IZ ISKUSTVA... MELITA PETROVIĆ, mag.pharm.
PROLJEĆE, SEZONA PELUDNIH ALERGIJA K od osoba koje pate od alergije počinju se dolaskom proljeća javljati neugodni simptomi alergijskog rinitisa. Većina pacijenata ima, uz dijagnozu, višegodišnje iskus tvo, pa najčešće ne odlaze liječniku nego pomoć traže u samoliječenju. Kihanje, curenje iz nosa, svrbež i suzenje očiju, grebanje u grlu, suh nadražajni kašalj - tipični su simptomi peludne alergije. Nisu toliko opasni, koliko su neugodni, jer bolesnicima smanjuju koncentraciju i radnu sposobnost. Posljednjih desetljeća alergije pokazuju porast, što se može povezati s velikom izloženošću štetnim tvarima, odnosno onečišćenjem zraka, klimatskim promjenama, kao i lošim prehrambenim navikama te s genetskom predispozicijom. Prema težini simptoma, alergijski rinitis može se javiti u blažem ili u umjereno teškom obliku, a prema trajanju kao povremeni (sezonski, intermitentni) koji je najučestaliji, te stalni (perzistentni, cjelogodišnji). Iako se alergijski rinitis većinom pojavljuje u blažem ob liku, može se povezati i s razvojem astme te pogoršanjem postojeće astme kod djece i odraslih. Uobičajeni termin “peludna groznica“ objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergij ski konjunktivitis. Pojavljuje se u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice peludi stabala, trava ili korova. Za nas tanak simptoma potrebna je određena koncentracija peludi u zraku, a simptomi su izraženiji što je ona veća. Najčeš će se javlja u proljeće i ljeto, a velikom oslobađanju peludi pogoduje toplo i suho vrijeme, uz visoki tlak zraka. Najveća koncentracija peludi u zraku je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana u vrijeme cvjetanja. Najučinkovitija preventiva je izbjegavanje izloženosti alergenu, u čemu može pomoći bioprognoza (objavljuje se u medijima). Pomoći će i peludni kalendar - obavijest o razdobljima prisutnosti peludi određenih biljaka u zraku u određenom klimatskom području. Uz njihovu pomoć bolesnici koji su informirani o pojavi pojedinih sezonskih alergena mogu prilagoditi svoje aktivnosti tako da manje dolaze s njima u kontakt. No, često nismo u mogućnosti sasvim se izolirati od utjecaja alergena, pa treba liječiti neugodne simptome. Za to su nam na raspolaganju lijekovi bezreceptnog statusa kao i više vrsta medicinskih proizvoda, prirodnih pripravaka i dodataka prehrani. Vezanje histamina na receptore uzrokuje početak alergijske reakcije, pa se kao prvi izbor terapije blagog i povremenog oblika te bolesti preporučuju antihistaminici (antagonisti H1receptora). Danas su u uporabi H1 antihistaminici druge i treće generacije, koji su puno selektivniji za histaminske H1 receptore, pa su i nuspojave (pospanost, umor, glavobolja...) značajno manje izražene nego kod starije generacije antihistaminika. Smatraju se pouzdanim i sigurnim lijekovima koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma u blagim oblicima bolesti. Trudnicama je ograničena primjena većine antihistaminika, jer su prema FDA u kategoriji B i C. U prva tri mjeseca trudnoće zabranjena je njihova primjena. Iako na dojiljama nisu provođene kontrolirane studije, poznato je da se neki izlučuju putem mlijeka, a s obzirom da nisu poznati njihovi učinci na dojenčad, antihistaminici se ne preporučuju ni njima. Od sustavnih antihistaminika (ATK skupina R06) najčešće se pro pisuju derivati piperazina (R06AE): cetirizin i levocetirizin, te ostali
