Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacijama civilnog druťtva
Poštovani čitaoci, Pred Vama je prvi bilten projekta “Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacijama civilnog društva”. Bilten će u narednom periodu pratiti razvoj projekta kao i sve aktivnosti i aktuelnosti koje su od značaja kada je u pitanju ruralni razvoj u Crnoj Gori. Takođe će sadržati informacije o aktuelnim projektima, mogućim izvorima finansiranja i legislativama na polju ruralnog razvoja. Bilten će u elektronskoj formi biti objavljivan najmanje četiri puta tokom trajanja projekta, biće distribuiran relevantnim organizacijama civilnog društva, a svim ostalim zainteresovanim biće dostupan na web sajtu projekta: ruralniparlament.me Urednici: Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije i CNVP
Sadržaj: 1 Aktivnosti u projektu • Sastanci sa organizacijama civilnog društva • Baza podataka o organizacijama koje se bave ruralnim razvojem • Najave 2Aktuelni projekti i programi podrške ruralnom razvoju 3 Ruralni turizam – šansa za razvoj sela
1 Aktivnosti u projektu Sastanci sa organizacijama civilnog društva U prvoj fazi projekta projektni tim je identifikovao i mobilisao značajan broj organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima ruralnog razvoja sa kojima su održani sastanci upoznavanja i razmjene informacija i iskustava. Održana su tri uvodna sastanaka – po jedan u sjevernom, centralnom i juznom regionu Crne Gore. Na sastancima je predstavljen sadržaj projekta i razmatrani predlozi za njegovu što efikasniju realizaciju. Sastancima je prisustvovao i uzeo aktivno učešće značajan broj organizacija civilnog društva čije su aktivnosti vezane za podršku ruralnom razvoju. U okviru pomenutih sastanaka diskutovani su najveći problemi koji koče razvoj ruralnih područja, odnosno uslovljavaju odliv velikog broja stanovnika a učesnici su takođe dali i neke prijedloge za rješavanje pomenutih problema. Sumirajući sve nabrojane problem koji su istaknuti na ova tri sastanka, moglo se zaključiti da su problemi ruralnih područja centralnog i sjevernog dijela skoro identicni dok se problemi u ruralnim predjelima južnog dijela Crne Gore nesto razlikuju.
Najčesci problemi sa kojima se susreću stanovnici ruralnih predjela centralnog i sjevernog regiona su: • Stalni odliv stanovništva iz ruralnih podrucja prvenstveno mladih izražen je kao alarmantan • Nepostojanje standardizovanog kvaliteta proizvoda, a neujednacen kvalitet pojedinih poljoprivrednih proizvodača umanjuje mogućnost njihovog zajedničkog nastupa na tržištu (na primjer proizvodači sira). • Nepostojanje formalno pravnog uređenja za pojedine grane poljoprivrede a prvenstveno one koje se tiču sakupljanja i proizvodnje šumskih plodova. Neregulisanost u eksploataciji i trgovini ovih proizvoda je velika opasnost po biodiverzitet i otvorena je mogućnost potpunog unistenja pojedinih vrsta.Nedostatak znanja u ovoj oblasti vrlo često je i razlog namjerno izazvanih požara jer lokalno stanovništvo ima neka tradicionalna znanja da se požarima pospješuje rast pečurki, pa nerjetko budu namjerno unisteni čitavi šumski kompleksi. • Neodrživo korištenje prirodnih resursa u ruralnim predjelima koje ima višestruki negativni uticaj. • Nedovoljno poznavanje, od strane organizacija civilnog društa (OCD) i pojedinih poljoprivrednih proizvodača, dokumenata (njihovih sadrzaja) koji se tiču ruralnog razvoja čime je umanjen uticaj na sprovodenje pojedinih smjernica koje su već definisane u pojedinim dokumentima kao što su strategije, IPARD program i sl. • Mali broj registrovanih seoskih domaćinstava. Registracija je preduslov za njihovo ukljucivanje u program subvencija i ostalih programa podrske. • Slaba opšta informisanost velikog procenta ljudi iz ruralnih područja – slab pristup informacijama.
