inPharma probiotici

inPharma

Probiotici 2012 stručno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem

Knjiga sažetaka Book of abstracts

THE Westin HOTEL ZAGREB, 14. rujna 2012.

ISBN 978-953-57305-0-7

ORGANIZATORI:

inPharma Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora

HR

institut

za nutricionizam

Hrvatski institut za nutricionizam

ORGANIZACIJSKI ODBOR:

Branimir Batinica, dipl.polit. dr.sc. Lea Pollak, dipl.ing. doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing. prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med.

IMPRESUM: izdavač:

Kreativna kancelarija d.o.o., Bartolići 19, Zagreb tisak: Printera grupa d.o.o. naklada: 400 primjeraka isbn: 978-953-57305-0-7

inPharma

Probiotici 2012

Uvodnik Fascinantan unutarnji ekosustav - crijevna mikrobiota, iz dana u dan sve više privlači pažnju znanstvenika i brojnih stručnjaka s različitih područja. Dokazi o blagotvornim učincima probiotika na zdravlje čovjeka sve su brojniji. Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine! Promjena ravnoteže crijevne mikrobiote primjenom probiotika i prebiotika moguća je i pokazuje povoljne učinke kroz brojne dobro dizajnirane znanstvene studije koje će biti prikazane i na ovome stručno-znanstvenom skupu.

Temi probiotika pristupamo s različitih aspekata - od temeljnih či­ njenica, preko novih spoznaja i aktualnih tema, primjene u dojenaštvu, adolescenciji, odrasloj dobi, a prikazane su i mogućnosti preventivne i terapijske primjene. Značajan aspekt tematike probiotika i prebiotika čini i legislativa, odnosno zdravstvene tvrdnje, te će i tom segmentu biti posvećena dužna pažnja. Multidisciplinarni tim predavača govorit će o temi probiotika na svjež i suvremen način.

Editorial The fascinating inner ecosystem - intestinal microbiota, is daily increasingly attracting the attention of many scientists and experts from various fields. The evidence-based results of the beneficial effects of probiotics on human health are numerous. It is known that changes in the composition of intestinal microflora may be underlying various diseases, such as gastrointestinal diseases, skin manifestations, autoimmune diseases, and even obesity! It is possible to change the balance of the intestinal microbiota by the use of probiotics and prebiotics. Their beneficial effects are proved in a number of well-designed scientific studies that will be displayed in this professional scientific conference.

By approaching the probiotics topic from various aspects - from the basic facts, through new discoveries and current topics, applications in infancy, adolescence, adulthood, the possibilities of preventive and therapeutic effects are shown. A significant aspect of the pro- and prebiotic topic is also approved by the legislation, e.g. health claims, so that this segment it will be given due attention as well. A multidisciplinary team of lecturers will speak on the topic of probiotics in a fresh, contemporary way.

1

2

inPharma

Probiotici 2012

3

inPharma

Probiotici 2012

XL sponzor

l sponzori

4

inPharma

Probiotici 2012

m sponzor

sponzori

Kvalitetom do zdravlja 5

inPharma

PROGRAM

Probiotici 2012

08:15 - 09:00

Registracija sudionika

09:00 - 09:15

Otvaranje Skupa

09:15 - 09:55 prof.dr.sc. Stig Bengmark (Švedska):

Mikrobiota te razvoj i funkcija imunološkog sustava 09:55 -10:15 prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med.:

Crijevna flora i mehanizmi probiotskog djelovanja 10:15 - 10:35 dr.sc. Bojana Bogovič Matijašić, univ.dipl.inž.živ.tehnol. (Slovenija):

Svojstva kvalitetnog probiotičkog

proizvoda i kontrola kvalitete 10:35 - 10:55

prof.dr.sc.

Željko Krznarić, dr.med.: Crijevna mikrobiota i debljina

10:55 - 11:05

Rasprava

11:05 - 11:25

Pauza za kavu

11:25 - 11:45 prof.dr.sc. Mladen Peršić, dr.med.:

Uloga probiotika u bolestima

probavnog sustava kod djece 11:45 - 12:05 dr.sc. Iva Hojsak, dr.med.:

LGG - idealni probiotik - stvarnost ili mit?

12:05 - 12:25 prof.dr.sc. Jagoda Šušković:

Humani mikrobiom usne šupljine i

urogenitalnog trakta - intervencija s probioticima 12:25 - 12:45

doc.dr.sc.

Darija Vranešić Bender, dipl.ing.: Probiotici i zdravlje probavnog sustava kod odraslih osoba

12:45 - 12:55

Rasprava 6

inPharma

Probiotici 2012

13:00 - 14:45

Ručak

14:45 - 15:05

dr.sc. Sofia Forssten (Finska): Probiotici za smanjenje nuspojava vezanih za uporabu antibiotika

15:05 - 15:25 Nives Pustišek, dr.med.:

Probiotici u prevenciji i terapiji atopijskog dermatitisa 15:25 - 15:45 Anita Galić, univ.mag., mr.pharm.: Prebiotici i probiotici u kozmetičkoj znanosti 15:45 - 16:05

prof.dr.sc.

Sanja Kolaček, dr.med.: Terapija akutnog proljeva kod djece

16:05 - 16:25 dr.sc. Eduardo Lopez-Huertas (Španjolska):

Prednosti kombinacija pro- i prebiotika

u mliječnim formulama 16:25 - 16:35 Rasprava 16:35 - 16:55 Pauza za kavu 16:55 - 17:15 dr.sc. Lea Pollak, dipl.ing.:

Probiotici i zdravstvene tvrdnje 17:15 - 17:35 Ružica Vazdar, dipl.ing.:

EU i HR zakonodavstvo i probiotici 17:35 - 17:45 Rasprava 17:45 - 18:00 Pauza za kavu 18:00 - 19:00 OKRUGLI STOL: Hrvatske smjernice za opću i kliničku primjenu probiotika 19:00

Završetak Skupa

7

inPharma

PROGRAM

Probiotici 2012

08:15 - 09:00

Participants registration

09:00 - 09:15

Conference opening

09:15 - 09:55

prof.

09:55 -10:15

prof.

10:15 - 10:35

Bojana Bogovič Matijašić, phd, b.sc. food technol.

The properties of high-quality probiotic products and quality control

10:35 - 10:55

prof.

10:55 - 11:05

Discussion

11:05 - 11:25

Coffee break

Stig Bengmark, md, phd Microbiota, immune development and immune function Sanja Kolaček, md, phd Gut flora and its homeostatic roles

Željko Krznarić, md, phd Gut microbiota and obesity

11:25 - 11:45 prof. Mladen Peršić, md, phd

The role of probiotics in

gastrointestinal diseases in children 11:45 - 12:05 Iva Hojsak, md, phd

LGG- ideal probiotic - truth or fiction?

12:05 - 12:25

prof.

Jagoda Šušković, bsc, phd Human microbiome of oral cavity ant urogenital tract - intervention with probiotics

12:25 - 12:45 asst. prof. Darija Vranešić Bender, bsc, phd Probiotics and gastrointestinal health in adults 12:45 - 12:55

Discussion

13:00 - 14:45

Lunch 8

inPharma

Probiotici 2012

14:45 - 15:05

Sofia Forssten, phd Probiotics for reduction of side effects due to use of antibiotics

15:05 - 15:25 Nives Pustišek, md

Probiotics in the prevention

and treatment of atopic dermatitis 15:25 - 15:45 Anita Galić, mapharm, ma health management Prebiotics and probiotics in cosmetic science 15:45 - 16:05

prof.

Sanja Kolaček, md, phd Therapy of acute diarrhea in children

16:05 - 16:25 Eduardo Lopez-Huertas, mapharm, phd

Benefits of combination of pro- and

prebiotics in milk formulae 16:25 - 16:35 Discussion 16:35 - 16:55 Coffee break 16:55 - 17:15 Lea Pollak, bsc, phd

Probiotics and health claims 17:15 - 17:35 Ružica Vazdar, bsc

EU and CRO legislation and probiotics 17:35 - 17:45 Discussion 17:45 - 18:00 Coffee break 18:00 - 19:00 ROUND TABLE: Croatian guidelines for the basic

and clinical application of probiotics 19:00

Conference closing

9

inPharma

Probiotici 2012

10

inPharma

Probiotici 2012

11

12

inPharma

Probiotici 2012

13

inPharma

Probiotici 2012

MIKROBIOTA TE RAZVOJ I FUNKCIJA IMUNOLOŠKOG SUSTAVA Prof.dr.sc. Stig Bengmark, počasni profesor UCL, London University

Upala je “majka“ brojnih bolesti, uključujući i komplikacije koje nastaju zbog operativnih zahvata; infekcija i priraslica. Neravnoteža sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote, poznatija kao disbioza s posljedičnom sustavnom migracijom bakterija ili endotoksina, jedan je od ključnih čimbenika u pozadini kronične upale i kirurških komplikacija.

