ZELENA TRANZICIJA

ISKORISTITI DOMAĆI ENERGETSKI POTENCIJAL

Temelji održivog, otpornog gospodarstva leže u kontinuiranom ulaganju u istraživanje i razvoj domaćeg energetskog potencijala te izgradnji tehnološki učinkovitih i tržišno konkurentnih, a okolišno i klimatski prihvatljivih proizvodnih postrojenja baziranih na vlastitim prirodnim resursima

Zeleno poslovanje dio je strateških smjernica društvenog i ekonomskog razvoja Europske unije koje je u proteklim godinama prihvaćeno i implementirano u manjoj ili većoj mjeri kako od strane javnih institucija, tako i privatnih investitora i poslovnog sektora. Međutim, ponajveći poticaj okretanju prema zelenom poslovanju daje upravo ovaj trenutak kada cijene energenata lete u nebo i kada cijelo europsko gospodarstvo visi o niti.

Dugogodišnje oslanjanje na fosilna goriva te nedostatak diversifikacije nabavnih pravaca doveo je cijelu Europu pred zid, ali da i ovaj put iskoristimo sada već pomalo otrcanu frazu o izazovima i prilikama – možda upravo ovaj izazov predstavlja najveću priliku za Europu i to upravo u snažnom zaokretu prema zelenoj tranziciji. "Društveno odgovorno, zeleno i održivo poslovanje nakon početnog ulaganja značajno doprinosi smanjenju troškova sirovina i energenata te povećanju operativne dobiti i to prema nekim istraživanjima za čak 60 posto", navodi se u Komentaru HGK "Zašto je održivo poslovanje danas potrebnije no ikada" objavljenom kao poziv na 3. međunarodnu konferenciju "Podržimo održivo" koja se 27. rujna održava u zagrebačkoj Laubi. "S obzirom na promijenjene geopolitičke i ekonomske okolnosti ove godine, tema održivog poslovanja za otporniju i sigurniju budućnost aktualnija je nego ikada prije, a organizator skupa Hrvatska gospodarska komora priprema opsežan program koji će obilježiti predavanja nekih od najpoznatijih svjetskih stručnjaka u području održivosti", navodi se u komentaru te i mi koristimo ovu priliku pozvati sve zainteresirane da se prijave za ovu konferenciju kako bi uvidjeli na koji način mogu unaprijediti svoje poslovanje. A unaprijediti se mora. Alternative nema.

172 MW instalirana snaga u SOLARIMA u RH

SPREMNOST NA PROMJENU

Kao i u mnogim drugim temama za trendove i perspektive ovog segmenta upitali smo stručnjake Hrvatske gospodarske komore. Naime, upravo je Komora zajedno s tvrtkom Apsolon lani provela istraživanje o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost kojom je bilo obuhvaćeno osam različitih gospodarskih sektora, odnosno 192 male, srednje i velike tvrtke iz cijele Hrvatske. Jedan od najvažnijih zaključaka bio je da većina hrvatskih poduzetnika nije svjesna nadolazećih promjena i nužnosti pripreme za zelenu energetsku tranziciju te da više od 60 posto anketiranih tvrtki zelenu tranziciju nije doživjelo kao priliku već naprotiv kao prijetnju. "Važno je istaknuti da su u to vrijeme postojale tek naznake energetske krize s kojom se danas jasno suočavamo. Vjerujemo da bi danas percepcija gospodarstva bila sasvim drugačija. Kako bismo dobili pouzdane, aktualne informacije planiramo početkom iduće godine u prilagođenom obliku ponoviti istraživanje", naglašava Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK. Ona pritom dodaje kako se u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj, uz otežavajuće okolnosti administracije i izvora financiranja, nedovoljno ulagalo u odnosu na potencijale i potrebe koje imamo u području obnovljivih izvora energije. "Izdašnije kapacitete danas imamo u vjetru, dok su solarni potencijali skoro u potpunosti zanemareni. Sa sigurnošću možemo potvrditi da nismo iskoristili svoje potencijale u obnovljivim izvorima energije. Koronakriza je gospodarstvu donijela velike poteškoće u dobavnim lancima, a aktualni geopolitički događaji i energetska kriza bacili su Europu na koljena. Uvidjeli smo da su temelji održivog, otpornog gospodarstva kontinuirano ulaganje u istraživanje i razvoj domaćeg energetskog potencijala, izgradnja tehnološki učinkovitih i tržišno konkurentnih, a okolišno i klimatski prihvatljivih proizvodnih postrojenja baziranih na vlastitim prirodnim resursima", pojašnjava direktorica Sektora u HGK. U novonastalim uvjetima hrvatska se poduzeća snalaze najbolje što mogu te spontano počinju sve intenzivnije provoditi energetsku tranziciju ulaganjem u energetsku učinkovitost i vlastite proizvodne energetske kapacitete. "Ovdje bih posebno istaknula gradnju integriranih solarnih elektrana, ali i ugradnju dizalica topline i povećanje energetske učinkovitosti. Mogućnosti financiranja ovakvih projekata postoje, ali definitivno ima i puno prostora za dodatne mjere kako bi se potaknuo i ubrzao razvoj projekata", poručuje Šćulac Domac.

