PROMOCIJE

PRIHOD ČLANICA HURA-E 1,75 MLRD KN

Uneizvjesnoj 2020. godini agencije članice Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje ostvarile su ukupni prihodi od 1,746 milijardi kuna, što je 4,6 posto manje od prihoda iz 2019. Pri tome su prihodi iz inozemstva pali za gotovo 10 posto na 323 milijuna kuna. Ovim rezultatom domaće agencije pokazuju da su kvalitetom i kreativnošću svojih usluga itekako relevantna točka europske, ali i globalne karte, poručuju iz Udruge. “U HURA-i uporno nismo slušali nestručna mišljenja ni apokaliptična predviđanja, nego smo radili najbolje što smo znali i umjeli te smo iz izuzetno teške godine izašli još povezaniji, s rekordne 53 članice, bez pada broja zaposlenih, bogatiji za dva nova kanska lava u Hrvatskoj i druga međunarodna priznanja, pridruženi svjetskom agencijskom glasu VoxCommu te osnaženi globalnom licencom za IAB Croatia”, komentirala je Dunja Ivana Ballon, izvršna direktorica HURA-e.

Proizvod nove generacije

PHILIP MORRIS LANSIRAO VEEV ELEKTRONIČKU CIGARETU

Philip Morris International na hrvatskom je tržištu proširio ponudu manje štetnih alternativa u odnosu na cigarete dovodeći još jedan proizvod iz svog bogatog portfelja - VEEV elektroničku cigaretu. “Lansiranje VEEV-a na hrvatsko tržište još jedan je korak u transformaciji kompanije i ostvarivanju vizije o svijetu bez dima cigarete. Ovaj proizvod rezultat je kontinuiranog ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj, kao i cjelokupne transformacije našeg poslovanja s ciljem ohrabrivanja punoljetnih pušača koji bi inače nastavili pušiti da cigarete zamijene manje štetnim alternativama”, istaknula je Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morris Zagreb. Za razliku od elektroničkih cigareta s fitiljom i zavojnicom, VEEV koristi jedinstvenu tehnologiju zagrijavanja tekućine s nikotinom koja se nalazi u VEEV patroni. Svaka VEEV patrona sadrži MESH grijač dizajniran kako bi ostao u stalnom kontaktu s tekućinom u patroni, što osigurava ujednačenost okusa prilikom korištenja. Pametna digitalna kontrola MESH grijača otkriva kada je razina tekućine u patroni niska i isključuje uređaj. Tako se sprječava pregrijavanje, zagorjeli okus i osigurava da VEEV, iako nije bez rizika, stvara značajno manje razine štetnih sastojaka u odnosu na cigarete. Uređaj donosi i novost lakog zaključavanja kako bi se spriječila upotreba uređaja onima kojima nije namijenjen.

OTVOREN FRANCK SNOGOO

U zagrebačkoj Ilici 38 otvoren je prvi digitalizirani Franck Snogoo store. Riječ je o suvremenom walk-in-storeu u kojem će Zagrepčani, ali i turisti, od 0 do 24 h moći kupiti šalicu vrhunske Franck kave za van, te ostale tople i hladne napitke, ali i sendviče, kolače, svježe cijeđene sokove te razne grickalice.

U RESTORANE IDEMO RJEĐE NEGO PRIJE PANDEMIJE

Pandemija je u Hrvatskoj utjecala na brojne promjene u ponašanju građana, a jedna od njih je i učestalost posjeta restoranima. Prema najnovijem istraživanju MasterIndex, koje je u rujnu 2021. provela agencija Improve, čak dvije trećine ispitanika u restorane ide rjeđe nego prije pandemije pri čemu su najčešći razlozi izbjegavanje mjesta na kojima se okupljaju ljudi, kao i lošija financijska situacija ispitanika. Većina ispitanika u restorane ide jednom u šest mjeseci ili čak i rjeđe, dok su posjeti restoranu na dnevnoj bazi jako rijetki osim ako nije riječ o ručku tijekom radnog dana. “Postaje vidljivo da i u ovom segmentu navike stečene u doba pandemije pokazuju naznake pretvaranja u trendove. Zato smo pokrenuli Mastercard Uplift, najveću hrvatsku platformu usmjerenu na razvoj poslovanja mikro, malih i srednjih poduzeća”, istaknuo je Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj.