Sastav crijevnih bakterija kod osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima i vode život nalik ljudima kamenog doba ili slobodnim primatima poput čimpanza. Kao posljedica disbioze, većina tjelesnih barijera postaje propusna za žive mikrobe i/ili mikrobne produkte. Prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz propusnu sluznicu crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu barijeru krv-mozak, pogoduje pojavi različitih bolesti i komplikacijama pri agresivnim terapijskim opcijama.

Većina medicinskih intervencija koje imaju za cilj prevenciju spomenutih stanja, uključujući terapiju antibioticima, pripremu crijeva, enteralnu prehranu, mehaničku ventilaciju, primjenu katetera i drenaže, uglavnom se pokazala neuspješnom i vodi sasvim neželjenim učincima. U izlaganju će biti riječi o alternativnim terapijskim opcijama.

14

inPharma

Probiotici 2012

MICROBIOTA, IMMUNE DEVELOPMENT AND IMMUNE FUNCTION Prof. Stig Bengmark, MD, PhD UCL, London University

Inflammation is the mother of disease including complications to surgery; infections and adhesions. Lack of proper microbiota, dysbiosis, with subsequent leakage into the body of endotoxin, is one of the key factors behind chronic inflammation & surgical complications.

The microbiota of Westerners is dramatically reduced in comparison to rural individuals living a similar lifestyle to our Paleolithic forefathers and to free-living primates such as the chimpanzee. As a consequence of dysbiosis most barriers of the body will leak live or dead microbes and/or microbial products into the body; leaky gut, leaky airways, leaky skin, leaky oral cavity, leaky vagina, leaky placenta, leaky blood-brain barrier etc, hereby conditioning the body for various diseases and complications to invasive treatments.

Most medical attempts to prevent such an unsuccessful development including antibiotics, bowel preparation, enteral nutrition, mechanical ventilation, use of drains and lines have been largely unsuccessful and often lead to opposite results. Recent attempts trying alternative treatment options are discussed.

15

inPharma

Probiotici 2012

Crijevna flora i mehanizmi probiotskog djelovanja Prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med., pedijatar - gastroenterolog klinika za dječje bolesti zagreb

Prilikom rođenja probavni je sustav djeteta sterilan, a već unutar nekoliko sati započinje se razvijati raznoliki i dinamični ekosustav. Raznovrsni su čimbenici koji utječu na brzinu kolonizacije; u početku su najvažniji gestacijska dob, način poroda (vaginalni vs. sekcija), zemljopisna regija, te primjena antibiotika. Krajem prvog mjeseca života kod dojenog djeteta prevladavaju Bifidobacteria, dok su djeca na umjetnoj prehrani jednakomjerno kolonizirana sojevima Bacteroides i Bifidobacteria. Zanimljivo je da su utjecaji pojedinih ranih čimbenika prisutni i nakon diverzifikacije prehrane (početka dohrane), dok kod starije djece i odraslih osoba slični vanjski čimbenici ne polučuju trajnije promjene. Procjenjuje se, da u konačnici crijevo čovjeka nastanjuje 500 do 1000 različitih bakterijskih vrsta čiji zbroj iznosi oko 1014 stanica i sadržava 100 puta više gena u usporedbi s ljudskim genomom te je kao takav nazvan “mikrobiom”.

Nekoliko je homeostatskih mehanizama kojima naša flora pozitivno djeluje na zdravlje: a. trofička se uloga ogleda u stimuliranju rasta crijevnih stanica proizvodnjom nutrijenata poput kratkolančanih organskih kiselina; b. metaboličku ulogu imaju zbog sinteze vitamina i promicanja digestije i apsorpcije hranjivih sastojaka; c. imunomodulirajući se učinci ogledaju u suprimiranju upalnih reakcija te promicanju integriteta crijevne barijere i uspostavljanju oralne tolerancije; i konačno najčešće spominjana d. anti-infektivna uloga ostvaruje se natjecanjem za hranu i stanične receptore, stvaranjem bakteriostatskih tvari i promicanjem urođene imunosti preko Toll-like-receptora.

Slijedom navedenoga, crijevna se flora smatra važnim čimbenikom u promicanju zdravlja svakog pojedinca i populacije kao cjeline.

16

inPharma

Probiotici 2012

GUT FLORA AND ITS HOMEOSTATIC ROLES Prof. Sanja Kolaček, MD, PhD, pediatric gastroenterologist children’s hospital zagreb

At the time of birth, infant has a sterile gastrointestinal tract which is within hours populated by a diverse, dense and dynamic ecosystem. This process of colonization is influenced, initially, by a gestational age, mode of delivery, geographical region, perinatal antibiotics and a diet. Breast-fed babies are toward the end of first month predominantly colonized with Bifidobacteria, whereas formula-fed infants have equal colonization with Bacteroides and Bifidobacteria. Many of these initial influences on microbiota composition are still evident after the complementary feeding introduction.

In older children and in adults composition of fecal flora is less variable and is not that much dependent on the diet. It has been estimated that there are 500 to 1000 distinct bacterial species, with the total number of bacteria approaching 1014 cells, containing 100 times as many genes as the human genome, bearing a name of a “microbiom”.

There are several well defined homeostatic roles of the GUT microbiota such as: a. trophic role through providing fuel for colonocytes (short chain fatty acids); b. because of their metabolic role in vitamin synthesis, etc; immunomodulating effects preventing local inflammatory changes, strengthening mucosal barrier function and promoting oral tolerance, and finally d. anti-infective role achieved by several mechanisms such as utilizing space and nutrients, competing for the same receptors, productions of bacteriocins and enhancing of innate immunity through Toll-like-receptor regulated pathways.

Given its important roles, it is thought that intestinal microflora can serve as a pivotal factor in overall health.

17

inPharma

Probiotici 2012

SVOJSTVA KVALITETNOG PROBIOTIČKOG PROIZVODA I KONTROLA KVALITETE Bojana Bogovič Matijašić, Irena Rogelj university of ljubljana, biotechnical faculty, department of animal science, institute of dairy science and probiotics

Probiotički proizvodi obuhvaćaju funkcionalnu hranu, dodatke prehrani i OTC lijekove.

Jedan od većih izazova, vezan uz kontrolu kvalitete probiotičkih proizvoda, je utvrđivanje njihove viabilnosti, pri čemu su potrebne analize specifične za soj, te praćenje fenotipske i genotipske stabilnosti komercijalnih probiotičkih sojeva. Profil njihove rezistencije na antibiotike potrebno je pažljivo pratiti, posebno zbog sve veće opasnosti od širenja otpornosti na antibiotike. Proizvođači bi trebali pružiti metode za kvantifikaciju priprema uzoraka, s obzirom na to da formulacija ima veliki utjecaj na rezultate kvantifikacije.

Danas je samo nekoliko laboratorija akreditirano za analizu probiotičkih proizvoda.

Zbog ograničenja i brojnih nedostataka konvencionalnih mikrobioloških metoda koje ne omogućavaju zadovoljavajuću specifičnost, a istovremeno su vremenski zahtjevne i financijski skupe, uporaba molekularno-bioloških metoda u probiotičkom istraživanju kao i u kontroli kvalitete probiotičkih proizvoda postala je nužnost. Čak se i za sekvencioniranje cijelog genoma očekuje da će postati samo rutinska analiza koja omogućava npr. in silico identifikaciju gena specifičnih za soj ili kontrolu genetske stabilnosti.

Jedan od najvažnijih preduvjeta za korištenje probiotika je njihova opstojnost, pri čemu tijekom procesa proizvodnje, od skladištenja do kraja roka trajanja i tijekom prolaska kroz gastrointestinalni trakt mora zadržati sva svoja funkcionalna svojstva. Posebno je važan razvoj tehnoloških procesa i probiotičkih formulacija koje omogućuju dulje preživljavanje probiotika u proizvodima, osobito tijekom skladištenja na sobnoj temperaturi kao i nakon konzumacije. Najčešći oblici probiotičkih farmaceutskih proizvoda su kapsule, tablete, pastile za žvakanje, prah za peroralnu upotrebu i peroralne kapljice.

Osim toga, na tržištu se pojavljuju i neki novi, atraktivniji proizvodi kao što su žvakaće gume, uljne emulzije, slamke koje sadrže liofilizirane bakterije... Među njima su tehnike proizvodnje farmaceutskih probiotika koje najviše obećavaju, „fluidized bed“ sušenje, mikrokapsulacija i “spray coating“. Na primjer, višestruki slojevi na površini mikrokapsula (polisaharidi, proteini, lipidi, ...) učinkovito štite bakterije od uništavajućeg djelovanja zraka (kisika), vlage, kiselina u želucu i žuči, budući da se bakterije oslobađaju tek u crijevu.

Navedene probleme i izazove pokazat ćemo uz prikaz odabranih rezultata vlastitih istraživanja na području probiotika i iskustava našeg nedavno osnovanog laboratorije za kontrolu probiotičkih proizvoda.