NEČINJENJE BITNE ŠTETE

HGK u tom smjeru djeluje organizacijom radionica namijenjenih tvrtkama zainteresiranim za učinkovitu provedbu projekata izgradnje solarnih elektrana te su do sada održane radionice u Požegi, Zadru i Dubrovniku, a do kraja godine u planu je obići Bjelovar, Viroviticu, Osijek, Split i Pulu. Marija Šćulac Domac ističe kako najveći poticaj ulaganjima predstavlja dostupnost izvora financiranja dodajući pritom kako je Nacionalni program za otpornost i oporavak donio novinu u pristupu kako potporama, tako i financijskim instrumentima u vidu Do Not Significant Harm načela - Nečinjenje bitne štete. "Ovo se načelo zasniva na nečinjenju bitne štete okolišnim ciljevima - ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi klimatskim promjenama, održivoj uporabi i zaštiti vodnih i morskih resursa, sprječavanju i kontroli onečišćenja, zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava. U suradnji s HBORom i članicama u listopadu ćemo održati radionicu kako bismo potaknuli informiranje i razmjenu znanja i iskustva o DNSH načelu, odnosno ubrzali pristup korištenju dostupnih financijskih sredstava za financiranje projekata zelene tranzicije", najavljuje Šćulac Domac.

Najvažniji projekti odnose se na gradnju integriranih

solarnih

elektrana, ali i ugradnju

dizalica

topline i povećanje

energetske učinkovitosti

Hrvatska ima tri puta manje solara od Slovenije, 25 puta manje od Mađarske i čak 650 puta manje od Njemačke

TAMNA STRANA SUNCA

Informacije smo potražili i u Gospodarsko-interesnom udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koje okuplja energetske tvrtke s ukupno 80 posto instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, kao i ostalu OIE industriju: proizvođače električne opreme, servisne i potporne djelatnosti, developere i konzultante. Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, navodi kako prema podacima od 1. kolovoza 2022. u Hrvatskoj imamo 172 MW instalirane snage u solarima, odnosno 5.041 solarnu elektranu, uključujući i fizičke i pravne osobe, što je, uzimajući u obzir prirodni potencijal sunca kojim obilujemo, izuzetno malo. "Zemlje s manje sunčanih dana imaju brži razvoj solara od nas. U odnosu na njih količina dozračene sunčeve energije u Hrvatskoj je 30 posto veća. To je naša prednost, znači brži povrat uloženih sredstava u solarnu elektranu te veću isplativost tijekom cijelog njezinog radnog vijeka koji danas iznosi garantiranih 25 godina, nakon čega ona i dalje može proizvoditi električnu energiju u nešto manjem obujmu. Ipak, i dalje smo na dnu europske ljestvice po razvoju i broju solara, imamo ih tri puta manje od Slovenije, 25 puta manje od Mađarske i čak 650 puta manje od Njemačke", upozorava Pokrovac dodajući kako je interes gospodarstvenika, industrije, obrtnika, OPGova, građana, kao i jedinica lokalne samouprave velik, ali je put do realizacije solarne elektrane ili nekog drugog projekta OIE dugotrajan i kompliciran. To potkrjepljuje s nekoliko primjera: umjesto 30 dana, postupak o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO) traje u prosjeku osam mjeseci, za ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola zakonski rok je 30 dana, a u praksi je to i više od godinu dana.

