobni učinak. Tako je jed no ispitivanje uspoređivalo učinak Aloe ve
ra paste i fluorizirane paste. Obje ispitivane skupine dobile su upute o primjeni paste 3 puta na dan, tijekom 30 dana. Rezultati su izraženi preko indeksa karijesa i indeksa kr varenja zubnog mesa. Mjerenja su vršena 0. i 30. dan. Na kraju je došlo do značajnog smanjenja oba indeksa kod obje skupine, ali s izostankom statistički važne razlike izme đu njih. Aloe vera pasta nije pokazala bolje rezultate u odnosu na kontrolnu skupinu. Studija Hegazy i sur. dokazivala je antiok sidativni i antifibrotički učinak Aloe vera kod pacijenata s fibrozom jetre. Bolest je najčeš će izazvana oštećenjima uzrokovanim virus nim infekcijama. Za posljedicu ima poviše nje apoptoze i nekroze hepatocita. Sudioni ci su podjeljeni u 2 skupine. Terapijska sku pina primjenjivala je Aloe vera, a kontrolna placebo. Terapija je trajala ukupno 12 tjeda na. Na početku ispitivanja definirani su po jedini parametri mjerenja: fibrozni čvorovi na žuči, stupanj zadebljanja fibroznih septi i stu panj upaljenih staničnih infiltracija. Na kra ju ispitivanja zabilježeni su značajno bolji rezultati parametara u terapijskoj skupini, u odnosu na kontrolnu. Također je zabilježen i značajan pad u vrijednostima jetrenih en zima (ALT, AST, ALP) u terapijskoj skupini. Jedna je studija ispitivala djelotvornost Aloe vera u preventivne svrhe na inhibiciju nastan ka infektivnih bolesti, i to na mišjem mode lu. Gastrointestinalne infekcije, poput one salmonelom, česta su pojava s ozbiljnim simp tomima. Ispitivao se učinak na inhibiciju in fekcije E. coli te se želio definirati mehani zam djelovanja. Prethodna primjena Aloe ve ra, odnosno placeba, trajala je 7 dana prije apliciranja E. coli u peritonealnu šupljinu. Na kon 48 sati od infekcije broj stanica E. coli bio je uvelike manji u Aloe vera skupini. Re zultati sposobnosti vezanja makrofaga i E. co li bili su slični. Došlo je do dvostruko jače aktivnosti fagocitoze u Aloe vera skupini. Studija Dana i sur. ispitivala je djelotvor nost Aloe vera na aterosklerozu i nastajanje novih masnih plakova kod hiperkolestere mičnih zečeva. Zečevi su podjeljeni u 4 sku pine: 1. sa standardnom prehranom; 2. s pre hranom bogatom kolesterolom; 3. s prehra nom bogatom kolesterolom i uz primjenu Aloe vera; 4. samo s primjenom Aloe vera. Rezultati su pokazali da je Aloe vera djelo tvorna kod već prisutne ateroskleroze, ali i u preventivne svrhe. Došlo je do poboljša nja stanja i u skupini koja je uzimala Aloe vera i hranila se hranom bogatom koleste rolom. Jedna je studija ispitivala povezanost pri mjene Aloe vera i inzulinske rezistencije iza zvane upalnim procesima kod pretilih miše va. Uspoređivani su rezultati četiri skupine. Jedna je skupina jela hranu bogatu masti ma i primjenjivala Aloe vera, druga je jela hranu bogatu mastima i primjenjivala je pi oglitazon. Treća je jela samo hranu bogatu mastima, a četvrta je jela uobičajenu hranu. Rezultati nisu pokazali razliku u tjelesnoj ma si pri primjeni Aloe vera. Razina glukoze je puno brže rasla s primjenom hrane bogate
mastima u odnosu na prehranu normalnom hranom, a uspješno je uravnotežena primje nom Aloe vera. Njezina upotreba je dovela i do smanjenja razine triglicerida u jetri i do smanjenja upalnih citokina. Danas postoji veliki broj dokaza da su upal ni procesi u organizmu povezani s osloba đanjem citokina iz leukocita. Za aloe-emo din, također, postoji veliki broj dokaza o an titumorskom djelovanju. Ispitivao se njegov utjecaj na fagocitozu makrofaga i aktivnost NK stanica. Broj vidljivih leukocita padao je s vremenom i s porastom koncentracije aloeemodina. U istim uvjetima zabilježena je i povećana aktivnost NK stanica. Slične vrijed nosti su dobivene i ispitivanjem fagocitoze makrofaga, koja je također bila ovisna o kon centraciji. Ispitivana je i topikalna primjena Aloe ve ra kod inficiranih rana na nogama, koje ni su odgovorile pozitivno na primjenu antibi otika, i to kolika je njezina djelotvornost kod takvih višestruko rezistentnih rana i koliki joj je učinak na zaraštanje rana. Primjenjena je bila dva puta na dan, ukupno 11 dana. Na kraju je došlo do smanjenja broja bakterija prisutnih u rani sa 100% (svih 30 sudioni ka) na 6,7% (2 sudionika). Primjena je ta kođer dovela i do povećanja granulacije za 43,3%.
Zaključak Danas se fitoterapeutici roda Aloe upo trebljavaju zbog različite djelotvornosti. Re zultati ispitivanja prikazani u ovom članku dokazuju opravdanost primjene zbog pro tuupalnog, protektivnog, antiinfektivnog, an titumorskog i imunostimulirajućeg djelova nja. Za očekivati je i da će daljnji tijek ispiti vanja vrsta roda Aloe potvrđivati i dodatno dokazivati njihove učinke.
Adipogenesis via the Activation Of AMOK and Suppresses Obesity-related Inflammation in Obese Mice. Immune Network.2011;11:107-113. Langmead L, Feakins RM, Goldthorpe S. i sur. Randomized, double-blind, placebo-controlled trial of oral aloe vera gel for active ulcerative colitis. Alimentary Pharmacology The rapy.2004;19:739-747. Hutchings HA, Wareham K, Baxter JN. i sur. A Randomised, Cross-Over, Placebo-Controlled Study of Aloe vera in Patients with irritable Bowel Syndrome:Effects on Patients Quality of Life. Gastroenterology Journal. 2011;22:206-214. Panahi Y, Sharif MR, Sharif A. i sur. A randomized Comparative Trial on the Therapeutic Efficacy of Topical Aloe vera and Calendula officinalis on Diaper Dermatitis in Children. The Scientific World Journal. 2012;15:158-163. Oliveira SM, Torres TC, Pereira LS, Mota OM, Carlos MX. Effect of a Dentifrice Containing Aloe vera on Plaque and Gingivitis Control. A Double-blind Clinical Study in Humans. Journal of Applied Oral Science. 2008;16:293-296. Hegazy SK, El-Bedewy M, Yagi A. Antifibrotic effect od aloe vera in viral infection-induced hepatic pe ripoertal fibrosis. World Journal of Gatroentero logy. 2012;18:2026-2034. Tamura N, Yoshida T, Myjaki K. i sur. Inhibition of Infectuous Diseases by Components of Aloe vera. Bioscience, Biotechnology and Biochemistry Journal. 2009;73:950-953. Dana N, Javanmard SH, Asgary S, Asnaashari H, Abdian N. The effect of Aloe vera leaf gel on fatty streak formation in hypercholesteremic rabbits. Journal of Research in Medical Science. 2012; 17:439-442. Shin E, Shim KS, Kong H. i sur. Dietary Aloe Improves Insulin Sensitivity via the Suppression of Obesity-induced Inflammation in Obese Mice. Immune Network. 2011;11:59-67. Yu CS, Yu FS, Chan JKS. i sur. Aloe-emodin Affects the Level of Cytokines and Functions of Le kocytes from Sprague-Dawley Rats. In Vivo Journal. 2006;20:505-510. Banu A, Sathyanarayana BC, Chattannavar G. Efficacy of fresh Aloe vera gel against multi-drug resistant bacteria in infected leg ulcers. Australi an Medical Journal. 2012;5:305-309.
Literatura: Park MY, Wong SJ, Sung MK. Evaluation of Aloin and Aloe-Emodin as Anti-Inflammatory Agents in Aloe by Using Murine Macrophages. Bioscience, Biotechnology and Biochemistry Jour nal.2009;73:828-832. Shin E, Shin S, Kong H. i sur. Dietary Aloe Reduces www.inpharma.hr 23
Inkontinencija
AUTORICA ČLANKA:
Ivanka Marić, mag.pharm.
Specijalni ulošci za oslabljeli mjehur Odabirom pravilne zaštite za oslabljeli mjehur možete pomoći pacijenticama da poboljšaju kvalitetu života. U ovom članku govorimo o adekvatnoj zaštiti pri laganoj do umjerenoj inkontinenciji.
O
slabljeli mjehur raširena je pojava u cijelom svijetu. Urinarna inkontinen cija pogađa oba spola i moguća je u bilo kojoj dobi. Vjeruje se da je u Hrvatskoj prisutna gotovo jednako kao i alergija na pe lud. Gotovo svaka četvrta žena iznad 35. go dine može iskusiti nevoljno istjecanje urina. U društvu se malo priča o tegobama os labljelog mokraćnog mjehura, o uzrocima i posljedicama ili o adekvatnim načinima za štite, stoga nije čudno što žene ostaju zate čene kada se prvi puta suoče s tim proble mom. Zbog toga često nisu upoznate s pra vilnim rješenjima, odnosno s adekvatnom za štitom što utječe i na njihov svakodnevni ži vot. Podsjetimo se kako funkcioniraju mokrać ni mjehur i urinarni trakt te zašto katkad ne funkcioniraju savršeno.
Kako funkcionira urinarni trakt Bubrezi filtriraju nepotrebne tvari iz krvo toka i šalju ih u mokraćni mjehur. To je mi šićna vrećica koja, kada je potpuno ispunje na, može prihvatiti do 500 ml tekućine. Ka da je mokraćni mjehur do pola pun, živci šalju signal mozgu da je vrijeme za mokre nje, a mokraća prelazi u uretru koju zatva raju dva mišića sfinktera. Unutarnji sfinkter otvara se kada je mokraćni mjehur pun, ali vanjski sfinkter može se voljno držati zatvo renim radi zadržavanja kontrole nad mokre njem. Za pravilan rad sfinktera odgovorni su mišići dna zdjelice, smješteni ispod mokrać nog mjehura i oko uretre. Svaka četvrta že na i svaki osmi muškarac tijekom života do žive smetnje u tom procesu.
Koji su glavni uzroci oslabljelog mokraćnog mjehura? U većini slučajeva oslabljeli mokraćni mje hur uzrokovan je slabljenjem mišića dna zdje lice, koji uretru drže zatvorenom. Kada oni izgube elastičnost svakodnevne aktivnosti poput smijanja, kašljanja, podizanja predmeta i trčanja mogu izazvati istjecanje mokraće. No moguće ih je ponovo ojačati vježbama za jačanje mišića dna zdje lice. 24 www.inpharma.hr
Tko mogu biti vaše inkontinentne pacijentice? • trudnice • rodilje • žene u menopauzi • korisnice diuretika • pacijentice s problemom pretilosti Trudnoća i porod uzrokuju razne promje ne u tijelu - i hormonalne i fizičke. Oslablje li mokraćni mjehur stoga je vrlo česta nus pojava trudnoće i poroda. Kombinacija hor monalnih promjena, pritiska maternice na mo kraćni mjehur i napora tijekom samog poro da može smanjiti učinkovitost mišića zdjeli ce. Mokraćni mjehur može oslabljeti tijekom ili neposredno nakon trudnoće. U menopauzi dolazi do brojnih fizičkih i hormonalnih promjena. Konkretno, u abdo minalnim mišićima dolazi do smanjenja ko ličine estrogena. To može izazvati promjenu položaja mokraćnog mjehura, što smanjuje učinkovitost mišića koji ga zatvaraju.
šaju kvalitetu života. Specijalni ulošci za os labljeli mjehur koji imaju jaču moć upijanja i sustav za neutraliziranje neugodnih mirisa, vašim pacijenticama pružit će veću sigurnost i zaštitu koja će im omogućiti lakše obavlja nje svakodnevnih aktivnosti.
Zašto odabrati specijalni uložak za oslabljeli mjehur umjesto higijenskog? Radi se o potpuno različitim kategorijama proizvoda sa specifičnim namjenama. Higi jenski uložak namijenjen je za upijanje men strualne krvi, dok je specijalni uložak za os labljeli mjehur dizajniran za upijanje urina. Urin i krv dvije su različite tekućine.
Koje vrste uložaka razlikujemo? Higijenski ulošci namijenjeni su za upija nje krvi tijekom mjesečnice. Dnevni ulošci namijenjeni su za manje ko ličine vaginalnih iscjedaka. Struktura higijen skih i dnevnih uložaka idealna je za upijanje gušćih tekućina.
Kada je riječ o ženama, glavni uzroci koji dovode do slabljenja mokraćnog mjehura su promjene tijekom trudnoće, poroda i menopauze I pretilost može povećati pritisak na mi šiće abdomena i zdjelice što dovodi do sla bljenja mokraćnog mjehura. Inkontinencija može biti i nuspojava od ređenih lijekova, a neki lijekovi imaju i di uretička svojstva - zbog čega uzrokuju po trebu za češćim mokrenjem.