18

inPharma

Probiotici 2012

THE PROPERTIES OF HIGH-QUALITY PROBIOTIC PRODUCTS AND QUALITY CONTROL Bojana Bogovič Matijašić, Irena Rogelj University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Animal Science, Institute of Dairy Science and Probiotics

Probiotic products comprise different functional foods, dietary supplements and OTC drugs. Among the main challenges related to the quality control of probiotic products there is determination of their viability where strain-specificity of the analysis is needed, and monitoring of the phenotypical and genotypical stability of commercial probiotic strains. Among them, antibiotic resistance profile needs to be carefully monitored, due to the increasing concern of the spread of antibiotic resistance. The producers should provide the methods for the quantification including sample preparation since the formulation have great impact on the results of the quantification. Only a few laboratories are accredited to date for the analysis of probiotic products. Due to limitations and several deficiencies of conventional microbiological methods, which lack of specificity, are time-demanding, are expensive etc., the use of molecular biological methods in the probiotic research as well as in the probiotic products’ quality control has become a necessity. Even total genome sequencing is expected to become a routine analysis enabling for example in silico identification of strain specific genes or control of genetic stability.

One of the most important prerequisites for the use of probiotics is that they survive and keep their health-promoting properties through the production process, the storage until the end of shelf life and during the passage through the gastrointestinal tract.

Development of the technological processes and probiotic formulations that enable prolonged survival of probiotics in the products, especially during storage at room temperature, as well as after consumption, is an important issue. The most common forms of pharmaceutical probiotic products are capsules, tablets, chewing pastils, peroral powder and peroral droplets. Beside this, new, more attractive products can be found on the market, such as chewing gums, oil emulsions, straws containing lyophilised bacteria... Among the most promising techniques for the production of pharmaceutical probiotics there are fluidized bed drying, microencapsulation, spray coating. Multiple coatings of the microcapsules (polysaccharides, proteins, lipids...) for example may efficiently protect the bacteria from detrimental effects of air (oxygen), moisture, acids in the stomach and bile, since the bacteria are not released until they reach the intestines.

The above mentioned problems and challenges will be demonstrated through presentation of selected results of our own research in probiotic field and experiences of our recently established laboratory for the control of probiotic products.

19

inPharma

Probiotici 2012

CRIJEVNA MIKROBIOTA I DEBLJINA Prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med., specijalist gastroenterolog i hepatolog medicinski fakultet sveučilišta u zagrebu i kbc zagreb centar za kliničku prehranu

U ljudskom crijevu nalazi se više od 100 trilijuna mikroorganizama koji pripadaju tisućama vrsta. Kod odraslih osoba, Bacteroidetes i Firmicutes najučestaliji su rodovi.

Studije provedene na životinjama i opservacijske studije kod pretilih ispitanika pokazuju da je pretilost povezana s promjenama u sastavu i metaboličkoj funkciji crijevne mikrobiote. Rane spoznaje povezivale su debljinu sa smanjenim udjelima Bacteroidetesa prema Firmicutesu. Također, objavljeni su radovi koji pokazuju da određeni prebiotici i probiotici mogu modulirati metaboličke puteve domaćina kod manifestirane debljine i poremećaja povezanih s pretilosti.

Backhead i suradnici prvi su uputili na ulogu crijevne mikrobiote u regulaciju energetske ravnoteže domaćina. Uočili su da laboratorijski miševi sterilnog crijeva (uzgojeni bez prisustva mikroorganizama) imaju 40% manje ukupne masti u tijelu u usporedbi s miševima koji su imali normalnu crijevnu mikrofloru, iako su potonji unosili 30% manje kalorija nego miševi sa sterilnim crijevom. Inokulacija miševa sa sterilnim crijevom crijevnom mikrobiotom izoliranom iz debelog crijeva “normalnih” miševa vodila je 60%tnom povećanju udjela tjelesne masti i pojavi inzulinske rezistencije nakon 2 tjedna, bez obzira na značajno manji unos hrane. Studije na “sterilnim” i “normalnim” miševima pokazale su da mikrobiota potiče apsorpciju monosaharida iz lumena crijeva, što rezultira stimulacijom stvaranja masti u jetri.

Rezultati studija provedenih kod ljudi u pravilu su u suglasju s rezultatima dobivenim na životinjskim modelima. Primjerice, 12 pretilih ispitanika u jednoj studiji imalo je niži udio Bacteroidetesa i viši Firmicutesa u distalnom dijelu crijeva u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je imala poželjnu tjelesnu masu. Nakon randomizacije, na dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata ili s niskim udjelom masti tijekom 52 tjedna, udio Bacteroidetesa se s vremenom povećavao.

Određeni probiotici, prebiotici i njihovi metaboliti pokazali su blagotvorne učinke u metabolizmu lipida i glukoze, produkciji peptida sitosti te razini upale koja je povezana s pretilosti i metaboličkim poremećajima. Stoga je izvjesno da crijevna mikrobiota može biti potencijalna meta za prehrambene i farmakološke manipulacije u terapiji pretilosti, ali je potrebno još dokaza o konkretnom djelovanju.

20

inPharma

Probiotici 2012

GUT MICROBIOTA AND OBESITY Prof. Željko Krznarić, MD, PhD, gastroenterologist and hepatologist university of zagreb, school of medicine, department of gastroenterology and hepatology & center of clinical nutrition, University Hospital Centre Zagreb

The human gut hosts more than 100 trillion microorganisms, encompassing thousands of species. In adults, Bacteroidetes and Firmicutes are the most prevalent phyla.

Experimental data in animal and observational studies in obese patients suggest that obesity is associated with substantial changes in the composition and metabolic function of the gut microbiota. The initial findings linked obesity with the decreased relative proportion of Bacteroidetes to Firmicutes. There are some authors that suggest that probiotics and prebiotics can modulate obesity host metabolism in obesity and obesityrelated disorders.

Backhead et al first suggested involvement of gut microbiota in the regulation of host energy homeostasis:they noticed that germ-free (mice raised in the absence of microorganisms) mice had 40% less total body fat than mice with a normal gut microbiota, even though the latter ate 30% less calories than did the germ-free animals. Inoculation of germfree mice with gut microbiota harvested from the cecum of a ‘normal’ mouse, led to the 60% increase in body fat and insulin resistance within 2 weeks, despite a significant lower food intake. Studies of GF and conventionalized mice revealed that the microbiota promotes absorption of monosaccharide’s from the gut lumen, with resulting induction of de novo hepatic lipogenesis.

Data from human studies were generally consistent with the results from animal models, e.g., 12 obese subjects had lower Bacteroidetes and more Firmicutes in their distal gut than did lean control subjects. After randomization to either carbohydrate-restricted or fat-restricted diets for 52 weeks, the proportion of Bacteroidetes increased over time, reflecting reductions in host weight but not dietary changes.

Some specific probiotics, prebiotics and their metabolites have shown beneficial effects on lipid and glucose metabolism, the production of satiety peptides and the level of inflammation related to obesity and associated metabolic disorders.

Thus we can conclude that the gut microbiota is a potential target for dietary or pharmacological manipulations in the therapy obesity but still there is a need for more evidence.

21

inPharma

Probiotici 2012

ULOGA PROBIOTIKA U BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA KOD DJECE Prof.dr.sc. Mladen Peršić, dr.med, pedijatar - gastroenterolog Klinika za dječje bolesti, KBC Rijeka

Poremećaj ravnoteže crijevne mikroflore jedan je od čimbenika u nastanku dojenačkih kolika. Primjena probiotika Lactobacillus reuteri Protectis, u prvih nekoliko tjedana života pospješuje rast dobrih bakterija u probavnom sustavu dojenčeta. Kliničke su studije pokazale da L. reuteri Protectis probiotičke kapi znatno skraćuju dnevno trajanje plača dojenčadi s kolikama. Taj se učinak pripisuje poboljšanju ravnoteže crijevne mikroflore. Dokazan je pozitivan učinak davanja probiotika kod djece s akutnim proljevom izazvanim Rota virusom putem očuvanja integriteta gastrointestinalne sluznice, regulacijom crijevne homeostaze, aktivacijom protuupalnih i supresijom proupalnih citokina. Na taj način u nizu je studija uočeno da u tim situacijama značajno skraćuju dužinu bolesti, simptome bolesti, a samim time smanjuju i komplikacije te predstav­ ljaju, uz rehidracijsku otopinu, nezaobilazni lijek u liječenju tih stanja. Uloga antibiotika na crijevnu floru čovjeka, posebice kod djece, dobro je poznata. Kod djece upotreba antibiotika dovodi do niza neželjenih, najčešće gastrointestinalnih smetnji (40% djece može imati smetnje u vidu mekših do proljevastih stolica praćenih bolovima u trbuhu ili povraćanjem). U nizu multicentričnih kontroliranih studija probiotici su se pokazali vrlo uspješnim u smanjenju tih smetnji. Zaključno, uz antibiotsku terapiju, posebice kombinacije antibiotika (napr. liječenje eradikacije Helicobacter pylori infekcija, ali i u drugim situacijama) preventivno, ali i kurativno liječenje probioticima trebalo bi biti pravilo.