ULAGANJA U AGRO-SOLARE

Maja Pokrovac poručuje i da u Slavoniji, kojoj je tradicija proizvodnja hrane, treba što prije početi ulagati u agro-solare koji su već u primjeni u mnogim zemljama EU-a, dok u Hrvatskoj još uvijek predstavljaju novost. "Zakonodavni segment u RH uopće ne razumije agro-solare, ali struka prepoznaje njihovu vrijednost. Stoga smo s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu potpisali sporazum o suradnji kako bismo zajednički radili na projektima kojima je cilj osnaživanje poljoprivrede kroz primjenu OIE. Rezultat primjene agro-solara kod nekih poljoprivrednih kultura je do 20 posto povećanja prinosa jer agro-solari štite biljke od prejakog sunca pa su i oštećenja listova i plodova manja. Omogućuju i prosječno veću vlažnost tla što je važno u sušnim razdobljima, a pružaju i zaštitu biljaka od tuče. Na temi agrosolara usko surađujemo s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koja financira studiju OIEH na tu temu jer prepoznaje da se zauzimamo za inovativan pristup kroz sinergiju poljoprivrede i energetike, u čemu OIE imaju izuzetno važnu ulogu", objašnjava direktorica OIEH-a. Uz agro-solare važna tema suradnje OIEH-a s Agronomskim fakultetom je i valorizacija digestata koji nastaje u procesu rada postrojenja za proizvodnju bioplina, a iako je riječ o vrijednom organskom gnojivu koje poboljšava tlo, zakonski okviri Ministarstva poljoprivrede ga takvim ne prepoznaju. "Svi poljoprivredni objekti trebali bi na svojim krovovima imati solare i time proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe. Višak energije mogao bi se koristiti za proizvodnju vodika koji će služiti kao nadomjestak fosilnim gorivima u poljoprivredi. Jednako tako, sva industrija bi trebala imati solare na krovovima svojih pogona jer bi tako znatno umanjila trošak za električnu energiju, a moguće je da bi ga i svela na nulu", poručuje Pokrovac.

DOMAĆI SOLARI

Zakonodavstvo EU-a kojim se promiču obnovljivi izvori energije znatno se razvilo u posljednjih 15 godina. EU sada traži brza rješenja zbog energetske krize kao posljedice rata u Ukrajini, ali da bismo u Hrvatskoj mogli ubrzati razvoj OIE nužno je ubrzati i pojednostavniti administrativne procedure koji jako koče velike projekte kao i one manje koji dolaze od građana, obrtnika, trgovaca, OPG-ova ili malih iznajmljivača. No, osim sustava koji treba bolje posložiti, suočeni smo i s velikim izazovom današnjih okolnosti: trenutna potražnja za solarima je ogromna i pitanje je kako odgovoriti na nju. Pokrovac upozorava kako se na panele čeka tri mjeseca, na invertere šest mjeseci, nedostatak je dvosmjernih brojila, čak i aluminijskih konstrukcija za SE na krovu. "U Hrvatskoj solarne elektrane proizvodi samo Solvis koji je član OIEH-a, ali ni on s godišnjim kapacitetom proizvodnje od 350 MW ne može zadovoljiti trenutnu potražnju. Ostali u Hrvatskoj su samo dobavljači, a ne proizvođači, i ovise o uvoznim dobavnim lancima gotovih panela. Nekad smo imali tri proizvođača u Hrvatskoj i dopustili smo da se dva ugase. Sad se vidi kolika je važnost domaće proizvodnje panela i svakako bi je trebalo potaknuti i ponovno pokrenuti. Solari, kao i cijeli sektori OIE, prilika je za nova 'zelena' radna mjesta. Prijeko su potrebni ljudi koji imaju potrebna znanja i vještine za OIE projekte. Edukacija i prekvalifikacija je moguće rješenje i na tome radimo u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj", ističe Pokrovac.

OLAKŠATI ULAGANJA

Da su ulaganja u ovaj sektor od primarne važnosti zorno govore trenutna kretanja cijena na tržištu. "Da je netko prije godinu-dvije rekao da će vršna cijena po megavatsatu s tadašnjih 100-tinjak eura doći na blizu 800 eura - nitko mu ne bi vjerovao", naglašava direktorica OIEH-a dodajući pritom da ona zemlja koja ima svoju energiju i ne ovisi o njezinom uvozu - ima bogato gospodarstvo. Imajući to u vidu ona predlaže mjeru ukidanja PDV-a na solare čime bi se potaknuli građani na ugradnju panela na krovovima svojih kućanstava, ali nužnim smatra financijski olakšati ova ulaganja i poduzetnicima. "Oni već plaćaju električnu energiju po znatno većim cijenama od onih koje građani imaju na svojim računima, a to jako utječe na ukupne rashode njihovog poslovanja. Stoga bi im pomoć kroz nacionalni poticaj gospodarstvu u iznosu od 25 posto, iz izvanproračunskih sredstava s kojima raspolažu HROTE i FZOEU, sigurno utjecao na održivo poslovanje. Na taj bi se način omogućila i njihova brza energetska tranzicija te povećanje udjela OIE u poduzetništvu", uvjerena je Pokrovac. Ona najavljuje kako će OIEH po uzoru na europski RES Simplify napraviti – "pOIEdnostavi" za Hrvatsku, pregled uskih grla i preporuke za pojednostavljivanje i skraćivanje administrativnih procesa. "Hrvatskoj je potreban ONE STOP SHOP za OIEiVUK u kojem predstavnici svih ministarstava kroz međusektorsku suradnju trebaju provoditi plan razvoja OIE u Hrvatskoj. OIEH