Kako pomoći pacijenticama pri odabiru pravilne zaštite? Odabirom pravilne zaštite za oslabljeli mje hur možete pomoći pacijenticama da pobolj
Specijalni ulošci za oslabljeli mjehur na mijenjeni su za upijanje urina pri nevolj nom istjecanju. Struktura specijalnih uložaka za oslabljeli mjehur idealna je za upijanje urina jer: • imaju sposobnost brzog upijanja rjeđih tekućina poput urina, • apsorbirajućim granulama pretvaraju urin u gel zadržavajući ga u jezgri, • mogu osigurati suhu površinu uloška, • neutraliziraju neugodne mirise i pružaju osjećaj svježine.
www.inpharma.hr 25
VIJESTI IZ KOZMETOLOGIJE
PRIREDILA: Anita Gali∆, mag.pharm., univ.mag. managementa u zdravstvu
Muškarci i osjetljiva koža Premda se osjetljiva koža smatra dermatološkim problemom uobičajenim za žene, sve je zamjetnija pojava muškaraca koji se žale na preosjetljivost kože, posebice tijekom brijanja. Nedavno je objavljeno istraživanje u kojem su dermatovenerolozi ispunjavali upitnike o percepciji problema osjetljive kože kod muškaraca. Na većem uzorku europskih i američkih dermatologa potvrđeno je da se većina njih potpuno slaže u tome da je u posljednjih 5 go dina očigledan porast broja pacijenata-muškaraca s problemom osjetljive kože. Među čimbenicima ko ji imaju utjecaja na porast osjetljivosti kože kod muškaraca ističu se okolišni čimbenici, stres, izlaganje UV zračenju, povećana primje na kozmetičkih proizvoda i psihosocijal ni čimbenici. Jedan od glavnih zaklju čaka je da treba voditi računa o odabi ru prikladne kozmetike za kožu mu škarca, posebice kod preparata za bri janje. IZVOR: International Journal of Cosmetic Science
Terapeutski učinak šampona protiv peruti uloga vehikuluma Perut (prhut) predstavlja kronično dermato loško stanje koje negativno utječe na kvalitetu ži vota oboljelih. Redovita primjena antimikotskih šampo na smatra se učinkovitom terapeutskom strategijom za najčešće simptome koji karakteriziraju to oboljenje: ljuskanje ili svrbež vla sišta. Studije novijeg datuma upućuju na 2 mogućnosti povećanja učinkovitosti antimikotskih šampona: povećanjem bioraspoloživo sti aktivnog sastojka ili dodavanjem (kombinacijom) sekundarnog sastojka. Nedavno objavljeno istraživanje uspoređivalo je učinak čestog antimikotskog sastojka u šamponima protiv peruti, cinkovog piri tiona, samostalno uz povećanu bioraspoloživost, te u kombinaciji s klimbazolom. Na uzorku od 620 osoba klinički su se kao ishodi utvrđivali ljuskanje vlasišta i razina histamina. Tijekom 4-tjednog tretmana utvrđeno je da je primjena cinkovog piritiona s poveća nom bioraspoloživosti (tehnološko oblikovanje prilagodbom pod loge/vehikuluma) bila učinkovitija od kombinacije cinkovog piriti ona s klimbazolom. Takvi rezultati idu u prilog zaključku da neak tivne komponente šampona protiv peruti (“podloga“) mogu ima ti vrlo važnu ulogu u konačnom terapijskom ishodu, jer povećava ju biodostupnost aktivnih sastojaka. IZVOR: International Journal of Cosmetic Science
Mikrobiološka kontaminacija dekorativne kozmetike Korištenje kozmetike nakon isteka njezinog roka smatra se ri zičnim zbog mikrobiološke kontaminacije, posebice kada je riječ o dekorativnoj kozmetici koja dolazi u kontakt sa sluznicama (oči, usne). Skupina brazilskih istraživača provela je istraživanje na uzor ku od 44 ispitanika pomoću strukturiranog upitnika da bi evalui rali korištenje dekorativne kozmetike (make-up) te prikupili infor macije o eventualnim nuspojavama i neželjenim reakcijama. Pri kupljeni su uzorci dekorativne kozmetike na kojima su se provje ravale informacije proizvođača o roku valjanosti, te su se na njima radile analize na prisutnost Pseudomonasa aeruginosae i Staphylo coccus aureusa, u skladu s farmakopejom. 26 www.inpharma.hr
Čak 98% ispitanika koristilo je ili koristi kozmetiku s istekom ro ka valjanosti! Maskara je bila kozmetički proizvod koji se najčešće koristio nakon isteka roka valjanosti. Na uzroku od 40 maskara detektirana je prisutnost S. aureusa u 79% slučajeva i P. aerugino sae u 13% slučajeva. Česta primjena kozmetike s istekom roka valjanosti smatra se obrascem ponašanja rizičnim za zdravlje zbog visoke razine kon taminacije dekorativne kozmetike s patogenim mikroorganizmi ma nakon isteka njezinog roka. IZVOR: International Journal of Cosmetic Science
Pretjerano znojenje botulinum toxinum ili antiperspirans? Pretjerano znojenje ili tzv. primarna fokalna hiperhidroza može značajno narušavati kvalitetu života. Zbog toga se nastoje razviti učinkovitije metode prevencije hiperhidroze, kozmetske, fi zikalne, pa čak i kirurške. Nedavno ob javljeno istraživanje vrlo je zanimljivo pri stupilo usporedbi učinka tretmana hiper hidroze: injektivnom primjenom Botuli num toxina A i topičkom primjenom anti perspiransa (s aluminijevim kloridom). I paci jenti i liječnik su klinički ocjenjivali učinak, uz upit nike i primjenu gravimetrijskih testova (količina zno ja/jedinica vremena) te mjerenje pH vrijednosti i transe pidermalnog gubitka vode (TEWL). Nakon 2 tjedna praćenja 22 oso be, značajno je smanjena hiperhidroza u obje skupine. Kod paci jenata koji su dobili injekcije Botulinum toxinuma za 93%, a kod skupine s antiperspiransima za 67%. Obje metode su utjecale i na smanjenu produkciju znoja. Konačni ishod je pokazao da se injek tivnim metodama mogu postići nešto bolji rezultati, ali da i topič ka primjena antiperspiransa u dobroj kozmetskoj formulaciji mo že biti učinkovita i sigurna (ali i manje bolna) opcija. IZVOR: Journal of Cosmetics, Dermatological Sciences and Applications
Primjena hidroksi-kiselina kod psorijaze Salicilna kiselina smatra se izvrsnim topičkim keratolitikom za sma njenje ljuskavosti kože i hiperkeratoze povezane s psorijazom (pso riasis vulgaris) no njezina je primjena donekle ograničena zbog po tencijalne sistemske toksičnosti (salicilizam). I druge hidroksi-kise line predstavljaju terapijski potencijal pri liječenju psorijaze, jer mo duliraju keratinizaciju i deskvamaciju. Do sada nije bilo brojnijih stu dija u znanstvenoj literaturi koje bi istražile njihov učinak kod psori jaze. Nedavno je objavljena studija koja je usporedila učinak alfa-hi droksi-kiselina (AHA) i polihidroksi-kiselina (PHA) s učinkom salicil ne kiseline pri liječenju umjereno teškog oblika psorijaze. U dvo struko slijepom nasumičnom kliničkom istraživanju, u kojemu su pacijenti bili liječeni sa 20% AHA i PHA u emolijensu, naspram kre me sa 6% salicilne kiseline, sudjelovalo je tijekom 2 tjedna 25 pa cijenata. Premda su obje metode liječenja bile podjednako učinko vite u uklanjanju hiperkeratotičnih lezija, primjena 20% AHA i PHA brže je pridonijela smanjenju ljuštenja kože nego salicilna kiselina. Uzevši u obzir manju toksičnost kombinacije AHA i PHA od salicil ne kiseline kao i brže rezultate, postoji perspektiva veće terapijske primjene. IZVOR: Journal of Drugs in Dermatology
www.inpharma.hr 27
AUTORICA ČLANKA:
Alge
Marija Andrijašević, dipl.ing.prehrambene tehnologije
Mikroalge i astaksantin Iako na svijetu ima više od 10.000 algi, najpoznatije i najkorisnije za ljudski organizam su spirulina i klorela, a astaksantin - aktivni sastojak algi - poznat je kao snažan antioksidans
Č
ak 80% biomase na našem planetu pripada algama. Da nije bilo algi ko je razgrađuju ugljični dioksid ne bi se mogao razvijati niti život na Zemlji, a danas bi se bez njih povećao efekt staklenika. Fo tosinteza je kod algi deset puta veća u us poredbi s višim biljkama - one proizvode go tovo sav kisik sadržan u atmosferi Zemlje. Da nas su poznati deseci tisuća algi koje se dije le u dvije osnovne grupe: makro i mikro alge. Morske alge bogatije su mineralima od bilo koje druge vrste namirnica. Tako đer, vrlo su bogate vitaminom C, tiami nom, riboflavinom, niacinom i beta-ka rotenom. Obiluju bjelančevinama i vla knima, a sadrže vrlo malo masnoća. Al ge su također snažni “čistači” organizma.
Mnoga istraživanja pokazala su da alge čiste naše tijelo čak i od radioaktivnih zrače nja. Naime, znanstvenici su otkrili da natrij alginat u algama reducira apsorpciju radio aktivnog stroncija do 84%. U tradicionalnoj kineskoj medicini alge su korištene za sma njenje oteklina, tumora i smanjenje tjelesne težine. Postoje mnoge studije koje dokazuju njihovo antikancerogeno djelovanje.
Spirulina Jedna od najpoznatijih i za zdravlje važnih algi je spirulina. Ime je dobila zbog svog ob lika sličnog spirali. Ta jednostanična modro zelena alga koristi se još od vremena Aste ka, a bogat je izvor proteina, vitamina, ami nokiselina, minerala i drugih nutrijenata. Naj češće se koristi kao dodatak prehrani, no no vija istraživanja pokazuju da osim hranjivih,
posjeduje i druga farmakološka svojstva. Is traživanja in vitro i in vivo pokazala su da je spirulina učinkovita u tretmanu alergija, upal nih procesa, imunodeficijencije, anemije, hi perglikemije, hiperlipidemije te oštećenja je tre i bolesti srca i krvožilja. Ta farmakološka svojstva pripisuju se samoj spirulini ili njenim komponentama koje uključuju omega-3 i omega-6 masne kiseline, beta-karoten, al fa-tokoferol, fikocijanin, spojeve fenola i Caspirulan. Hranjiva vrijednost spiruline: • 3900% više beta-karotena od mrkve. Sadrži i druge karotenoide poput ze aksantina i beta kriptoksantina; • organsko, lako probavljivo željezo (oko 2300% više od špinata); • esencijalna gama linolenska kiselina izuzetno važna za pravilno funkcio niranje imunološkog sustava. Istraživanja pokazuju da spirulina preven tivno djeluje na oštećenje mišića, pozitivno djeluje na izdržljivost kod fizičkog napora, a poznato je i da povećava energiju, ublažava stres, nesanicu, anksioznost i depresiju. Spirulina je čista i prirodna cjelovita hrana koja ne sadrži sintetske dodatke ni konzer vanse, a uzgaja se bez pesticida ili herbici da. Potpuno je sigurna i ne izaziva opasne nuspojave. Njeguje tijelo dok mu istodobno pomaže pri mršavljenju. Ne izaziva ovisnost i s vremenom se ne razvija otpornost prema njoj. Drugim riječima, nije potrebno poveća vati dozu da bi se postigao isti učinak. Glad osjećamo kada su rezerve glukoze i amino kiselina niske, pa ih je potrebno držati viso kima kada smo na dijeti, a složeni šećeri sa držani u spirulini povećavaju razinu glukoze u krvi. Također, štiti gušteraču i stanice koje pro izvode inzulin čime stabilizira šećer u krvi te pomaže u prevenciji dijabetesa. Dvostruko slijepim placebom kontrolira nim istraživanjem pokazano je da je spi rulina korisna i za regulaciju prekomjer ne težine, jer smanjuje osjećaj gladi, ubr zava metabolizam i smanjuje razinu ko lesterola.
Uzgajalište organskih algi na Havajima 28 www.inpharma.hr
Izgubiti suvišne kilograme nije lako, no spi rulina u tome može pomoći na mnogo na čina. Izrazito je hranjiva te sadrži cjelovite proteine, beta-karoten, vitamine B skupine,
minerale, gama linolensku kiselinu (GLA), en zime, mikrohranjive tvari i sve esencijalne ami nokiseline. Za razliku od proteina iz mesa i mliječnih proizvoda, spirulina ima malo ma snoća i kalorija, a razina kolesterola u njoj je iznimno niska. Aminokiselina fenilalanin, pro nađen u spirulini, smanjuje apetit tako što djeluje na centar za apetit u mozgu. Uzima njem spiruline prije obroka zadovoljava se apetit, pa se za vrijeme obroka jede manje i ne osjeća se glad između obroka. Neurodegenerativne bolesti jedno su od najbrže rastućih područja. Npr. za vrlo česte bolesti - Alzheimerovu ili senilnost - još uvi jek ne postoji lijek. No, i spirulina i astaksan tin pokazali su veliki potencijal i moguću po moć u prevenciji demencije povezane s poz nom dobi. Dr. Paula Bickford na Sveučilištu South Flo rida jedna je od najcjenjenijih istraživačica ko ja proučava neurološke bolesti povezane sa starenjem. Predsjednica je Američkog udru ženja za neuroterapiju i oporavak. Spirulinu navodi kao snažan neuroprotektivni sasto jak, a njezina su četiri istraživanja pokazala: • smanjeno oštećenje mozga kod možda nog udara za 70% • smanjenu degeneraciju mozga • podršku odumiranju motoričkih neuro na. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) spirulinu smatra potencijalnom hranom u rje šavanju problema gladi. NASA čak razma tra spirulinu kao hranu koja bi se koristila u svemiru. Ona je idealna namirnica koja bi se uzgajala u zatvorenom sustavu svemirske stanice, jer raste izuzetno brzo, zauzima ja ko malo prostora, mogla bi se hraniti otpa dom za reciklažu, a davala bi kisik i hranjive sastojke. Spirulinu mogu konzumirati i trudnice, do jilje i djeca.
Klorela Još je jedna alga izrazito korisna za ljud ski organizam. To je Chlorella - zelena jed nostanična slatkovodna alga koja sadrži do bro izbalansiranu kombinaciju nutrijenata poput proteina, aminokiselina, klorofila, ka rotenoida, vitamina i minerala. Istraživanja provedena na njoj pokazala su da je boga ta fitokemikalijama poput karotenoida, klo rofila, tokoferola i ubikvinona što se pove zuje s njezinim antioksidativnim djelovanjem.
Djelovanje klorele: • primarno normalizira protok tjeles nih tekućina; • djeluje na organizam na staničnoj razini. Organizam sadrži oko 60 milijardi stanica, a klorela stimulira svaku od njih; • jača imunološki sustav i time poma že u prevenciji i liječenju različitih bolesti; • detoksicira organizam - pomaže u čišćenju organizma od teških metala (živa, aluminij...), dioksina i drugih tvari sličnih hormonima koji negativ no djeluju na organizam. Naime, 20% klorele čini tvrda celulozna stijenka koju probavni enzimi ne mogu razgraditi. Upravo se ta celuloza veže za teške metale, toksine i ostale sintetske tvari nagomilane u našim tijelima te ih izbacuje van. Potpuno čišćenje tijela i organa započinje nakon redovitog uzimanja 3-6 mjeseci, ovi sno o dozi. Zahvaljujući faktoru rasta (HFR) klorela se množi velikom brzinom (učetverostručuje se tijekom samo 20 sati) pa i u našem tijelu sti mulira obnavljanje tkiva, čak i onih koja su mehanički oštećena. Alkalna je namirnica, pa pomaže i u balansiranju pH u organizmu. Zahvaljujući visokom sadržaju karotena (5080 mg na 100 g klorele) izvrstan je suple ment za osobe koje ne konzumiraju dovolj no žutog i zelenog povrća. Chlorella je an tioksidans, poboljšava cirkulaciju, povoljno djeluje na imunitet i razinu lošeg kolestero la, ima antivirusno, antibakterijsko i antitumor sko djelovanje te prevenira nastanak čira. Dokazano je da preparati na osnovi klo rele značajno smanjuju sistolički i dijastolič ki tlak. Chlorella sadrži i velike količine fola ta, vitamina B12 i željeza, te pomaže u pre venciji i liječenju anemije. Pravi, dugoročan učinak za gubljenje tje lesne mase postiže se detoksikacijom organiz ma, posebice probavnog sustava. Nakon to ga svi glavni organi mogu normalno funkci
onirati, a tek tada kada procesi apsorpcije i eliminacije rade ispravno, tijelo ostvaruje svo ju optimalnu tjelesnu masu. Klorela ima bla gotvoran učinak na peristaltiku, pa vrlo br zo nakon početka redovitog uzimanja poti če čišćenje organizma. Uz to, organizmu osi gurava većinu nutrijenata nužnih za pravil no funkcioniranje koji se lako asimiliraju te pomažu smanjti apetit i žudnju za nezdra vom hranom. Također, zbog toga što je bo gata proteinima koji su izvor energije na du ge staze, ako se dnevna doza rasporedi u ne koliko manjih doza tijekom dana, moguće je održati normalnu razinu šećera u krvi. To prevenira žudnju za “zabranjenom“ hranom, posebice slatkišima. Zbog svega navedenog, kao rezultat redovite konzumacije klorele, lju di često navode da su normalizirali apetit, ubr zali probavu, uspostavili redovnu eliminaciju, da su zbog smanjenog nadimanja “dobili“ ravniji trbuh te da su izgubili višak kilograma.
