Intervju

osiguralo da se upotrijebljeni resursi što duže zadrže u gospodarstvu, a građanima omoguće visokokvalitetni i cjenovno pristupačni proizvodi koji duže traju i mogu se ponovno upotrijebiti, popraviti i reciklirati. Stoga je korist od uspostave vratiti odjednom veće količine nego ubacivati bocu po bocu. Naravno da ne možemo očekivati da sve trgovine, zbog veličine svog prostora, imaju strojeve, no tamo gdje je to moguće automatizacija je svakako dobro rješenje. No, većem stupnju odvojenog prikupljanja i iskorištavanja reciklabilnog otpada sa svrhom uspostave što učinkovitijeg kružnog gospodarstva i smanjenju njegovog odlaganja na odlagalištima, što je za okoliš najlošija varijanta postupanja s otpadom. kružnog gospodarstva generalno dobra za okoliš, ali i za gospodarstvo koje ulaganjima u održiva rješenja direktno podiže vlastitu konkurentnost.

Povratna ambalaža prikuplja se na dva načina - ručno i putem RVM uređaja. Vidljivo je da su trgovine i trgovački lanci u proteklim godinama prihvatile automatizaciju kao standard. Koliki je udio automatiziranog prihvata u Hrvatskoj trenutno te koji su ciljevi?

Sve se više trgovačkih lanaca, posebno u svojim velikim prodajnim mjestima, odlučuje za korištenje uređaja za prihvat ambalaže. U tom smjeru išla su i njihova ulaganja u automatizaciju, no korona je jedno vrijeme to malo usporila jer su okolnosti, razumljivo, zahtijevale određenu racionalizaciju ulaganja. Taj se oprez s ulaganjima osjetio i na početku energetske krize. No, kako je Vlada RH svojim mjerama uvelike pomogla gospodarstvu, tržište se stabiliziralo te su i trgovački lanci nastavili sa svojim investicijskim ciklusima pa i u smjeru koji se tiče prihvata ambalažnog otpada. U prošloj se godini negdje oko 45 posto PET i AL/Fe ambalaže skupljalo putem RVM uređaja. I sam Pravilnik o ambalaži radi distinkciju i potiče, odnosno više novčano valorizira prihvat putem uređaja pa se dugoročno trgovcima isplati ulagati u automatizaciju svojih prihvatnih mjesta.

Iz industrije najavljuju i na hrvatskom tržištu instalaciju "multifeed" strojeva koji omogućavaju prihvat velikog broja ambalažnih jedinica odjednom. Kako gledate na ove inovacije na tržištu te kako će se to odraziti na stopu prikupljanja?

Svakako podržavam inovativna rješenja koja će doprinijeti povećanju stope prikupljanja ambalažnog otpada. Sigurno je da ti uređaji pružaju potrošačima određenu komfornost kod povrata ambalaže jer je puno lakše treba razmišljati u pravcu linearnog povećanja manipulativne naknade i za ručni i za strojni prihvat. To će zadržati interes manjih trgovina da prihvaćaju ambalažu od građana, a stimulira velike da nastave s automatizacijom postupka. Cilj nam je da svaki posjednik u bilo kojem kraju Hrvatske ostvari pravo na povrat ambalaže uz naknadu.

U izradi je i novi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Kada ga možemo očekivati te možete li reći koje će osnovne novine donijeti na tržištu?

Pravilnik je prošao nacionalno javno savjetovanje pa mu predstoji javno savjetovanje na razini Europske unije te bi, prema informacijama koje imam, trebao biti na jesen i objavljen. Novim pravilnikom predviđeno je proširenje postojećeg sustava povratne naknade za pića s ambalažom volumena od 0 do 3 litre. Propisuje se i proširenje sustava na višeslojnu ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom, kao što je primjerice tetrapak ambalaža te i na drugu plastičnu ambalažu koja nije od PET-a.

Iznos povratne naknade još uvijek je 50 lipa, iako se to trebalo prilagoditi uvođenju eura kao nove valute. Hoće li se povećavati iznos povratne naknade te kakva bi se oznaka mogla koristiti? Hoće li to biti QR kod ili neko slično rješenje?

U nacrtu novog pravilnika koji je prošao javno savjetovanje propisan je i novi izgled znaka povratne naknade. Prijedlog je da on u svom vizualnom izgledu ne sadrži novčanu vrijednost povratne naknade, kao što je to bio ranije slučaj s 0,50 kuna. To je napravljeno zato da se zakonodavcu omogući da može intervenirati u visinu iznosa povratne naknade, a da se pri tome nužno ne mora mijenjati oznaka. No, bez obzira na budući novi vizualni identitet, za svu ambalažu koja na sebi bude imala "staru oznaku" moći će se dobiti iznos povratne naknade koji bude određen propisima.

Što se tiče visine povratne naknade, građani trenutno za jedinicu vraćene ambalaže dobivaju 7 centi. To je najniža povratna naknada u EU-u jer se u ostalim zemljama članicama koje imaju razvijeni depozitni sustav ona kreće u rasponu 0,10 do 0,40 eura po jedinici vraćene ambalaže. Visina povratne naknade sigurno će biti predmet rasprava kod donošenja nove uredbe koja će regulirati to pitanje. Osobno se zalažem

Novost je da će se sve vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, tanje od 15 mikrona, koje su do sada bile besplatne i koristile se za voće, povrće i drugu rasutu hranu, ubuduće naplaćivati. Do sada je Fond plaćao gospodarenje otpadnom ambalažom sakupljenom u depozitnom sustavu kao i sakupljenom od registriranih osoba, a novim prijedlogom ćemo te troškove financirati i davatelju javne usluge za sakupljeni reciklabilni otpad od građana.

Generalno, sve novine koje donosi pravilnik predstavljaju još jedan korak prema za povećanje povratne naknade, bar na 10 centi, jer će to dodatno stimulirati potrošače da vraćaju takvu ambalažu u trgovine ili reciklažna dvorišta. Još jednom bih naglasio da se radi o vrijednoj i iskoristivoj sirovini koja se predaje na reciklažu. Načela kružne ekonomije i proces u kojem uzimamo, ali i ponovno vraćamo, je model koji nema alternativu. On je ključan za održive i dublje promjene koje kao društvo, usudio bih se reći kao civilizacija, moramo ostvariti jer smo na žalost prirodne resurse predugo neodgovorno koristili.