Put do realizacije

solarne elektrane ili nekog drugog projekta OIE u Hrvatskoj je dugotrajan i

kompliciran

Rezultat primjene

agro-sola-

ra kod nekih poljoprivrednih kultura je do 20 posto

povećanja prinosa

I SUPERNOVA TRGOVAČKI CENTRI U SISKU KORISTIT ĆE ELEKTRIČNU ENERGIJU IZ VLASTITIH OBNOVLJIVIH IZVORA

Supernova grupa putem programa “Energija i klimatske promjene” provest će projekt izgradnje solarnih elektrana u Sisku vrijedan gotovo 5 milijuna kuna

Tvrtki Supernova projekti d.o.o. kao nositelju projekta dodijeljena su bespovratna sredstva za projekt povećanja korištenja obnovljivih izvora energije u vlastitim trgovačkim centrima u Hrvatskoj, točnije u Sisku. Riječ je o projektu koji je sufinanciran sredstvima iz financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, a koji će kroz postavljanje solarnih elektrana na Supernova centre u Sisku doprinijeti ciljevima Europskog zelenog plana.

Tvrtke članice Supernova grupe – Supernova projekti d.o.o. i Supernova Sisak West d.o.o. te partnerska tvrtka Sirius Sisak East d.o.o. planiraju realizaciju tri pilot projekta izgradnje integriranih fotonaponskih elektrana na krovovima trgovačkih centara Supernova Sisak East i Supernova Sisak West. Realizacija projekta trajat će godinu dana. Jedan od glavnih ciljeva projekta je promicanje uporabe održivih izvora energije u sektoru trgovine kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, povećala sigurnost opskrbe i doprinijelo ciljevima Europskog zelenog plana.

Najnovija investicija slijed je zelene tranzicije Supernova grupe i njezinih partnera kroz korištenje električne energije iz fotonaponskih elektrana i u ostalim Supernova centrima u Hrvatskoj. U realizaciju je odnedavno krenuo projekt u Šibeniku, dok se na objektima u Karlovcu i Buzinu odrađuju pripremni radovi.

Ukupna vrijednost najnovijih projekata na Supernova centrima u Sisku iznosit će više od 628 tisuća eura odnosno gotovo pet milijuna kuna. Sredstvima Europskih fondova sufinancirat će se 41,64 posto ukupne vrijednosti projekta, što je nešto manje od 2 milijuna kuna točnije 261.564,08 eura, dok će ostatak troškova biti podmiren vlastitim sredstvima prijavitelja i partnera.

Projektnim prijedlogom planirana je izgradnja triju integriranih fotonaponskih elektrana zahvaljujući kojima će trgovački centar Supernova Sisak West osigurati 30 posto, a trgovački centar Supernova Sisak East 40 posto ukupno potrebne energije iz obnovljivih izvora. "S projektom zelene tranzicije i prelaskom na vlastite izvore energije započeli smo prije nekoliko godina i osobito me raduje činjenica da ćemo ga realizirati i u Hrvatskoj, nama poslovno iznimno važnom tržištu. Trenutno s energijom koja je proizvedena na krovovima naših trgovačkih centara pokrivamo više od 35% energije potrebne za njihov rad i opskrbljivanje. S ovom gotovo pet milijuna kuna vrijednom investicijom u Sisku te sveukupnom realizacijom zelenog i održivog programa naše grupacije, zajedno s našim projektnim partnerima, pomoći ćemo u smanjenju onečišćenja okoliša i poboljšanju kvalitete života u svim sredinama i zemljama u kojima djeluju i posluju Supernova centri u skladu s visokim ekološkim standardima”, izjavio je Markus Pinggera, izvršni direktor Supernova Grupe.

Od samih početaka Supernova Grupa usmjerena je prema zelenoj budućnosti, a temelj njihovog poslovanja leži u održivom i ekološki prihvatljivom razvoju, koji je poduprt programom održivosti Supernova Green Dot. Cilj programa je optimizirati poslovne prakse i postići potpunu ugljičnu neutralnost do 2028. godine. Supernova Green Dot program temelji se na LED tehnologiji, programu energetske učinkovitosti i opremanju fotonaponskih elektrana za proizvodnju vlastite električne energije.

U Sloveniji i Austriji do sada su implementirane 23 solarne elektrane na krovovima Supernova trgovačkih centara, a do kraja 2023. Supernova grupa planira uspostaviti 56 novih solarnih elektrana unutar grupe.

