Škola hodanja by Irena Jukić Pranjić

ŠKOLA HODANJA Strip-fanzin studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

BAĐUN BARUN BRKULJ DUGOŠIJA ERCEG LUČIĆ MIKŠA MEŠTRIĆ PEKŠIĆ STANIŠIĆ TOTH UNKOVIĆ VODOPIJA

2017./18.

Sadržaj 3 MIHAEL BAÐUN:

Prati svoje snove

4 MIHAEL BAÐUN: Idi i smotri 6 AGATA LUČIĆ: The

Darjeeling Limited 8 SANDRO TOTH: Ratimir 9 DOROTEA DUGOŠIJA:

The King's Speech

10 UNAKRSNI INTERVJU:

Mihaela Erceg i Sandro Toth

11 SANDRO TOTH: Titanic 12 ANAMARIJA PEKŠIĆ:

Duše kao laste

13 DOROTEA DUGOŠIJA: Otrov 14 AGATA LUČIĆ: Sailor 16 IVAN BARUN: Organic Days 17 ZDENKO MIKŠA: Vlakić smrti

20 MARKO MERĆEP:

38 MIHAEL BAÐUN: The Svekrva 40 ZDENKO MIKŠA: Party Time 41 DOROTEA DUGOŠIJA: Ricardo 42 MATIJA MEŠTRIĆ:

Kapetan Gazda

42 DOROTEA DUGOŠIJA:

Disco Tanzen

42 ZDENKO MIKŠA: Vrijeme

43 PROFESIONALCI U GOSTIMA: Intervju: Robert Solanović 44 PEKŠIĆ ANAMARIJA:

Cedevita

45 IVAN STANIŠIĆ: How to

Make a Salad / The Child 46 ZDENKO MIKŠA: Harakiri 48 IVAN STANIŠIĆ: Enis 51 DOROTEA DUGOŠIJA: Slatkiši 52 ZDENKO MIKŠA:

Princeza i zmaj

PROFESIONALCI U GOSTIMA

Intervju: Julio Radilović Jules

22 SUNČANA BRKULJ: Retriver 25 AGATA LUČIĆ:

Razmaženi prosjak 17 SANDRO TOTH: Histeričan dan gospodina Gorana Goluba

28 ZDENKO MIKŠA: Esej o

stripu – Najdraži strip

28 ZDENKO MIKŠA: Banana 29 AGATA LUČIĆ: Mačji život 30 MIHAEL BAÐUN: In

The Dark Places

33 IVO VODOPIJA: Weird Fishes 34 PEKŠIĆ ANAMARIJA:

Zlatne niti

35 IVAN STANIŠIĆ: Sajsi MC 35 ZDENKO MIKŠA: Black Friday 36 SANDRO TOTH:

Retrospektivna izložba Edvina Biukovića u Klovićevim dvorima / Grafička novela Klare Rusan u Orisu

37 ANAMARIJA PEKŠIĆ:

Strip bez teksta

53 MIHAELA ERCEG: Dnevnik:

Stripovi su realizirani prema zadacima: ADAPTACIJA FILMA U STRIP ADAPTACIJA ILUSTRACIJE U STRIP STRIP KAO ALAT (EDUKACIJSKI, PROPAGANDNI, REKLAMNI) STRIP PREMA TEKSTU SUVREMENOG GLAZBENIKA PISANJE SCENARIJA ZA DRUGOG AUTORA / CRTANJE STRIPA PREMA TUÐEM SCENARIJU STRIP DNEVNIK STRIP BEZ TEKSTA STRIP S NAGLAŠENIM ELEMENTIMA FILMSKOG JEZIKA STRIP S NAGLAŠENIM ELEMENTIMA KARIKATURE

Mihael Bađun – P Likovna kultura 3 Ivan Barun – P Slikarstvo 4 Sunčana Brkulj – P AFNM 2 Dorotea Dugošija – P Grafika 4 Mihaela Erceg – P AFNM 2 Agata Lučić – P Grafika 4 Zdenko Mikša – P Likovna kultura 2 Matija Meštirć – P Likovna kultura 2 Anamarija Pekšić – P Likovna kultura 2 Ivan Stanišić – P Grafika 3 Sandro Toth – D AFNM 2 Dora Unković- P AFNM 3 Ivo Vodopija – P Slikarstvo 1

