Vijesti o dodacima prehrani

DONOSI

Probiotici s magnezijem učinkoviti u liječenju opstipacije kod djece

Dvostruko slijepo randomizirano kliničko ispitivanje pokazalo je učinkovitost uzimanja probiotika s laksativom - magnezijevim oksidom, u liječenju opstipacije kod male djece. Korišten je probiotički soj Lactobacillus reuteri DSM 17.938.

Šezdesetero djece iz pet dječjih ambulanti, u dobi od 6 mjeseci do 6 godina, kojima je dijagnosticirana funkcionalna opstipacija, nasumice je podijeljeno u tri skupine. Prvoj skupini dodijeljeno je uzimanje probiotika i laktoze hidrata kao placebo zamjena za magnezijev oksid, druga skupina uzimala je probiotik i magnezijev oksid, a posljednja skupina primala je placebo kao zamjenu za probiotik i magnezijev oksid. Tijekom četverotjednog ispitivanja ispitanici su probiotik u obliku uljne suspenzije uzimali po pet kapi, 30 minuta nakon jela, dva puta na dan. Magnezijev oksid primjenjivao se svakodnevno u dozi od 30 mg/kg tjelesne mase. Učestalost pražnjenja crijeva i konzistencija stolice bilježeni su u dnevnik.

Sve tri skupine pokazale su značajno povećanje učestalosti pražnjenja crijeva tijekom drugog i četvrtog tjedna, u usporedbi s osnovnim stanjem. Međutim, samo kombinacija probiotika i magnezijevog oksida pokazala je značajno povećanje učestalosti pražnjenja crijeva i smanjenje konzistencije stolice u usporedbi s početnom vrijednosti. Primjerice, prosječna tjedna učestalost pražnjenja crijeva povećala se sa 1,35 na 1,71 kod osoba koje su konzumirale probiotik i magnezijev oksid, dok je ta vrijednost porasla sa 1,51 na 1,68 u skupini koja je dobivala probiotik i laktozu hidrat.

Znanstvenici ističu da su pretpostavljali da će magnezijev oksid biti učinkovit u poboljšanju konzistencije stolice, kao i da će probiotički soj L. reuteri DSM 17.938 povećati učestalost pražnjenja crijeva. U konačnici, rezultati su pokazali da su oba utjecala na učestalost pražnjenja crijeva, a magnezijev oksid poboljšao je konzistenciju stolice. Naglašavaju potrebu za dodatnim studijama da bi se potvrdila najučinkovitija doza i duljina trajanja liječenja.

U provedenom ispitivanju, količina primijenjenog probiotika bila je dvostruko veća od preporučene, zbog sigurnosnog profila probiotika. Rezultati su pokazali i promjenu u mikrobioti crijeva. Uočeno je da, što je veća učestalost pražnjenja crijeva, to je manja količina bakterija roda Clostridiales u mikrobioti crijeva ispitanika. Magnezijev oksid je također značajno potisnuo prisutnost roda Dialister. Temeljem promatranja, istraživači su istaknuli potrebu za daljnjim otkrivanjem odnosa liječenja probioticima i njihovog utjecaja na mikrobiotu crijeva. S obzirom da istraživanje nije uzelo u obzir životne čimbenike, uključujući prehranu ispitanika, količinu konzumirane vode i učestalost tjelovježbe, potrebne su dodatne studije koje će obuhvatiti i te aspekte. Iako trenutni dokazi nisu dovoljni za utvrđivanje opće preporuke o upotrebi probiotika za liječenje opstipacije kod djece, taj način terapije općenito se smatra sigurnim, zaključili su istraživači. Izvor: Nutrients

Polifenoli iz manga mogu olakšati simptome upalnih bolesti crijeva

Znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu navode da osmotjedno uzimanje ekstrakta manga, bogatog polifenolima poput galotanina i galne kiseline, može smanjiti vrijednosti proupalnih markera kao što su interleukin-8 (IL-8) i faktor stimulacije granulocitno-makrofagnih kolonija (GM-CSF). Rezultati istraživanja, također su pokazali da su polifenoli manga utjecali na značajno povećanje probiotičkih sojeva Lactobacillus spp., Lactobacillus plantarum, Lactobacillus reuteri i Lactobacillus lactis u crijevima.