Nositelj projekta je tvrtka Supernova projekti d.o.o., a partneri su tvrtka Supernova Sisak West d.o.o., vlasnik trgovačkog centra Supernova Sisak West i članica Supernova grupe, zatim tvrtka Sirius Sisak East d.o.o., vlasnik trgovačkog centra Supernova Sisak East, te norveška tvrtka Åpenhet.

Programom Energija i klimatske promjene upravljaju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Uprava za europsku teritorijalnu suradnju. Donatorski partneri na programu su Island, Lihtenštajn i Norveška.

je uvijek spreman doprinijeti stručnim znanjem i iskustvom. Uz državni vrh koji prepoznaje da su OIE prevladavajući javni interes i pitanje sigurnosti, možemo Hrvatskoj osigurati energetski samodostatnu, sigurnu i održivu budućnost", uvjerena je direktorica OIEH-a.

PRIMJERI IZ INDUSTRIJE

Nakon ove dvije izvanredne sugovornice koje su dale detaljan pregled osnovnih trendova u sektoru energetske održivosti, koji je izuzetno obiman te ovdje navodimo samo glavne smjernice i naglaske, na kraju ćemo zaključiti s nekoliko primjera uspješne zelene tranzicije kompanija iz našeg sektora. Iz Podravke nam tako odgovaraju da se krajem trećeg kvartala 2022. očekuje početak rada sunčane elektrane na lokaciji Danica. Sunčana elektrana imat će instaliran kapacitet od 3.059 kW (ukupno 9.272 panela) i očekivanu proizvodnju električne energije od 3,2 GWh godišnje. Sunčana elektrana gradi se na krovovima Tvornice juha i Vegete (instalirani kapacitet 1.744 kW), Tvornice Dječje hrane i kremnih namaza (instalirani kapacitet 939 kW) te na dijelu Mesne industrije Danica (instalirani kapacitet 376 kW). Dodatno, u koprivničkoj kompaniji donesena je odluka o ubrzanju provođenja druge i treće faze izgradnje sunčane elektrane uz planiran rok završetka investicija u 2023. godini. U konačnici, zahvaljujući sunčanoj elektrani, gotovo 45 posto potrošnje električne energije Tvornice juha i Vegete, Tvornice dječje hrane te Tvornice mesnih proizvoda i mesnih prerađevina bit će iz obnovljivih izvora, navode iz Podravke. "Naša posvećenost društveno odgovornom poslovanju i održivom razvoju očituje se, između ostalog, i u uvođenju novog sektora Poslovna održivost i zelena transformacija u travnju 2022. godine, kada je uvedena nova organizacija kompanije. Poslovna održivost i zelena transformacija posebno se bavi utjecajem zelenih politika, upravljanjem projektima koji se financiraju iz europskih sredstava te unapređivanjem poslovnih procesa i korporativnog upravljanja", poručuju iz koprivničke kompanije. Tihana Kostenko, direktorica marketinga Saponije, uvjerena je da će se sve veći broj proizvodnih tvrtki okretati prema obnovljivim izvorima energije premda smatra kako to neće popraviti sadašnju energetsku situaciju. "U Saponiji gledamo na zelenu tranziciju kao na ulaganje u budućnost i cilj nam je klimatska neutralnost do 2050. godine. Novi projekti za nastavak ugradnje solarnih panela su pripremljeni i vjerujemo da ćemo taj proces nastaviti prema definiranoj strategiji", ističe Kostenko.

PRILIKA JE TU

Jako Horvat, voditelj strateških projekata u Sobočanu, smatra da će aktualna energetska kriza intenzivirati ulaganja u obnovljive izvore energije: "To je nešto o čemu se strateški promišlja na razini cijele Europske unije u skladu s planom REPowerEU koji predviđa poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. Vjerujem kako će i Hrvatska svoju energetsku strategiju za vrijeme koje pred nama temeljiti upravo na osnaživanju ulaganja u zelene energije. S obzirom na to da je vidljivo da nas i u budućnosti očekuje neizvjesnost oko dostupnosti energenata i njihove cijene, ulaganje u vlastite izvore energenata je u najmanju ruku odgovorna poslovna odluka", izjavio je Horvat. Kompanija koja je u proteklim godinama bila najaktivnija na ovom području svakako je osječka Žito grupa. Ivan Pandurević, izvršni direktor za Razvoj, investicije i IT, smatra kako će aktualna energetska kriza intenzivirati ulaganja u obnovljive izvore energije: "Uz sve administrativne izazove, smatram da smo imali nisku razinu svijesti, a jedan od razloga je bila i 'jeftina' električna energija. Svako kućanstvo potroši više novaca na usluge mobilne telefonije nego na račune električne energije – a na električnu energiju radi sve. Bilo bi puno bolje da smo krenuli ranije, jer ne bi bio toliki udar danas." Upitali smo ga i što bi preporučio hrvatskim poduzećima imajući u vidu svoje dosadašnje iskustvo kada je riječ o ulaganjima u OIE segment: "Moj savjet je – krenuti odmah i naoružati se strpljenjem. Svi u lancu imaju već dosta iskustva, opreme, a ne fali ni izvođača, potpora i financiranja. I poduzetnici i kućanstva trebali bi maksimalno iskoristiti svoje potencijale krova – jer najbolje je proizvoditi na mjestu potrošnje", navodi Pandurević. Nakon ovog niza vrhunskih sugovornika za zaključak možemo samo konstatirati kako se u ovom segmentu sve naše snage trebaju usmjeriti k postizanju veće razine energetske neovisnosti. Za nadati je se kako će se i navedene administrativne zapreke ukloniti i da će zelena tranzicija krenuti punom parom ili, bolje rečeno, punom zrakom sunca. A to će onda pratiti i drugi obnovljivi izvori energije.

