ODRŽIVOST NIJE KRATKOROČAN TREND

Biti održiv i držati se načela kružnog gospodarstva nije kratkoročni trend. To je, u uvjetima klimatskih promjena kojima smo izloženi, conditio sine qua non opstojnosti na tržištu. Cilj je postići ugljičnu neutralnost do 2050., a važan segment toga je i Akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je donijela Europska komisija, a koji je jedna od glavnih sastavnica Europskog zelenog plana, navodi Zvonimir Majić, načelnik Sektora za posebne kategorije otpada u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu prošao je nacionalno javno savjetovanje pa mu predstoji javno savjetovanje na razini Europske unije te bi, prema informacijama koje imam, trebao biti na jesen i objavljen, ističe Majić.

Recite nam uvodno nešto više o sebi i svojoj dosadašnjoj karijeri te koliko dugo radite u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?

Već skoro 15 godina radim u Fondu, uglavnom na poslovima koji su vezani za organizaciju sustava posebnih kategorija otpada. To je izuzetno dinamično poslovno okruženje koje zahtijeva specifična znanja, ne samo ona teorijska, nego prvenstveno praktična. I zaista, kad sam se počeo baviti ovim poslom, osim postojećeg zakonskog okvira, znanje i iskustvo stjecao sam na terenu u komunikaciji sa svim relevantnim dionicima. Jer da bi mogli efikasno organizirati neki poslovni proces važno je detektirati sve izazove i rizike s kojima ćete se susresti. Naravno da je na početku uvođenja sustava gospodarenja posebnih kategorija otpada bilo

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

"dječjih bolesti" i uhodavanja. Učimo i iz pogreška. Samo ih je potrebno na vrijeme uočiti i ispraviti. Zato studentima kojima predajem u Koprivnici na Sveučilištu Sjever često kažem da svoje greške ne nose na leđima, nego da ih stave pod noge i upotrijebe kao stepenice. I upravo mi je rad sa studentima određena profesionalna nadogradnja koja mi daje mogućnost da podijelim s njima svoje znanje i pokušam njihov profesionalni razvoj usmjeriti u područja zelene tranzicije i kružne ekonomije.

Predstavite nam okvirno djelatnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?

Fond je institucija koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske. Djelujemo skoro 20 godina i kroz to vrijeme provodimo više od 50 tisuća različitih projekata. Osnovni način financiranja je putem različitih naknada koje Fondu naplaćuje po principu "onečišćivač plaća". Naš ovogodišnji proračun iznosi oko 400 milijuna eura i sva se sredstva, izuzev

Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Europskoj uniji koja je sustav povratne naknade organizirala preko zasebnog Fonda te smo u tom području ogledni primjer i za brojne druge zemlje članice. Kako vidite današnje funkcioniranje sustava povratne naknade te kako se to može unaprijediti?

Zaista možemo biti ogledni primjer dobro uspostavljenog depozitnog sustava, ali i organizacije sustava nekih drugih posebnih kategorija otpada. Istaknuo bih da odlične rezultate prikupljanja i daljnje oporabe postižemo i u gospodarenju otpadnim gumama, električnim i elektroničkim otpadom, otpadnim automobilima. Naše tvrtke koje se bave reciklažom generatori su gospodarskog razvoja u svojim sredinama, ali i tržišni lideri u ovom dijelu Europe. I Europska komisija je kroz svoje direktive prepoznala depozitni sustav kao najučinkovitiji u postizanju ciljeva kružne ekonomije, a mi taj sustav imamo još od 2005. godine. Naravno da svaki sustav, pa tako i sustav posla. Svakom poslovnom subjektu Fond kontrolira fakturu za nadoknadu isplaćene povratne naknade uvećanu za manipulativne troškove te im zatim isplaćuje sredstva. Kontrola se obavlja na nekoliko razina, međutim kako sam i prije spomenuo, potrebna je dodatna informatizacija da neke procese ubrzamo i rasteretimo suvišne papirologije. manjeg dijela koji se koristiti na potrebe administrativnih kapaciteta, ulažu u konkretne projekte. Spektar programa i djelokruga našeg rada je uistinu širok, od projekata gospodarenja komunalnim otpadom i posebnim kategorijama otpada do energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Svi ovi projekti, ali i mnogi drugi, imaju za cilj ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama kojima smo, na žalost, sve više izloženi. gospodarenja ambalažnim otpadom, treba kontinuirano nadograđivati i unapređivati. Tu prije svega mislim na automatizaciju i informatizaciju cjelokupnog sustava koji će omogućiti lakšu kontrolu i sljedivost ambalaže od njenog stavljanja na tržište do povrata u trgovinu i predaje sakupljačima i oporabiteljima. Uz to, trebalo bi proširiti depozitni sustav i na druge vrste ambalažne plastike i tetrapaka što bi omogućilo još veću učinkovitost sustava i veći doprinos ciljevima propisanim Direktivom o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. U suradnji s Finom uspostavit će se Registar obveznika, a poticat će se i sustav proširene odgovornosti proizvođača i eko dizajn ambalaže.

