GLOBALNA KRETANJA

ZDRAVLJE SVE VIŠE NA CIJENI

Ekološki proizvodi i njihova proizvodnja podržavaju zdravlje ljudi, ali pomažu i očuvanju okoliša. U pandemiji koronavirusa mnogi su postali svjesniji činjenice da kvaliteta hrane uistinu puno utječe na kvalitetu života, što je dovelo do porasta popularnosti ekološkog uzgoja

ve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život. S

Izreka je to koja se, baš poput one: "Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana", pripisuje ocu moderne medi- koji ostaju u biljkama. Stoga cine Hipokratu. Znao je taj antički liječnik već 400-tinjak godina prije naše 5.548 se od početka 20. stoljeća po malo, a od njegovog kraja intenzivnije, sve ere o čemu govori. Da je broj subjekata veća važnost pridaje tomu tako, dokazala su u EKOLOŠKOJ ekološkoj proizvodnji, istraživanja koja su potkrijepila hipotezu kako mnoge bolesti imaju izPOLJOPRIVREDI RH u 2019. ne samo kako bi se zaštitilo zdravlje i životi ljudi, već i kako bi se u ravnu uzročnu vezu s kva- godini što većoj mjeri postigla litetom hrane koju jedemo, zaštita cjelokupne prirode velikim dijelom zbog rezidua i okoliša.

"U klasičnoj, konvencionalnoj poljoprivredi evidentno je prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa te primjena različitih mjera koje ostavljaju trajne štetne posljedice na prirodu i prirodne procese, narušavajući tako njenu ravnotežu. Stoga je bitno osvijestiti javnost da nužna suradnja s prirodom, umjesto njezina sustavnog uništavanja, ima trajniji učinak i bolje rezultate za čovječanstvo. Zbog toga se ekološka poljoprivreda najčešće svrstava u koncept održivog razvoja jer cijelim nizom mjera, koje obuhvaćaju ukupno gospodarenje, usmjeravaju prema ekonomski isplativoj, socijalno pravednoj i etički prihvatljivoj ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji", tumači Mara Bogović, voditeljica Službe u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede. U ekološkoj proizvodnji uključene su sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, uz agrotehničke zahvate i sustave u kojima se najpovoljnije iskorištava plodnost tla i raspoloživa voda. Osim toga, u ekološkoj proizvodnji prednost se daje prirodnim svojstvima biljaka, životinja i krajobraza, povećanju prinosa i otpornosti biljaka uz pomoć prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu eko gnojiva, ekoloških sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno međunarodno usvojenim normama i načelima.

POZITIVNI TRENDOVI

Ekološki proizvodi se, prema definiciji, proizvode i označavaju sukladno odredbama o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i oni moraju u svakom trenutku biti jasno prepoznatljivi zbog čega se od proizvodnje, prerade pa sve do skladištenja vode evidencije te drže odvojeno od drugih proizvoda koji nisu iz ekološke proizvodnje. Upotreba GMO-a u ekološkoj proizvodnji je zabranjena. Ekološki prerađeni proizvodi trebali bi se proizvoditi uz primjenu postupaka prerade koji jamče očuvanje ekološke cjelovitosti i bitnih svojstava proizvoda kroz sve faze proizvodnog lanca. Prerađenu bi hranu trebalo označiti kao ekološku samo ako su ekološki svi ili gotovo svi sastojci poljoprivrednog podrijetla. "Proizvođači koji sudjeluju u ekološkoj proizvodnji ulažu velike napore u razvoj ekološkog sjemena i vegetativnog biljnog materijala, kako bi se dobio široki izbor sorti biljnih vrsta za koje je dostupno ekološko sjeme i vegetativni reprodukcijski materijal. Kako za mnoge biljne vrste još uvijek nema dovoljno dostupnog ekološkog sjemena i vegetativnog reprodukcijskog materijala, Uredbom EU-a nastoji se poticati očuvanje rijetkih i autohtonih vrsta te doprinijeti razvoju i boljoj ponudi biljnog genetskog materijala prilagođenog posebnim potrebama i ciljevima ekološke proizvodnje", naglašava Mara Bogović. Ekološka poljoprivreda je u svim zemljama EU-a definirana Uredbom i zakonima pri čemu je i u Hrvatskoj akcijskim planom također predviđeno značajno povećanje udjela površina pod ekološkom proizvodnjom. Prema podacima konzultantske tvrtke Smarter, s krajem 2019. u Upisniku poljoprivrednih proizvođača bilo je registrirano 170.662 poljoprivrednika od kojih je najviše obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Prema službenim podacima DZS-a, u Republici Hrvatskoj u 2019. godini evidentirano je ukupno 5.548 subjekata u ekološkoj poljoprivredi od čega je 5.153 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 395 poljoprivrednih prerađivača. Samo u odnosu na 2018. godinu broj ekoloških proizvođača je povećan za 15 posto. Prema podacima DZS-a, u 2019. godini u Republici Hrvatskoj je korišteno 1.504.445 ha poljoprivrednog zemljišta, a ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom iznosila je 108.169 ha, što je 7,2 posto ukupno korištene poljoprivredne površine. "Zadnjih desetak godina izrazit je trend rasta udjela površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama. U 2007. godini površine pod ekološkom proizvodnjom činile su udio od svega 0,6 posto", navodi se u analizi Smartera u kojoj se dodaje kako su rastući broj proizvođača i površina u ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj ohrabrujući i slijede trendove prisutne u Europskoj uniji. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura, odnosno prosječno oko 23,6 eura po stanovniku, a udio potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji istovremeno je 2,2 posto.

SNAŽAN RAST

Globalno tržište ekoloških proizvoda u 2019. doseglo je vrijednost od 106 milijardi eura. Vodeće je tržište SAD (44,7 milijardi eura), a slijede Njemačka (12 milijardi eura) i Francuska (11,3 milijardi eura), pokazuje izvješće The World of Organic Agriculture koje je povodom ovogodišnjeg Biofacha, sajma organskih proizvoda, objavio FiBL (Research Institute of Organic Agriculture) i IFOAM (International Federation of Organic Agriculture Movements). U promatranoj su godini mnoga tržišta bilježila snažne stope rasta pa je tako primjerice francusko raslo više od 13 posto. Potrošači u Danskoj i Švicarskoj najviše troše na ekološki uzgojenu hranu (344 odnosno 338 eura po stanovniku). U Danskoj ekološko tržište zauzima najveći udio u ukupnoj potrošnji na hranu odnosno 12,1 posto. U svijetu je 2019. bilo 3,1 milijuna ekoloških proizvođača. Listu predvodi Indija u kojoj ih je 1,37 milijuna, slijedi Uganda s 210.000 te Etiopija s njih 204.000. Krajem iste godine eko-

U Hrvatskoj je

akcijskim planom

predviđeno značajno povećanje udjela površina pod

ekološ- kom proizvodnjom

Za jači razvoj

eko proizvodnje

u Hrvatskoj treba osigurati

ljudski

kapital i veliko znanje te tehnologije i

sredstva