U lanj-

skom istraživa-

nju više od 60 posto tvrtki zele-

nu tran-

ziciju nije doživljavalo kao priliku već kao

prijetnju

Hrvatska ni izdaleka

nije isko-

ristila svoje potencijale u obnov-

ljivim izvorima

energije

PODRAVKA

Podravka je tijekom 2021. pokrenula niz projekata koji su dio petogodišnje strategije Grupe te ih kontinuirano provodi i nastavlja i tijekom 2022. godine. Dio spomenutih projekata usmjeren je upravo na samoodrživost i društveno odgovorno poslovanje, što će kao posljedicu imati podizanje učinkovitosti poslovanja kompanije na višu razinu. Sve investicije u području energetike sagledane su i vrednovane na energetski učinkovit, a okolišno održiv (neškodljiv) te ekonomski isplativ način. U Tvornici za preradu povrća Kalnik u Varaždinu imamo izgrađenu sunčanu elektranu priključne snage 350 kW koja je u neprekidnom radu od sredine 2020. godine. U industrijskoj zoni Danica u funkciji je i kotlovnica na biomasu, odnosno drvnu sječku. Kotlovnicom se zadovoljava 50 posto svih potreba toplinske energije industrijske zone. Krajem trećeg kvartala 2022. očekuje se i početak rada sunčane elektrane na lokaciji Danica, čime će se dodatno povećati udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Sunčana elektrana imat će instaliran kapacitet od 3.059 kW (ukupno 9.272 panela) i očekivanu proizvodnju električne energije od 3,2 GWh godišnje. Važno je reći da je Podravka u proteklom razdoblju učinila značajne iskorake i planiramo ih još snažnije raditi u budućnosti u pravcu robotizacije i automatizacije proizvodnje, njezine digitalizacije i korištenja energije iz obnovljivih izvora.

FORTENOVA GRUPA

Budući da je održivost dio dugoročne strategije kompanije, Fortenova grupa je u svom prvom Izvješću o održivosti za 2021. utvrdila okolišne, društvene i upravljačke (ECG) ciljeve kroz koje jasno iskazuje opredijeljenost da održivost integrira u svoj interni sustav upravljanja. Dio tog pristupa su i nastojanja za postizanjem veće energetske održivosti ukupnog poslovanja Grupe. Energija se troši i u uzlaznom i u silaznom dijelu svih lanaca vrijednosti u Grupi, a koriste se različiti oblici energije – i iz obnovljivih i iz neobnovljivih izvora. Većina energije koja se troši u Grupi dolazi od vanjskih dobavljača i odnosi se na električnu i toplinsku energiju (ili paru u Poljoprivredi), ali neke kompanije proizvode i vlastitu energiju za različite potrebe (npr. paru za sušenje proizvoda). Najvažnija je među njima Energija Gradec, koja proizvedenu toplinsku energiju prodaje drugim društvima unutar Grupe, a dio koristi za vlastite potrebe, dok proizvedenu električnu energiju prodaje HROTE-u. U operativnim kompanijama se provodi cijeli niz aktivnosti kojima se maksimizira samodostatnost u proizvodnji električne energije i smanjenje potreba za plinom, gorivom i ostalim izvorima energije. Primjerice, instaliraju se solarni paneli, fluorescentna rasvjeta se zamjenjuje LED rasvjetom, a u Konzumu se putem zatvorenih hladnjaka smanjuje energetski intenzitet odnosno emisija stakleničkih plinova.