Astaksantin Kada govorimo o algama, nužno je spo menuti i astaksantin. To je aktivni sastojak alga koji ih štiti od sunčeve svjetlosti, te je izvanredno snažan antioksidans. Istraživanja pokazuju da on povoljno djeluje na smanji vanje visokog krvnog tlaka, smanjuje oksi daciju lipida i proteina, djeluje protektivno na krvne žile, usporava nastanak ateroskle roze, te ima snažno protuupalno djelovanje. Također je izvrsna zaštita za kožu sklonu pre osjetljivostima ili alergijama na sunce. Astaksantin je jak antioksidans, te smanju je markere oksidativnog stresa i ima snažno protuupalno djelovanje. Dokazano pojača va funkciju neutrofila povećavajući fagocit ni i fungicidni kapacitet neutrofila, a sma njuje proizvodnju superoksid aniona i vodi kovog poroksida. Dvostruko slijepo, placebom kontrolirano kliničko istraživanje pokazalo je da prirodni astaksantin iz alge Haematococcus pluvialis povećava plodnost neplodnih muškaraca. Is traživanje je provedeno na muškarcima kod kojih je dokazana neplodnost zbog loše kva litete sperme. U razdoblju od tri mjeseca eksperimentalna
skupina je uz standardnu terapiju na dan pri mala i 16 mg prirodnog astaksantina, a kon trolna skupina je kao dodatak standardnoj terapiji primala placebo identičnog izgleda. U eksperimentalnoj skupini došlo je do pove ćanja koncentracije spermija u ejakulatu; po kretljivosti spermija i postotka morfološki nor malnih spermija, te povećanja broja začeća, i to 5 puta više nego u placebo skupini. To je potvrdilo da uzimanje prirodnog astaksanti na dovodi do poboljšanja kvalitete spermija.
Literatura: Mar Drugs. 2011;9:447-65. Am J Cardiol. 2008;101:58D-68D. Eur J Nutr. 2010;49:447-57. Asian J Androl. 2005;7:257-62. Int Immunopharmacol. 2002;2:423-34. J Med Food. 2008;11:313-22. Eur J Appl Physiol. 2006;98:220-6. Exp Neurol. 2005;196:298-307. Exp Neurol 2005;193:75-84. Photochem Photobiol. 2008;84:284-8. Plant Foods Hum Nutr. 1998;52:315-24. J Agric Food Chem. 2005 Oct 5;53(20):7734-40. Phytother Res. 2008;22:627-33. Ann Nutr Metab. 2008;52:322-8. Biotechnol Appl Biochem. 2006;43(Pt 3):155-64. Biochem Pharmacol. 2004;68(3):453-62. Afr J Tradit Complement Altern Med. 2009;6:560-72. J Agric Food Chem. 2010;58:927-36. Clin Exp Hypertens. 2009;31:342-54. Plant Foods Hum Nutr. 2010;65:25-30. Int J Immunopharmacol. 2002;2:579-89.
Nutrex Hawaii BiAstin
Nutrex Hawaii Spirulina Pacifica
Green Foods Chlorella
Astaksantin sa snažnim svoj stvima antioksidansa glavni je sastojak BiAstina koji sa drži sve hranjive sastojke u prirodnom obliku te se uzga ja u čistom pacifičkom oce anu. Djeluje 550x snažnije od vitamina E i 10 puta snažni je od beta karotena. Njego va kvaliteta klinički je doka zana u dozama od 4 kapsu le dnevno za povećanje kva litete spermija.
Nutrex Hawaii Spirulina Paci fica cjeloviti je prirodni doda tak prehrani i sadrži sve hra njive sastojke u izvornom ob liku, a uzgaja se u čistim vo dama pacifičkog oceana.
GreenFoods Chlorella iz or ganskog uzgoja jedan je od najbogatijih cjelovitih iz vora klorofila. Osim što de toksicira organizam po drška je jačanju imunolo škog sustava.
ovlašteni zastupnik i distributer: Biovega d.o.o. veleprodaja: 01 2498 620, maloprodaja: 0800 246 246, www.biovega.hr
www.inpharma.hr 29
DOGAĐAJI & NAJAVE Projekt SUTRA - Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA
N
acionalni javnozdravstveni-edukativni projekt SUTRA koji or ganizira Hrvatsko farmaceutsko društvo, uz visoko pokrovi teljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i me dicinske proizvode, za cilj ima osvjestiti javnosti o samoliječenju ti jekom trudnoće i dojenja. Organizacijski Odbor SUTRA i voditelji projekta su: dr.sc. Maja Jakševac Mikša, mag.pharm., Anita Galić, mag.pharm., univ.mag. managementa u zdravstvu i Katarina Fehir Šola, mag.pharm., univ. mag.spec. fitofarmacije s dijetoterapijom. U okviru projekta SUTRA, između ostalih zdravstvenih i medijski promicanih aktivnosti, stručni tim predavača održat će do kraja 2013. godine edukacije za zdravstvene djelatnike u 5 gradova: Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru. Kotizacije za sudjelovanje su: 400 kn+PDV (farmaceuti, liječni ci); 300 kn+PDV (farmaceutski tehničari, medicinski tehničari); 250 kn+PDV (studenti dodiplomskih biomedicinskih studija). Predavanja će biti bodovana u skladu s Pravilnikom Hrvatske lje karničke komore, Hrvatske liječničke komore, te Hrvatske komore medicinskih sestara. S obzirom na veliki interes i zbog ograničenog broja sudionika pozivamo Vas da na vrijeme osigurate svoje sudjelovanje i prijavi te se (ime, prezime, ustanova, grad) do 20. listopada 2013. na: prijava@sutra.com.hr Napomena: Za ranu prijavu NIJE potrebna uplata kotizacije, jer služi isključivo u svrhu rezervacije sudjelovanja, ali će se pri konač noj prijavi i uplati prednost dati sudionicima koji su na taj način ra nije najavili svoj dolazak! Teme i predavači: Dodaci prehrani i homeopatski lijekovi tijekom trudnoće i dojenja ines buhač, mag. pharm., dipl. homeopat, centar ars pharmae, hfd Fiziološke promjene i zdravstvene tegobe tijekom trudnoće doc.dr.sc. tomislav čanić, prim., dr.med.spec. ginekologije i opstetricije, klinika za ženske bolesti i porode, kbc zagreb
Vitafest 2013
K
ao jedinstven odgovor na povećanu po tragu za informacijama, proizvodima i uslugama koje mogu očuvati zdravlje i po zitivno utjecati na poboljšanje kvalitete ži vota, prošle je godine po prvi puta održan Vitafest - sajam zdravlja. Vitafest 2013. ot vara svoja vrata 11. listopada ove godine u Hypo centru, a poseban je sadržaj priprem ljen za magistre farmacije. Naime, 11. listo pada održat će se Škola usavršavanja za far maceute. Prisustvovanje skupu bit će bodo vano prema Pravilniku HLJK. Prijave se primaju na 091/ 2532 935 ili na predavanja@vitafest.hr. Organizator Vitafesta 2013. je tvrtka IC PE - Internacionalni centar za poslovnu edu kaciju, a partneri su portal za zdravlje i lje potu CentarZdravlja.net i B1 plakati.
30 www.inpharma.hr
Fitoterapija u trudnoći i tijekom dojenja katarina fehir šola, mag.pharm., mag.univ.spec. fitofarmacije i dijetotera pije, ljekarne bjelovar, hfd Dermokozmetski pristup i zdravstveni rizici za trudnice i dojilje anita galić, mag.pharm., univ.mag.managementa u zdravstvu, kemig, hfd Porođaj i postpartalna skrb prof.dr.sc. radoslav herman, dr.med.spec.ginekologije i opstetricije, poli klinika dr. radoslav herman Utjecaj nepovoljnih čimbenika na rani rast i razvoj djeteta prof.dr.sc. milivoj jovančević, prim.,dr.med.,spec.pedijatrije, centar jeg zdravlja, dz zagreb
dječ
Klinička aromaterapija i oleoterapija za trudnice i dojilje dr.sc. stribor marković, mag.pharm., fitoaromaterapeut, centar cedrus Bezreceptni lijekovi u trudnoći i tijekom dojenja melita petrović, mag.pharm.,dopredsjednica hfd-a, gradska greb, hfd Dermatološka njega i zaštita novorođenčadi nives pustišek,dr.med.,spec.dermatovenerologije, Klinika Zagreb (klaićeva)
ljekarna za
za dječje bolesti
Dermatološki poremećaji i fotoprotektivno ponašanje trudnica i do jilja prof.dr.sc. mirna šitum, prim.,dr.med.spec.dermatovenerologije, klinika za kožne i spolne bolesti, kbc sestre milosrdnice
15:30 - 16:00 Prijava sudionika 16:00 - 16:30 Uvod u vigilanciju medicinskih proizvoda 16:30 - 17:00 Suho oko - nova epidemija 17:00 - 17:30 Everything you need to know about enzymes simultano prevođenje 17:30 - 18:00 Stanka za kavu 18:00 - 18:30 Priroda pomaže zdravlju - proizvodi iz prirode u liječenju bolesti i očuvanju zdravlja 18:30 – 19:00 Suvremeni pristup liječenju veruka 19:00 – 19.30 Echinacea purpurea - prevencija i liječenje prehlade i gripe 19:30 – 20:00 Važnost i uloga otopina za leće za zdravlje očiju
Opće informacije pogledajte na www.vitafest.hr.
Mjesec Effaclar darivanja La Roche-Posay odlučio je nagraditi svoje Effaclar koris nike. Uz kupnju Effaclar Duo, Mat ili K njege La Roche Po say poklanja Effaclar gel (15 ml), tonik (15 ml) te Toleriane Teint (1 ml) za potpunu Effac lar rutinu. Rutina za svaki profil kože pakirana je u posebno osmi šljenoj i inovativnoj Effaclar me talnoj kutiji. Također, uz kupnju Effaclar gel-a od 200 ml, La Roche-Posay daruje gel od 50 ml. Effaclar Duo - korektivna i potpuna njega protiv nepravilno sti koja uklanja jače izražene nepravilnosti i odčepljuje pore, za mladenačku kožu s izraženim nepravilnostima. Effaclar K - obnavljajuća njega za masnu kožu, nepravilnu površinu te zatvorene pore koja sprječava nastanak novih ne pravilnosti, za problematičnu kožu. Effaclar Mat - hidratantna njega koja smanjuje pore, luče nje sebuma te matira kožu, za problematičnu masnu kožu. Promocije su dostupne u La Roche-Posay partner ljekarna ma od druge polovice rujna i traju do isteka zaliha.
Vichy Anti-age akademija Vichy je u rujnu organizirao prvu Anti-age akademiju nami jenjenu predstavnicima medija i farmaceutske industrije. Na njoj je premijerno predstavio svoju posljednju inovaciju iz lini je Idealia pod nazivom Idealia Life serum. Dr. Sanja Petek Modrić, specijalist dermatovenerolog odr žala je stručno predavanje o bihevioralnom starenju, a Vesna Manestar, direktorica marketinga Vichya predstavila je djelo tvornost novog proizvoda i rezultate studije. Na taj je način otvoren sasvim novi pogled na starenje kože poznato kao i bihevioralno starenje. Radi se specifično o sta renju kože koje nije rezultat izravnih bioloških promjena, već negativnih čimbenika kojima je koža izložena. Upravo čimbe nici poput stresa, nedostatka sna, neuravnotežene prehrane i UV-zračenja izravno utječu na izgled i kvalitetu kože. Idealia Life Serum, novo Vichyevo otkriće, pruža odgovor na svakodnevne životne izazove, te je ujedno i prvi Vichy ide alizator kože za ravnomjeran i blistav ten, glatku površinu ko že, sužene pore i odmorene crte lica.
www.inpharma.hr 31
Osvrt
inPharma
HR
institut
za nutricionizam
Stručno-znanstveni skup
inPharma Antioksidansi 2013 Stručno znanstveni skup inPharma Antioksidansi 2013 održan u zagrebačkom hotelu Westin, 13. rujna 2013. a okupio je više od dvjesto farmaceuta, liječnika i nutricionista
S
kup je i ove godine napravljen u organi zaciji stručnog časopisa inPharma, Hr vatskog instituta za nutricionizam i Hr vatskog društva za kliničku prehranu Hrvat skog liječničkog zbora. Skup je započeo predavanjem profesorice Vlaste Bradamante, kliničke farmakolo ginje s Medicinskog fakulteta u Zagrebu ko ja je prikazala pregled studija o antioksidan sima. U svojem izlaganju pokazala je da je znanstveni interes za te tvari značajno pora stao tijekom posljednjih 20 godina. Međutim, metaanalize uglavnom ne ukazuju na povolj no djelovanje vitamina s antioksidacijskim dje lovanjem. Prof. Bradamante otvorila je i sa svim nove vidike u percepciji antioksidansa pri kazavši djelovanje statina kod Alzheimerove bolesti. Profesorica Marica Medić Šarić s Farma ceutsko biokemijskog fakulteta opisala je ulo gu endogenih antioksidansa u detoksikaciji ksenobiotika. Provela je auditorij kroz zanim ljiv svijet složenih enzimskih sustava koji us pješno štite tijelo od raznih toksina i štetnih molekula. Docentica Donatella Verbanac s Medi cinskog fakulteta u Zagrebu prikazala je me tode koje se koriste u određivanju antioksi dacijske aktivnosti prirodnih i sintetskih anti oksidansa. U svojem izlaganju pokazala je ka ko se napuštaju neke do nedavno široko ko rištenih metoda, poput mjerenja ORAC vrijed nosti, zbog nepouzdanosti, pa se danas sve češće zamjenjuju novim sofisticiranim meto dama.