Funkcijski poremećaji probavnog trakta u vidu dojenačkih kolika i opstipacije pokazuju značajno poboljšanje uz dodatak priobiotika. Posebnu ulogu u liječenju probavnih smetnji ima Lactobacillus reuteri. To je bakterija ljudskog podrijetla, kolonizira čitav probavni sustav te proizvodi inhibitornu tvar – reuterin. Djeluje na širok spektar bakterija, gljivica i protozoa. Reuterin izaziva oksidativni stres u bakterijama putem interakcije s tiolnim grupama u proteinima i malim molekulama. Interakcija s drugim bakterijama stimulira proizvodnju reuterina. Niz studija pokazuje pozitivan učinak prilikom eradikacije Helicobacter pylori infekcije. Inhibicija rasta i adhezije H. pylori na sluznicu smanjuje upalu sluznice, stabilizira sluzničnu barijeru, smanjuje nuspojave antibiotika te poboljšava eradikaciju HP infekcije. Nema apsorpcije u krvotok, lokalizirani su učinci u crijevu, a toksičnost je malo vjerojatna.

22

inPharma

Probiotici 2012

THE ROLE OF PROBIOTICS IN GASTROINTESTINAL DISEASES IN CHILDREN Prof. Mladen Perťić, MD, PhD, pediatric gastroenterologist University Hospital Center Rijeka, Childrens Department

Disruption of intestinal microflora balance is one of the causes of infant colics. Application of probiotic Lactobacillus reuteri Protectis promotes the growth of good bacteria in the digestive system of infant. Clinical studies have shown that probiotic drops which contain L. reuteri Protectis applied in breastfeed children significantly shorten the daily duration of crying. This effect is attributed to the improvement of the balance of intestinal microflora. The positive effect of giving probiotics to children with acute diarrhea caused by Rota virus by preserving the integrity of the gastrointestinal mucosa by regulation of intestinal homeostasis, inflammatory activation and suppression of proinflammatory cytokines has been proved. In this way a series of studies have revealed that in these situations probiotics significantly shorten the length of illness, symptoms and thus reduce the complications that are unavoidable with a rehydration solution of drug in the treatment of these conditions. The role of antibiotics on intestinal flora of humans, especially children, is well known. In children the use of antibiotics leads to a series of unwanted, mostly gastrointestinal disturbances (40% of children may have problems in terms of softer stools accompanied by abdominal pain or vomiting). In a series of multicenter controlled studies probiotics seem to be highly successful in reducing such problems. In conclusion, the antibiotic therapy, especially combinations of antibiotics (eg. eradication treatment of Helicobacter pylori infection, but in other situations) preventive and curative treatment of probiotics should be the rule. Functional disorders of the digestive tract in the form of infant colic and constipation showed a significant improvement in probiotic treatment. A special role in the treatment of indigestion has Lactobacillus reuteri. It is a bacteria of human origin that colonizes the entire digestive system and produces inhibitory substances - reuterin. It affects a wide range of bacteria, fungi and protozoa. Reuterin causes oxidative stress in bacteria by interacting with thiol groups in proteins and small molecules. Interaction with other bacteria stimulate the reuterin producation.

A number of studies suggest a positive effect in eradication of Helicobacter pylori infection. Inhibition of growth and adhesion of H. pylori in the mucous membranes, inflammation reduction of the lining, stabilization of mucous barrier, reduction of the antibiotics side effects and improvement of eradication of HP infection. There is no absorption in the bloodstream, the effects are localized in the intestine and the toxicity is unlikely.

23

inPharma

Probiotici 2012

LGG - IDEALNI PROBIOTIK - STVARNOST ILI MIT? Dr.sc. Iva Hojsak, dr.med. pedijatar - gastroenterolog Klinika za dječje bolesti Zagreb

Danas se sve više govori o važnosti pojedinih probiotičkih sojeva, ističući da nisu svi sojevi jednako učinkoviti u svim kliničkim indikacijama. Tome u prilog govore in vitro, ali i in vivo istraživanja na životinjama, koja su pokazala da svaki od probiotičkih sojeva djeluje na naš imunološki sustav preko specifičnih receptora te da ne polučuju svi jednak imunološki odgovor. Prije utvrđivanja same kliničke učinkovitosti pojedinog probiotika, vrlo je važno utvrditi da se radi o sigurnom soju koji je klinički ispitan i validiran na široj populaciji. Do danas je proveden velik broj randomiziranih kliničkih studija koje su procijenile učinkovitost, ali i sigurnost primjene različitih probiotiskih sojeva i njihovih kombinacija. Obljavljeno je ukupno 896 kliničkih istraživanja na navedenu temu, a čak 18% njih kao jedini probiotik rabilo je Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). LGG je izoliran 1983. godine iz crijeva zdrave osobe, a otkrili su ga Sherwood Gorbach i Barry Goldin prema kojima je i soj dobio ime - LGG. Utvrđeno je da je LGG rezistentan na kiselinu i žuč, da dobro prianja na crijevni epitel i proizvodi mliječnu kiselinu te da može potaknuti imunološki odgovor, što je dalo podlogu za njegovu daljnju primjenu i klinička istraživanja.

Zbog velikog broja probiotičkih bakterija na tržištu kao i velikog broja kliničkih istraživanja kojima se procjenjuje njihova učinkovitost, objavljene su „Preporuke o primjeni probiotika“ čiji je cilj bio istaknuti one indikacije, ali i one probiotičke sojeve, za koje postoji dovoljan broj dobro provedenih istraživanja i metaanaliza. U tim Preporukama šest je kliničkih indikacija ocijenjeno razinom učinkovitosti “A“, a to su: liječenje infektivnog proljeva kod djece, prevencija antibiotikom uzrokovanog proljeva, prevencija nastanka i održanje remisije pouchitisa, održanje remisije ulceroznog kolitisa, prevencija atopijskog dermatitisa, poticanje imunološkog odgovora. Od pojedinačnih probiotičkih sojeva LGG se pokazao učinkovitim u najvećem broju indikacija, ukupno četiri (liječenje infektivnog proljeva kod djece, prevencija antibiotikom uzrokovanog proljeva, prevencija atopijskog dermatitisa, poticanje imunološkog odgovora). Osim navedenog, LGG se pokazao učinkovitim u prevenciji nozokomijalnih proljeva te u prevenciji infekcija gornjih dišnih putova kod djece koja su u kolektivu.

Zaključno, prilikom preporuke specifičnog probiotika vrlo je važno preporučiti probiotik čija je učinkovitost, ali i sigurnost dokazana za specifičnu indikaciju. LGG nije jednako učinkovit u svim medicinskim indikacijama, međutim radi se o soju čija je sigurnost dokazana brojnim studijama i koji je učinkovit u prevenciji i liječenju različitih infekcija.

24

inPharma

Probiotici 2012

LGG - IDEAL PROBIOTIC - TRUTH OR FICTION? Iva Hojsak, MD, PhD, pediatric gastroenterologist Children’s Hospital Zagreb

Currently available evidence recommends the use of specific probiotic strains which are proven to be effective for specific clinical indications. This approach is supported by the in vitro as well as in vivo animal studies which showed that each probiotic strain affects immune system differently, using specific receptors and not yielding the same immune response. Even before determining the clinical effectiveness of a particular probiotic, it is extremely important to establish its safety trough serial clinical tests and the validation in general population. Until now a large number of randomized clinical trials assessed effectiveness and safety of different probiotic strains and their combinations. Altogether, 896 clinical studies were performed on this subject, and as many as 18% of them used Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) as a single strain. LGG was isolated in 1983 from the intestine of healthy people by Sherwood Gorbach and Barry Goldin, according to whom the strain was named LGG. LGG is resistant to acid and bile; it adheres well to the intestinal epithelium, produces lactic acid and can trigger an immune response.

Due to the large number of probiotic bacteria in the market, as well as a large number of clinical studies that asses their effectiveness, recently updated Recommendations on the probiotic use aimed to highlight those indications for which there is a sufficient number of well-conducted studies and meta-analyses. These recommendations recognized six clinical indications which were rated with “A� level of effectiveness, namely: the treatment of infectious diarrhea in children, prevention of antibiotic associated diarrhea, prevention and maintenance of remission of pouchitis, maintaining remission of ulcerative colitis, prevention of atopic dermatitis, immune response. LGG has been proven to be most effective single strain, in a total of four indications (treatment of infectious diarrhea in children, prevention of diarrhea caused by antibiotics, prevention of atopic dermatitis, stimulating the immune response). In addition, LGG has been proved to be effective in the prevention of nosocomial diarrhea in children and the prevention of upper respiratory tract infections in children who attend day care centers.

In conclusion, when recommending probiotics we should recommend the strain which is clinically proved to be safe and effective for specific indication. Regarding LGG, it is certainly not an ideal strain, and it is not equally effective in all clinical indications.

However, its safety is well documented and it efficacy has been proved in the prevention and the treatment of several types of infections.