ŽITO GRUPA - IVAN PANDUREVIĆ IZVRŠNI DIREKTOR ZA RAZVOJ, INVESTICIJE I IT

Osnovu proizvodnje energije u Žito grupi čini korištenje organskih ostataka s farmi Grupe i ratarskih lokacija u bioplinskim postrojenjima, gdje se razgradnjom organskih tvari stvara bioplin čijim se sagorijevanjem u kogeneracijskom postrojenju proizvodi električna i toplinska energija. Tu proizvedenu električnu energiju prodajemo na tržište, a toplinsku koristimo za grijanje lokacija i sušenje. Trenutno kroz svoja četiri bioplinska postrojenja godišnje od organskih ostataka s farmi i ratarskih lokacija Grupa proizvede 43 GWh električne energije, što premašuje ukupnu potrošnju električne energije svih članica Žito grupe zajedno, a do kraja 2025. godine proizvodnja energije trebala bi biti dvostruko veća od potrošnje. Strategiju ulaganja u fotonaponske elektrane donijeli smo prije dvije godine i od tada se intenzivno razvijaju projekti, a trenutno ih je čak 20-ak u raznim fazama. Do sada je u Sektor OIE unutar Žita uloženo 30 milijuna eura, a planiramo dodatnih 30 milijuna eura u naredne tri godine. Ulaganjem u sunčane elektrane smanjujemo energiju koju je potrebno kupovati za pojedine lokacije, čime se utječe na trošak proizvodnje te naposljetku i na CO2 otisak, budući da Žito grupa čini 0,3% ukupne potrošnje električne energije Republike Hrvatske.

SOBOČAN - JAKO HORVAT VODITELJ STRATEŠKIH PROJEKATA

U svibnju ove godine pustili smo u rad vlastitu solarnu elektranu snage 900 kWh. Investicija je vrijedna 4,5 milijuna kuna, od čega je 2,2 milijuna kuna sufinancirano sredstvima iz fondova Europske unije, dok je ostatak financiran vlastitim sredstvima tvrtke. Uz 2.400 solarnih panela proizvodit ćemo energiju dostatnu za 70 posto naših energetskih potreba. Uz inovacije i razvoj novih proizvoda, u Sobočanu posebnu pažnju posvećujemo održivosti kako bi bili što efikasniji i u korak s trendovima te modernizaciji proizvodnih procesa uz uspješno povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Zelenu transformaciju poslovanja započeli smo 2016. godine izgradnjom postrojenja za spaljivanje drvnog otpada na temperaturama višim od 900 stupnjeva. Ove godine, puštanjem u rad solarne elektrane, zaokružili smo prvi ciklus zelene tranzicije poslovanja i kao tvrtka koja misli zeleno nastavit ćemo kroz nova ulaganja dodatno povećati udio zelene energije u proizvodnim procesima. U planu nam je tako i još jedna solarna elektrana snage 500 kWh, a ukupan investicijski ciklus od početka zelene transformacije do kraja 2024. godine iznosit će oko 75 milijuna kuna.

DM - BRANKO ZVONARIĆ, PROKURIST, VODITELJ RESORA EKSPANZIJE

U održivo poslovanje nužno je ulagati u svim segmentima kako bi ono prestalo biti alternativan pristup poslovanju. Upravo zato održivost u dm-u započinje u Upravno-distributivnom centru i prodavaonicama, s djelatnicima dm-a, odakle je širimo na naš odnos s partnerima, kupcima i zajednicom. Prvi korak na tom putu je smanjenje utjecaja na okoliš. Projektom koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti iznad 14 milijuna kuna, zamijenjena su postojeća tehnološka rješenja poput kotlovnice i sustava rasvjete. Implementacijom novih, održivijih tehnologija smanjili smo potrošnju energije u Upravno-distributivnom centru i logističkom centru za više od 27 posto, emisije CO2 smanjene su za 256 t/god., a udio korištenja obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji energije povećan je za 595 kWh/god. Također, ove ćemo godine uložiti više od 800.000 kuna u realizaciju 17 ekoloških projekata koji su odabrani u sklopu natječaja {ZAJEDNO} za zelene ideje, a usmjereni su na zaštitu okoliša i održivosti, edukacije te poticaj održivom poduzetništvu i proizvodnji.

