1 minute read
Kružno gospodarstvo – Aktualno
Trgovci će u nadolazećem vremenu sve više preferirati dobavljače koji se dokazuju kao perjanice održivosti
Prema njenim riječima, jedan od glavnih izazova koji sa sobom nosi uspostava kružnog gospodarstva su upravo propisi koji su često neprovedivi u praksi te previše administrativno i financijski opterećuju poslodavce. "Propisi EU-a prenose se na način koji ponekad bude striktniji nego ga je EU zakonodavac zamislio. Tu je i sporost i tromost birokracije te neusklađenost postupanja između različitih državnih i lokalnih tijela. Za sve poslove koji uključuju postupanje s otpadom potrebna su odobrenja na koja se čeka mjesecima. Poslovni sektor nema vremena za čekanje, mora djelovati brzo i odmah", konstatira Petrović te pritom kritike ne pošteđuje niti poslovni sektor: "U našoj zemlji nedostaje i inicijative od samog poslovnog sektora da sami uvode neke elemente kružnog gospodarstva u svoje poslovanje, da se brendiraju na taj način i privuku ekološki osvještenije kupce. Konkretno, u retail sektoru, mislim da bi se u trgovinama trebalo početi nuditi više proizvoda u povratnoj više- kratnoj ambalaži (npr. deterdženti), prodavati rinfuza povrće i voće u više eco-friendly ambalaži i sl. Vidim da veliki trgovački lanci koji posluju i kod nas uvode takve pilot projekte vani, dok kod nas to nije slučaj."
Advertisement
PROBLEM BIOOTPADA
Upitali smo je i za prikupljanje biootpada odnosno zašto se većina jedinica lokalne samouprave u kojima se sakuplja biootpad nalaze u "Panonskoj Hrvatskoj". Petrović na to odgovara da komunalna poduzeća koja se nalaze u sjevernoj Hrvatskoj pokazuju da u tom javnom sektoru ima napretka i da to svakako raduje. "Malo po malo, grad po grad rješava problem svog biootpada ili izgradnjom vlastitih kompostana ili suradnjom s privatnim bioplinskim postrojenjima koja se sva nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske", navodi Petrović te dodaje kako jadranska Hrvatska zaostaje u tom pogledu: "Čini se da su se previše oslonili na projekte centara za gospodarenje otpadom koji se pak presporo grade, a za one centre koji su u funkciji prošlo je previše vremena od dizajna do izgradnje (kada nije na razini EU-a postojala obaveza odvojenog prikupljanja biootpada) pa je pitanje biootpada ostalo neriješeno."
S tom porukom koja može poslužiti kao poticaj za jačanje inicijativa u jadranskoj Hrvatskoj za učinkovitije rješavanje problema biootpada, ali i zaključci i poruke ostalih sugovornika koji idu u smjeru promjene prevladavajuće paradigme o otpadu kao bezvrijednom smeću prema otpadu kao vrijednom resursu od kojega se može ostvariti dodana vrijednost u materijalnom smislu, ali još i više u formi zaštite prirodne sredine kroz smanjenje onečišćenja okoliša, možemo zaključiti ovogodišnji osvrt na temu kružnog gospodarstva. To kruženje nikada ne staje pa ćemo i dalje u svakom broju poklanjati dostojnu pažnju ovoj strateškoj tematici kroz različite rubrike i novinarske forme.