U pilot studiju bilo je uključeno deset osoba s dijagnozom upalnih bolesti crijeva. Svim sudionicima dodijeljene su doze ekstrakta pulpe manga od 200-400 mg na dan, počevši od najmanje, a zatim im je doza tijekom prvog tjedna povećavana. Rezultati su pokazali da je ekstrakt pulpe manga povezan sa značajnim poboljšanjima rezultata upitnika Simple Clinical Colitis Activity Index (SCCAI) koji se koristi za procjenu ozbiljnosti simptoma kod osoba s upalnom bolesti crijeva.

Nadalje, razina proupalnih markera interleukina-8 smanjila se za 16,2%, onkogena reguliranog rastom (GRO) za 25% i faktora stimulacije granulocitno-makrofagnih kolonija za 28,6%. Također je povećan broj različitih vrsta laktobacila, što je popraćeno većom proizvodnjom fekalne maslačne kiseline. Prikupljeni dokazi pokazali su da neke kratkolančane masne kiseline, posebice maslačna, imaju zaštitnu ulogu u održavanju mukozne barijere debelog crijeva, pa tako pomažu u obnavljanju propusnosti sluznice crijeva kod pacijenata s upalnom bolešću.

U provedenom istraživanju, osmotjedni unos ekstrakta manga značajno je povećao proizvodnju fekalne maslačne kiseline, što može rezultirati pojačanom funkcijom mukozne barijere. Stoga, obogaćivanje prehrane mangom ili drugim namirnicama bogatim galotaninom izgleda kao korisna potpora konvencionalnim lijekovima u liječenju upalne bolesti crijeva, zaključili su znanstvenici. Izvor: Nutrition Research

Potvrđen utjecaj željeza na kognitivne funkcije

Rezultati nedavno objavljene studije pokazuju da željezo prisutno u moždanom tkivu može igrati ulogu u poboljšanju kognitivne funkcije kod adolescenata i odraslih osoba s neurodegenerativnim bolestima. Naime, pregledani su nalazi magnetske rezonance (MRI) više od 1.500 ispitanika u dobi od 8 do 24 godine.

Istraživači su analizirali razinu željeza pomoću skeniranja mozga, usredotočujući se na bazalni ganglij, dio mozga koji je odgovoran za motoričku kontrolu. Otkrili su da se razina željeza u mozgu u bazalnim ganglijima neprestano povećava tijekom razvoja te da u dvije moždane podregije nastavlja rasti u odrasloj dobi. Također, smanjene vrijednosti željeza u mozgu u jednoj podregiji bile su povezane s oslabljenim izvedbama kognitivnih zadataka koji uključuju rasuđivanje i prostornu snalažljivost.

Rezultati pokazuju da je željezo neophodno za postizanje zdravog kognitivnog razvoja. Atipična koncentracija željeza u bazalnim ganglijima povezana je s neurodegenerativnim poremećajima starenja i kognitivnog deficita. Međutim, standardni razvoj koncentracije željeza u mozgu tijekom adolescencije i povezanost s kognitivnim funkcijama manje su jasni. Iako su niske vrijednosti željeza u bazalnim ganglijima tijekom ranog života povezane s kognitivnim oštećenjem, istraživači nisu sigurni kako se te vrijednosti mijenjaju tijekom razvoja.