Uznemirujuća misao

54 MIHAELA ERCEG:

Dnevnik: Teretana

55 MIHAELA ERCEG:

Dnevnik: Eno je

56 MIHAELA ERCEG: Dnevnik:

Samokažnjavanje

57 MIHAELA ERCEG:

Dnevnik: Pauk

ŠKOLA HODANJA

2017./18. NAKLADNIK

58 MIHAELA ERCEG: Dnevnik:

Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

59 ZDENKO MIKŠA:

izv. prof. art. Tomislav Buntak

Irena Jukić Pranjić, Ines Krasić, Marko Merćep

Depresivni stripovi

62 64 66

67 68

Dnevnik: Kalendar MIHAEL BAÐUN: Dnevnik AGATA LUČIĆ: Lijenost DORA UNKOVIĆ: The Morning After IVAN STANIŠIĆ: Moj prvi strip o tome kako sam završio na njemu IVAN STANIŠIĆ: Strip o tome kako sam ga završio ANAMARIJA PEKŠIĆ: Dnevnik (prema poeziji A. B. Šimića)

ZA NAKLADNIKA

UREDNIŠTVO

TEKSTOVI

Irena Jukić Pranjić, Marko Merćep, Sandro Toth, Zdenko Mikša LEKTURA

Anđelka Dobrijević Turina GRAFIČKO OBLIKOVANJE

Melina Mikulić

AUTOR ILUSTRACIJE NA NASLOVNICI

Zdenko Mikša T I S A K Novi val, d.o.o. N A K L A D A 100 kom Zagreb, 2018. I S S N 2623-8195

uvodnik N

Drugi broj strip-fanzina Škola hodanja rezultat je druge godine postojanja izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

akon što je Strip i ove godine pohađao maksimalan broj upisanih studenata i studentica, stvoreno je stotinjak novih tabli kroz koje je još jedna generacija talentiranih mladih autora svladavala osnovne elemente medija – kadriranje, režiranje, pisanje scenarija, lettering, dizajniranje i razvijanje likova, te za kraj, objavljivanje svojih stripova i suočavanje s publikom – što čine putem ovoga fanzina koji ih želi predstaviti potencijalnim obožavateljima, klijentima i suradnicima svih profila.

Studenti su o stripu učili kroz praktičan rad, kreativno rješavajući zadatke nadahnute predavanjima o morfologiji stripa temeljenoj na teoriji Ranka Munitića i Scotta McClouda, te upoznavanjem s razvojem američkog, engleskog, talijanskog, francuskog i hrvatskog stripa. Brojni stilovi kreiranja stripova koji su im tim putem predstavljeni pokazali su raskoš i širinu umjetničkih senzibiliteta unutar stripovskog jezika, koji je slavni Umberto Eco nazvao švedskim stolom semiotike, obzirom da se u njemu pripovijeda kombinirajući govor likovnosti, geste, filma i književnosti. Studenti su i ove godine učili od brojnih gostiju – profesionalnih strip-autora koji su svoje iskustvo podijelili s njima kroz razgovor i predstavljanje svojih stripovskih opusa. Ove godine to su bili Darko Kreč, Goran Sudžuka, Dunja Janković, Klara Rusan, Robert Solanović Bob, Dušan Gačić i Ninoslav Kunc, te legendarni Julio Radilović Jules koji je proslavio okruglih 90 godina života. Svi oni pomogli su da studenti što više saznaju o svim aspektima stripovske profesije i sigurno je da su naučeno primijenili u svojem radu i razvoju. Drugi broj strip-fanzina Škola hodanja bilježi tragove koraka koje su studenti savladali u sklopu Akademije; u njima su se dotakli raznovrsnih stripovskih formi, tema i žanrova razvijajući svoj stil i svoje kompetencije. Ponosni smo na njihova postignuća i nadamo se da ćete uživati u čitanju njihovih stripova, jednako kao što smo mi uživali u svim fazama njihova nastajanja. IRENA JUKIĆ PRANJIĆ, prof.

3 : ŠKOLA HODANJA

MIHAEL BAÐUN / PRATI SVOJE SNOVE

MIHAEL BAÐUN / IDI I SMOTRI

ŠKOLA HODANJA : 4

5 : ŠKOLA HODANJA

AGATA LUČIĆ / THE DARJEELING LIMITED

ŠKOLA HODANJA : 6

7 : ŠKOLA HODANJA

SANDRO TOTH / RATIMIR

ŠKOLA HODANJA : 8

DOROTEA DUGOŠIJA / THE KING'S SPEECH

9 : ŠKOLA HODANJA

UNAKRSNI INTERVIEW

Tijekom ove akademske godine na izbornom predmetu Strip čak je dvoje studenata pomaklo granicu očekivanih studentskih postignuća, te uobičajeno visok stupanj kreativnosti, predanosti i opsesije stripom podiglo iz okvira zemaljskoga u litosferu.

