Proljeće, sezona peludnih alergija

MELITA PETROVIĆ, mag.pharm. PROLJEĆE, SEZONA PELUDNIH ALERGIJA

Kod osoba koje pate od alergije počinju se dolaskom pro-

ljeća javljati neugodni simptomi alergijskog rinitisa. Većina pacijenata ima, uz dijagnozu, višegodišnje iskustvo, pa najčešće ne odlaze liječniku nego pomoć traže u samoliječenju.

Kihanje, curenje iz nosa, svrbež i suzenje očiju, grebanje u grlu, suh nadražajni kašalj - tipični su simptomi peludne alergije. Nisu toliko opasni, koliko su neugodni, jer bolesnicima smanjuju koncentraciju i radnu sposobnost. Posljednjih desetljeća alergije pokazuju porast, što se može povezati s velikom izloženošću štetnim tvarima, odnosno onečišćenjem zraka, klimatskim promjenama, kao i lošim prehrambenim navikama te s genetskom predispozicijom.

Prema težini simptoma, alergijski rinitis može se javiti u blažem ili u umjereno teškom obliku, a prema trajanju kao povremeni (sezonski, intermitentni) koji je najučestaliji, te stalni (perzistentni, cjelogodišnji). Iako se alergijski rinitis većinom pojavljuje u blažem obliku, može se povezati i s razvojem astme te pogoršanjem postojeće astme kod djece i odraslih.

Uobičajeni termin “peludna groznica“ objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjunktivitis. Pojavljuje se u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice peludi stabala, trava ili korova. Za nastanak simptoma potrebna je određena koncentracija peludi u zraku, a simptomi su izraženiji što je ona veća. Najčešće se javlja u proljeće i ljeto, a velikom oslobađanju peludi pogoduje toplo i suho vrijeme, uz visoki tlak zraka. Najveća koncentracija peludi u zraku je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana u vrijeme cvjetanja. Najučinkovitija preventiva je izbjegavanje izloženosti alergenu, u čemu može pomoći bioprognoza (objavljuje se u medijima). Pomoći će i peludni kalendar - obavijest o razdobljima prisutnosti peludi određenih biljaka u zraku u određenom klimatskom području. Uz njihovu pomoć bolesnici koji su informirani o pojavi pojedinih sezonskih alergena mogu prilagoditi svoje aktivnosti tako da manje dolaze s njima u kontakt. No, često nismo u mogućnosti sasvim se izolirati od utjecaja alergena, pa treba liječiti neugodne simptome. Za to su nam na raspolaganju lijekovi bezreceptnog statusa kao i više vrsta medicinskih proizvoda, prirodnih pripravaka i dodataka prehrani.

Vezanje histamina na receptore uzrokuje početak alergijske reakcije, pa se kao prvi izbor terapije blagog i povremenog oblika te bolesti preporučuju antihistaminici (antagonisti H1receptora). Danas su u uporabi H1 antihistaminici druge i treće generacije, koji su puno selektivniji za histaminske H1 receptore, pa su i nuspojave (pospanost, umor, glavobolja...) značajno manje izražene nego kod starije generacije antihistaminika. Smatraju se pouzdanim i sigurnim lijekovima koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma u blagim oblicima bolesti. Trudnicama je ograničena primjena većine antihistaminika, jer su prema FDA u kategoriji B i C. U prva tri mjeseca trudnoće zabranjena je njihova primjena. Iako na dojiljama nisu provođene kontrolirane studije, poznato je da se neki izlučuju putem mlijeka, a s obzirom da nisu poznati njihovi učinci na dojenčad, antihistaminici se ne preporučuju ni njima.