Daljnje studije mogle bi rezultirati uvođenjem željeza kao dodatka prehrani u slučajevima atipičnog kognitivnog razvoja kao jedne

od mogućnosti liječenja. Autori studije napominju da rezultati ističu prijelaz iz adolescencije u odraslu dob kao razdoblje dinamičkog sazrijevanja koncentracije željeza u tkivu bazalnih ganglija. Potrebna su daljnja ispitivanja za procjenu utjecaja željeza na kognitivnu aktivnost i razvoj mozga. Izvor: Journal of Neuroscience

Vitamin D za zdravlje srca u dječjoj dobi

Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da djeca s prekomjernom tjelesnom masom i pretila djeca imaju veći rizik od nedostatka vitamina D, te i od razvoja dijabetesa i srčanih bolesti. U takvim slučajevima, uzimanje vitamina D u relativno visokim dozama svaki dan tijekom 6 mjeseci poboljšalo je njihovo kardiovaskularno zdravlje.

Niži krvni tlak i poboljšana osjetljivost na inzulin zabilježeni su kod djece koja su dobivala veću dozu vitamina D, u usporedbi s vršnjacima koji su dobivali nižu dozu.

Istraživači su proveli kliničko ispitivanje na zdravoj djeci u dobi od 10-18 godina, koja pate od nedostatka vitamina D, a ujedno su pretila ili prekomjerne tjelesne mase. Od 225 djece koja su sudjelovala u studiji, njih 211 bilo je crne rase. Naime, kod osoba s tamnijom kožom postoji veći rizik od nedostatka vitamina D zbog veće količine pigmenta melanina u koži, koji djeluje kao prirodna zaštita od sunca te inhibira proizvodnju vitamina D.

Djeca su bila podijeljena u tri skupine te su dobivala različite količine vitamina D. Jednoj skupini dodijeljeno je uzimanje tableta od 600 IU na dan, što je trenutno preporučeni dnevni unos. Druge dvije skupine uzimale su tablete od 1.000 IU ili 2.000 IU na dan, što je još uvijek manje od dnevnog maksimuma koji se smatra sigurnim za djecu u navedenom dobnom rasponu, a iznosi 4.000 IU. Ispitanici ni liječnici nisu znali dodijeljenu dozu. Nakon šest mjeseci, djeca koja su svakodnevno primala 2.000 IU vitamina D, imala su smanjenu razinu glukoze u krvi i poboljšanu osjetljivost na inzulin, što smanjuje rizik od dijabetesa i poboljšava zdravlje srca. Također, na samom kraju ispitivanja, kod djece koja su svakodnevno primala 1.000 IU vitamina D zabilježen je niži krvni tlak. Trenutne preporuke za uzimanje vitamina D vezane su uz optimalno zdravlje kostiju. Međutim, poznato je da on sudjeluje u puno više procesa u organizmu. Može ”uključiti“ i ”isključiti“ gene koji usmjeravaju stanice da reguliraju razinu glukoze u krvi kao i vaskularnu te imunosnu funkciju.

Analize krvi djece pokazale su da s većim dnevnim unosom vitamina D raste i njegova koncentracija. Po završetku ispitivanja, ni u jednoj skupini nije zabilježen nedostatak vitamina D u krvi. Studija iz 2019. godine, objavljena u časopisu American Heart Association’s Journal Hypertension, otkrila je da djeca rođena s niskom razinom vitamina D imaju oko 60% veći rizik od povišenog sistoličkog krvnog tlaka u dobi između 6 i 18 godina, u usporedbi s djecom rođenom s normalnom razinom vitamina D u krvi. Studija je također otkrila da su djeca s kontinuirano niskom razinom vitamina D u ranom djetinjstvu, imala dvostruko veći rizik od povišenog sistoličkog krvnog tlaka u dobi između 3 i 18 godina. Međutim, istraživanje nije pokazalo poboljšanja u drugim kardiovaskularnim i metaboličkim markerima koji se koriste za procjenu zdravlja, što pokazuje da uzimanje vitamina D u obliku dodatka prehrani samo po sebi nije lijek za poboljšanje zdravlja srca kod djece s vrlo visokim rizikom od dijabetesa i srčanih bolesti. Izvor: The American Journal of Clinical Nutrition