kameru, te snimku maštovito i duhovito montirao, ubacujući u nju inserte Dragićevih animiranih filmova. Ovo dvoje studenata zamolili smo da intervjuiraju jedno drugo kako bismo saznali što ih je navelo da kreiraju svoja ostvarenja. Mihaela Erceg je tijekom druge godine studiranja na AFNM-u svoju crtačko-pripovjednu vještinu upotrijebila kako bi vodila dnevnik kratkih studentskih dogodovština. Opus od četrdesetak stripovskih jednočinki kojima opisuje i zapaža svijet iz tipično studentskog rakursa izložila je pod nazivom Di si, šta ima? 28. ožujka 2018. u zagrebačkoj Galeriji Greta, i tom je prilikom otisnula i strip-fanzin. Sandro Toth je napravio video. Naime, svaki od studenata imao je zadatak da tijekom drugog semestra svojim kolegama predstavi po jedno antologijsko stripovsko djelo iz povijesti domaćega stripa uz kratku prezentaciju vizuala, najčešće kadrova projiciranih na zid predavaonice. Sandro je za ovu potrebu snimio video -esej, čiji je tekst prvotno napisao, a zatim u maniri televizijskog voditelja izgovorio u

S A N D R O : Mihaela, tvoji su stripovi iznimno komunikativni,

obraćaju se ljudima na iznimno prijateljski način. Kakve su reakcije bile na otvorenju u Greti?

M I H A E L A : Bilo je super, stvarno je sve bilo okej. A sad ti meni

objasni kako ti je samo moglo pasti na pamet da uz sav taj posao koji si imao s izradom diplomskog animiranog filma još kreneš raditi i video, koji ne samo da nije bio obavezan već nikome ne bi palo na pamet da ga traži od tebe?

S A N D R O : Vidiš, Mihaela, odlučio sam napraviti film jer sam

htio naučiti nove stvari oko snimanja i montaže. Uz to, cilj je bio naći nove načine prepričavanja radnje tako da vizualno stimuliram ljude, pogotovo kad se radi o tematici vezanoj uz Nedeljka Dragića.

M I H A E L A : Koliko se od stripovskih elemenata može koristiti

u izradi filmova?

S A N D R O : Drago mi je što si to pitala. Elementi stripa se mogu

koristiti jako puno, pošto je to kao i film vizualni medij. Za prvi primjer mogu reći da se strip i crtanje mogu koristiti za razvijanje kreativnosti u kadriranju, što se može emulirati na filmu. Drugi primjer je kod crtanja knjige snimanja, gdje se vizualizira scenarij. Veoma je slično crtanju stripa, samo što su kućice fiksne veličine na jednoj strani, a pored njih se piše tekst i ekspozicija.

ŠKOLA HODANJA : 10

SANDRO TOTH / TITANIC

Ove je godine SUNČANA BRKULJ, studentica druge godine AFNM-a, objavila fanzinski album Duhovi.

11 : ŠKOLA HODANJA

ZDENKO MIKŠA je, koristeći elemente stripovskog jezika, na vlastitu inicijativu kreirao niz plakata, sa željom da ostvari osobni projekt i doživi iskustvo cijeloga procesa. „Glavna ideja je bila aktivno djelovati kao član društvene zajednice koju čini Nastavnički odsjek Akademije i na taj način započeti svojevrsnu komunikaciju“, kaže Zdenko, a projekt planira nastaviti i sljedeće akademske godine.

ANAMARIJA PEKŠIĆ / DUŠE KAO LASTE

ŠKOLA HODANJA : 12

DOROTEA DUGOŠIJA / OTROV

13 : ŠKOLA HODANJA

AGATA LUČIĆ / SAILOR

ŠKOLA HODANJA : 14

15 : ŠKOLA HODANJA

IVAN BARUN / ORGANIC DAYS

ŠKOLA HODANJA : 16

ZDENKO MIKŠA I MIHAELA ERCEG / VLAKIĆ SMRTI

17 : ŠKOLA HODANJA

ŠKOLA HODANJA : 18

19 : ŠKOLA HODANJA

marko merćep

JULIO RADILOVIĆ JULES NA IZBORNOM PREDMETU „STRIP“

Na Akademiji likovnih umjetnosti na Jabukovcu, u sklopu izbornog predmeta Strip, 23. ožujka. 2018. gostovao je Julio Radilović Jules, kultni autor hrvatskog stripa, koji je govorio o svome stvaralačkom opusu što je u cijelosti posvećen stripu.