25

inPharma

Probiotici 2012

HUMANI MIKROBIOM USNE ŠUPLJINE I UROGENITALNOG TRAKTA - INTERVENCIJA S PROBIOTICIMA Prof. dr. sc. Jagoda Šušković Laboratorij za tehnologiju antibiotika, enzima, probiotika i starter kultura Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Glavninu humanog mikrobioma čine mikroorganizmi kože, usne šupljine, gastrointestinalnog i urogenitalnog trakta. Usna šupljina sadrži jedan od najkompleksnijih i najmno­ gobrojnijih mikrobnih ekosustava u ljudskom tijelu. Do sada je identificirano više od 700 različitih mikrobnih vrsta u usnoj šupljini, a procjenjuje se da je u ustima svakog pojedinca istovremeno prisutno barem 200-300 mikrobnih vrsta. Streptococcus mutans je dio uobičajene mikrobiote usne šupljine i zauzima centralnu poziciju u patogenezi zubnog karijesa. Tradicionalne preventivne mjere kao što su mehaničko čišćenje zuba i primjena fluorida, samo su djelomično uspješne, te se stoga istražuju mogućnosti korištenja probiotika u prevenciji oralnih i dentalnih bolesti.

U mikrobioti urogenitalnog trakta uobičajeno prevladavaju bakterije iz roda Lactobacillus. Međutim, zbog promjene razine pojedinih hormona, terapije antibioticima, promjena u imunološkom sustavu, učestalog tuširanja i promiskuiteta često dolazi do poremećaja ravnoteže vaginalne mikrobiote. Primjenom probiotičkih bakterija može se smanjiti rizik od infekcija urogenitalnog trakta i smanjiti učestalost recidivirajućih infekcija. Mehanizmi bakterijske interferencije u urogenitalnom traktu, djelovanjem probiotika, obuhvaćaju protuupalnu signalizaciju, imunomodulacijski učinak i ukla­ njanje patogena djelovanjem površinski aktivnih tvari i antimikrobnih supstancija koje proizvode probiotičke bakterije.

26

inPharma

Probiotici 2012

HUMAN MICROBIOME OF ORAL CAVITY AND UROGENITAL TRACT – INTERVENTION WITH PROBIOTICS Prof. Jagoda Šušković, BSc, PhD Laboratory for Antibiotic, Enzyme, Probiotic and Starter Cultures Technology Faculty of Food Technology and Biotechnology University of Zagreb

The majority of human microbiome represents microorganisms of skin, oral cavity, gastrointestinal and urogenital tract. The oral cavity provides a habitat for one of the largest and most diverse microbial population in the body. More than 700 microbial species have been detected, of which at least 200-300 species are present constantly in the oral cavity of each individual. Streptococcus mutans has been considered as a common component of the oral microbiota and is generally known to be a pathogen of dental caries. Traditional preventive measures such as routine tooth brushing and fluoride application are only partially successful which led to the investigations of probiotics in prevention of oral and dental diseases.

In the urogenital microbiota Lactobacillus species are prevalent. However, the microbiota is often disrupted by hormone levels, antibiotic therapy, alterations in innate immunity, frequent douching and sexual practices. By administration of probiotics the risk of urogenital tract infections could be reduced as well as the incidence of recurrent infections. Mechanisms of bacterial interference in the urogenital tract throu probiotics include anti-infective signaling, immune-modulatory effect and pathogen displacement by biosurfactant and antimicrobial substances produced by probiotic bacteria.

27

inPharma

Probiotici 2012

PROBIOTICI I ZDRAVLJE PROBAVNOG SUSTAVA KOD ODRASLIH OSOBA Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing.

KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka Zagreb

Učinkovitost primjene probiotika u prevenciji i terapiji gastroenteroloških bolesti posljednjih godina dobiva značajnu pažnju stručne javnosti. U visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga došlo je do značajnog porasta zdravstvenih tegoba vezanih za probavni sustav, posebice autoimunih i upalnih bolesti. Promjene u crijevnoj mikrobioti često se ističu kao vodeći mehanizam u podlozi gastroenteroloških bolesti.

Metaanalize i kliničke studije provode se kako bi se utvrdila učinkovitost probiotika kod različitih kliničkih stanja. Indikacije koje se najčešće spominju su sindrom iritabilnog crijeva (IBS), infekcija bakterijom Helicobacter pylori, nekrotizirajući enterokolitis, paučitis, dijareja izazvana antibioticima, dijareja izazvana s Clostridium difficile, infektivna dijareja te putnički proljev. Brojne studije pokazale su da probiotici značajno utječu na prevenciju i terapiju gastrointestinalnih bolesti. Pozitivni učinci obično se pripi­ suju sljedećim mehanizmima djelovanja probiotika: mogućnost regulacije intestinalne permeabilnosti, normalizacija mikrobiote domaćina, poboljšanje funkcije imunološke barijere te normalizacija ravnoteže proupalnih i antiupalnih citokina.

Također, sve je više dokaza koji govore u prilog važnosti crijevne mikrobiote u kroničnoj upali mukozne sluznice koja se javlja kod upalnih bolesti crijeva, a noviji molekularni pristupi detektirali su disbiozu kod tih bolesnika. Postoje hipoteze o nekoliko mehanizama djelovanja probiotika koji mogu interferirati s mogućim etiološkim čimbenicima kod upalnih bolesti crijeva. Ipak, potrebno je još dobro dizajniranih studija, temeljenih na analizama namjere liječenja, kako bi se poduprli dokazi o djelovanju E. coli Nissle kod ulceroznog kolitisa u mirovanju, te pripravka s više sojeva VSL#3 u aktivnom ulceroznom kolitisu i kod pouchitisa. Zasada nema dokaza o učinkovitosti probiotika kod Crohnove bolesti.

Prilikom odabira probiotika u terapiji i prevenciji gastrointestinalnih bolesti, treba uzeti u obzir specifični soj probiotika i određenu gastrointestinalnu bolest jer su se određeni probiotički sojevi pokazali korisnima u određenim indikacijama.

28

inPharma

Probiotici 2012

PROBIOTICS AND GASTROINTESTINAL HEALTH IN ADULTS Asst. Prof. Darija Vranešić Bender, BSc, PhD University Hospital Zagreb, Center of Clinical Nutrition & Vitaminoteka Zagreb

The efficacy of using probiotics in the prevention and treatment of gastrointestinal diseases has acuquired considerable attention in recent years. In western civilization, there has been an increase in gut-related health problems, such as autoimmune and inflammatory diseases. Changes in the gut microbiota have emerged as a leading mechanism for the increased prevalence of certain gastrointestinal diseases.

Metaanalyses or clinical trials on the efficacy of probiotics have been conducted for a number of common gastrointestinal diseases including Irritable Bowel Syndrome (IBS), Helicobacter pylori infection, Necrotizing Enterocolitis, Pouchitis (Pouch), Antibiotic Associated diarrhea, Clostridium difficile Disease, Infectious diarrea, and Travellers diarrhea. These studies have shown that probiotics have significant effects on the prevention and treatment of gastrointestinal disease.

These positive effects are generally attributed to the ability of probiotics to regulate intestinal permeability, normalize host intestinal flora, improve gut immune barrier function, and equilibrate the balance between proinflammatory and anti-inflammatory cytokines.

Mounting evidence suggests an important role for the intestinal microbiota in the chronic mucosal inflammation that occurs in inflammatory bowel disease (IBD), and novel molecular approaches have further identified a dysbiosis in these patients. Seve­ ral mechanisms of action of probiotic products that may interfere with possible aetiological factors in IBD have been postulated. Further well designed studies based on intention-to-treat analyses by several independent research groups are still warranted to support the promising results for E. coli Nissle in inactive UC and the multispecies product VSL#3 in active UC and inactive pouch patients. So far, no evidence is available to support the use of probiotics in CD. When choosing to use probiotics in the treatment or prevention of gastrointestinal disease, the type of disease and probiotic species (strain) are the most important factors to be taken into consideration.

29

inPharma

Probiotici 2012

Probiotici za smanjenje nuspojava vezanih za uporabu ANTIbiotika Dr.sc. Sofia Forssten DuPont Health & Nutrition, Active Nutrition, Kantvik

Antibiotici pružaju brojne medicinske prednosti, omogućujući kontrolu niza infektivnih bolesti. Ipak, primjena antibiotika, posebice onih sa širokim spektrom djelovanja, može uzrokovati nuspojave poput promjena normalne mikrobiote, potencijalno vodeći do prerastanja toksigenog mikroorganizma Clostridium difficile, koji uzrokuje dijareju i abdominalnu bol. Učestalost dijareje izazvane terapijom antibioticima širokog je raspona (od 5% do 39%) i varira ovisno o individualnoj podložnosti, dobi, trajanju terapije antibioticima i okolišu. Dio slučajeva dijareje izazvane antibioticima i slučajeva nozokomijalne dijareje uzrokovan je s C. difficile. Također, dijareja izazvana C. difficile jedan je od najčešćih oblika nozokomijalne dijareje.

