DOSSIER: IMUNITET Jedno od najčešćih pitanja koje se danas postavlja u ljekarnama, vezano je za mogućnost jačanja imuniteta. Dolaskom jeseni, povratkom djece u vrtiće i škole, češćim boravkom u zatvorenim prostorima, uvijek se povećava broj respiratornih, pa i drugih infekcija. S obzirom na situaciju s razvojem pandemije virusa SARS CoV-2, kojoj se još uvijek ne nazire kraj, pitanje jačanja imuniteta aktualnije je nego ikada dosad.
B
rojni znanstveni dokazi govore u prilog činjenici da postoje mogućnosti pozitivnog utjecaja na imunitet. No, koji su to nutrijenti, među brojnim dostupnim na tržištu, koji će u najkraćem vremenu imati i najsnažniji učinak? Pojam imunosti podrazumijeva mnogobrojne fiziološke mehanizme kojima organizam reagira na svaku stranu, potencijalno toksičnu supstanciju, pa čak i onu koju stvara sam. Imunološki sustav, temelj zdravlja čitavog organizma, vrlo je kompleksan, jer u njegovom radu sudjeluju gotovo svi tjelesni organi. On raste, razvija se i osnažuje, usklađeno s rastom djeteta. Imunološki sustav prepoznaje sve što je štetno po organizam, ali se protutijela aktiviraju i stvaraju tek nakon prvog kontakta s njima, dakle u prvim godinama života, kada se djeca po prvi put susreću s pojedinim mikroorganizmima. Djeca koja imaju učes tale infekcije kada kreću u školu nisu oslabljenog imuniteta, nego se prvi put susreću s različitim mikroorganizmima (posebice ona koja su preskočila odlazak u jaslice). Imunološke reakcije su nepredvidive i ovise o mnogobrojnim faktorima, a i pojedinci reagiraju drugačije. Tijekom godine dana, za djecu je normalno i 7-8 pobola koji ne os tavljaju posljedice. No, postoje i poremećaji imuno-sustava kao što su imunodeficijencija i alergija. Imunodeficijencija je izuzetno rijetka bolest, neprimjerenih ili učestalih reakcija, nepotpunog ozdravljenja između infekcija, te učestalih infekcija koje zahvaćaju različite organe, a alergije nastaju zbog nemogućnosti organizma da razlikuje opasne od neopasnih tvari, pa zato pokreće neprimjerenu imunološku reakciju na potpuno be zopasnu tvar, npr. pelud biljaka. Ljudsko tijelo u svakom trenutku mora se boriti protiv različitih mikroba koji nakon ulas ka u tkivo uzrokuju patološke promjene. Or ganizam najčešće podliježe upravo infekcijama dišnog sustava, jer se jednostavno i brzo prenose među ljudima. Sklonost se povećava i zbog raznolikosti uzročnika, te je poznato već više od 300 virusnih podtipova koji mogu biti uzročnici infekcija dišnih putova. Velika je vjerojatnost da će svaku
4
www.inpharma.hr
infekciju prouzročiti malo drugačiji virus koji imunološko pamćenje organizma zato neće prepoznati. Prilikom svake infekcije imunološki sustav najprije odgovara nespecifičnom obranom. Ona se sastoji u prepoznavanju oštećene stanice, bakterija ili virusa, te u njihovom uništavanju. U toj fazi obrane sudjeluju prirodne stanice ubojice - neutrofilni granulociti i makrofazi - koji proždiru i uništavaju mikrobe procesom fagocitoze. Nakon nekoliko da na, kada su simptomi infekcije obično već izraženi, započinje i specifični imunološki od govor. Tada se pokreće stvaranje specifičnih protutijela usmjerenih protiv uzročnika - Blimfociti, a istodobno se aktiviraju za uzročnika specifični T-limfociti. Ti mehanizmi uništa vaju viruse i izvan stanica te sprječavaju infekciju još nezahvaćenih stanica. Manji dio limfocita koji se aktivira prilikom specifičnog imunološkog odgovora zatim se pretvara u memorijske stanice koje nose imunološko pamćenje. Kod ponovne infekcije istim patogenom one omogućuju brži obrambeni odgovor organizma. Imunitet se može jačati poticanjem obram benih mehanizama, i to zdravim životnim navikama - prehranom, tjelovježbom, snom, smirenjem, ali i direktno djelujući na imunitet, poglavito njegovom modulacijom i jačanjem prve linije obrane, poticanjem mehanizama prirođenog imuniteta. Nakon dojenja koje je važan čimbenik za razvoj imuniteta, prehrana postaje preduvjet za razvoj i snažan imunološki sustav. Najko-
risnija je raznolika, svježe pripremljena hrana koja potiče iz podneblja gdje osoba živi. Tijelu se mora pružiti mogućnost regeneracije, i to snom koji obnavlja i osnažuje tijelo, ali i ovladavanjem stresom. Istraživanja su potvrdila da redovita tjelesna aktivnost povećava razinu imunoglobulina. Za razvoj imu nosustava posebno je važan boravak na zraku, pa se preporučuje vježbanje i kretanje na svježem zraku, ali od koristi je i svaka druga fizička aktivnost. Zdrav organizam s dobro reguliranim imunološkim sustavom može se uspješno boriti protiv većine patogenih mikroba. Međutim, kao prevencija kod veće izloženosti ili sklonosti infekcijama, te onda kad se pad otpornosti već očituje početnim simptomima bolesti, preporučuje se dodatno ojačati imunitet i aktivirati ga učinkovitim prirodnim imunomodulatorima. Najveći dio sadržaja ovog broja posvećen je imunitetu. Tema je obrađena kroz veliki dossier u kojem je više autora u pojedinačnim, od vojenim tekstovima ob radilo utjecaj različitih nu trijenata ili skupine nutri jenata na imunosni sustav. Donosimo tekstove o imunomodulatornim učincima vitamina i minerala, beta-glukana, probiotika, o biljnim imunomodulatorima i apiterapiji.
TABLICA 1 Podjela imunološkog sustava STANIČNI
HUMORALNI
Specifični mehanizmi
T-stanice T-stanice pomagači T-memorijske stanice T-supresorne stanice citotoksične T-stanice
Protutijela proizvode ih B-limfociti i B-memorijske stanice
Nespecifični mehanizmi
Prirodne stanice ubojice (NK-stanice) Makrofazi Neutrofilni granulociti
Sustav komplementa Citokini Lizozimi
Izvor: Apotheker Krone, Fachmagazin für Pharmazeuten, listopad 2013.