ules je svoju karijeru započeo 1952. stripom Neznanac. Od tada je stvorio niz značajnih strip-serijala, od kojih su najpoznatiji Kroz minula stoljeća, Afričke pustolovine i Herlock Sholmes. Dobitnik je brojnih nagrada, uvršten je u Svjetsku enciklopediju stripa Mauricea Horna i Enciklopediju hrvatske umjetnosti u izdanju Leksikografskog zavoda. Bilo je iznimno zadovoljstvo moderirati razgovor s ovako dragocjenim sugovornikom, koji je svoje bogato iskustvo predstavio studentima govoreći toplo i srdačno o svojim početničkim danima, razvoju karijere, tajnama crtačkog zanata, opsežnim istraživanjima i fotografiranjima koja su prethodila crtanju stripovskih avantura. Pripreme za crtanje prethodile su i nastanku jednog od njegovih najpoznatijih serijala – Kroz minula stoljeća. J U L E S : Bilo je teško raditi povijesni strip jer kod nas nije bilo litera-

ture, slikovnog materijala, povijesnih bilješki - o internetu neću ni govoriti, to je još bila nepoznanica. Onda smo se uglavnom služili enciklopedijama, starim reprodukcijama... Bilo je naporno, ali gurali smo i nekako je išlo.

Posvećenost detaljima u crtežu činila je stripove Julia Radilovića uvjerljivima. No preplitanje povijesnog konteksta s napetom avanturističkom pričom bio je zadatak njegovog dugogodišnjeg suradnika, scenarista Zvonimira Furtingera. J U L E S : Zvonko je bio jedan čudan fenomen. Došao bi k meni, napisao

mi dvije-tri stranice teksta i rekao: „To ti je dosta za danas, sutra dođem u podne pa ću ti dalje napisati.” Ja bih to iscrtao i ne bih imao više teksta, a Zvonka nema. Vrijeme teče, treba predati robu, pa bih ja lijepo ujutro, u četiri sata, otišao pješke do njega. Otvorila bi mi njegova žena i rekla mi da spava. „Sad ću ga ja probuditi.” Ušao bih mu u sobu i zdrmao ga da se probudi i rekao mu dok je trljao oči: „Trebam tekst, nemam dalje što raditi!” „Aha, dobro,” odgovorio bi dok je uzimao papir i penkalu, „a gdje smo ono stali?”

FOTOGRAFIJA: DAVOR DADO ĐURINIĆ ŠKOLA HODANJA : 20

Devedesetogodišnji Julio Radilović mladim je crtačima poručio da u ovome poslu mogu uspjeti jedino ako mu se u potpunosti posvete i ako svakodnevno crtaju puno radno vrijeme. Dvosatni razgovor zaključio je izjavom da bi rado sve ponovio - i kad bi se ponovno rodio, želio bi biti crtač stripova. J U L E S : Meni je strip bio životno zadovoljstvo i jedna radost – užitak stvaranja i

kreacije. I kada bi bila mogućnost da se ponovo rodim, što bih odabrao? Stripcrtača, naravno. Opet, po drugi put.

Uz Julesa Radiovića razgovoru je prisustvovao i Mladen Novaković, koji je kao poznavatelj Julesovog opusa govorio o njegovom značaju, te predstavio koncept Kuće stripa u kojoj namjerava predstaviti svoju zbirku stripovskih originala iz svjetske i domaće produkcije. N OVA KOV I Ć : Želim napraviti nešto što je dinamično. Želim da se tu ide, da se sva-

šta događa, da se povežu i drugi mediji, druge umjetnosti. Da puno ljudi bude angažirano, da bude protočno. Naravno, to će biti afirmacija hrvatskoga stripa, jer će se vidjeti koliko su naši autori dobri. Vidjeti će se da kod nas i dan danas postoji kvalitetan strip i da se on razvija i da ima budućnost.

organizirala eksperimentalni umjetnički projekt ŠKVER na otoku Lošinju.

Dunja Janković

Gostovanja profesionalnih strip-autora organizirana su kao dio programa i aktivnosti kojima gradimo mostove između generacija, povezujući studente koji tek započinju svoju avanturu u stripu s iskustvima autora koji su svojim radom stvorili bogatu tradiciju domaćeg stripovskog stvaralaštva.

ostovanja su dostupna široj publici, a na njima su ove akademske godine, između ostalih, gostovali Dunja Janković, Dušan Gačić, Ninoslav Kunc, Darko Kreč i Goran Sudžuka.