Od sustavnih antihistaminika (ATK skupina R06) najčešće se propisuju derivati piperazina (R06AE): cetirizin i levocetirizin, te ostali iz skupine R06AX kao što su loratadin, feksofenadin i desloratadin. Loratadin, cetiridin i feksofenadin u prikladnim pakovanjima i jačini, registrirani su kao bezreceptni lijekovi. To omogućava bolesnicima dostupnost i sigurnost u samoliječenju. Uzimaju se jednom na dan, a poželjno je terapiju početi i nekoliko tjedana prije očekivane alergijske reakcije.

Rješenje za simptome koji su povezani s alergijskim rinitisom - kihanje, curenje vodenastog sekreta i otok krvnih žila (kongestija, tj. začepljenost nosa, često i uz gubitak osjeta mirisa) su nosni dekongestivi. To su lijekovi koji vazokonstrikcijom krvnih žila nosne sluznice smanjuju njezin otok uzrokovan alergijskom reakcijom i tako olakšavaju disanje. Obično se koriste preparati nafazolina, oksimetazolina i ksilometazolina u obliku kapi ili spreja za nos. Nabaviti se mogu bez recepta. Korištenje im je vremenski ograničeno na najviše 7-10 dana, jer se dužom uporabom iritira i isušuje nosna sluznica. Na tržištu se nalaze i kombinacije koje pomažu u ovlaživanju i zaštiti oštećene nosne sluznice, primjerice s ektoinom, dekspantenolom, ili s hijaluronskom kiselinom. Ektoin kao dodatak preparatima s morskom vodom, stvara zaštitni film koji sprječava doticaj alergena s nosnom sluznicom i time ublažava alergijsku reakciju. Dekspantenol i hijaluronska kiselina potiču regeneraciju sluznice, vlaže ju i poboljšavaju elastičnost te pomažu u njezinoj obnovi. U težim oblicima bolesti kada antihistaminici ne pomažu, liječnik može propisati učinkoviti protuupalni lijek, intranazalni kortikosteroid (R01AD): budezonid, flutikazon ili mometazon. Za ublažavanje simptoma alergije dostupni su i biljni preparati, primjerice onaj koji sadrži ekstrakt biljke kozlinac (Astragalus membranaceus). Kako se terapija alergijske bolesti svodi na ublažavanje simptoma, dobro je preventivno djelovati na jačanje imunološkog sustava zdravom prehranom, a mogu se preporučiti i med, vitamin C ili npr. ulje crnog kima. Crni kim se već stoljećima koristi u medicinske svrhe, i to u obliku hladno prešanog ulja. Ulje crnog kima sadrži više ljekovitih sastojaka, a glavna farmakološki djelatna tvar je timokinon. Ulje pokazuje protuupalno, imunomodulatorno i antihistaminsko djelovanje, a ispituju se i još neka njegova ljekovita djelovanja. Primjenjuje se 3 puta na dan po jedna čajna žličica (cca. 40 kapi), a djelovanje nastupa nakon 8-12 tjedana primjene. Korisni su i dodaci prehrani s kvercetinom (fitonutrijent, bioflavonoid s antioksidativnim i antialergijskim djelovanjem), astaksantinom ili beta-glukanom. Na tržištu postoji i homeopatski preparat protiv alergije.

Simptomi alergijske reakcije mogu se javiti i u očima u vidu svrbeža, suzenja, crvenila i otečenih kapaka. Za ublažavanje alergijskog konjunktivitisa mogu se bez recepta nabaviti kapi - umjetne suze, a korisne su i kapi na biljnoj osnovi, npr. s biljkom vidac ili s nevenom. Za jače alergijske reakcije na oku propisuju se antihistaminici za oči.

Samoliječenjem OTC lijekovima i ostalim preparatima, uz savjet farmaceuta, mogu se ublažiti simptomi blažih alergijskih reakcija. Potrebno je, koliko je moguće, izbjegavati uzročne alergene, a u slučaju težih oblika, ili ako se radi o djeci mlađoj od 12 godina ili trudnicama, te ako su prisutni i drugi simptomi koji upućuju na teža oboljenja (astma, bronhitis, sinusitis...) treba potražiti liječničku pomoć.