Dijareja izazvana s C.difficile obično se liječi antibioticima, iako za dio bolesnika takva terapija predstavlja tek privremeno rješenje s čestim relapsom. Stoga se alternativne terapije poput terapije probioticima (npr. Lactobacillus spp., Bifidobacterium spp.) koriste kako bi se uspostavila ravnoteža prirodne intestinalne mikrobiote tijekom terapije antibioticima u svrhu poboljšanja, odnosno smanjenja incidencije, trajanja i težine dijareje izazvane antibioticima.

30

inPharma

Probiotici 2012

PROBIOTICS FOR REDUCTION OF SIDE EFFECTS DUE TO USE OF ANTIBIOTICS Sofia Forssten, PhD DuPont Health & Nutrition, Active Nutrition, Kantvik

Antibiotics provide great medical benefits by enabling the control of numerous infectious diseases. However, the administration of antibiotics, especially those with a broad spectrum of activity, may cause side effects such as alterations of the normal microbiota, potentially leading to an overgrowth of toxigenic Clostridium difficile, resulting in diarrhea with abdominal pain. The incidence of antibiotic-associated diarrhea (AAD) has a broad range (5% and 39%) and varies according to individual susceptibility, age, duration of antibiotic treatment and the environment. The part of (AAD) cases and cases of nosocomial diarrhea are due to C. difficile. Thus, C. difficile-associated diarrhea (CDAD) is one of the most common forms of nosocomial diarrhea.

CDAD is normally treated with antibiotic agents, although for the part of the patients, these treatments provide only a temporary relief with a recurrence of CDAD. Hence, alternative therapies, such as probiotics (e.g. Lactobacillus spp., Bifidobacterium spp.) used to restore or maintain the balance of the natural intestinal microbiota during antibiotic therapy are being evaluated for improvement regarding the incidence, duration and severity of AAD.

31

inPharma

Probiotici 2012

PROBIOTICI U PREVENCIJI I TERAPIJI ATOPIJSKOG DERMATITISA Nives Pustišek, dr.med.

Klinika za dječje bolesti Zagreb

Atopijski dermatitis je najčešća dječja upalna bolest kože obilježena ekcemom, suhom kožom, lihenifikacijom i jakim svrbežom. Učestalost bolesti je u porastu i zahvaća 5 do 20% djece širom svijeta. Bolest je uzrokovana kombinacijom nasljeđa i okolišnih čimbenika, a osnovu terapije čine pravilna njega kože i izbjegavanje kontakta s mogućim iritansima i alergenima. U terapiji akutnih pogoršanja ekcema, preporučuje se lokalna protuupalna terapija koja uključuje lokalnu glukokortikosteroidnu terapiju, lokalnu terapiju inhibitorima kalcineurina, te lokalnu ili sistemnu antimikrobnu terapiju.

Sistemna protuupalna terapija i fototerapija se primjenjuju u najtežim oblicima bolesti.

Budući da terapija ne prevenira ponovo vraćanje ekcema, a i sama je često povezana s neželjenim reakcijama, neprestano je prisutna želja otkrivanja novih načina prevencije i liječenja atopijskog dermatitisa. Uporaba probiotika i dalje je predmet rasprava i brojnih istraživanja, a dosadašnje studije rezultirale su nejasnim i često oprečenim rezultatima.

U svom pregledu prikazat ću najnovija znanja o primjeni probiotika u prevenciji i terapiji atopijskog dermatitisa.

32

inPharma

Probiotici 2012

PROBIOTICS IN THE PREVENTION AND TREATMENT OF ATOPIC DERMATITIS Nives Pustišek, MD Children’s Hospital Zagreb

Atopic dermatitis is the most common childhood inflammatory skin disease characte­ rized by eczematous skin lesions, xerosis, lichenification and severe pruritus. The prevalence of atopic dermatitis has risen over the past decades and it affects approximately 5 to 20% children worldwide. The disease is caused by combination of genetic and environmental factors. Basic therapy consists of hydrating topical treatment and avoidance of specific and unspecific provocation factors. For acute eczematous skin lesions, antiinflammatory treatment consists of topical corticosteroids, topical calcineurin inhibitors, topical or systemic antimicrobial treatment. Systemic anti-inflammatory therapy and phototherapy are limited to severe cases. Therapy usually does not prevent recurrence of eczema and is often associated with side effects. So, there have been attempt to find new ways of preventing and treating atopic dermatitis. The use of probiotics in the prevention and treatment of atopic dermatitis remains a matter of discussion and debate, since available studies have had contradictory results. We will present current knowledge of probiotics in the treatment and prevention of atopic dermatitis.

33

inPharma

Probiotici 2012

PREBIOTICI I PROBIOTICI U KOZMETIČKOJ ZNANOSTI Anita Galić, univ.mag., mr.pharm., konzultant za kozmetologiju Koža je kao najveći organ i prvi kontakt organizma s okolinom izložena velikom broju štetnih egzogenih čimbenika, koji ostavljaju traga na njezinu mikrobiološku floru.

Nadalje, i prehrana i hormonalne oscilacije odražavaju se na zdravlje i izgled kože.

Mikroflora kože još je uvijek relativno neistraženo područje u pogledu njezina optimalnog sastava, a u kozmetičke svrhe su se često koristili sastojci koji imaju antimikrobno djelovanje, poput alkohola, triklosana, eteričnog ulja čajevca ili ružmarina i dr.

Unatoč dugoj povijesti u kontekstu medicine (od tradicionalne primjene do danas), prebiotici i probiotici sve su popularniji u kozmetičkoj znanosti! Sve češća klinička i eksperimentalna istraživanja idu u prilog činjenici da probiotici imaju terapeutski potencijal ne samo u okviru gastrointestinalnog trakta, nego i kada je riječ o zdravlju i izgledu kože. Određeni probiotici mogu modulirati mikrofloru kože, utjecati na lipidnu barijeru kao i imunološki sustav kože, čime se ostvaruje značajan učinak na njenu homeostazu.

Istraživanja probiotika i prebiotika posljednjih se nekoliko godina usmjeravaju i prema njihovu potencijalnom učinku na kožu i oralno zdravlje. Premda se već nekoliko godina pro­ biotici preporučuju kod različitih dermatoloških indikacija, posebice kod atopijskog dermatitisa, probiotici i prebiotici postaju sve popularniji u kontekstu kozmetičke znanosti.

Koncept primjene prebiotika i probiotika u suvremenoj kozmetologiji je iskorištavanje njihovog potencijala kako bi se potaknuo razvoj “dobrih bakterija“ na koži, naspram patogena. Uz pretpostavku da oni mogu pripomoći neke funkcionalne procese, vrlo je važno osigurati prisustvo takvih sastojaka na mjestu gdje oni mogu ispoljavati svoje djelovanje. Npr. kod infekcija kože poput akni, važno je osigurati da bilo koji ugljikohidrat s prebiotskom i probiotskom funkcijom može biti prisutan na pravom, ciljanom mjestu u koži, i to u pravom obliku, na što iznimno utječe formulacija. Najveći je izazov osigurati njihovu stabilnost u prilično specifičnom formulacijskom okruženju, pa su se stoga pojavile metode mikrokapsulacije, krioprezervacije i dr.

Iz dana u dan sve je veći broj istraživanja učinaka probiotskih sastojaka na zdravlje i izgled kože. Nedavno je ispitan učinak kefira kod opeklina, s obzirom na njegova potencijalna antibakterijska i protuupalna svojstva. Dokazano je da bi gel s kefirom mogao biti vrlo djelotvoran terapijski pristup za poboljšavanje ishoda kod pacijenata s težim oblicima opeklina, čak u usporedbi s konvencionalnim tretmanima kao što je srebro-sulfadiazin! Neka istraživanja su pokazala da određene prebiotske molekule kao što su niskomolekularni glukomanani (vodotopljivi polisaharidi) imaju pozitivni učinak na mikrofloru kože, pa su time poželjni kao kozmetički sastojci, posebice u formulacijama kod akni. Njihovom primjenom smanjili su se broj i veličina inficiranih područja na koži (komedoni, papule, pustule, noduli). Osim poboljšanja cjelokupnog izgleda kože, potvrđeno je i da pridonose smanjenju nekih upalnih dermatoloških procesa (akne) i cijeljenju kože. Prebiotici i probiotici su sve prisutniji u kozmetičkoj znanosti u najrazličitijim oblicima i kombinacijama, o čemu će biti više govora tijekom predavanja, uz praktične primjere kozmetičke industrije (njega kože, intimna njega, oralna njega).

34

inPharma

Probiotici 2012

PREBIOTICS AND PROBIOTICS IN COSMETIC SCIENCE Anita Galić, MAPharm, MA Health Management, Consultant for Cosmetology The skin is the largest organ and presents the first contact of our body with the environment. It is exposed to a large number of negative exogenous factors, which can influence on its microbial flora. Microflora of the skin is still relatively unknown area in terms of its optimal composition. There are many cosmetic ingredients that have antimicrobial activity on some bacterias of the skin microflora, such as alcohol, triclosan, teatree and rosemary essential oils, etc.