Prof.dr.sc. Vlasta Bradamante, spec. kliničke farmakologije 32 www.inpharma.hr
Profesor Milivoj Jovančević, pedijatar pri kazao je ulogu oksidacijskog stresa u etiolo giji brojnih bolesti koje se javljaju u pedijatrij skoj populaciji. Istaknuo je da postoji značaj na razlika u brojnosti radova koji opisuju te rapijske mogućnosti antioksidansima, u od nosu na broj radova u Cochrane bazi poda taka koji to i potvrđuju, što upućuje na po trebu za daljnjim istraživanjima na tom po dručju. Mr.sc. Maja Ortner Hadžiabdić s Farma ceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prikazala je antioksidacijski potenci jal mediteranske prehrane s posebnim osvr tom na namirnice poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja, vina, voća i povrća. Dr.sc. Stribor Marković, magistar farma
Mr.sc. Maja Ortner Hadžiabdić, mag.pharm.
cije s bogatim iskustvom u znanstveno-istra živačkom radu i svakodnevnoj praksi s paci jentima pojasnio je važnost antioksidansa u biljnim i eteričnim uljima. Naime, antioksidan si su često sastavni dio lipidnih dijelova bilja ka što uključuje biljna i eterična ulja, a pritom je posebno zanimljiva skupina tokoferola. U dermatološkoj sekciji sudjelovale su ug ledne dermatologinje iz KBC Sestre milosrd nice - profesorica Mirna Šitum i prim.mr.sc. Ines Sjerobabski Masnec uz Anitu Galić, magistru farmacije s posebnim interesom za kozmetologiju. U eksperimentalnim mo delima, antioksidansi i tvari koje imaju spo sobnost mijenjanja mikrosomalnog mehaniz ma karcinogenih tvari mogu reducirati ili spri ječiti nastanak tumora, inhibirajući proces na
Prof.dr.sc. Marica Medić-Šarić
Doc.dr.sc. Donatella Verbanac
stanka krajnjeg karcinogena ili ubrzavajući nje govu detoksifikaciju. Prof. Šitum postavila je hipotezu o mogućem sličnom mehanizmu ko jim antioksidansi utječu na štetne učinke UV zraka kroz inhibiciju slobodnih kisikovih radi kala, koji se endogeno stvaraju kao rezultat fotoekspozicije. Dr. Sjerobabski Masnec i mr. Galić detaljno su prikazale primjenu različitih aktivnih sastojaka (kozmeceutika) s antioksi dacijskim učinkom u dermatofarmaciji i koz metologiji. Zahvaljujući kemoprotektivnim me hanizmima utemeljenim na znanstvenim do kazima, sve je popularnija topička primjena takvih antioksidativnih sastojaka u dermokoz metici. U najpoznatije antioksidativne sastoj ke u dermokozmetici ubrajaju se primjerice askorbinska kiselina (vitamin C), tokoferoli i tokotrienoli (vitamin E), koenzim Q10, idebe non, likopen, kurkumin, polifenoli zelenog ča ja, polifenoli bobica kave, silimarin, ekstrakt Polypodium leucotomosa, resveratrol, geni stein, polifenoli nara i “supervoća“, piknoge nol, melatonin, selen, alfa-lipoična kiselina, avenantramidi zobi i mnogi drugi... Dr.sc. Katarina Fehir Šola, magistra far macije s bogatim ljekarničkim iskustvom pri kazala je ljekovito bilje bogato flavonoidima s dokazanim antioksidacijskim učinkom te se osvrnula na opravdanost njihove primjene. Tajana Buhač, mag.pharm. prikazala je vrste antioksidansa u ljekovitim biljnim vrsta ma. U izlaganju je istaknula da najjače anti oksidativno djelovanje sadrže polifenoli i ka rotenoidi, jer se najvećim dijelom direktno ve žu za radikale i na taj ih način eliminiraju iz organizma. Kao predstavnica Ministarstva zdravlja, Ružica Vazdar, dipl.ing. prezentirala je novo sti u zakonodavstvu dodataka prehrani s po sebnim osvrtom na zdravstvene tvrdnje. Radionice o opravdanosti primjene pripra
vaka s antioksidansima i o pravilnom korište nju zdravstvenih tvrdnji na pripravcima s an tioksidansima priredile su doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist s KBC-a Zagreb i direktorica tvrtke Vitaminoteka, te dr.sc. Lea Pollak voditeljica Odsjeka za do datke prehrani Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Svojevrsno bonus predavanje koje je rasvi jetllilo pogled na zamršeni svijet antioksidan sa održao je profesor Neven Žarković s In stituta Ruđer Bošković. Iako metaanalize ko je se objavljuju tijekom posljednjih 20 godi na uglavnom ne govore u prilog antioksidan sima, suvremena su istraživanja uspjela u ve likoj mjeri razjasniti neke paradokse vezane uz mehanizme zaštite od neželjenih učinaka oksidacijskog stresa, te su uputila na bitan značaj lipidne peroksidacije kao samo-katali
zirajuće sastavnice oksidacijskog stresa koja nema samo neželjene učinke već je i sastav nica oksidacijske homeostaze, a njezini su me dijatori reaktivni aldehidi. Te spoznaje otva raju nove mogućnosti razvoja analitičko-dija gnostičkih, te preventivno-terapijskih pristu pa integrativne i personalizirane onkologije, ali i suvremene medicine u cjelini. Tijekom skupa održana su i dva sponzori rana predavanja - dr.sc. Arijana Meštrović održala je predavanje pod nazivom BiAstin snažan antioksidans u rukama ljekarnika - far macija temeljena na dokazima, a gošća iz Slo venije Miša Komar Žiberna, B.Sc.Biol. odr žala je predavanje - Najjači antioksidansi su uvijek sinergija velikog broja različitih spoje va.
sponzori:
PRIRODNI ASTAKSANTIN
Prof.dr.sc. Milivoj Jovančević, primarijus pedijatar
Dr.sc. Stribor Marković, mag.pharm.
Dr.sc. Lea Pollak, dipl.ing.
Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing. www.inpharma.hr 33
inPharma antioksidansi 2013
Sažeci predavanja Antioksidansi su posljednjih dvadesetak godina “vruća“ tema među znanstvenicima. U njih se polažu nade zbog njihove biokemijske podloge i uloge oksidativnog stresa u etiologiji mnogih bolesti današnjice. Na skupu je bilo govora o najnovijim spoznajama prema saznanjima vodećih domaćih znanstvenika na tom području.
Što kaže znanost o učinkovitosti antioksidansa
kako će pridonijeti razumijevanju antioksi dativnih učinaka navedenih lijekova.
Prof.dr.sc. Vlasta Bradamante, specijalistica kliničke farmakologije ZAVOD ZA FARMAKOLOGIJU, MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Oksidativni stres može izazvati nastanak i pro gresiju npr. metaboličkog sindroma, Alzhe imerove i Parkinsonove bolesti. Stoga je do datak antioksidansa, napose u liječenju me taboličkog sindroma od kojeg u zapadnim zemljama boluje više od 30% populacije, mo gući terapijski pristup. Poznati “klasični“ antioksidansi su vitami ni C i E, te beta-karoten (tzv. dodatna tera pija vitaminima, engl. antioxidant supplemen tation), međutim podaci o njihovoj djelotvor nosti su oprečni. Neki veliki klinički pokusi uputili su na očito odsustvo pozitivnog učin ka od dodatka antioksidansa na krajnji ishod metaboličkog sindroma, malignih i nekih dru gih bolesti. Prema rezultatima kliničkog po kusa Heart Outcome Prevention Evaluation (HOPE), svakodnevna primjena vitamina E ti jekom 4,5 godina kod bolesnika u dobi na kon 55 godina i s visokim rizikom od kardi ovaskularnih bolesti nije smanjila učestalost infarkta miokarda, moždanog udara ili pa da smrtnosti. Analize nekih drugih studija su pokazale da vitamin C, ali ne i vitamin E, smanjuje učestalost velikih kardiovaskularnih komplikacija. Pritom je važno naglasiti da se nikad neće utvrditi i provjeriti da li je terapij ska intervencija vitaminskim antioksidansi ma kod tih ispitanika zaista pridonijela sma njenju oksidativnog stresa, jer su neki od njih od ranije bili na lijekovima koji su danas svr stani u značajne farmakološke antioksidan se poput ACE inhibitora, metformina ili sta tina. Pitanje je također da li dodatak antioksi dansa u preventivne svrhe kod osoba s nor malnom razinom reaktivnih kisikovih radi kala uopće može polučiti neki koristan uči nak, s obzirom na činjenicu da primjena an tioksidansa kod pokusnih zdravih životinja ni je izazvala koristan kardiovaskularni učinak. Istraživanja metaboličkog sindroma i Alzhe imerove bolesti na animalnom modelu sva 34 www.inpharma.hr
uloga ENDOGENIh ANTIOKSIDANSa U SPRJEČAVANJU TOKSIČNOSTI KSENOBIOTIKA Prof.dr.sc. Marica Medić-Šarić
seline i proteini. Time dolazi do promjene fizioloških funkcija stanica ili do neželjenog imunološkog odgovora. Brojna istraživanja su pokazala da su karcinogena, mutagena i teratogena djelovanja nekih ksenobiotika po sljedica kovalentnog vezanja npr. lijeka ili nje govog metabolita za DNK, RNK i proteine. Srećom, organizam posjeduje vlastite ob rambene sustave koji djeluju antioksidativ no bilo da reduciraju energiju slobodnih ra dikala ili već u samom početku zaustavljaju nastajanje slobodnih radikala, ili barem mi nimaliziraju oštećenja izazvana slobodnim ra dikalima. To su različiti enzimski sustavi kao što su npr. superoksid dismutaza, katalaza i glutation peroksidaza koji mogu zaustaviti djelovanje različitih tipova slobodnih radika la, jer imaju sposobnost reagiranja s reduci ranim kisikom, tj. kao antioksidansi.
ZAVOD ZA FARMACEUTSKU KEMIJU, FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Veliki dio ksenobiotika koji se unose u orga nizam izlučuje se u nepromijenjenom obli ku putem urina, no samo ako su relativno dobro topljivi u vodi. Budući da se veliki dio lijekova, ali i drugih stranih supstancija topi u lipidima, mogu se nepromijenjeni izlučiti iz organizma putem žuči i fecesa, ali često i kumulacijama izazvati štetne učinke. No, po moću enzimskih sustava koji su endogeno prisutni u organizmu takvi se ksenobiotici mogu detoksicirati prevođenjem u produk te topljive u vodi. Metaboličke promjene lijekova, ali i dru gih ksenobiotika u našem organizmu odvi jaju se pod utjecajem različitih enzimskih su stava. Biotransformacija lijekova odvija se ug lavnom u jetri, a enzimi koji sudjeluju u tim reakcijama smješteni su u topljivoj mitohon drijskoj i mikrosomalnoj frakciji stanica jetre. U metabolizmu lijekova može nastati čitav niz toksičnih međuprodukata i metabolita ovisno o kemijskoj reakciji ili enzimu koji su djeluje u toj reakciji. Toksičnosti lijekova mo gu biti ograničene i često se ispoljavaju kod točno određenih organa ili tkiva, a teško ih je unaprijed predvidjeti, posebno toksično sti uvjetovane imunološkim reakcijama. Naj više opisanih toksičnosti kod lijekova veza no je za nastajanje slobodnih radikala i nji hovo vezivanje u organizmu za biološke ma kromolekule kao što su lipidi, nukleinske ki
KAKO ODREDITI ANTIOKSIDATIVNI UČINAK SINTETSKIH I PRIRODNIH SPOJEVA? Doc.dr.sc. Donatella Verbanac, dr.sc. Mario Matijašić, dr.sc. Hana Čipčić Paljetak, dr.sc. Mihaela Perić, dr.sc. Višnja Stepanić* ODJEL ZA MEĐUSTANIČNU KOMUNIKACIJU, CENTAR ZA TRANSLACIJSKA I KLINIČKA ISTRAŽIVANJA, MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU *LABORATORIJ ZA EPIGENETIKU, INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ, ZAGREB
Tijekom posljednjih desetljeća neprestano smo zasipani natpisima i marketinškim izja vama o jakim antioksidacijskim potencijali ma brojnih, različitih, prirodnih i sintetskih spojeva. Pritom se, nerijetko, ne navodi me toda kojom je taj potencijal neutralizacije slo bodnih radikala određen. U ovom izlaganju bilo je riječi o najvažni jim testovima koji se danas koriste za odre
sažeci predavanja đivanje antioksidativnog potencijala kemij skih spojeva u in silico i in vitro sustavima. Posebno je bila obrađena klasifikacija spo jeva, kriteriji koje spoj treba zadovoljavati da bi mogao ući u postupak testiranja, koja svoj stva spoja su poželjna, a koja ne, na koji na čin se provodi in silico probir, te kako se ti rezultati provjeravaju u in vitro sustavima. Dodatno su bili objašnjeni osnovni in vi tro testovi koji su se primjenjivali desetljeći ma, a danas se sve češće zamjenjuju novim sofisticiranim metodama. Pritom su se po sebno naglasile mogućnosti koje nudi suvre mena instrumentacija i nov način obrade po dataka. Tijekom izlaganja navedeni su i po jedini primjeri razvoja spojeva s antioksida cijskim učinkom, od preliminarnih “hitova“ do pravih kandidata u sklopu istraživanja no vih lijekova.
ANTIOKSIDANSI U PEDIJATRIJI
ANTIOKSIDANSI U MEDITERANSKoj DIJETi Mr.sc. Maja Ortner Hadžiabdić, mag. pharm. FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Nedavna meta-analiza pokazala je da pre hrana u skladu s mediteranskom dijetom zna čajno smanjuje rizik od ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i kar cinoma, te pojavnosti Parkinsonove i Alzhe imerove bolesti. Kako se sve spomenute bo lesti dovode u vezu s oksidacijskim stresom, mediteranska prehrana sa svojim antioksida tivnim učinkom dobiva sve veću pozornost. Danas u tom području postoje mnoga is traživanja koja većinom upućuju na antiok sidativno, protektivno djelovanje mediteran ske prehrane. Usprkos tome, među postoje ćim dokazima postoji dosta proturječnosti. Stoga je cilj ovog predavanja bio predstaviti i raspraviti rezultate studija koje su se bavi le utjecajem mediteranske prehrane na ok sidacijski stres te razjasniti antioksidativno djelovanje mediteranske prehrane. Također se govorilo o značaju zasebnih namirnica uk ljučenih u mediteransku dijetu i njihovom an tioksidativnom učinku.