Kolika je stopa prikupljanja te koliko je boca stavljeno na tržište a koliko je njih prikupljeno u apsolutnim brojkama?

Fond je i provedbeno tijelo za programe koji su se provodili iz prošlog operativnog razdoblja Konkurentnost i kohezija, a važnu ulogu imamo i u realizaciji projekata koji se sufinanciraju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Fonda solidarnosti kao i nekih drugih EU programa, poput Modernizacijskog fonda.

Uz sve ovo veliku važnost pridajemo informiranju javnosti kroz razne tematske edukativne radionice i promotivne kampanje. Svi ovi projekti koje sam naveo imaju svoje specifičnosti, no trudimo se da budemo što bolji "servis" korisnicima naših sredstava kako bi se oni što uspješnije proveli.

Koliko prodajnih mjesta i reciklažnih dvorišta imamo danas u Sustavu povratne naknade u Hrvatskoj?

U sustavu je aktivno oko 2.100 prodajnih mjesta i reciklažnih dvorišta. U bilo kojoj od tih trgovina ili reciklažnih dvorišta građani mogu vratiti ambalažu od pića i napitaka i za istu dobiti povratnu naknadu. S obzirom na tako veliki broj trgovina jasno vam je koliki je to obim

Ako uzmemo prosjek unatrag tri godine na tržište se godišnje stavlja oko 825 milijuna komada PET, staklenih i Al/fe boca, kroz sustav povratne naknade je vraćeno njih 685 milijuna, dakle negdje oko 83%. Ono što smo uočili je blagi pad sakupljanja takve vrste ambalaže. Naime, sve veći broj jedinica lokalne samouprave građanima je osigurao infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada pa se dio te ambalaže odlaže u spremnike ili žute vrećice, kako je to slučaj u Zagrebu. I naravno da građane treba poticati da u što većoj mjeri selektiraju otpad, no ambalaža za koju građani mogu dobiti povratnu naknadu primarno bi se trebala vraćati u trgovine. Radi se o kvalitetnoj sirovini za koju u Hrvatskoj postoje pogoni za oporabu te je tendencija da se što više takve ambalaže koristi za proizvodnju novih proizvoda. Od kada je uspostavljen sustav povratne naknade u Hrvatskoj je sakupljeno 11 milijardi različitih plastičnih i staklenih boca te limenki pića. Sva ta ambalaža isporučena je domaćim oporabiteljima na daljnju reciklažu.

Na nedavnom predavanju istaknuli ste kako gospodarenje otpadom nije motivirano samo zaštitom okoliša, nego nastojanjem da se osigura visoka razina kvalitetne sirovine za proizvodnju a samim time se štiti okoliš. Možete li to dodatno obrazložiti?

Biti održiv i držati se načela kružnog gospodarstva nije kratkoročni trend. To je, u uvjetima klimatskih promjena kojima smo izloženi, conditio sine qua non opstojnosti na tržištu. Cilj je postići ugljičnu neutralnost do 2050., a važan segment toga je i Akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je donijela Europska komisija, a koji je jedna od glavnih sastavnica Europskog zelenog plana. Akcijski plan je usmjeren na dizajn i proizvodnju za kružno gospodarstvo kako bi se