Despite its long history of use in medical context (from traditional application to up-todate use), prebiotics and probiotics are becoming increasingly popular in cosmetic science! There are more and more clinical and experimental studies that support the fact about therapeutic potential of probiotics, not only for the gut, but for skin health and appearance too. Certain probiotics can modulate the microflora of the skin, affect the lipid barrier, as well as the skin’s immune system, thus generating a significant effect on skin homeostasis. Studies about probiotics and prebiotics in the last few years were more focused toward their potential effects on the skin and oral health. Although the past few years suggest the use of probiotics in various dermatological indications, especially in atopic dermatitis, probiotics and prebiotics are becoming increasingly popular in the context of cosmetic science also.

The concept of using prebiotics and probiotics in modern cosmetology is the exploitation of their potential to encourage the development of “good bacteria” in the skin, against the pathogen. It is important to ensure that any kind of carbohydrates with prebiotic function may be present on the right target (site of action) in the skin and in the right form, which is largely influenced by the formulation. The biggest challenge in development of probiotic skincare product is to ensure stability of prebiotic or probiotic ingredients in a specific formulation environment. Therefore, many methods for improving stability of prebiotic and probiotic ingredients have appeared like microencapsulation, cryopreservation, etc.

Day by day there is a growing number of studies about effects of probiotic ingredients on skin health and appearance. Recently published study examined the effect of kefir for burns, due to its potential anti-inflammatory and antibacterial properties. Some studies have shown that certain prebiotic molecules, such as low-molecular-glucomannan (soluble polysaccharides), have a positive effect on the skin microflora. Thus, they are desirable as cosmetic ingredients, especially in acne formulations for reducing the number and size of infected skin areas (comedones, papules, pustules, nodules). In addition to improving the overall appearance of the skin, it is confirmed that these prebiotic ingredients can have positive effect on the reduction of some inflammatory dermatologic processes (acne) and that they also contribute to skin healing. Prebiotics and probiotics are more and more present in the modern cosmetic science, in various forms and combinations, which will be presented during the lectures, including practical examples from the cosmetic industry (skincare, intimate care, oral care).

35

inPharma

Probiotici 2012

TERAPIJA AKUTNOG PROLJEVA KOD DJECE Prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med., pedijatar - gastroenterolog klinika za dječje bolesti zagreb

Akutni je proljev i nadalje drugi najčešći uzrok morbiditeta i mortaliteta na svijetu.

U razvijenim zemljama svako dijete ima barem jednu epizodu godišnje, dok mališani koji pohađaju dječje vrtiće godišnje prebole akutni proljev i do 5 puta. 30-50% proljeva uzrokovano je virusima - na prvom mjestu rotavirusom, dok su kampilobakter i salmonela najčešći bakterijski uzročnici u razvijenim zemljama. Terapijski je pristup jasno definiran smjernicama vodećih svjetskih pedijatrijskih i infektoloških udruženja, od kojih je posljednji tiskan godine 2008.1 Liječenje se temelji na brzoj rehidraciji oralnom rehidracijskom otopinom, započinjanju prehrane odmah po završetku nadoknade izgubljene vode i elektrolita te u izbjegavanju strogih eliminacijskih dijeta i nepotrebnog medikamentnog liječenja.

Peroralna nadoknada tekućine temelj je liječenja i preporuča se provoditi tzv. hipotonom otopinom čija je koncentracija natrija smanjena u odnosu na otopinu Svjetske zdravstvene organizacije. Glede posebnih sastojaka koji se dodaju u osnovnu elektrolitsku otopinu, nekoliko je studija potvrdilo učinkovitost cinka, poglavito kod pothranjene djece. U odnosu na primjenu probiotika, višestruke randomizirane studije objedinjene u nekoliko meta-analiza uniformno ukazuju na pozitivan učinak, poglavito u liječenju akutnih vodenih proljeva virusne etiologije, pod uvjetom da se primijene odmah u početku liječenja u dovoljnoj dozi, i to onaj probiotik čija je učinkovitost potvrđena znanstvenim dokazima, primjerice na način kako je to učinjeno za LGG, čiji se primjer navodi i u citiranim smjernicama.1

Guarino A, et AL. ESPGHAN/ESPID Evidence-based Guidelines for the Management of Acute Gastroenteritis in Children in Europe. JPGN 2008;46: S81-S118

1

36

inPharma

Probiotici 2012

THE TREATMENT OF ACUTE DIARRHEA IN CHILDREN Prof. Sanja Kolaček, MD, PhD, pediatric gastroenterologist children’s hospital zagreb

Acute diarrhea remains the second cause of morbidity and mortality in the world. In developed countries, every child has at least one episode per year, while kindergarten’s kids have the year’s overcome of acute diarrhea up to 5. 30% to 50% of diarrheas are caused by viruses – the first is rotavirus, while campylobacter and salmonella are the most common bacterial pathogens in developed countries. The therapeutic approach is clearly defined by guidelines of leading pediatric and infectious diseases associations, the last of which was published in 2008.1 The treatment is based on the fast rehydration by oral rehydration solution, nutrition starting immediately after the loss of water and electrolytes has been compensated, and in avoiding the strict elimination diet, and unnecessary pharmacological treatment.

Oral rehydration therapy is fundamental and is recommended to implement the socalled hypotonic solution in which is a sodium concentration decreased compared to the solution recommended by the World Health Organization. Regarding specific ingredients that are added to the basic electrolyte solution, several studies have confirmed the effectiveness of zinc, especially in malnourished children. As to the application of probiotics, multiple randomized studies combined in several meta-analyzes indicate uniformly positive effect, especially in the treatment of acute water diarrhea of the viral origin. The application is to be started at the outset of the treatment with the right dose and using the probiotic whose efficacy has been verified by scientific evidence, as it has done for LGG, the example of which is cited in the guidelines.1

Guarino A, et al. ESPGHAN / ESPID Evidence-Based Guidelines for the Management of Acute Gastroenteritis in Children in Europe. JPGN 2008, 46: S81-S118

1

37

inPharma

Probiotici 2012

PREDNOSTI KOMBINACIJA PROI PREBIOTIKA U MLIJEČNIM FORMULAMA dr.sc. Eduardo Lopez-Huertas Spanish High Council for Scientific Research (CSIC)

Majčino mlijeko je najbolja prirodna hrana za dojenčad koja brzo rastu, jer idealno pokriva prehrambene potrebe. Također sadrži razne sastojke koji potiču razvoj karakteristične crijevne flore kod dojenčadi. Posljednjih godina sve je jasnije koliko je važna crijevna flora za razvijanje još uvijek nezrelog imunog sustava dojenčadi. Za razliku od patogenih mikroba, fiziološka crijevna flora stimulira razvoj imunog sustava bez rizika od bolesti.

Prebiotici i probiotici: prirodni bifidogeni faktori u majčinom mlijeku.

Probiotici su korisne kulture mliječne kiseline koje se nastanjuju u probavnom traktu i bore se protiv loših bakterija, dok su prebiotici neprobavljivi sastojci hrane (dijetalna vlakna, FOS, škrob) koji pospješuju rast i aktivnost probiotika.

Dodavanje prebiotika i probiotika u mliječne formule potpuno je novi koncept usmjeren upravo na pozitivan učinak na crijevnu floru dojenčeta koje više nije dojeno.

Sigurnost i učinkovitost bilo koje simbiotske mliječne formule moraju biti dokazane.

Upravo objavljena klinička studija dokazala je sigurnost i dobru podnošljivost upotrebe L. fermentum hereditum®* +GOS** u početnim mliječnim formulama, dok je studija na prijelaznim mliječnim formualma koje također sadrže L. fermentum hereditum* +GOS** dokazala smanjenje incidencije infekcije učinkovitije nego prijelazna mliječna formula koja sadrži samo prebiotike (GOS).

* Lactobacillus fermentum hereditum® CECT5716 - probiotska kultura mliječne kiseline izolirana iz majčinog mlijeka

** galaktooligosaharidi - dijetalna vlakna, dobivena iz laktoze 38

inPharma

Probiotici 2012

BENEFITS OF COMBINATION OF PROAND PREBIOTICS IN MILK FORMULAE Eduardo Lopez-Huertas, mapharm, PhD Spanish High Council for Scientific Research (CSIC)

Breast milk is the optimal natural food for the rapidly growing infant, because it ideally covers the nutritional demands. It also contains various substances that promote the development of a characteristic intestinal flora in the young infant. In recent years we have also come to realise how important the intestinal flora is for the still undeveloped immune system of the infant. Unlike pathogenic microbes, the physiological intestinal flora stimulates the development of the immune system without the risk of disease.

Prebiotics and probiotics: natural bifidogenic factors in breast milk.

Probiotics are beneficial cultures of lactic acid that normally inhabit the intestinal tract and also help fight against harmful bacteria. Prebiotics are non-digestible food components, mostly complex carbohydrates (dietary fibres, GOS, FOS) that stimulate the growth and activity of probiotics.

The safety and efficacy of any symbiotic formula must be clinical proven.