DUNJA JANKOVIĆ (1980.) je umjetnica čiji interdisciplinarni rad uključuje stripove kao apstraktne pripovijesti. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Školi za likovnu umjetnost u New Yorku. Objavila je niz nezavisnih strip-izdanja, izlagala diljem svijeta: u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Švedskoj, Meksiku, Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj. Predavala je strip u Portlandu u Independent Publishing Resource Centeru, a utemeljila je i 21 : ŠKOLA HODANJA

DUŠAN GAČIĆ (1958.) stripom se počeo baviti nakon diplome na Akademiji likovnih umjetnosti 1981. Već od prvih dana pristupa mu inventivno, zamijenivši tada crtaći papir betonskim zidovima Novog Zagreba. Svoju sklonost eksperimentiranju razvija kroz kartonske strip-skulpture i strip-odraze u kojima koristi ogledala. NINOSLAV KUNC rođen je 1957. u Zagrebu, gdje je u studentskim danima bio dio ekipe mladih crtača koja će oformiti Novi kvadrat,skupinu koja je u područje stripa uvela niz inovacija. Objavljivao je provokativne, groteskne stripove, bliske stvaralaštvu Roberta Crumba, zbog kojih je s pravom zaradio naziv oca hrvatskog undergrounda. Kuncova sklonost satiri kulminirala je stripom Sjena, humorističnim, anarhičnim anti-stripom, zločestijom i bezobraznijom varijantom Dragićevog Tupka. Kunc je ilustrirao brojne knjige, slikovnice, udžbenike i srodna izdanja.

Ninoslav Kunc

SUNČANA BRKULJ / RETRIVER

ŠKOLA HODANJA : 22

23 : ŠKOLA HODANJA

ŠKOLA HODANJA : 24

AGATA LUČIĆ / RAZMAŽENI PROSJAK

25 : ŠKOLA HODANJA

SANDRO TOTH / HISTERIČAN DAN GOSPODINA GORANA GOLUBA

ŠKOLA HODANJA : 26

27 : ŠKOLA HODANJA

Jedan od zadataka u sklopu izbornog kolegija Strip bio je kroz esej analizirati svoj najdraži strip.

zdenko mikša

Najdraži strip Odabrati najdraži strip veoma je težak zadatak. Pri izboru najdražeg stripa pojedinac bira između mnoštva faktora koji su ključni za pružanje zadovoljstva čitanja.

Kako bi obitelji priskrbio osnovne uvjete života, uspješno pokreće biznis izvoza penzionera iz države, no u nedostatku sreće, ponekad na rubu egzistencije i morala, Glištun mora vrpati po smeću ili pak oduzeti život nekolicini medvjeda. Koristeći se društvenim temama kao osnovnom inspiracijom, strip pretresa niz problema suvremenog čovjeka bliskog našoj geografskoj poziciji, oplemenjujući ga humorom kakav se rijetko viđa.

ko me strip ne očara i ne natjera da se upustim u čitanje u jednom dahu, onda razmišljam hladnokrvno, čitajući bez uživljavanja, prateći radnju s distance i konstantno sudeći likovnom izričaju i artikulaciji stripa. Sva raskoš tinte na papiru pada u vodu ako nije u suglasju s ostalim elementima stripa, kao što je slučaj kod unikatnog autora Dubravka Matakovića – kreativnog tekstopisca, pjesnika i tehničara, genijalnog crtača, poznavatelja čovjekove prirode, povijesti, kulture i naroda. Prvi susret u kojem sam osvijestio postojanje ove nesvakidašnje ličnosti dolazi s kupnjom strip časopisa Bruh na jednom od CRŠ festivala, pa kupnje albuma Desmozganes 1, te strip-albuma Čovjek s dvije jetre. Upravo taj album najdraži mi je zbog vrhunske kreacije simpatičnih likova koji brzo i lako prirastaju srcu te grotesknog crteža stvorenog prelijepim, čistim i tečnim potezima, kombiniranih s poetičnim crnim humorom. Glavni lik ovog albuma je Glištun Ć. T. Gmižić, osoba visoka 207 centimetara, pretio ali nadljudske snage i sa sposobnošću da podnese ogromne bolove i prevari smrt. Glištun je čovjek vrhunske “enteligencije”, pa njegovu lukavstvu nema kraja.