Prof.dr.sc. Milivoj Jovančević, primarijus pedijatar
ANTIOKSIDANSI I KARCINOM KOŽE
CENTAR DJEČJEG ZDRAVLJA, ZAGREB
O slobodnim radikalima i potencijalnoj pri mjeni antioksidansa raspravlja se nekoliko de setljeća. Područje imunologije, neurorazvoj nih bolesti, neonatologije i akutnih upalnih stanja najčešće su teme znanstvenih istraži vanja moguće uloge slobodnih radikala i nji hovih blokatora. U radu su bile prikazane bolesti i stanja ko ja su najčešće predmetom opsežnijih istra živanja na tu temu, s posebnim osvrtom na rezultate radova koji su utemeljeni na doka zima (evidence based). Treba istaknuti da po stoji značajna razlika u brojnosti radova ko ji opisuju terapijske mogućnosti antioksidan sima, u odnosu na broj radova u Cochrane bazi podataka koji to i potvrđuju. Ipak, rezultati kontroliranih studija na ani malnim modelima ukazuju na potrebu dalj njeg istraživanja u medicini. I konačno, bit će prikazani rezultati istraživanja koja pro cjenjuju moguće nepovoljne učinke primje ne antioksidansa u određenim stanjima i bo lestima djece.
36 www.inpharma.hr
pinu tokotrienola koji se u Hrvatskoj tek sra mežljivo koriste u kozmetici i dodacima pre hrani. Tokotrienoli, premda u širokom smi slu dio kompleksa vitamina E, imaju diskret no različite funkcije i mogu predstavljati nov zanimljiv potencijal u preventivnoj medicini. Skupina karotenoida poput zeaksantina, as taksantina i luteina već ima svoju čvrstu znan stvenu i tržišnu poziciju i premda su antiok sidansi po definiciji, njihovo biološko djelo vanje različito je od vitamin E kompleksa, pa i imaju svoje specifično mjesto. Isto tako je važna i funkcija skvalena koji u kozmetici i prehrani uglavnom dobivamo iz ulja masli ne, amaranta i jetre morskih pasa. No, nje govo je značenje u kozmetici i dodacima pre hrani i dalje u sjeni drugih komercijalno va žnijih antioksidansa poput tokoferola. Važ ni su i drugi lipofilni spojevi biljaka poput ete ričnih ulja. Premda postoji velik broj znanstve nih radova koji dokazuju njihova antioksi dativna svojstva, njihov puni potencijal tek treba korelirati s farmakološkim efektom kod ljudi.
Prof.dr.sc. Mirna Šitum, dr.med. i dr.sc. Marija Buljan, dr.med.
VAŽNOST ANTIOKSIDANSA U BILJNIM I ETERIČNIM ULJIMA Dr.sc. Stribor Marković, mag.pharm. PLANTAGEA, ZAGREB
Pojam antioksidansa već je desetljećima iz nimno upotrebljavan i u marketinškim i u znan stvenim publikacijama. Premda znanstveni ci imaju vrlo različite stavove o antioksidan sima i mitu koji je nastao oko njih, nema sumnje da je život u kisikom bogatoj atmos feri morao stvoriti efikasne mehanizme za štite od neželjenih oksidacijskih procesa. Vrlo bitne klase spojeva koji su antioksi dansi evolucijski su stvorene upravo u lipo filnom obliku. Zbog toga su mnogi danas ko rišteni antioksidansi sastavni dio lipidnih di jelova biljaka što uključuje biljna i eterična ulja. Grupa tokoferola svakako je najzanim ljivija, no vrlo često ne percipiramo da ljud ska populacija na planeti uzima različite to koferole, ovisno o biljnim izvorima koji do miniraju u njihovoj prehrani. U sjeni tokoferola često zaboravljamo sku
KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR “SESTRE MILOSRDNICE“, ZAGREB, MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Poznato je da kronično izlaganje ultraviolet nim (UV) zrakama predstavlja jedan od naj važnijih etioloških čimbenika u razvoju kar cinoma kože, od kojih su najčešći oblici ba zocelularni i planocelularni karcinom. Povre meno i intenzivno izlaganje UV zrakama po vezano je s razvojem melanoma, jednog od najzloćudnijih tumora kože čija je učestalost u stalnom porastu diljem svijeta, osobito kod osoba svijetle puti. Dugotrajno izlaganje UV zrakama dovodi do stvaranja slobodnih ra dikala koji imaju ključnu ulogu u fotostare nju kože, ali mogu utjecati i na razvoj zlo ćudnih promjena na koži. Slobodni radikali su visokoreaktivne mo lekule koje se generiraju iz kisika, a ošteću ju različite stanične strukture kao što su DNA, stanične membrane i bjelančevine. UVB zra ke uzrokuju sunčane opekline i tamnjenje kože, a kod dugotrajnog izlaganja uzrokuju kronična oštećenja kože, oštećuju DNA sta nica i mehanizme njezinog popravka, te mi jenjaju imunološki odgovor rezultirajući na stankom zloćudnih promjena. UVA zrake uz rokuju oštećenja kolagena i elastina, te ne
www.inpharma.hr 37
sažeci predavanja posredno utječu na starenje kože potičući nastanak bora i različitih pigmentnih promje na na koži. Prirodna obrana kože od UV zra ka sastoji se od zadebljanja epidermisa i sti mulacije melanocita na proizvodnju pigmen ta melanina koji apsorbira i reflektira UV zra ke i neutralizira slobodne radikale. Količinu slobodnih radikala u organizmu povećavaju i drugi čimbenici kao što su stres, zagađen zrak, pušenje, karcinogene tvari iz hrane, kro nične bolesti, infekcije, intenzivno vježbanje te genetska predispozicija na neku bolest. Organizam se protiv slobodnih radikala bra ni antioksidativnim enzimima i neenzimat skim molekulama koje smanjuju količinu slo bodnih radikala i neutraliziraju ih. S godina ma se sinteza antioksidansa u tijelu smanju je, a kada se slobodni radikali nagomilaju, oksidativni procesi i štete nastale njihovim djelovanjem glavni su razlozi narušenog zdrav lja, ubrzanog starenja, te nastanka zloćud nih bolesti. Brojne studije pokazale su da konzumaci ja hrane bogate antioksidansima (voća i povr ća) ima značajan pozitivan učinak na sprje čavanje kroničnih bolesti. U eksperimental nim modelima, antioksidansi i tvari koje ima ju sposobnost mijenjanja mikrosomalnog me hanizma karcinogenih tvari mogu reducira ti ili spriječiti nastanak tumora, inhibirajući proces nastanka krajnjeg karcinogena ili ubr zavajući njegovu detoksifikaciju. Moguće je da sličnim mehanizmom antioksidansi utje ču na štetne učinke UV zraka kroz inhibici ju slobodnih kisikovih radikala koji se endo geno stvaraju kao rezultat fotoekspozicije. Iako su potrebna daljnja istraživanja, nave denim mehanizmima mogla bi se objasniti i moguća uloga antioksidansa u prevenciji ra zvoja zloćudnih promjena na koži.
TOPIČKA PRIMJENA I KEMOPROTEKTIVNI UČINCI ANTIOKSIDANSA U DERMOKOZMETICI Anita Galić, mag.pharm., univ.mag. managementa u zdravstvu KONZULTANT ZA KOZMETOLOGIJU, KEMIG
Teorija starenja organizma uslijed djelovanja slobodnih radikala jedna je od najprihvaće nijih u suvremenoj znanosti o biologiji sta renja. Osim njihovog potencijalno štetnog djelovanja na sve organske sustave, slobod ni radikali se posljednje desetljeće posebno povezuju sa starenjem kože. Smatraju se važ 38 www.inpharma.hr
nim etiološkim čimbenicima u fotostarenju, kancerogenezi i upalnim bolestima kože. Da pače, sve je zamjetniji porast broja znanstve nih studija o utjecaju oksidativnog stresa na kožu. Eksperimentalna dermatologija, dermato farmakologija i kozmetologija su u potrazi za supstancijama koje imaju protektivne an tioksidativne mehanizme, kako bi se sprije čio štetan utjecaj slobodnih radikala na vi talne dermalne strukture, od membranskih lipida, staničnih proteina, citoskeletalnih ele menata, do DNA molekula. Naše tijelo ima prirodno razvijene antioksidativne sustave za neutraliziranje štetnih slobodnih radikala od kojih su najpoznatiji superoksid-dismutaza, katalaza, glutation-peroksidaza, ubikinon i dr. Uslijed niza endogenih i egzogenih čim benika (od bolesti i lijekova, do UV-zrače nja, pušenja, stresa itd.), može doći do na rušavanja ravnoteže redoks sustava u orga nizmu i disfunkcionalnosti našeg prirodnog antioksidativnog sustava što se posljedično odražava i na koži. Zanimljivo je da se u su vremenim dermokozmetičkim pripravcima mogu naći i sastojci poput glutationa, super oksid-dismutaze i dr. Danas se u dermatofarmaciji i kozmeto logiji koristi niz aktivnih sastojaka (kozme ceutika) s antioksidativnim učinkom. Zahva ljujući kemoprotektivnim mehanizmima ute meljenim na znanstvenim dokazima, sve je popularnija topička primjena takvih antiok sidativnih sastojaka u dermokozmetici. U naj poznatije antioksidativne sastojke u dermo kozmetici ubrajamo: askorbinsku kiselinu (vi tamin C), tokoferole i tokotrienole (vitamin E), koenzim Q10, idebenon, likopen, kurku min, polifenole zelenog čaja, polifenole bo bica kave, silimarin, ekstrakt Polypodium le ucotomosa, resveratrol, genistein, polifeno le nara i “supervoća“, piknogenol, melato nin, selen, alfa-lipoičnu kiselinu, avenantra mide zobi i mnoge druge... Sve je popular nija i kategorija tiolnih antioksidansa (sulfo rafani). Za topičku primjenu antioksidansa u der mokozmetici bitno je: o kojem je kemijskom obliku riječ, u kojoj mjeri antioksidans pro dire u kožu, kakva je dinamika penetracije antioksidansa u kožu, koliko će dugo vreme na količina topičkog pripravka opskrbljivati kožu s antioksidansima, te koja je ravnotež na koncentracija antioksidansa u koži. Možemo zaključiti da inkorporacija anti oksidansa u suvremene topičke dermokoz metičke pripravke pridonosi terapijskom učin ku u dermatofarmaciji, u indikacijama kao što su preuranjeno starenje kože, diskromi je kože, upalne dermatoze i dr.
ANTIOKSIDANSI U FOTOPROTEKCIJI I PREVENCIJI STARENJA KOŽE Prim.mr.sc. Ines Sjerobabski Masnec, dr.med. KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR “SESTRE MILOSRDNICE“, ZAGREB
Starenje kože je degenerativni proces koji osim kože zahvaća i potporne strukture ko že. Starenje uzrokovano genskim nasljeđem i ono koje ovisi o prolasku vremena zovemo kronološkim ili intrinzičkim starenjem. Ono je karakterizirano atrofijom kože, gubitkom elastičnosti i usporenjem metaboličkih ak tivnosti. Znakovi kronološkog starenja su sit ne bore, tanka koža, gubitak podložećeg ma snog tkiva, suhoća kože, nemogućnost žlijez da znojnica da dostatno hlade kožu, gubi tak kose i pojava neželjene dlakavosti. Drugi tip starenja naziva se ekstrinzičko starenje i uzrokovano je utjecajem vanjskih faktora. Između brojnih štetnih utjecaja oko line koji sudjeluju u starenju, dugotrajno i opetovano izlaganje ultravioletnim zrakama je najznačajnije te uzrokuje foto-starenje ko že. To je kumulativni proces koji prvenstve no ovisi o stupnju izloženosti sunčevim zra kama i pigmentu kože. UV zračenje uzroku je kompleksne procese na specifičnim mole kulama čiji odgovor uzrokuje oštećenja ve zivnog tkiva kože. Foto-starenje se manifesti ra pojavom naboranosti, crvenilom kože, su hoćom, gubitkom elasticiteta, pojavom tele angiektazija te pigmentnim promjenama. U kronološkom procesu starenja, slobod ni radikali se formiraju tijekom normalnog metabolizma. Uslijed utjecaja vanjskih fak tora kao što su UV zrake, pušenje i konzu macija alkohola također dolazi do stvaranja slobodnih radikala, pa se prema današnjim saznanjima smatra da najmanje 50% UVinduciranih oštećenja na koži nastaje uslijed UV-induciranog formiranja slobodnih radi kala. Slobodni radikali su vrlo reaktivne mo lekule s nesparenim elektronima koji mogu izravno oštetiti različite stanične membrane, strukturne lipide, proteine i DNA. Stvaranje slobodnih radikala povećava se sa starenjem, dok se endogeni obrambeni mehanizmi ko ji im se suprotstavljaju smanjuju. Ta nerav noteža vodi do progresivnog oštećenja sta ničnih struktura, a time i ubrzanog starenja. Tijelo posjeduje endogene obrambene me hanizme kao što su antioksidativni enzimi (su peroksid dismutaza, katalaze, glutation pe roksidaza) i neenzimske antioksidativne mo lekule (vitamin E, vitamin C, glutation, ubiqui none) koji štite od slobodnih radikala sma njujući ih i neutralizirajući. Neki od tih anti oksidacijskih mehanizama mogu inhibirati ul traljubičasto svjetlo. Temeljem toga postav ljena je hipoteza da primjena antioksidansa
sažeci predavanja može neutralizirati neke od posljedica slo bodnih radikala, a time smanjiti i sprječiti zna kove starenja kože. Antioksidansi su tvari koje mogu pružiti zaštitu od endogenog i egzogenog oksida tivnog stresa smanjivanjem djelovanja i uk lanjanjem slobodnih radikala. Antioksidansi su dostupni u različitim kombinacijama u pro izvodima za njegu kože, a u cilju smanjiva nja znakova photo-aginga. Da bi lokalno pri mijenjeni antioksidansi bili učinkoviti u sprje čavanju starenja kože, moraju biti stabilni i moraju moći penetrirati u kožu u aktivnom obliku te ostati na ciljnom mjestu dovoljno dugo da postignu željeni učinak.
često samovoljno preskaču liječnika i ljekar nika i na svoju ruku koriste lijekove i dodat ke prehrani. Upravo se u toj lakoj dostup nosti (internetska prodaja, drogerije, samo posluge) krije veliki problem. Naime, paci jent (kupac) ostaje bez stručnog savjeta, ob jašnjenja i upozorenja na moguća štetna dje lovanja.
ANTIOKSIDANSI U LJEKOVITIM BILJNIM VRSTAMA Tajana Buhač, mag.pharm., univ.mag. pharm.
