VODITI VLASTITIM PRIMJEROM

Tvrtke sve više shvaćaju da su one subjekti tranzicije prema kružnom gospodarstvu, da se ne treba čekati neke pravne propise i norme, nego da standarde odgovornog ponašanja moraju kreirati sami poslovni subjekti i voditi svojim primjerom

Zaokret od neodrživog linearnog prema cirkularnom gospodarstvu, koje u svojoj srži ima održivost resursa te okolišnu i društvenu odgovornost, predstavlja kružni put koji nema alternativu. Neodgovorne prakse iscrpljivanja prirodnih resursa doveli su do golemih posljedica pa brojni stručnjaci upozoravaju na to da se nalazimo na prekretnici i da će ono što čovječanstvo učini tijekom ovog desetljeća odrediti sudbinu čovječanstva i budućnost života na planetu koji nas je tako lijepo ugostio. Ne radi se više

-15% smanjenje ambalažnog otpada u EU per capita o vremenskim intervalima neke daleke budućnosti, o tamo nekoj 2050. godini do kada nešto trebamo poduzeti, ne, vrijeme je sada. Cijena nečinjenja bit će nemjerljivo veća od koštanja svih investicija koje bi se danas mogle poduzeti kako bi se prevenirao takav crni scenarij.

Tvrtke sve više shvaćaju da su one subjekti te promjene, da se ne treba čekati neke pravne propise i norme, nego da standarde odgovornog ponašanja moraju kreirati sami poslovni subjekti i voditi svojim primjerom. Takve primjere ističemo u sklopu velike teme o kružnom gospodarstvu, koju svake godine uoči Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja, ekstenzivno obrađujemo i promoviramo.

OTPAD JE RESURS

Zelena Hrvatska kao dio zelene Europe.

Otpad nije smeće, otpad je resurs. Tranzicija s linearne na kružnu ekonomiju.

Navedene krilatice sve su prisutnije u javnom diskursu, kako onom poslovnom i ekonomskom, tako sve više i u ostalim sferama javnog života pri čemu je promoviranje svijesti o tome u obrazovnom sustavu ključno za budućnost. Naime, stručnjaci upozoravaju kako je izuzetno bitno stvoriti svijest kod ljudi, od školovanja, od dječjeg vrtića i škola da otpad nije smeće i da se može ponovno vratiti u funkciju. Oni upozoravaju kako kružna ekonomija predstavlja novu paradigmu i ekonomiju kakvu želimo imati u budućnosti, kojom se nusproizvodi iz industrije upotrebljavaju kao novi resursi za nove proizvode. Poseban je naglasak pritom na industrijskom otpadu gdje se želi u većoj mjeri povezati one koji ga proizvode s tvrtkama koje ga mogu prihvatiti i koristiti kao novu ulaznu sirovinu. Ideja je stvarati što manje industrijskog otpada, a ako ga ima, postići da se upotrebljava kao nova sirovina.

REVIZIJA ZAKONODAVSTVA

Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore odgovorila nam je na nekoliko pitanja vezano uz novu regulativu odnosno prijedlog nove uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu. Naime, u okviru Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo Europska komisija je u studenom 2022. usvojila prijedlog revizije zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu. Cilj sveobuhvatne mjere za zaustavljanje rastućeg trenda stvaranja ambalažnog otpada jest smanjenje njezine potrošnje za 15 posto po glavi stanovnika po državi članici do 2040. Predložene mjere će se jednako primjenjivati na domaće i uvezene proizvode te će europski i neeuropski proizvođači morati ispunjavati iste zahtjeve. "Novi prijedlog Uredbe odnosi se na više sektora Hrvatske gospodarske komore koji pozdravljaju prijedlog nove Uredbe i njezine ciljeve, ali izražavaju protivljenje određenim člancima. Mišljenja su da se trenutni prijedlog Uredbe u potpunosti oslanja na tehnologiju industrijskog kompostiranja i infrastrukturu čiji je doseg trenutačno ograničen te ne postoje jasni dokazi da kompostiranje postiže bolje rezultate od recikliranja. Prijedlog Uredbe ne uvažava u potpunosti prednosti kružnog modela poslovanja i time bi mogao štetiti hrvatskom gospodarstvu. Također, izražena je sumnja u dostupnu alternativnu ambalažu kao i mogućnost ugradnje reciklata u sve vrste ambalaže", upozorava Pehnec Pavlović.

Ona pritom dodaje kako su, imajući u vidu značajan utjecaj na poslovanje tvrtki, radna mjesta i potrebna inovativna ulaganja, Predstavništvo HGK u Bruxellesu i Sektor za industriju i održivi razvoj HGK organizirali online predstavljanje Prijedloga Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu, koje je održala predstavnica Europske komisije iz Opće uprave za okoliš Nataša Kačić-Bartulović. "Novi prijedlog Uredbe izazvao je iznimnu pažnju članica Hrvatske gospodarske komore, što potvrđuje i više od 250 sudionika na ovom događanju. Hrvatska gospodarska komora okupit će sve zainteresirane tvrtke u radnu skupinu kako bi zajedno kreirali stajalište Hrvatske na prijedlog nove Uredbe, koje će se preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao glavnog

Kružna ekonomija predstavlja novu paradigmu i ekonomiju kakvu želimo imati u budućnosti

Integraciju kružnog gospodarstva ne može provesti industrija sama, nego isključivo u suradnji sa svim dionicima u lancu vrijednosti pregovarača dostaviti Bruxellesu", pojašnjava Pehnec Pavlović. Kada je riječ o važnosti integracije kružnog gospodarstva u poslovanje kompanija te napretku na putu od linearnog prema cirkularnom modelu, ona podsjeća kako je HGK započela s edukacijama na temu kružnog gospodarstva još 2014. godine naglašavajući kako su članice danas informirane o toj temi, ali i da provedbu ne može provesti industrija sama nego isključivo u suradnji sa svim dionicima u lancu vrijednosti. "To je dugotrajan posao koji zahtjeva podijeljenu odgovornost i jasne obveze svih sudionika lanca vrijednosti. HGK kao krovna kuća hrvatskog gospodarstva kroz strukovna udruženja koja djeluju u našoj instituciji ima mogućnost pomoći u povezivanju i umrežavanju zainteresiranih strana na čemu aktivno radimo", istaknula je Pehnec Pavlović.

TERMIČKA OPORABA OTPADA

Na nedavno održanoj Waste2Energy (W2E) konferenciji govorilo se o temi termičke oporabe otpada, a na koji način to pridonosi ciljevima kružnog gospodarstva upitali smo dr.sc. Tomislava Lukića, nezavisnog stručnjaka i konzultanta PROdukcijskog tima, organizatora konferencije. "Zemlje članice EU-a po izvješćima CEWEP (Confederation of European Waste-to-Energy Plants) termički oporabljuju

27 posto (oko 101 milijun tona godišnje) komunalnog otpada, dok razvijene zemlje kao što su Njemačka, Francuska, Švedska, Danska, Finska, Belgija, Irska te Švicarska, Norveška i Engleska incineriraju oko 41 posto otpada. Danas u EU postoji oko 510 velikih postrojenja za termičku oporabu koja se sve više kombiniraju s hvatanjem CO2 (CCS Carbon capture and storage) te smanjuju pritisak na okoliš. Oko 50 posto ugljičnog dioksida koji nastaje u W2E postrojenjima smatra se zelenim. Ova postrojenja proizvode toplinsku i električnu energiju i s time smanjuju uporabu fosilnih