Glištunovi vjerni suputnici u mnogobrojnim avanturama su članovi uže obitelji: žena Prcmilka, kćeri Biljka i Cmiljka te sinovi Kaćun i Brackan koji aktivno sudjeluju u fabuli stripa, često su u funkciji zanemarenog glasa razuma ili pak pokretača same radnje. Svojim likovnim izrazom u prikazu protagonista i njihova svijeta postavio je sasvim novu razinu percepcije estetike ružnoga, koja je i postala svojevrsni sinonim za Matakovića kao autora. Pri strukturalnoj izgradnji stripa on se često koristi jednostavnom formulacijom tabli, koja kao rezultat u pravilu nudi simetričnu postavu kadrova. U slučaju Čovjeka s dvije jetre riječ je o dvije pasice sastavljene od tri kadra smještene na jednu tablu, što rezultira dvostranim stripom od 12 kadrova. Mataković kadar u pravilu ispunjava po principu horror vaccui, koji često nesvakidašnje živopisnim detaljima stvara snažan vizualni doživljaj, a ravnodušnost likova na njihov okoliš izaziva trenutan humoristični efekt. Zbog osobnog razvitka životne filozofije, ukusa i interesa, Dubravko Mataković nalazi se u mom panteonu na tronu vrhovnog idola. Njegov lik i djelo nalazim fascinantnim i pun sam zahvalnosti za sve užitke koje mi je pružio u vizualnoj, mentalnoj i duhovnoj sferi života. Kreacija Glištuna Ć. T. Gmižića najdraže mi je fiktivno i likovno ostvarenje jednog umjetnika.

ZDENKO MIKŠA / BANANA

ŠKOLA HODANJA : 28

AGATA LUČIĆ / MAČJI ŽIVOT

29 : ŠKOLA HODANJA

MIHAEL BAÐUN / IN THE DARK PLACES

ŠKOLA HODANJA : 30

31 : ŠKOLA HODANJA

ŠKOLA HODANJA : 32

IVO VODOPIJA / WEIRD FISHES

33 : ŠKOLA HODANJA

PEKŠIĆ ANAMARIJA / ZLATNE NITI

ŠKOLA HODANJA : 34

IVAN STANIŠIĆ / SAJSI MC

ZDENKO MIKŠA / BLACK FRIDAY

35 : ŠKOLA HODANJA

Sandro Toth

Retrospektivna izložba

Edvina Biukovića u Klovićevim dvorima 26. 10. – 10. 12. 2017.

listopadu 2017. u sklopu izbornog predmeta Strip posjetili smo retrospektivnu izložbu priređenu u spomen Edvina Eddyja Biukovića (1969. – 1999.), izuzetno važnog strip-crtača koji je ostavio značajno i bogato nasljeđe iza sebe. Kroz retrospektivu Edvina Biukovića nas studente proveo je vrhunski strip-crtač Goran Sudžuka, najbolji poznavatelj Eddyjevog rada, koji je sve njegove etape prikazane na izložbi proživio s njim kao blizak prijatelj. U svom predgovoru u katalogu izložbe Goran je napisao: „Poput mnogih velikana, Eddy je crtao opsesivno i stalno. Velik dio toga je sačuvan pa imamo privilegiju vidjeti gotovo intiman segment njegovog stvaralaštva, koji često ne ugleda svjetlo dana, tj. tminu tiskarskih strojeva. Među najranijim radovima nalazimo dosta crteža likova iz stripova koje je Eddy čitao, volio i od čijih je autora učio. Često su to bili eksperimenti sa stilovima i tehnikama, zagrijavanje za “pravo” crtanje, a posebno mjesto zauzimaju brojne skice likova, dizajn odjeće, oružja i vozila koje je radio za gotovo svaki strip“. Uz tumačenje Eddyjeva opusa, Goran Sudžuka nam je kao iskusni profesionalac otkrio i brojne informacije o crtačkim, žanrovskim i izdavačkim tajnama stripa kao takvoga.

Mene je kao mladog autora ova izložba zanimala jer sam želio saznati kako je Edvin Biuković uspio tako mlad razviti svoje crtače sposobnosti do te mjere da se uzdigao na svjetsku scenu. Izloženi radovi su po razini kvalitete svi predivni na svoj način. Od poznatijih priloženih radova bio je tu Eddyjev doprinos serijalu Grendel, dugogodišnjoj franšizi Dark Horse Comic stripova. Eddyjev crtački stil odlično reflektira noirovski žanr, od ogromnih razlika u kontrastu tonova do manjka boja, zbog čega je crtež čišći i lakši u prikazu pokreta. To je vidljivo i u njegovoj strip-adaptaciji dječjeg romana Koko u Parizu Ali bez obzira na karikaturalan stil, puno je pažnje posvećeno detaljima i pozadinama. Kad sam kod estetskih detalja, osvrnuo bih se na njegov doprinos stripovima iz franšize Ratova zvijezda. Kako i sami znate, estetski izgled Ratova zvijezda leži u detaljnim setovima koji su bili inspirirani filmovima Fritza Langa. Eddy, koji je bio velik obožavatelj te franšize, nije se ustručavao reinterpretirati ikoničan izgled filma, te se nekada čini kao da ih je crtao sam Ralph McQuarrie. Mogu zamisliti koliko je truda i talenta trebalo da bi se Eddy kao autor toliko razvio i toliko visoko popeo, i to u tako kratkome roku. Jedino što mogu reći jest to da je vidljiva ljubav i srdačnost koju je čovjek isijavao kroz svoj crtež.