ANTIOKSIDACIJSKI UČINAK FLAVONOIDA I OPRAVDANOST NJIHOVE PRIMJENE Katarina Fehir Šola, mag.pharm., mag. univ.spec. fitofarmacije i dijetoterapije ZU LJEKARNA BJELOVAR, BJELOVAR
U današnje vrijeme kada je briga za pacijen ta u središtu pažnje, jasno se vidi da i popu larnost antioksidacijskih i vitaminsko-mine ralnih preparata naglo raste. Evidencije kli ničkih dokaza pokazuju da dodatno unoše nje minerala, vitamina, flavonoida iz prirod nih izvora te drugih dodataka prehrani ima pozitivne učinke na sprječavanje, odnosno odlaganje mnogobrojnih oboljenja. Velik broj biljaka posjeduje antioksidacijsku aktivnost tako da se na tržištu biljnih preparata mogu pronaći preparati s tvrdnjama da prevenira ju i smanjuju učinak ROS-a. Pravilnom ishra nom dobiva se dovoljna količina antioksi dansa, a u nedostatku bi preparati s antiok sidacijskim učinkom mogli pronaći svoje mje sto u uporabi. Često su deklaracije na pre paratima i reklame nerealne, odnosno obe ćavaju nerealane ciljeve. Zbog toga je da nas i potrošnja takvih preparata vrlo velika pa se nameće pitanje opravdanosti njihova korištenja u nekim indikacijama. Stoga lje karnik svojim znanjem mora usmjeriti i edu cirati pacijenta (potrošača) o pravilnoj pri mjeni preparata. Uloga ljekarnika u zdravstvenoj skrbi iznim no je velika - u sustavu zdravstvene zaštite on ima zadnji kontakt s pacijentom, pa osim informacija koje pruža pri izdavanju lijeko va, ima ključnu ulogu i kod samoliječenja. Danas, kada su lijekovi dostupni gotovo svug dje, a informiranost pacijenata je vrlo veli ka, treba biti posebno oprezan, jer pacijenti
CENTAR ARS PHARMAE, zagreb
Antioksidansi ili inhibitori oksidacije dje latne su tvari koje usporavaju ili preveniraju oksidaciju te produžuju život supstancijama koje su podložne oksidaciji. Postoje tri os novna mehanizma njihova djelovanja: sma njuju energiju slobodnih radikala, zaustav ljaju nastajanje samih slobodnih radikala, ili zaustavljaju reakciju oksidativnog lanca u svrhu smanjenja oštećenja nastalih djelova njem slobodnih radikala. Od velikog broja djelatnih tvari u ljekovi tim biljnim vrstama, najjače antioksidativno djelovanje sadrže polifenoli i karotenoidi. Naj većim se dijelom direktno vežu za radikale i na taj ih način eliminiraju iz organizma. Polifenoli su skupina spojeva u vodi topi vih pigmenata. U polifenole spadaju flavo noidi, katehini, resveratol i antocijanidini. Do danas je poznato više od 5000 vrsta flavo noida, a one koji su aktivni u ljudskom or ganizmu nazivamo bioflavonoidima. Nala zimo ih u kori voća i povrća, zelenom i cr nom čaju, čokoladi, vinu, bobičastom voću. Od ljekovitih biljnih vrsta s katehinima, naj upotrebljavanija je Camelia sinensis (čajevac). Katehini smanjuju oštećenja DNA i rast tu mora, štite DNA od štetnih učinaka UV zra ka. Ginko biloba sadrži visoke koncentraci je raznih flavonoida (kvercetin, kemferol). Ginkoflavonglikozidi sprječavaju nastajanje tromboza, povećavaju elastičnost krvnih ži la, reguliraju povišeni krvni tlak. Piknogenol je flavonoid izoliran iz biljne vrste Pinus pi naster. Djeluje vezanjem na kolagen i elas tin prevenirajući njihova oštećenja slobod nim radikalima. Ispitivanja su dokazala da je 50 puta jači antioksidans od vitamina E i 20 puta jači od vitamina C. Silimarin je flavo noid s jakim antioksidativnim djelovanjem, izoliran iz Silybum marianum. Primarno se upotrebljava kod prevencije nastanka razli čitih oštećenja jetre. Flavonoidi djeluju anti
oksidativno putem regulacije i zaštite imu no sustava. Također imaju sposobnost “hva tanja” slobodnih radikala te inhibicije nasta janja ROS-a (reactive oxigen species) putem enzima koji sudjeluju u procesima nastanka slobodnih radikala. Od ostalih polifenola važ no je za naglasiti resveratol koji, uz antioksi dativno djelovanje, posjeduje i protukancero geno djelovanje. Danas je njegova najčešća indikacija primjena kao kardioprotektivnog sredstva. Karotenoidi su organski pigmenti koje na lazimo u kromoplastima. Dijele se u dvije os novne skupine: karoten i ksantofil. Do da nas je definirano više od 600 vrsta karote noida. Ispitivanja su pokazala da ljudski or ganizam koristi samo neke od njih, poput be ta-karotena, alfa-karotena, kriptoksantina, likopena, luteina i zeaksantina. Karotenoidi se nalaze u raznom voću i povrću, u različi tim koncentracijama. Međutim, za postizanje optimalnog učinka preporučuje se primjena različitih dodataka prehrani koji ih sadrže u znatno većim koncentracijama. Karoteono idi imaju jaki antioksidativni učinak. Iako su međusobno slični, djeluju na različita tkiva u organizmu. Istraživanja su pokazala da li kopen smanjuje rizik od nastanka karcino ma prostate za 45%. Rezultati ispitivanja su pokazali i potencijalni protektivni učinak na pojavnost karcinoma želuca. Primjena viso kih doza alfa-karotena, luteina i zeaksanti na pokazala je smanjenje rizika od nastan ka karcinoma pluća. Za alfa-karoten i krip toksantin je dokazano jednako djelovanje kod karcinoma vrata maternice. Ispitivanja su dokazala da redovno konzu miranje hrane bogate karotenoidima sprje čava nastanak srčanih oboljenja i za 75% ma nju incidenciju srčanog udara. Glavnim čim benikom toga djelovanja smatra se sposob nost inhibicije nastanka LDL-a. Rezultati is pitivanja su dokazali pozitivan učinak na oči, smanjenjem rizika nastajanja pojedinih bo lesti, poput staračke mrene.
NOVOSTI U ZAKONODAVSTVU DODATAKA PREHRANI ZDRAVSTVENE TVRDNJE Ružica Vazdar, dipl.ing. ministarstvo zdravlja republike hrvatske
Danas se sve više borimo s nezaraznim bo lestima povezanim s načinom života, nezdra vim prehrambenim navikama i nedovoljno www.inpharma.hr 39
sažeci predavanja fizičke aktivnosti. Taj trend bio je okidač za eksploziju tzv. funkcionalne hrane koja po maže očuvati dobro zdravlje što je za zako nodavca postao izazov, a krajnjeg potroša ča je zbunio. Stoga su 2006. godine uspo stavljena temeljna načela zakonodavnog ok vira koji je imao tri cilja: zaštita potrošača od zavaravanje i neistine; sloboda kretanja roba s harmoniziranim pravilima; i promoci ja inovacija u prehrambenoj idustriji. Zako nodavni okvir formirao se šest godina na re laciji EK - EFSA - proizvođači - potrošači. Ra spravljalo se, razjašnjavalo, suprotstavljalo, diskutiralo i izazivalo. Možemo reći da je zakonodavstvo polovi nom 2012. godine dobilo svoj konačan ob lik. Odluke nisu donesene naprečac, a tvrd nje su odobrene nakon znanstvene procje ne na najvišoj mogućoj razini. Za subjekte u poslovanju s hranom u RH ulazak u EU gotovo se preklopio s rokovima za izravnu primjenu EU Uredbi o tvrdnjama, što predstavlja dodatan izazov. Ministarstvo zdravlja omogućilo je, u okviru nacionalnog zakona kojim se osigurava provedba uredbi iz područja tvrdnji, da se dijelom iskoriste zalihe proizvoda koje nisu u skladu s prav nom stečevinom. Pogodnost novih propisa za subjekte je u tome što proizvod koji se sastoji od tvari koje su na pozitivnoj listi i koje imaju odobrene tvrdnje više ne podli ježe postupku notifikacije. Činjenica je da su zakonske promjene ut jecale na označavanje i reklamiranje proiz voda čija je namjena prema dosadašnijim pro pisima bila antioksidans. Navod “antioksi dans“ smatra se svojstvom nekog sastojka koji može, ali i ne mora imati dokazani po zitivan fiziološki učinak na rast, razvoj i funk cioniranje organizma, a što je uvjet za na vođenje zdravstvenih tvrdnji. Nažalost, na temelju mišljenja EFSA-e, niz do sada “dobro poznatih antioksidansa“ ni je uspjelo dokazati da njihova antioksidativna funkcija ima pozitivan fiziološki učinak. Sto ga se navod “antioksidans“, iako se ne nala zi na listi odobrenih tvrdnji, može u smislu opće nespecifične tvrdnje koristiti za sastoj ke koji imaju odobrenu tvrdnju: “zaštita sta nica od oksidativnog stresa“.
40 www.inpharma.hr
RADIONICA: PRIMJENA ANTIOKSIDANSA U PRAKSI I POSEBAN OSVRT NA ZDRAVSTVENE TVRDNJE Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing. KLINIČKA JEDINICA ZA KLINIČKU PREHRANU, KBC ZAGREB I VITAMINOTEKA ZAGREB
Dr.sc. Lea Pollak, dipl.ing. HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Procjenjuje se da značajan udio populaci je u razvijenim zemljama uzima dodatke pre hrani među kojima antioksidansi zauzimaju vodeće mjesto. Međutim, potrebno je pro vesti još velik broj znanstvenih studija da bi se znao točan mehanizam djelovanja i koli ko su doista antioksidansi učinkoviti u pre venciji i terapiji degenerativnih bolesti da našnjice, poput kardiovaskularnih bolesti, kar cinoma, dijabetesa ili makularne degenera cije. Iako je uzimanje visokih doza vitamina (znat no iznad preporučene dnevne doze) popu larno, treba imati na umu da nasumično uzi manje visokih doza nekih vitamina, minerala i fitokemikalija može biti štetno za zdravlje. Terapijski učinak visokodoziranih pripravaka moguće je sigurno provesti jedino u klinič kim uvjetima ili uz nadzor liječnika. Naime, ranije je vladao stav da treba primjenjivati visoke doze antioksidansa - vitamina A, C i E te brojnih fitokemikalija. No istraživanja su pokazala da su te tvari najučinkovitije kada ih uzimamo u fiziološkim dozama, dnevno preporučenim RDA vrijednostima. Naime, u vrlo visokim koncentracijama ponašaju se upravo suprotno - postaju prooksidansi, od nosno pogoduju neželjenim procesima u tije lu. Zbog rastućeg trenda samoliječenja po trošaču je bitno prepoznati pravi proizvod, onaj koji će donijeti određeni pozitivan, že ljeni učinak na njegov organizam. Kontrol noj kući i zakonodavcu važno je procijeniti ispravnost i vrijednost proizvoda. Zbog brojnih zdravstvenih tvrdnji koje se ističu, Europa, pa tako i Republika Hrvatska, donijeli su konačne zakonodavne okvire po kojima se isticanje zdravstvene tvrdnje po vezuje s vrstom i količinom određene aktiv ne tvari. Nakon dugogodišnjeg razmatranja i znan stvenih evaluacija zdravstvenih tvrdnji, Euro pean Food Safety Agency (EFSA) donijela je konačno mišljenje koje je Europska komisija izdala u vidu Uredbe 432/2012. Od ukupno 222 odobrene zdravstvene tvrdnje više od 80% se odnosi na vitamine i minerale. Sto ga industrija većinom provodi reformulacije svojih proizvoda da bi zadovoljili uvjete de
klariranja i isticanja povoljnog učinka proiz voda na organizam. U Radionici su se polaznici na primjerima iz ljekarničke prakse uputili na dosadašnje dokaze i smjernice o primjeni antioksidan sa. Također, prikazano je na koji je način po trebno povezati zdravstvene tvrdnje s vrsta ma aktivnih tvari i njihovim količinama. Time se dobio uvid i znanje o deklariranju, odno sno označavanju pojedinih proizvoda te mar ketinškom isticanju. Polaznike će se i prak tično uputiti i na razlike u vrstama dodata ka prehrani s obzirom na aktivnu tvar i nje zinu količinu.
PUT ZA RAZUMIJEVANJE PARADOKSA ANTIOKSIDANSA Prof.dr.sc. Neven Žarković, dr.med. VODITELJ LABORATORIJA ZA OKSIDACIJSKI STRES, INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ, ZAGREB
Jedna od definicija oksidacijskog stresa je da se pod tim pojmom podrazumijeva sta nje prekomjernog stvaranja slobodnih radi kala kisika čije štetne učinke ne mogu spri ječiti antioksidansi. Budući da je pojava ok sidacijskog stresa bitna sastavnica različitih bolesti, tom se definicijom antioksidansi in terpretiraju kao potencijalno ljekovite tvari, pogotovo ukoliko je njihovo djelovanje pre ventivno. Međutim, neke kliničke studije, pogoto vo one koje su za cilj imale istraživanje pret postavljene koristi od primjene pojedinih an tioksidansa u prevenciji i/ili adjuvantnoj te rapiji zloćudnih bolesti, rezultirale su zaključ cima o štetnosti primjene antioksidansa ko ji su tako od hipotetskih panacea postali go tovo prohibirane, potencijalno vrlo štetne tva ri. Tako je stvoren niz paradoksa koji do da nas nisu jednoznačno razjašnjeni, dok je ge neralizacija takvog pristupa znatno otežala istraživanja temeljnih mehanizama djelova nja pojedinih antioksidansa i njihovog me đudjelovanju u složenim procesima patofi ziologije oksidacijskog stresa. Usprkos tome, suvremena su istraživanja uspjela u velikoj mjeri razjasniti neke para dokse vezane uz mehanizme zaštite od ne željenih učinaka oksidacijskog stresa, te su uputila na bitan značaj lipidne peroksidaci je kao samo-katalizirajuće sastavnice oksi dacijskog stresa, koja nema samo neželjene učinke već je i sastavnica oksidacijske home ostaze, a njezini su medijatori reaktivni al dehidi.
sažeci predavanja Te spoznaje otvaraju nove mogućnosti raz voja analitičko-dijagnostičkih, te preventiv no-terapijskih pristupa integrativne i perso nalizirane onkologije, ali i suvremene medi cine u cjelini.
sponzorirana predavanja
BIASTIN - SNAŽAN ANTIOKSIDANS U RUKAMA LJEKARNIKA FARMACIJA TEMELJENA NA DOKAZIMA Dr.sc. Arijana Meštrović, mag.pharm. PHARMA EXPERT CONSULTANCY AND EDUCATION, ZAGREB
U procesu ljekarničke skrbi često odabiremo i preporučamo pacijentima prirodne proiz vode. Pritom je važno da poznajemo njihov sastav, mehanizam djelovanja, biološki po tencijal i njihovu sudbinu u organizmu. Takvi proizvodi često su odgovor na po trebu za zaštitom, prevencijom, pa i liječe njem različitih bolesti, osobito onih koje ug rožavaju kvalitetu života i povećavaju rizik smrtnosti. Astaksantin je najsnažniji prirodni antiok sidans, pogodan za svakodnevno uzimanje, sa širokim profilom primjene, osobito kod kar diovaskularnih, moždanih, imunoloških i upal nih disbalansa, a njegova je učinkovitost te meljena na brojnim objavljenim studijama. Ima primjenu u terapiji boli, onkologiji, der matologiji i endokrinologiji. Astaksantin učin kovito smanjuje antioksidativni stres u orga nizmu i učinkovito blokira oksidativna ošte ćenja stanice. Uočena su poboljšanja u re produktivnom sustavu muškaraca, te brz i učinkovit utjecaj na kožu. Znanstvena ispiti vanja pokazala su brojne prednosti tog je dinstvenog antioksidansa koji je učinkovit od govor na opasnosti koje organizmu donosi izloženost slobodnim radikalima. U okviru predavanja prikazan je pregled studija, diskutirano je o znanstvenom zna čaju dokaza i otkrivena su područja primje ne prirodnog astaksantina u prevenciji i lije čenju.