ZLATA ZA VINA LAGUNA

Vina Laguna istarske Agrolagune - Castello Festigia 2018 i Cabernet Franc Festigia Riserva 2018 i ove godine su se iz Italije, s natjecanja “Emozioni dal Mondo: Merlot i Cabernet Insieme”, vratila sa zlatnim medaljama. “Velika je čast osvojiti zlato za vina koja ćemo tek predstaviti svojim potrošačima. Ovo nam je još jedna potvrda kontinuirane kvalitete naših vina, ali i poticaj svim našim vrijednim ljudima koji sudjeluju u stvaranju vinske priče”, istaknula je Nerina Zec, predsjednica Uprave Agrolagune.

POVRATAK NA PRETPANDEMIJSKE OBRASCE

Iako je uzorak kretanja različit, zajedničko je velikoj većini tržišta u Europi – povratak na pretpandemijske obrasce. U Hrvatskoj tako kroz tri kvartala 2021. bilježimo “plus” od 6%. Ohoho! I više nego lani! No količinski rast je 1,4%, a rast cijena 4,6%. Za razliku od 2020. težište rasta pomaknuto je (opet) na rast cijena

andemija. Lockdown. Respirator. Komorbiditet. Do prije dvije godine ne znam jesam li ikad upotrijebio ijednu od tih riječi. Stožer. E tu jesam, ali u sasvim drugom značenju. Maska. Samo u vezi s maškarama, karnevalom. Rad od doma. Nekad utopija, danas svakodnevica milijuna ljudi. Capak. To je prezime, greška, ispričavam se. A cjepivo? Ne znam jeste li primijetili, ali podjela na ustaše i partizane je passe. “Za dom spremni” je izblijedjelo u odnosu na “Jesi li cijepljen?”. Mislim da u povijesti

Pnije zabilježena tolika podjela globalnog društva kakvoj danas svjedočimo... SAMO MIJENA STALNA JEST Svijet se nepovratno promijenio. Neke +6% rast tržišta ROBE ŠIROKE stvari svakako jesu. Mijenjaju se načini POTROŠNJE u prvih rada. Svjedočimo ultra-ubrzanoj digitalizaciji. Kupnja putem interneta postaje standard, čak i namirnica. Promjene koje 9 mjeseci su se u tom području odvijale polagano 2020. zadnjih dvadesetak godina ubrzale su se preko noći. Prošle je godine u par tjedana ostvaren rast veći nego valjda zadnjih deset ukupno.

Pa ipak, jedan je sektor izgurao i lockdown(e) i ovaj pandemijski kotao društvenih previranja, i turističke “rupe” uzdignuta čela – naš FMCG sektor. Lani je u Hrvatskoj ostvaren rast robe široke potrošnje od 3,2%, od čega je 2,9% došlo od povećane količinske potrošnje (svega 0,3% od promjene cijena), a sezona je bila slabašna, dok van sezone turizma nije ni bilo. Iako, treba naglasiti da je ugostiteljstvo zabilježilo pad veći od 40%... No tema nam je maloprodaja kroz trgovine, a to je bila i ostala oaza normalnosti zadnjih godinu i pol. Lani – rast. Dobro. Ništa drugo nije ni radilo osim trgovina. Pivo i kavu nisi mogao ni popiti nigdje osim na benzinskoj i kiosku, a džin tonik ni tamo. Naravno da je maloprodaja rasla. A ove godine? Kroz tri kvartala 2021. bilježimo “plus” od 6%. Ohoho! I više nego lani! No količinski rast je 1,4%, a rast cijena 4,6%. Za razliku od 2020. težište rasta pomaknuto je (opet) na rast cijena.

ŠTO IŠČITATI IZ TOGA?