NANO ENERGIES STANISLAV CHVÁLA, DIREKTOR

Nano Energies Hrvatska je prvi licencirani neovisni agregator koji klijentima pruža usluge fleksibilne proizvodnje i potrošnje električne energije. Svojim korisnicima omogućujemo da smanje svoje operativne troškove i povećaju svoje prihode koristeći potencijale vlastitih kapaciteta, bilo da se radi o proizvodnim postrojenjima, potrošačima ili spremnicima električne energije. Smatram da je zelena tranzicija već započela, neovisno o trenutnoj energetskoj krizi s kojom se suočavamo. Trenutno stanje u kojem smo se našli nitko nije mogao predvidjeti, ali je svakako potaknulo razmišljanja koliko smo ranjivi te dovelo do dodatnog ubrzanja izgradnje obnovljivih izvora energije. Prvi korak u nastojanju da se smanji ugljični otisak je razumijevanje tržišta energije, a fokusom na energetsku održivost i optimizaciju troškova energije stvaraju se uvjeti za zelenije poslovanje. Međutim, priključenje novih obnovljivih izvora na energetsku mrežu zahtijeva i stvaranje određenih preduvjeta, a jedan od njih je svakako i razvijeno tržište pomoćnih usluga koje mi agregatori osiguravamo.

HEINEKEN HRVATSKA - LJUDMILA BRATKO GAŠPIĆ, MENADŽERICA KORPORATIVNIH POSLOVA

U svibnju 2018. godine na krov zelenog skladišta gotovih proizvoda postavili smo 1.380 solarnih panela koji proizvode oko 395.000 kWh električne energije godišnje. Iako se električna energija proizvedena pomoću solarnih panela troši za potrebe pivovare, radi se zapravo o integriranoj solarnoj elektrani kod koje eventualni višak proizvedene energije možemo predati u javnu mrežu. Uz to, izračunali smo da korištenjem električne energije proizvedene pomoću solara smanjujemo emisiju CO₂ za 118,5 tona na godišnjoj razini. Zadovoljni smo ovim ulaganjem, ali i činjenicom da danas u proizvodnji piva koristimo 100% energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, a oko 7% dolazi baš iz sunca. Projekt solarne elektrane završen je u svega dva i pol mjeseca, a za nabavu, postavljanje i tehničku izvedbu angažirali smo domaću tvrtku. Očekujemo da nam se u budućih nekoliko godina ova investicija u potpunosti isplati. Na globalnoj razini, Heineken želi postići potpunu ugljičnu neutralnost u sektoru proizvodnje do 2030., odnosno do 2040. u ostatku lanca vrijednosti pri čemu će daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije imati značajni doprinos.

LIDL HRVATSKA

Lidl Hrvatska je s početkom ove godine prešao na zelenu energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora u sklopu programa ZelEn (Zelena energija). Od 2022. Lidl je postigao neutralnost ugljičnog otiska svoje operativne emisije, kompenziranjem preostalih emisija stakleničkih plinova priznatim certificiranim projektima zaštite okoliša. Ovaj potez samo je dio sveobuhvatne klimatske strategije Schwarz Grupe, koja je podržala Pariški sporazum te se već u kolovozu 2020. službeno pridružila inicijativi Science Based Targets (SBTi). Proizvodnja hrane i poslovanje unutar uzvodnog lanca vrijednosti odgovorni su za većinu Lidlova ugljičnog otiska te upravo zbog tog razloga želimo potaknuti svoje dobavljače da smanje svoje emisije. Želimo naglasiti i našu predanost poticanju kružne ekonomije kao bitnog dijela Europskog zelenog plana. Lidl Hrvatska izdao je dosad dva Izvještaja o održivosti prema metodologiji GRI Standardi. Riječ je o pregledu utjecaja koje Lidl ima na gospodarstvo, društvo i okoliš te strategiji održivog razvoja naziva “Na putu prema sutra”, koja u fokusu ima teme vezane uz asortiman kompanije, okolišne utjecaje, društveni angažman te zaposlenike i poslovne partnere.

SAPONIA/KANDIT - TIHANA KOSTENKO DIREKTOR MARKETINGA

Zacrtan je smjer poslovanja u koji je uključeno smanjenje potrošnje energije iz distribucijskih mreža kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Plan se počeo ostvarivati kroz projekt “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama” koji je započet prošle godine. Konačni rezultat projekta je značajna ušteda energije, smanjenje emisije CO2 od 1.250 t godišnje i proizvodnja 659.000 kWh zelene energije na razini godine. Saponia je trenutno veliko gradilište jer je u tijeku realizacija tog investicijskog projekta vrijednog 62 milijuna kuna. S tim sredstvima povećat ćemo energetsku učinkovitost korištenjem zelene energije tj. ugradnjom solarnih panela i energetsku obnovu šest proizvodnih pogona i sjedišta kompanije. Nakon puštanja u rad solarnih panela tijekom sljedeće godine, smanjit ćemo potrošnju el. energije iz distribucijske mreže i ostvariti uštedu el. energije u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40 posto i 63 posto energije za grijanje i hlađenje.