THE STRONGEST ANTIOXIDANTS ARE ALWAYS A SYNERGY OF MANY DIFFERENT FACTORS Miša Komar Žiberna, B.Sc.Biol. aglea d.o.o., ljubljana, slovenija
Our organism is made up of billions of cells which are identical in 70% of their functi ons. These identical functions enable large groups of cells which constitute individual organs to function together. This is what ma kes us one healthy, vital organism. The ba sic vital function of our organism as a who le is for the cells that make it up to produ ce adequate quantities of cellular fuel (ATPmolecules) and at the same time to neutra lize reactive free radicals. Amongst them are oxygen free radicals or ROS which are a wa ste product of mitochondrial metabolism whe re ATP is produced. Oxidative reactions are key in the production of ATP molecules but they can also be lethal to any cell as they can cause permanent cellular damage or even death. Plants and animals as well as humans ha ve developed COMPLEX systems with many antioxidants, which function at their best when they are in SYNERGY (working toge ther). The system of antioxidants is so com plex because each single cell has to have the OPPORTUNITY at any moment to choo se that particular antioxidant which it needs at that particular moment. Antioxidants are thus represented in our organism by many different molecules and ions which are ta sked with neutralizing these very harmful and aggressive free radicals, among them ROS as well. The biology of our system thus does not know the BEST and STRONGEST ANTIOXI DANT. The strongest antioxidant is in fact a whole specter of different antioxidants wor king together (in synergy) which are readily available to our cells, so that they may at any given moment and under any circum stance neutralize the reactive free radicals. On the basis of this biological fact and under the mentorship of the well known phy
sicist Albert Einstein microbiologist Everett Storey more than 60 years ago created a unique scientific formula, a colloidal soluti on named CELLFOOD®, which is a combi nation of many minerals, trace minerals, 17 essential amino acids and 34 metabolic en zymes. Cellfood® as a registered formulati on was sold as a medicine in the 1960’s. Af ter FDA passed its rigorous medication stan dards Cellfood® was re-registered as a die tary supplement with FDA and/or DS Health & Education ACT (1994) certificate. The ow ners of the formula do not wish to reveal its exact composition and technological process. We can speak about Cellfood® credibility sin ce we can certify its quality, safety and ef fectiveness with standardized pharmaceuti cal and medicinal means: - Cellfood® products are FDA (Food and Drug Administration, USA) certified, both GMP and GLP; - It is sold in over 90 countries over 43 years. It is available in USA, Canada, South America, Africa, Asia (China, Japan, India), Australia, New Zealand, EU and Switzerland; - Cellfood products are produced from natural substances and do not contain alcohol, gluten, glucose, yeast, or any substance banned in professional or amateur sporting competitions; - Studies (clinical double blind, in vivo marketing, in vitro) performed on CELLFOOD® formulation property of NuScience; - 1997 HITECH award for the best dietary supplement; - 2010 National association of professional cancer coaches of USA and Canada award for the SAFEST and MOST EFFEC TIVE dietary supplement. Numerous studies both in vivo and in vi tro have shown that the complex antioxida tive effect of Cellfood® on cellular biomar kers and the production of ATP molecules allows for a more effective energy balance which prevents and suppresses many physi opatologycal symptoms connected to HY POXY and OXYDATIVE STRESS such as age ing, anemia with athletes, fybromialgic syn drome with possible cardiovascular compli cation, neurodegenerative defects and can cer (internationally published results of stu dies performed in 2011).
medijski pokrovitelji:
www.inpharma.hr 41
42 www.inpharma.hr
Razgovor s povodom
razgovor vodio:
Branimir Batinica, dipl.polit.
Solgar slavi 5. rođendan u Hrvatskoj Povodom obljetnice, donosimo razgovor s dr.med. Hrvojem Lisakom, voditeljem marketinga i razvoja Salvusa, tvrtke koja je ekskluzivni zastupnik i distributer Solgara n Ukratko nam opišite razvojni put Solgara na hrvatskom tržištu u proteklih 5 godina - kakvi su vam bili ciljevi ili želje kada ste počeli, a kako ocjenjujete svoj današnji položaj na tržištu Hrvatske? Važno je naglasiti da smo od samoga po četka znali da imamo proizvode vrhunske kva litete, jedinstvenih formulacija i inovativnih proizvodnih procesa. Stoga nam je glavni cilj bio Solgar pozicionirati kao poželjan “stav” pojedinca prema zdravim životnim navika ma, kao nezaobilazni dio svakodnevne brige za očuvanje i unapređenje vlastitog zdrav lja. Želja nam je bila razviti svijest i potaknu ti na razmišljanje o potrebi i koristi koju do daci prehrani mogu donijeti u različitim ži votnim razdobljima. Htjeli smo Solgar kao li festyle proizvod, ali onaj pozitivan primjer koji se odnosi na stvaranje preduvjeta za vi soku kvalitetu života. Kvalitetu bez kompro misa. Naravno, kao i za svaki novi brend na tržištu, trebalo je uložiti mnogo ljudskih i ma terijalnih resursa kako bismo uspješno pre nijeli glavne i prepoznatljive poruke. Svaki detalj je pažljivo planiran, od tiskanih mate rijala, radijskih emisija, većih i manjih edu kacijskih radionica, do PR tekstova, oglasa u tiskovinama i TV oglašavanja. Danas, na kon 5 godina na tržištu možemo reći da smo zadovoljni postignutim. n Kako se tržište promijenilo u posljednjih 5 godina od kada je Solgar na njemu? Tržište je postalo zahtjevnije. U pogledu očekivanja kupaca koji sve pažljivije biraju proizvode koje unose u organizam, zatim, odnedavno su na snazi stroži regulatorni pro pisi koji će dodatno uvesti red na tržištu, što snažno podržavamo, a jednako tako ne smi jemo zaboraviti i težak gospodarski trenu tak u kojem živimo i koji uvelike određuje ku povnu moć građana. S ponosom želimo na glasiti da unatoč svemu navedenom Solgar kontinuiranim širenjem palete i usluga do nosi novu vrijednost postojećim i budućim korisnicima. I to vrijednost koja se odnosi na najvažnije u životu - zdravlje. n Kako je Solgar pozicioniran u drugim zemljama EU, a kako na tržištima u regiji na kojima ste vi ekskluzivni zastup nik?
Situacija u EU je dosta različita i najviše ovisi o regulatornim propisima svake poje dine zemlje. Tako imate primjere zemalja u kojima je Solgar daleko najpoželjniji brend među dodacima prehrani, jer svojom kvalite tom odskače od konkurencije i širokom pa letom zadovoljava najsloženije nutritivne za htjeve kupaca. S druge strane, neke zemlje imaju ograničenu dostupnost proizvoda zbog Solgarovih izuzetno potentnih formulacija. Hrvatska, na sreću, spada u zemlje koje su prepoznale vrijednost ulaganja pojedinca u vlastito zdravlje, te je Solgar jedan od vode ćih i brzorastućih brendova na tržištu. U zem ljama regije situacija je različita i ponajviše ovisi o prisutnosti na tim tržištima. Bosna i Hercegovina je lijep primjer razvoja tržišta po hrvatskom modelu, dok smo u Srbiji i Slo veniji u fazi razvoja tržišta visokokvalitetnih proizvoda. n Koje prednosti Solgara u odnosu na konkurenciju ističe sam Solgar? Niz je prednosti koje Solgar izdvajaju od konkurencije. Prije svega ističemo prirodno porijeklo svih sirovina i GMP farmaceutski standard proizvodnje. Vrhunski znanstveni ci svakodnevno rade na specifičnim formu lacijama za različite skupine korisnika: muš karce, žene, djecu, sportaše, stariju popula ciju, mlađe korisnike, vegetarijance, vega
ne... Svakako treba istaknuti i nanotehno logiju koja omogućuje bolju apsorpciju nu trijenata i njihovu ugradnju u metaboličke procese. Solgar ne koristi umjetne boje, aro me, konzervanse, a sve se čuva u tamnim, staklenim bočicama, sa zlatnom etiketom. Točno kako i priliči ekskluzivnim proizvodi ma vrhunske kvalitete. n Kakvi su komentari farmaceuta u ljekarnama? Najbolje da pitate njih. No, povratne in formacije su zaista vrlo ohrabrujuće. Vrlo smo ponosni što većina farmaceuta i sama bira Solgar za svoje potrebe, ili ga preporučuje svojima bližnjima. To su najvrjednije preporu ke. Jednako tako, korisnici nam se vraćaju. n Koje su vrijednosti brenda prepoznale magistre? Magistre su, osim već spomenutih kvaliteta, prepoznale i visoku razinu profesionalnosti i usluge koju Solgar pruža. Organizirali smo Solgar akademiju koju moraju proći svi naši suradnici, a koja osigurava najvišu razinu edu kacije o proizvodima, brendu i standardnim operativnim procedurama. Organizirali smo niz predavanja širom Hrvatske s ciljem edu kacije magistri, jer čvrsto vjerujemo da samo jasno poznavanje Solgarovih prednosti može zadovoljiti najzahtjevnije krajnje korisnike. www.inpharma.hr 43
Nutri-inspekcija
ZA INPHARMU NUTRI-INSPEKCIJU OBAVILA:
Sandra Krstev Barać, mag.nutr.
Vitaminoteka Zagreb - konzalting u nutricionizmu
Dodaci prehrani sa selenom Donosimo pregled dodataka prehrani s polica hrvatskih ljekarni, koji u svom sastavu kao djelatnu tvar imaju isključivo selen
Selen 100 μg 100 tableta Solgar / Salvus selen (L-selenometionin, bez kvasca) 100 µg (182% RDA) Ostali sastojci: tvari za povećanje volume na: dikalcijev fosfat, mikrokristalična celu loza; tvari protiv zgrudnjavanja: silicijev di oksid, magnezijev stearat biljnog porijekla; celulozna guma Napomene: Trudnice, dojilje i osobe koje uzimaju lijekove ili imaju posebna medicin ska stanja, prije upotrebe ovog proizvoda moraju se posavjetovati s liječnikom. Doziranje: Jedna tableta na dan uz obrok, ili po preporuci liječnika. Cijena po danu: 1,3 kn Mišljenje: Proizvod umjerene cijene i stan dardnog sadržaja selena koji pridonosi normalnoj funkciji štitnjače, zaštiti stanica od oksidativnog stresa, te normalnoj sper matogenezi. Proizvođač / Uvoznik:
1,2 kn Proizvod s najvišim sadržajem se lena u kategoriji. Jedini koji je u obliku kapsula. Namijenjen je sportašima. Cijena po danu: Mišljenje:
Sastav u 1 tableti (dnevna doza):
Selen 90 kapsula LifeTime / Farmex selen (kao L-selenometionin) 200 µg (364% RDA) Ostali sastojci: tvar za sprječavanje zgrud njavanja: magnezijev stearat, emulgator: mikrokristalinična celuloza, želatina, voda Napomene: Prije upotrebe proizvoda potreb no se posavjetovati sa stručnom osobom. Doziranje: Jedna kapsulu na dan za vrije me intenzivnih priprema, ili po preporuci stručne osobe. Proizvođač / Uvoznik:
Sastav u 1 kapsuli (dnevna doza):
44 www.inpharma.hr
Selen 100 tableta Bodega, Vitaminia Sastav u 1 tableti: vitamin E (d-alfa tokoferil acetat) 45 I.U., 30 mg (250% RDA), selen (selenom obogaćeni kvasac) 70 µg (127% RDA) Proizvođač / Uvoznik:
Ostali sastojci: dikalcij fosfat, mikrokristal na celuloza, stearinska kiselina, magnezij stearat, silicij dioksid Doziranje: Jedna do 3 tablete na dan. Cijena po danu: 1,0-3,0 kn Mišljenje: Proizvod više cijene koji uz selen osigurava i vitamin E, a namijenjen je po većanju otpornosti organizma.
Aktualno
Odobrene zdravstvene tvrdnje za selen Selenium 100 tableta Proizvođač / Uvoznik:
Nutraceutical Corp.,
/ Nihon Sastav u 1 tableti: selen (kao L-selenometio nin) 100 µg (182% RDA) Ostali sastojci: emulgator celuloza, stabili zator stearinska kiselina, tvar za sprječava nje zgrudnjavanja, silicijev dioksid Napomene: Trudnice i dojilje trebaju konzul tirati liječnika prije upotrebe ovog proizvo da. Nihon u svom asortimanu ima i pro izvod Solaray Bio E + Selenium u obliku perli. Namijenjen je sportašima, a osim se lena osigurava i 1112% RDA za vitamin E te lecitin. Doziranje: Jedna do 2 tablete na dan, po potrebi uz obrok. Cijena po danu: 0,8 -1,6 kn Mišljenje: Proizvod standardnog sadržaja se lena i povoljne cijene, namijenjen poboljša nju općeg stanja organizma.
Selen 50 μg Pakiranje: 100 tableta Proizvođač / Uvoznik:
Donosimo popis svih zdravstvenih tvrdnji odobrenih prema Uredbi EK 432/12 koje se moraju primjenjivati i u RH
hranjiva tvar, hrana ili kategorija hrane
zdravstvena tvrdnja
uvjeti navođenja tvrdnje
Selen
Selen doprinosi normalnoj funkciji štitnjače
Tvrdnja se smije koristiti samo za hranu ko ja je najmanji izvor količine selena prema tvrdnji IZVOR [IME VITAMIN/A] I/ILI [IME MINERAL/A] sukladno Prilogu I Pravilnika o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama, NN 84/2010.
Selen
Selen doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Tvrdnja se smije koristiti samo za hranu ko ja je najmanji izvor količine selena prema tvrdnji IZVOR [IME VITAMIN/A] I/ILI [IME MINERAL/A] sukladno Prilogu I Pravilnika o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama, NN 84/2010.