Recently published clinical studies proved the safety and tolerability of L. fermentum hereditum®* +GOS** in the infant formula, while the studies on follow-on formula which also contains L. fermentum hereditum* +GOS** proved reduction in the incidence of infection more effectively than the follow–on formula which contains only prebiotics (GOS).

* Lactobacillus fermentum hereditum® CECT5716 - probiotic lactic acid culture isolated from brest milk ** galactooligosaccharides - prebiotic dietary fibres, derived from lactose 39

inPharma

Probiotici 2012

PROBIOTICI I ZDRAVSTVENE TVRDNJE Dr.sc. Lea Pollak, dipl.ing.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Odsjek za dodatke prehrani i dijetetske proizvode

Probiotici se istražuju već čitav niz godina, te se kao aktivne tvari dovode u direktnu vezu sa zdravljem potrošača. Definirani su brojni sojevi, potrebne količine i “mjesto djelovanja“ u organizmu, čime je dokazan njihov fiziološki učinak u cilju održavanja zdravlja. Zbog toga se navod “probiotik“ prema svim vodičima za zdravstvene tvrdnje, smatra čistom, izvornom zdravstvenom tvrdnjom, upravo zbog utjecaja na organizam.

Industrija je proizvela široki spektar proizvoda, u kojima se probiotici dodaju u konvencionalnu hranu, obogaćenu hranu te u obliku praha, kapsula, pastila čine dodatak prehrani. Također, nalazimo ih i u prijelaznoj hrani za dojenčad i malu djecu, te dječjoj hrani.

Za to vrijeme, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) dugi niz godina provodi evaluaciju 44000 zdravstvenih tvrdnji. Prema prvim rezultatima evaluacije, 2009. godine, sve zdravstvene tvrdnje vezane za probiotike proglašene su nedostatnim, odnosno odbijene su. Tražili su se dodatni dokazi djelotvornosti. Dostavljenom novom dokumentacijom od industrije, EFSA je stavila probiotike na ponovno razmatranje i “on hold“ listu.

Na kraju, u svibnju ove godine, EU je izdala Uredbu 432/2012/EU s odobrene 222 tvrdnje, od kojih je samo jedna vezana za probiotičku kulturu.

Na kraju se postavlja pitanje, želi li industrija i dalje aplicirati i dodavati dodatnu dokumentaciju za odobrenje EFSA-i ili će probiotici preći u prehrambene tvrdnje s novim načinom tvrdnji, odnosno hoće li neki budući proizvodi biti bez tvrdnje?

40

inPharma

Probiotici 2012

PROBIOTICS AND HEALTH CLAIMS Lea Pollak, BSc, PhD Food supplements and PARNUTS Unit, Croatian National Institute of Public Health

Probiotics are being investigated for many years and as active substances brought into direct contact with the health of consumers. There are numerous strains defined, their required quantities and “work place” in the body, which proves their physiological effect and impact of health. Therefore, the statement “probiotic” to all guides for health claims, considered a clear, original health claim, because of the impact on the body.

The industry has produced a wide range of products in which probiotics are added to conventional foods, fortified food, and in powder form, capsules, pastilles are a food supplement. We also find it in the follow on formula and baby food.

During that time, European Food Safety Authority evaluated over 44000 health claims dossiers. After 1st batch issued, all probiotic claims were insufficient and refused. EFSA asked for additional documentation according to which probiotic are now on “on hold” list. Finally in May this year, EU published 432/2012/EU Regulation, with only 222 approved health claims. Among them only one is connected with probiotics.

At the end there is a question - whether the industry will continue to apply and add new documentation to EFSA or probiotic are going to be as nutritional claim under new type of wording or whether some future product with probiotics will be launched without any claim?

41

inPharma

Probiotici 2012

EU i HR zakonodavstvo i probiotici Ružica Vazdar, dipl.ing., Marija Pašalić, dipl.ing.

MINISTARSTvo ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE

Stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže probiotičke mikroorganizme regulirano je cijelim nizom propisa koje možemo podijeliti na tri kategorije. Propisi koji se odnose na uvjete koje mora ispuniti subjekt u poslovanju s hranom kada stavlja na tržište te proizvode, propisi o zdravstvenoj ispravnosti i propisi koji se odnose na sastav, označavanje i reklamiranje samog proizvoda.

Propisi koji se odnose na sastav, označavanje i reklamiranje samog proizvoda koji sadrži probiotičke mikroorganizme su: 1. Pravilnik o označavanju, prezentiranju i reklamiranju hrane (NN 63/11 i 79/11) 2. Pravilnik o dodacima prehrani (NN 46/11) 3. Pravilnik o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama (NN 84/10 i 113/11) 4. Pravilnik o navođenju hranjivih vrijednosti hrane (NN 29/2009) Od 2007. godine kada je započelo intenzivno usklađivanje zakonodavstva, svi EU propisi prenosili su se u nacionalno zakonodavstvo u vidu zakona, pravilnika i odluka, bez obzira da li se radilo o uredbama, direktivama ili odlukama Europskog parlamenta i vijeća, ili Europske komisije.

Pravilnikom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama preuzete su odredbe Ured­ be (EZ-a) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama za hranu. Svrha donošenja te Uredbe je visoka zaštita potrošača te korištenje tvrdnji koje ne zavaravaju potrošače, odnosno korištenje istinitih, razumljivih i na znanosti utemeljenih tvrdnji. Zdravstvene tvrdnje u slučaju probiotika odnose se na točno određeni mikroorganizam, dok se nazivi “probiotik”, “probiotički” i sl. prema gore navedenom Pravilniku tumače kao opća nespecifična tvrdnja koja se može koristiti samo ako je popraćena specifičnom odobrenom zdravstvenom tvrdnjom. Za svaku odobrenu tvrdnju propisani su uvjeti pod kojima se može koristiti, a potrebno je navesti i količinu hrane kao i način konzumacije za postizanje korisnog učinka kakav se tvrdi da ta hrana ima. Osim odobrenih zdravstvenih tvrdnji, postoji mogućnost korištenja i tvrdnji za koje još nije gotova procjena EFSA-e i/ili razmatranje Europske komisije nije dovršeno (“on hold” tvrdnje), ali samo uz prethodno ishođenje notifikacijskog broja od Ministarstva zdravlja.

U slučaju da za određeni mikroorganizam ne postoje niti odobrena niti “on hold” tvrdnja, na proizvodu je uz naziv dozvoljeno istaknuti da sadrži određeni mikroorganizam, ali bez korištenja naziva “probiotik”, “probiotički” i sl., uz uvjet da se u popisu sastojaka navede količina mikroorganizama.

42

inPharma

Probiotici 2012

EU and CRO legislation and probiotics Ružica Vazdar, BSc, Marija Pašalić, BSc Croatian Ministry of health

Placing on the market of products containing probiotic microorganisms is regulated by a host of regulations that can be divided into three categories. Those are: regulations relating to the conditions to be met by the the food business operator who places such products on the market, regulations on safety and regulations relating to the composition, labeling and advertising of the product.

Regulations relating to the composition, labeling and advertising of the product containing probiotic microorganisms include: 1. Regulation on the labeling, presentation and advertising of foodstuffs (Official Gazette 63/11 and 79/11) 2. Food supplements Regulation (46/11) 3. Regulation on nutrition and health claims (NN 84/10, 113/11) 4. Regulation on nutrition labeling for foodstuffs (OG 29/09) Since 2007 intensive harmonization of legislation all EU regulations were passed into legislation through laws, regulations and decisions, regardless of whether they were the regulations, directives and decisions of the European Parliament and the Council, or the European Commission.

Ordinance on nutrition and health claims are taken over by the provisions of Regulation (EC) No. 1924/2006 of the European Parliament and of the EU council. The purpose of this Regulation is the high protection of consumers and the application of statements which do not mislead consumers or the use of truthful, understandable and science-based claims. Health claims of probiotics relate to a specific microbe, while the names are “probiotic”, “probiotics”, etc. as described by the above Ordinance are interpreted as a general non-specific claim that can be used only if it is accompanied by the approved specific health claim. For each approved claim it is necessary to cite the conditions under which it can be used and to specify the amount of consumed food as well as to achieve the beneficial effect of the served food. Except for the authorized health claims, there is a possibility to use claims that are not yet estimated by the EFSA and / or consideration of the European Commission is not completed (“on hold” claims), but only with prior notification from the Ministry of Health.

In case that for a specific microorganism exist neither approved nor “on hold” claim on a product, it is allowed along with the name to point out that it contains a certain microorganism, but without using the name “probiotic”, “probiotics”, etc., provided that the list of ingredients specifies the amount of microorganisms.

43

inPharma

Probiotici 2012

Bilješke / Notes

44

inPharma

Probiotici 2012

medijski pokrovitelji

inPharma

45

DODACI PREHRANI • OTC • DIJETETSKI PROIZVODI • KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

inPharma STRUČNI ČASOPIS

Jedinstveni kanal komunikacije Između proizvođača, ljekarnika i liječnika Dvomjesečnik koristan u radu s pacijentima

sadržaj dostupan i na:

www.inpharma.hr

ČASOPIS ZA STRUČNU JAVNOST