Flora Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba
Ivana Vojnić Rogić, dipl.ing.biologije
Na širem području Grada Zagreba zabilježeno je oko 1.700 biljnih vrsta, ne računajući vrste algi, gljiva, lišajeva i mahovina
Prema tim podacima samo područje Grada Zagreba moralo bi biti veoma bogato biljnim vrstama, no točan broj će se tek utvrditi sustavnom inventarizacijom
Ukupno 196 vrsta, odnosno 11% moguće ukupne flore je na popisima vrsta značajnih za zaštitu
Među ugroženim i zaštićenim biljkama ističu se vrste tipične za šume, pretežno raširene u nižem planinskom području:
bijela naglavica (Cephalanthera damasonium)
crveni pasji zub (Erythronium dens-canis)
snježnica (Helleborus niger ssp. macranthus)
božikovina (Ilex aquifolium)
proljetni drijemovac (Leucojum vernum) Crveni pasji zub (foto J. Topić)
Među ugroženim i zaštićenim biljkama ističu se vrste tipične za šume, pretežno raširene u nižem planinskom području:
zlatan (Lilium martagon)
jajoliki čopotac (Listera ovata)
kijačasta crvotočina (Lycopodium clavatum)
grimizni kaćun (Orchis purpurea)
mirisavi dvolist (Platanthera bifolia)
mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum)
Grimizni kaćun (foto M. Vuković)
Za preostala vlažna staništa posebno su značajne osjetljive svojte:
crni šaš (Carex nigra) klupčasti i kasni oštrik (Cyperus glomeratus i C. serotinus) te iznimno rijetke vrste na području Grada Zagreba:
plivajuća i naborana pirevina (Glyceria fluitans i G. plicata) žuta perunika (Iris pseudacorus) sibirska perunika (Iris sibirica) Žuta perunika (foto M. Vuković)
Na suhim travnjacima osobito su značajne:
kritično ugrožena velika šumarica (Anemone sylvestris) kojoj se jedini preostali lokalitet u Hrvatskoj nalazi upravo na području Grada Zagreba ugrožena pčelina kokica (Ophrys apifera)
Velika šumarica u cvijetu i plodu (foto N. Tvrtković)
Na suhim travnjacima osobito su značajne: osjetljive svojte
hrvatski karanfil
muhina kokica
kacigasti kaćun
trozubi i bljedoliki kaćun
uskolisna perunika
mrežasti vranjak
Hrvatski karanfil (foto M. Vuković)
Trozubi kaćun (foto M. Vuković)
Muhina kokica (foto M. Vuković)
Na kamenitim vrhovima jugozapadne ekspozicije nalazimo uz travu uskolisnu šašiku (Sesleria tenuifolia ssp. kalnikensis) i rijetke vrste poput
firentinske perunike (Iris germanica ssp. croatica) i
planinskog jaglaca (Primula auricula) koji na području Zagreba ima najjužniju točku svog alpskog rasprostranjenja
za sada nacionalno ugroženih vrsta biljaka s provjerenim nalazima na području Grada ima oko 30 od toga je: velika šumarica (Anemone sylvestris) u kategoriji kritično ugroženih svojti pčelina kokica (Ophrys apifera) u kategoriji ugroženih ostale su ili u kategoriji osjetljivih svojti ili pripadaju vrstama koje su nedovoljno poznate da bi se mogla provesti procjena rizičnosti od izumiranja