Selen
Selen doprinosi održavanju normalne kose
Tvrdnja se smije koristiti samo za hranu ko ja je najmanji izvor količine selena prema tvrdnji IZVOR [IME VITAMIN/A] I/ILI [IME MINERAL/A] sukladno Prilogu I Pravilnika o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama, NN 84/2010.
Selen
Selen doprinosi održavanju normalnih noktiju
Tvrdnja se smije koristiti samo za hranu ko ja je najmanji izvor količine selena prema tvrdnji IZVOR [IME VITAMIN/A] I/ILI [IME MINERAL/A sukladno Prilogu I Pravilnika o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama, NN 84/2010.
Selen
Selen doprinosi normalnoj spermatogenezi
Tvrdnja se smije koristiti samo za hranu ko ja je najmanji izvor količine selena prema tvrdnji IZVOR [IME VITAMIN/A] I/ILI [IME MINERAL/A] sukladno Prilogu I Pravilnika o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama, NN 84/2010.
Selen
Selen doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa
Tvrdnja se smije koristiti samo za hranu ko ja je najmanji izvor količine selena prema tvrdnji IZVOR [IME VITAMIN/A] I/ILI [IME MINERAL/A] sukladno Prilogu I Pravilnika o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama, NN 84/2010.
Natural Wealth /
Milsing Sastav u 1 tableti (dnevna doza): selen (iz kvasca selena) 50 µg (91% RDA) Ostali sastojci: učvršćivač: dikalcijev fosfat; stabilizator: mikrokristalinična celuloza; piv ski kvasac; tvari za sprječavanje zgrudnja vanja: biljni magnezijev stearat, silicijev di oksid Doziranje: Jedna tableta na dan nakon jela. Cijena po danu: 0,8 kn Mišljenje: Proizvod s najpovoljnijom cije nom, ali i najnižim sadržajem selena u ka tegoriji. Pruža antioksidativnu zaštitu za hvaljujući selenu koji pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i zaštiti stani ca od oksidativnog stresa.
www.inpharma.hr 45
NOVO U LJEKARNAMA nanijeti jedanput na dan, na očišćeni i paž ljivo osušeni bolesni dio kože i okolnu povr šinu. Za sprječavanje pojave recidiva, liječe nje treba nastaviti najmanje dva tjedna na kon nestanka kliničkih znakova bolesti.
Idealia Life Serum Anacaps tri-ACTIVE Ducray, Pierre Fabre, 30 kapsula Anacaps tri-ACTIVE kapsule za vlasište, ko su i nokte predstavljaju novu formulaciju ko ja je u ljekarnama zamijenila Anacaps kon centrat kaspule. Dnevna doza sadrži: 14 mg željeza u obliku željezovog sulfata (100% RDA) koje je katalizator anagene faze; vita minski kompleks koji aktivira stanični meta bolizam, te poželjnu dozu aminokiselina sa sumporom. Sojini izoflavoni su izostavljeni u novoj formuli da bi se pojednostavila pre poruka visokorizičnoj populaciji. Preporučuju ći ovaj proizvod pacijentu, jamčite mu učin kovitost, izvrsnu podnošljivost i jednostav nu primjenu, jer se kod nove formule uzima samo 1 kapsula na dan. Kapsule su ugod nog čokoladnog okusa.
Divine piling za tijelo Caudalie, Formasana Proizvod koji nadopunjuje Divine liniju. Pi ling sadrži četiri biljna ulja (arganovo, košti ca grožđa, hibiskusa i sezama) koja hidrati ziraju, hrane i njeguju kožu, te smeđi šećer za blagi učinak eksfolijacije. Jedinstveni mi ris Divine ulja prisutan je i u ovom proizvo du, a na koži se zadržava čak i nakon tuši ranja. Preporuča se za pri premu tijela za njegu ili za proizvode za samotam njenje, ili za iznimnu nje gu.
Exoderil krema i otopina za kožu Sandoz Krema sadrži 10 mg/g, a otopina za kožu 10 mg/ml naftifinklorida. Krema se koristi kod mikoza kože ili kožnih nabora (tinea cor poris, tinea inguinalis), interdigitalne miko ze (tinea manum, tinea pedis) i mikoze nok tiju (onychomycoses), a oto pina kod gljivične infekcije stopala. I kremu i otopinu treba
46 www.inpharma.hr
Vichy, L’Oreal Adria Posljednja inovacija u liniji Idealia učinkovit je odgovor na svakodnevne životne izazo ve, a ujedno i prvi Vichy idealizator kože za ravnomjeran i blistav ten, glatku površinu ko že, sužene pore i odmorene crte lica. Kompleks za transformaciju kvalitete ko že jedinstvena je kombinacija aktivnih sasto jaka, derivata jasmonske kiseline i derivata salicilne kiseline koji djeluju na sve dimenzi je idealne kože, na površini i u dubljim slo jevima. LR2412 sužava pore, potiče obnovu epi dermisa i ponovno aktivira dinamiku sinte ze hijaluronske kiseline u koži, a LHA zaglađuje površinu kože i ko rigira pigmentacijske nedostatke. Ovaj serum osigurava transforma ciju kvalitete kože narušene utje cajem stresa, prevelike izloženosti UV-zrakama, zagađenjem okoline i dima te utjecajem neuravnoteže ne prehrane.
L’Erbolario make up Medika Linija prirodnih nijansi od sastojaka biljnog podrijetla sofisticiranih kromatskih akorda, s transparentnim efektom. Fitokozmetički sa stojci poštuju prirodnu ravnotežu kože. Li nija je bez parabena, konzervansa formalde hida, akrilata, silikona, GMO sastojaka, mine ralnih ulja, PEG derivata i bez parfema. Sastojci proizvoda ne sadrže nikal, olovo, arsen, kadmij, merkur, antimon i krom. Kli ničkim istraživanjima na Sveučilištu u Paviji dokazano je da koža izvrsno reagira, bez iri tacije ili izazivanja alergije. I ambalaža je na pravljena s najvećim mogućim postotkom ma terijala koji su reciklirani i koji se i sami mo gu reciklirati. Linija sadrži: superhidratantni ruž s karnauba voskom i maslacem afričkog manga; sjajilo za usne s uljem jojobe i ma slacem afričkog manga; maskaru intenziv
nog efekta s uljem ricinusa i voskom; olov ku za oči s intenzivnim učinkom, s karite maslacem i uljem marula; savršeno prekri vajući korektor s ekstraktima japanskog bam busa i afričkom ksimenijom; baršunasti i os vježavajući kompaktni puder s ekstra k tom biljke alchechengi i rižinim prahom; baršuna stu kompaktnu podlogu za ujednačen ten s ekstraktom biljke alchechengi i rižinim pra hom.
Natura Siberica Biovega Prva ruska kozmetička linija prirodne kozmetike na hrvat skom tržištu. Jedinstvena je po tome što sadrži adaptoge ne sibirske samonikle ljekovi te biljke i recepture koje su se koristile još u drevnoj ruskoj tradiciji. Spomenute biljke po sjeduju sposobnost prilagođa vanja, pa pomažu koži da se prilagodi raznim vremenskim uvjetima, te su u stanju revi talizirati i usporiti starenje kože. Biljke se ruč no beru u Sibiru, prikupljaju ih lokalna sibir ska plemena, pa tvrtka Natura Siberica ak tivno sudjeluje u očuvanju tradicije. Čistoću sastojaka jamče europski certifikati ECO BIO, ECOCERT i ICEA.Linija sadrži proizvo de za njegu tijela, lica, kose, anti age proiz vode i preparate za njegu beba. Pjena za ku panje novorođenčadi s organskim ekstrak tima čička i koprive dobila je zlatnu nagradu na sajmu Na tural Products 2013. Prošle godine brend je pro glašen najboljom organskom zelenom kozmetikom na Me đunarodnom sajmu kozmeti ke Cosmoprof u Bolonji. U že lji da svoje proizvode učini pri stupačnima što većem broju potrošača tvrtka posebnu pa žnju usmjerava na omjer cije ne i kvalitete.
Neovadiol Magistral Vichy, L’Oreal Adria Hranjivi balzam za gustoću kože namijenjen vrlo suhoj i zreloj koži. Formulacija je obo gaćena Proteic Gf, Pro-Xylanom i uljima ko ja sadrže omega 3-6-9 masne kiseline. Koži osigurava lipide da bi pospješila njen obrambeni mehanizam i zadržala hidrataci ju. Nakon primjene koža je nahranjena, me kana, ugodna, čvršća i djeluje punije. Boga ta tekstura, iako sadrži visoku koncentraciju
www.inpharma.hr 47
NOVO U LJEKARNAMA
ulja, ne ostavlja tragove, nemasna je i nelje pljiva, te pruža izuzetan osjećaj ugode. Pro izvod je ispitan pod dermatološkim nadzo rom, hipoalergen je, bez parabena i sadrži termalnu vodu Vichy.
malnu kožu obogaćena uljem muškatne ru že djeluje protiv bora; Obogaćena krema za suhu i vrlo suhu kožu obogaćena je hranji vim uljem makadamije; Yeux krema za po dručje oko očiju obogaćena bisernim česti cama, koktelom korektivnih pigmenata i bilj nim kofeinom koji djeluju protiv tamnih po dočnjaka, te hijaluronskom kiselinom prirod nog porijekla za popunjavanje bora oko oči ju.
Piling noćna krema Novexpert, Ro.Ra.Natura, 40 ml
Neven mast Encian, 100 ml Neven mast namijenjena je njezi svih tipova kože. Blagotvorno djeluje na suhu kožu, šti ti je od isušivanja i potiče njenu regeneraci ju. Hrapavu kožu čini mekšom i glađom. Cvi jet nevena od davnina je poznat kao biljka za kožu. Djeluje protuupalno i antibakterij ski. Pospješuje cirkulaciju i potiče rast novog tkiva, pa se koristi u liječenju rana, opeklina i ožiljaka. Neven mast napravljena je na os novu vazelina i visokog udjela ulja cvijeta ne vena (10%). U proizvodu je sadržano i ulje mrkve koje sadrži beta-karoten, vitamin A i E koji dodatno hrane kožu. Ne sadrži kon zervanse, parabene ni sintetska bojila.
Nirvanesque® linija Nuxe, Sabex Poznata linija obogaćena je koncentriranim ekstraktom korijena drveta božura. On pro duljuje život enkefalina, pa ima neuro-anti stresno djelovanje. Kombinacija cvijeta mo drog lotusa, sjemenki maka i korijena bije log sljeza smanjuju mikronapetost kože. U liniji su nove i teksture koje olakšavaju pro diranje aktivnih sastojaka u kožu. Učinkovi tost proizvoda dokazana je testovima. Ten sjaji zdravim sjajem, crte lica su opuštene, a prve mimičke bore zaglađene. Linija proi zvoda prilagođena je za svaki tip kože, a u njoj su Light emulzija za matirani ten, obo gaćena matirajućim puderom riže i ekstrak tom biljke Enantia chloranta; Krema za nor 48 www.inpharma.hr
Obnavljajuća piling njega obogaće na je hijaluronskom kiselinom i voć nim kiselinama. Osam sati intenziv no obnavlja kožu. Koža je kao nova zahvaljujući tzv. 3D pilingu. Naime, 3 vrste djelatnih tvari pi ling učinka djeluju na svim razina ma kože, a tzv. krono piling djeluje na taj način da se djelatne tvari s pi ling učinkom kontinuirano osloba đaju tijekom noći.
Melatonin djeluje potpuno prirodno, a za ra zliku od lijekova za nesanicu ne izaziva na vikavanje i sedaciju. Preporuča se kod nesanice, osobama ko je rade noću, na putovanju kada se mijenja ju vremenske zone i kod spavanja koje ne odmara. Pije se samo jedna kapsula prije spa vanja.
Vinosource SOS Caudalie, Formasana Krema za područje oko očiju. Osvje žava i vraća blistavost umornim oči ma. Pogodna je čak i za osjetljive ti pove kože. Sadrži organsku grožđa nu vodicu koja dubinski hidratizira, ekstrakt bijelog čaja za dekongestiju i polifenole grožđa s antioksidativnim djelovanjem.
Vitalven 5, kapsule i gel Prozen Encian, 10 kapsula Dodatak prehrani namijenjen smanjenju na petosti osoba koje su izložene svakodnevnom ili akutnom stresu. Proizvod sadrži Lactium® - jedinstveni, prirodan, klinički dokazan sasto jak te vitamin B6 koji pridonosi normalnoj psihološkoj funkciji, normalnom funkcioni ranju živčanog sustava i smanjenju umora i iscrpljenosti. Lactium® je hidrolizat mliječnih bjelančevina s bioaktivnim peptidom. Reguli ra percepciju stresa te omogućava ljudima da unatoč njemu optimiziraju svoje sposob nosti i postanu učinkovitiji. Ne ometa efi kasno odlučivanje i radnu učinkovitost ne go unatoč stresu povećava pamćenje, kon centraciju, organizaciju i izražavanje. Kod sva kodnevnog stresa preporuča se uzeti 1 kap sulu na dan.
SweetDreams Encian, 30 kapsula Dodatak prehrani koji sadrži visoku dozu me latonina (3 mg/kapsuli) uz koji su proizvodu dodani vitamin B6 i inozitol radi učinkoviti jeg djelovanja. Melatonin pridonosi skraćenju vremena potrebnog za ulazak u san, dok vitamin B6 pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti.
Specciasol, Ro.Ra.Natura Kapsule su registrirane kao dodatak prehra ni koji sadrži pet funkcionalnih sastojaka za njegu i olakšanje kod problema cirkulacije: vitamin C, azijsku gotu kolu, kokotac, bo rovnicu i Pycnogenol®. Naime, azijska gotu kola, kokotac i borovnica preporučuju se za poboljšanje fiziološke funkcije mikrocirkula cije, Pycnogenol ima antioksidativno djelo vanje, a vitamin C pridonosi stvaranju kola gena, bitnog za poboljšanje strukture i elas tičnosti krvnih žila. Preporučuju se 2 kapsule na dan. Za ub lažavanje problema umornih i teških nogu gel sadrži novu formulaciju sastojaka. Tonik veprine ima protuupalna svojstva i protek tivno djeluje na vene, divlji kesten je odgo voran za protuupalna i zaštitn a svojstva, te povećanje tonusa vena. Gotu kola pobolj šava tonus i elastičnost stijenki vena, a bije li ljiljan djeluje ublažavajuće, umirujuće i pro tuupalno.
www.inpharma.hr 49
PROPOLIS
Propolis EPID®: • ujedinjene snage propolisa, odabranog ljekovitog bilja i oligoelemenata • obrađen inovativnom tehnologijom • pročišćeni propolis standardiziran na 2,5% flavonoida • smanjen sadržaj alergena
EPID® sprej za usta
ECU J D ZA SLE A R I OD
Specchiasol savjetovalište: Za sva pitanja obratite se tvrtki Ro.Ra.Natura na mail savjetovaliste@roranatura.hr, tel:01/ 3094 044 ili posjetite www.roranatura.hr