RAZGOVORI O STRIPU NA IZLOŽBI KLARE RUSAN WHERE DO PEOPLE GO AFTER THEY DIE

ijekom travnja 2018. je za studente izbornog predmeta Strip organiziran i razgovor sa strip-crtačicom Klarom Rusan Klarxy, dvadesettrogodišnjom autoricom izrazitog autorskog rukopisa, koja je u Orisovoj Kući arhitekture izložila sve elemente od kojih je sklopila svoju grafičku novelu Where Do People Go After They Die. Grafička novela nastala je u sklopu njenog studija na Sveučilištu u Falmouthu, a objavljena je u duhu nezavisnog izdavaštva novoga doba, uz podršku IndieGoGo kampanje kojom su sakupljena sredstva za tisak. Svoje iskustvo razvijanja ideje i kompleksne grafičke naracije, stupanja na globalno tržište nezavisnog stripa, studiranja u Engleskoj i planova za budućnost, Klara je podijelila sa studentima s kojima dijeli brojne vršnjačke i umjetničke interese. ŠKOLA HODANJA : 36

ANAMARIJA PEKŠIĆ / STRIP BEZ TEKSTA

37 : ŠKOLA HODANJA

MIHAEL BAÐUN / THE SVEKRVA

ŠKOLA HODANJA : 38

39 : ŠKOLA HODANJA

ZDENKO MIKŠA / PARTY TIME

ŠKOLA HODANJA : 40

DOROTEA DUGOŠIJA / RICARDO

41 : ŠKOLA HODANJA

MATIJA MEŠTRIĆ / KAPETAN GAZDA

DOROTEA DUGOŠIJA / DISCO TANZEN

ZDENKO MIKŠA / VRIJEME

ŠKOLA HODANJA : 42

INTERVJU

ROBERT SOLANOVIĆ: Lettering u stripu

Jedan od čestih kamena spoticanja kod autora koji tek uče kako uskladiti sve elemente stripa u cjelinu iz koje ništa ne strši je lettering.

av trud nad prikazom anatomije likova, majstorskim kadriranjima i virtuoznim rasterima padne u vodu ako je tekst upisan u kadrove stripa – očajan. Stoga smo na izborni predmet Strip pozvali stručnjaka za ovo područje – Roberta Solanovića. Kako je došlo do suradnje s američkim izdavačem? Do trenutka kad je pokojni Eddy Biuković dobio posao na mini-serijalu Human Target, ja sam, što se upisivanja slova tiče, imao već odrađene dvije epizode stripa Svebor i Plamena i jednu epizodu Scorpija, skupa s nekoliko epizoda Sašinog dnevnika koji sam i sâm crtao. Eddy je friško završio drugi mini-serijal na Star Wars stripu i nije bio zadovoljan s upisivačkim dijelom posla koji mu je obavila tamošnja upisivačica iz Dark Horsea. I dan danas mi nije jasno otkud sam smogao toliko samopouzdanja da mu kažem kako ću mu rado upisivati idući strip koji bude radio, čisto tako da ima cijeli proizvod pod svojom kontrolom. No urednica, Karen Berger, vratila mi je kompletnu prvu epizodu na ponovni upis, pa sam ga napravio ponovno, bez gunđanja, i stvarno je ispalo puno bolje. Eddy je isto bio zadovoljan, a cijeli timski rad mi je omogućio puno bolji uvid u svijet proizvodnje stripa. Za one koji ne znaju, američki se stripovi rade timski, jer je tempo izlaženja 20 stranica mjesečno. Scenarist odrađuje scenarij, crtač radi olovku, tušer tušira, a kolorist boji. Svaki serijal ima svog urednika koji cijelu stvar drži pod kontrolom.

Koje su osnovne radnje pri upisu teksta u strip? U fazi skiciranja bi već trebalo probati predvidjeti gdje će doći koji oblačić. A onda isto to napraviti i na samoj tabli. U vodiču za crtanje probnih tabli za poznati britanski magazin 2000AD piše sljedeće: Osoba koja prva govori u kadru uvijek treba biti s lijeve strane. Uvijek ostavite 25% gornjeg dijela kadra za dijaloge (pa i više ako je potrebno).