iz skupine R06AX kao što su loratadin, feksofenadin i desloratadin. Loratadin, cetiridin i feksofenadin u prikladnim pakovanjima i jačini, registrirani su kao bezreceptni lijekovi. To omogućava boles nicima dostupnost i sigurnost u samoliječenju. Uzimaju se jednom na dan, a poželjno je terapiju početi i nekoliko tjedana prije očekivane alergijske reakcije. Rješenje za simptome koji su povezani s alergijskim rinitisom kihanje, curenje vodenastog sekreta i otok krvnih žila (kongestija, tj. začepljenost nosa, često i uz gubitak osjeta mirisa) su nosni dekongestivi. To su lijekovi koji vazokonstrikcijom krvnih žila nosne sluznice smanjuju njezin otok uzrokovan alergijskom reakcijom i tako olakšavaju disanje. Obično se koriste preparati nafazolina, oksimetazolina i ksilometazolina u obliku kapi ili spreja za nos. Nabaviti se mogu bez recepta. Korištenje im je vremenski ograničeno na najviše 7-10 dana, jer se dužom uporabom iritira i isušuje nosna sluznica. Na tržištu se nalaze i kombinacije koje pomažu u ovlaživanju i zaštiti oštećene nosne sluznice, primjerice s ektoinom, dekspantenolom, ili s hijalu ronskom kiselinom. Ektoin kao dodatak pre paratima s morskom vodom, stvara zaštitni film koji sprječava doticaj alergena s nosnom sluznicom i time ublažava alergijsku reakciju. Dekspantenol i hijaluron ska kiselina potiču regeneraciju sluznice, vlaže ju i poboljšavaju elastičnost te pomažu u njezinoj obnovi. U težim oblicima bolesti kada antihistaminici ne pomažu, liječnik može propisati učinkoviti protuupalni lijek, intranazalni kortikosteroid (R01AD): budezonid, flutikazon ili mometazon. Za ublažavanje simptoma alergije dostupni su i biljni preparati, primjerice onaj koji sadrži ekstrakt biljke kozlinac (Astragalus membranaceus). Kako se terapija alergijske boles ti svodi na ublažavanje simptoma, dobro je preventivno djelovati na jačanje imunološkog sustava zdravom prehranom, a mogu se preporučiti i med, vitamin C ili npr. ulje crnog kima. Crni kim se već stoljećima koristi u medicinske svrhe, i to u obliku hladno prešanog ulja. Ulje crnog kima sadrži više ljekovitih sastojaka, a glavna farmakološki djelatna tvar je timokinon. Ulje pokazuje protu upalno, imunomodulatorno i antihistaminsko djelovanje, a ispituju se i još neka njegova ljekovita djelovanja. Primjenjuje se 3 puta na dan po jedna čajna žličica (cca. 40 kapi), a djelovanje nastupa nakon 8-12 tjedana primjene. Korisni su i dodaci prehrani s kvercetinom (fitonutrijent, bioflavonoid s antioksidativnim i antialergijskim djelovanjem), astaksantinom ili beta-glukanom. Na tržištu postoji i homeopatski preparat protiv alergije. Simptomi alergijske reakcije mogu se javiti i u očima u vidu svrbeža, suzenja, crvenila i otečenih kapaka. Za ublažavanje alergijskog konjunktivitisa mogu se bez recepta nabaviti kapi - umjetne suze, a korisne su i kapi na biljnoj osnovi, npr. s biljkom vidac ili s nevenom. Za jače alergijske reakcije na oku propisuju se antihistaminici za oči. Samoliječenjem OTC lijekovima i ostalim preparatima, uz savjet farmaceuta, mogu se ublažiti simptomi blažih alergijskih reakcija. Potrebno je, koliko je moguće, izbjegavati uzročne alergene, a u slučaju težih oblika, ili ako se radi o djeci mlađoj od 12 godina ili trudnicama, te ako su prisutni i drugi simptomi koji upućuju na teža oboljenja (astma, bronhitis, sinusitis...) treba potražiti liječničku pomoć. www.inpharma.hr
49
