VIJESTI
O DODACIMA PREHRANI DONOSI Probiotici s magnezijem učinkoviti u liječenju opstipacije kod djece Dvostruko slijepo randomizirano kliničko ispitivanje pokazalo je učinkovitost uzimanja probiotika s laksativom - magnezijevim oksidom, u liječenju opstipacije kod male djece. Korišten je probiotički soj Lactobacillus reuteri DSM 17.938. Šezdesetero djece iz pet dječjih ambulanti, u dobi od 6 mjeseci do 6 godina, kojima je dijagnosticirana funkcionalna opstipacija, nasumice je podijeljeno u tri skupine. Prvoj skupini dodijeljeno je uzimanje probiotika i laktoze hidrata kao placebo zamjena za mag nezijev oksid, druga skupina uzimala je probiotik i magnezijev oksid, a posljednja skupina primala je placebo kao zamjenu za probiotik i magnezijev oksid. Tijekom četverotjednog ispitivanja ispitanici su probiotik u obliku uljne suspenzije uzimali po pet kapi, 30 minuta nakon jela, dva puta na dan. Magnezijev oksid primjenjivao se svakodnevno u dozi od 30 mg/kg tjelesne mase. Učestalost pražnjenja crijeva i konzistencija stolice bilježeni su u dnevnik. Sve tri skupine pokazale su značajno povećanje učestalosti praž njenja crijeva tijekom drugog i četvrtog tjedna, u usporedbi s osnovnim stanjem. Međutim, samo kombinacija probiotika i magnezijevog oksida pokazala je značajno povećanje učestalosti pražnjenja crijeva i smanjenje konzistencije stolice u usporedbi s početnom vrijednosti. Primjerice, prosječna tjedna učestalost pražnjenja crijeva povećala se sa 1,35 na 1,71 kod osoba koje su konzumirale probiotik i magnezijev oksid, dok je ta vrijednost porasla sa 1,51 na 1,68 u skupini koja je dobivala probiotik i laktozu hidrat. Znanstvenici ističu da su pretpostavljali da će magnezijev oksid biti učinkovit u poboljšanju konzistencije stolice, kao i da će probiotički soj L. reuteri DSM 17.938 povećati učestalost pražnjenja crijeva. U konačnici, rezultati su pokazali da su oba utjecala na učestalost pražnjenja crijeva, a magnezijev oksid poboljšao je konzistenciju stolice. Naglašavaju potrebu za dodatnim studijama da bi se potvrdila najučinkovitija doza i duljina trajanja liječenja. U provedenom ispitivanju, količina primijenjenog probiotika bila je dvostruko veća od preporučene, zbog sigurnosnog profila probiotika. Rezultati su pokazali i promjenu u mikrobioti crijeva. Uočeno je da, što je veća učestalost pražnjenja crijeva, to je manja količina bakterija roda Clostridiales u mikrobioti crijeva ispitanika. Magnezijev oksid je također značajno potisnuo prisutnost roda Dialister. Temeljem promatranja, istraživači su istaknuli potrebu za dalj njim otkrivanjem odnosa liječenja probioticima i njihovog utjecaja na mikrobiotu crijeva. S obzirom da istraživanje nije uzelo u obzir životne čimbenike, uključujući prehranu ispitanika, količinu konzumirane vode i učestalost tjelovježbe, potrebne su dodatne studije koje će obuhvatiti i te aspekte. Iako trenutni dokazi nisu dovoljni za utvrđivanje opće preporuke o upotrebi probiotika za liječenje opstipacije kod djece, taj način terapije općenito se smatra sigurnim, zaključili su istraživači. Izvor: Nutrients
Polifenoli iz manga mogu olakšati simptome upalnih bolesti crijeva Znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu navode da osmotjedno uzimanje ekstrakta manga, bogatog polifenolima poput galotanina i galne kiseline, može smanjiti vrijednosti proupalnih markera kao 34
www.inpharma.hr
što su interleukin-8 (IL-8) i faktor stimulacije granulocitno-makrofagnih kolonija (GM-CSF). Rezultati istraživanja, također su pokazali da su polifenoli manga utjecali na značajno povećanje probiotičkih sojeva Lactobacillus spp., Lactobacillus plantarum, Lactobacillus reuteri i Lactobacillus lactis u crijevima. U pilot studiju bilo je uključeno deset osoba s dijagnozom upalnih bolesti crijeva. Svim sudionicima dodijeljene su doze ekstrakta pulpe manga od 200-400 mg na dan, počevši od najmanje, a zatim im je doza tijekom prvog tjedna povećavana. Rezultati su pokazali da je ekstrakt pulpe manga povezan sa značajnim poboljšanjima rezultata upitnika Simple Clinical Colitis Activity Index (SCCAI) koji se koristi za procjenu ozbiljnosti simptoma kod osoba s upalnom bolesti crijeva. Nadalje, razina proupalnih markera interleukina-8 smanjila se za 16,2%, onkogena reguliranog rastom (GRO) za 25% i faktora stimulacije granulocitno-makrofagnih kolonija za 28,6%. Također je povećan broj različitih vrsta laktobacila, što je popraćeno većom proizvodnjom fekalne maslačne kiseline. Prikupljeni dokazi pokazali su da neke kratkolančane masne kiseline, posebice maslačna, imaju zaštitnu ulogu u održavanju mukozne barijere debelog crijeva, pa tako pomažu u obnavljanju propusnosti sluznice crijeva kod pacijenata s upalnom bolešću. U provedenom istraživanju, osmotjedni unos ekstrakta manga značajno je povećao proizvodnju fekalne maslačne kiseline, što može rezultirati pojačanom funkcijom mukozne barijere. Stoga, obogaćivanje prehrane mangom ili drugim namirnicama bogatim galotaninom izgleda kao korisna potpora konvencionalnim lijekovima u liječenju upalne bolesti crijeva, zaključili su znanstvenici. Izvor: Nutrition Research
Potvrđen utjecaj željeza na kognitivne funkcije Rezultati nedavno objavljene studije pokazuju da željezo prisutno u moždanom tkivu može igrati ulogu u poboljšanju kognitivne funkcije kod adolescenata i odraslih osoba s neurodegenerativnim bolestima. Naime, pregledani su nalazi magnetske rezonance (MRI) više od 1.500 ispitanika u dobi od 8 do 24 godine. Istraživači su analizirali razinu željeza pomoću skeniranja mozga, usredotočujući se na bazalni ganglij, dio mozga koji je odgovoran za motoričku kontrolu. Otkrili su da se razina željeza u mozgu u bazalnim ganglijima neprestano povećava tijekom razvoja te da u dvije moždane podregije nastavlja rasti u odrasloj dobi. Također, smanjene vrijednosti željeza u mozgu u jednoj podregiji bile su povezane s oslabljenim izvedbama kognitivnih zadataka koji uk ljučuju rasuđivanje i prostornu snalažljivost. Rezultati pokazuju da je željezo neophodno za postizanje zdravog kognitivnog razvoja. Atipična koncentracija željeza u bazalnim ganglijima povezana je s neurodegenerativnim poremećajima starenja i kognitivnog deficita. Međutim, standardni razvoj koncentracije željeza u mozgu tijekom adolescencije i povezanost s kog nitivnim funkcijama manje su jasni. Iako su niske vrijednosti željeza u bazalnim ganglijima tijekom ranog života povezane s kognitivnim oštećenjem, istraživači nisu sigurni kako se te vrijednosti mijenjaju tijekom razvoja. Daljnje studije mogle bi rezultirati uvođenjem željeza kao dodat ka prehrani u slučajevima atipičnog kognitivnog razvoja kao jedne