Pomaže usporedba s ostatkom Europe. Europski je FMCG 2020. zabilježio rast od 8%, u odnosu na 3% prethodne godine. Od toga je 6% bio rast količinske prodaje (konzumacije), a 2% rast cijena, dok je 2019. gotovo sav rast dolazio od promjene cijena (konzumacija je rasla svega 0,2%). I zapad i istok Europe imali su lani sličan trend i sličnu stopu rasta (8%). Hrvatski je rast dakle ozbiljno zaostajao i tu je najvidljiviji utjecaj turističke (dodatne) potrošnje. Na što pri tom mislim? Pa to da nam turisti nose cca 5% godišnjeg prometa u maloprodaji! Europa u drugom tromjesečju 2021. raste 3% i skoro sve dolazi od rasta cijena (identično pretpandemijskim trendovima), zapadna Europa je čak pala 1% (prije pandemije prosjek rasta bio je +1%), a istok nastavio rasti – čak 11% u odnosu na lanjski drugi kvartal. Prije pandemije “istok” je rastao prosječno 7-8%, od čega je dvije trećine otpadalo na rast cijena. Hrvatska se u drugom kvartalu diči rastom od 6,3%, od čega je 4,7% rast konzumacije, a 1,6% rast cijena. Prošle godine drugi je kvartal pao 2,4%, a treći čak 5%, pri čemu je Hrvatska bila jedna od rijetkih europskih zemalja s padom prodaje robe široke potrošnje! Vratili se turisti, a time i rast – na stope i strukturu rasta prije pandemije. Iako je uzorak kretanja različit, zajedničko je velikoj većini tržišta – povratak na pretpandemijske obrasce. Što možemo onda očekivati od ostatka ove godine? Pa, zadnji kvartal je i lani rastao 3%, a 2019. čak 6,4% od čega je – dvije trećine otpadalo na količinski rast, a trećina na rast cijena? Zvuči li da ponavljam iste brojke? Na prvi pogled. Jer, iako je tijekom devet mjeseci ove godine zabilježen ukupan rast od 6%, struktura se rasta za razliku od lanjske godine, ili drugog kvartala ove, pomaknula u korist rasta cijena. Inflacija jest prisutna, no zasad je praćena i količinskim rastom.

SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH PREHRAMBENIH KATEGORIJA U PRVIH DEVET MJESECI OVE GODINE (siječanj – rujan 2021. vs. siječanj – rujan 2020.)

KATEGORIJE Prehrana ukupno

1. Pivo i 'cideri'

Prodaja kn % Količinska prodaja %

Prosječne cijene % 6,6% 3,0% 3,4%

16% 11% 4%

2. Svježe meso 3. Trajne i polutrajne salame 4. Sirevi 5. Mlijeko 6. Kava 7. Voda (uklj. i vode s okusom) 8. Gazirana pića 9. Jaka alkoholna pića 10. Vina i pjenušci 11. Jogurti 12. Sladoled 13. Čokoladne table

3% 8% -5% 1% 1% 0% 3% -1% 3% -1% -2% 1% 4% 2% 2% 19% 17% 2% 17% 11% 6% 33% 30% 2% 19% 7% 11% 2% -1% 3% 13% 13% 0% 1% 1% -1% 14. Keksi 6% -1% 6% 15. Konzervirano i ukiseljeno povrće 2% -1% 3% 16. Sokovi 11% 5% 6% 17. Ulja 19% 1% 18% 18. Vrhnja -1% -2% 1% 19. Paštete 3% 3% 0% 20. Male čokolade i prutići 13% 6% 6%

Prehrana raste 6% na godišnjoj razini te 6,6% od početka 2021. godine Neprehrana je u zadnjih mjerenih godinu dana rasla 1,8%, a od početka godine 2%

Izvor: NielsenIQ-ov panel trgovine (uključujući i diskontere); siječanj-rujan 2021.; promjene u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

UKUPNA DIJAGNOZA

Podaci u nastavku odnose se na procjenu prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za oko 150 kategorija, za razdoblje listopad 2020. – rujan 2021., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2021. – rujan 2021. za prehranu i neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku) te svježeg voća i povrća, već samo one koje NielsenIQ redovno prati putem panela trgovine. Otkud rast? Od trgovačkih robnih marki? Ili brendova? S obje strane. Privatne su marke rasle 4%, a brendovi 6,4%. Kome su više rasle cijene, a kome konzumacija? Konzumacija podjednako, 1,4% (siječanj – rujan 2021.), dok su prosječne cijene brendova ipak porasle više, 5% u odnosu na 2,7% privatnih marki. Jedna zanimljivost je i rast brendova u diskonterima od čak 26%. Diskonteri i dalje rastu bržu od prosjeka tržišta (8% ove godine), a čak dvije trećine njihovog rasta dolazi od brendova, a ne njihovih vlastitih marki. Cijene su u diskonterima rasle više od prosjeka, i to podjednako za njihove ekskluzivne marke, kao i brendove.