Isto tako, rukopis ne mora biti perfektan, ali bi trebao biti konzistentan. Ako upis radite ručno, ne na računalu, onda ga radite nakon što nacrtate olovkom. Ako ga radite digitalno, možete ga raditi skroz na kraju, čak i nakon kolora. Razmak između redova treba biti isti, a isto tako i veličina slova. U tome vam može pomoći alat koji se zove Ames’ Lettering Guide koji možete naručiti preko interneta. Isto tako možete naći detaljnija pravila o ručnom upisu slova na blogovima poznatih američkih upisivača slova poput Todda Kleina.

Koja je prednost ručnog upisivanja teksta u strip? Neki kažu da je prednost ručnog upisivanja u živosti slova, ali ja baš nisam siguran da je to danas tako s obzirom na to koliko je tehnika napredovala. Neki od naših izdavača, kao što je Marko Šunjić iz Fibre, sami rade fontove po rukopisima crtača pojedinih stripova na kojima je potrebniji autorskiji upis, i to izgleda jednako živo i lijepo kao da je pisano rukom.

Iza tebe je puno sjajnih projekata u kojima si probao raditi sve oblike rada na stripu. Koliko ti je svako od tih iskustava pomoglo da se razviješ kao autor? U strirpu Modra koji sam sa Darkom Macanom crtao za Modru lastu najviše sam naučio o tempiranju gega. Na Postanku sam prvi put osjetio što to znači raditi strip sa ozbiljnom temom. Što se nastavilo i na kratkom stripu o našem istraživaču, Dragutinu Lermanu, za časopis Hrvatski velikani. Svi ti stripovi, skupa sa jednom epizodom Vekovnika podrazumijevali su na neki način uživljavanje u ulogu protagonista, što je kao nekakva psihoterapija koja može biti vrlo iscrpljujuća, ali u konačnici daje dobre rezultate. Trenutno, na albumu Nancy Drew & The Hardy Boys učim kako ne shvaćati svaku crticu na papiru kao krucijalno bitnu. Veselim se zapravo svim budućim projektima jer ću na svakom otkriti još ponešto o samome sebi i pokušati izaći iz svakog od njih kao kvalitetnija osoba. IJP

43 : ŠKOLA HODANJA

PEKŠIĆ ANAMARIJA / CEDEVITA

ŠKOLA HODANJA : 44

IVAN STANIŠIĆ / HOW TO MAKE A SALAD / THE CHILD

45 : ŠKOLA HODANJA

ZDENKO MIKŠA / HARAKIRI

ŠKOLA HODANJA : 46

47 : ŠKOLA HODANJA

IVAN STANIŠIĆ / ENIS

ŠKOLA HODANJA : 48

49 : ŠKOLA HODANJA

ŠKOLA HODANJA : 50

DOROTEA DUGOŠIJA / SLATKIŠI

51 : ŠKOLA HODANJA

ZDENKO MIKŠA / PRINCEZA I ZMAJ

ŠKOLA HODANJA : 52

MIHAELA ERCEG / DNEVNIK: UZNEMIRUJUĆA MISAO

53 : ŠKOLA HODANJA

MIHAELA ERCEG / DNEVNIK: TERETANA

ŠKOLA HODANJA : 54

MIHAELA ERCEG / DNEVNIK: ENO JE

55 : ŠKOLA HODANJA

MIHAELA ERCEG / DNEVNIK: SAMOKAŽNJAVANJE

ŠKOLA HODANJA : 56

MIHAELA ERCEG / DNEVNIK: PAUK

57 : ŠKOLA HODANJA

MIHAELA ERCEG / DNEVNIK: DEPRESIVNI STRIPOVI

ŠKOLA HODANJA : 58

ZDENKO MIKŠA / DNEVNIK

59 : ŠKOLA HODANJA

MIHAEL BAÐUN / DNEVNIK

ŠKOLA HODANJA : 60

61 : ŠKOLA HODANJA

AGATA LUČIĆ / LIJENOST

ŠKOLA HODANJA : 62

63 : ŠKOLA HODANJA

DORA UNKOVIĆ / THE MORNING AFTER

ŠKOLA HODANJA : 64

65 : ŠKOLA HODANJA

IVAN STANIŠIĆ / MOJ PRVI STRIP O TOME KAKO SAM ZAVRŠIO NA NJEMU

ŠKOLA HODANJA : 66

IVAN STANIŠIĆ / STRIP O TOME KAKO SAM GA ZAVRŠIO

67 : ŠKOLA HODANJA

ANAMARIJA PEKŠIĆ / DNEVNIK

ŠKOLA HODANJA : 68