• Vrlo složene procedure za IPARD program za koje nije obezbjeđena tehnička podrška za poljoprivredne proizvodače. • Investiciono razvojni fond nema razvojnu ulogu vec u praksi djeluje kao komercijalna banka. • Nepostojanje opšte infrastrukture u ruranim područjima koja je neophodna da zadrži ljude a posebno mlade i kako bi mogli planirati svoju budućnost i buducnost svoje djece u tim područjima. • Dosta loša/slaba komunikacija između organizacija civilnog društva i poljoprivrednih proizvođača sa institucijama sistema. • Nedostatak znanja i motivisanosti ljudi u ruralnim područjima za diversifikacijom svojih aktivnosti u prvom redu poljoprivrednih proizvodača koji ne razmotraju mogucnosti za razvoj ruralnog turizma u svojim domaćinstvima. • Potrebna je veća promocija domaćih proizvoda tj. organizovanje kampanja koje će promovisati kupovinu domaćih proizvoda. • Potrebna je veća razmjena znanja sa primjerima dobrih praksi iz okruzenja i EU zemalja. • Nepostojanje posebnih programa podrške za mlade koji žele da ostanu u ruralnim područjima. • Promocija prednosti i mogućnosti života i rada u ruralnim područjima • Nedovoljno uključena lokalna samouprava • Nedostatak inicijative od strane OCD-a • Loša umreženost između OCD-a, nepostojanje mogućnosti za njihovo stalno finansiranje, članarina kao izvor finansiranja je nepopularna i nedovoljna. • OCD-i koje se bave ruralnim razvojem nemaju dovoljno razvijene kapacitete posebno u dijelu pisanja i implementacije projekata tako da uglavnom i nemaju priliku da dobiju neke veće projekte gdje bi imali mogućnost za jačim djelovanjem
Kao najveći problem u južnim predjelima su istaknuti: Infrastruktura Loša poveznost stanovnistva za zajedničke akcije, slaba samoinicijativa. Veoma mali broj OCD koje se bave ruralnim razvojem Nepoznavanje zakona i propisa, koji su vrlo često i nejasni i teško razumljivi Relevantna zakonska dokumenta se uglavnom donose bez učesca ciljnih grupa Nepostojanje prostornih planova Loša zaštita kulturnih dobara, kao i njihova inventura Doseljenici u pojedinim ruralnim predjelima nisu povezaniili uključeni u radorganizacija civilnog društva što predstavlja značajan potencijal. Kao najveći problem sa kojima se susreću stanovnici ruralnih područja južnog dijela Crne Gore istaknuti su neregulisani imovinskopravni odnosi. Prema mišljenju predstavnika OCD ovo u mnogome “blokira” razvoj ruralnih područja, jer je vrlo česta pojava da pravni vlasnikili nasljednik određenog zemljista nije poznat ili postoji više vlasnika koji ne mogu da naprave dogovor pa su takvi prostori obično neiskorišteni, a uglavnom prestavljaju ogroman potencijal. Predlog koji su predstavnici OCD-a iznijeli tokom sastanaka je da država mora da uradi više u pravcu vođenja ostavinskih postupaka (po automatizmu) i na vrijeme rješava ovakve stvari kako se ne bi dešavalo da ovakvi problemi traju po više desetina godina. Takođe predlaze se definisanje zakonske regulative za pronalaženje nasljednika i radi što hitnijeg rjesavanja ovih problema.
Kao neki od prijedloga za rješavanje gore nabrojenih problema su: • Napraviti kampanju koja će predstaviti prednosti života u ruralnom području i razbiti predrasude po kojima status čovjeka koji živi u ruralnim predjelima ili “seljaka” ima negativnu konotaciju. • Poboljšanje socijalnih sadržaja na selu koji je neophodan da bi se prvenstveno mladi ljudi zadržali na selu. • Uspostaviti nfrastrukturu za sportske aktivnosti kao što su: staze za biciklizam, pješačke staze, planinarske staze, sportski tereni, bazeni. • Ruralni Parlament treba da pruži mogucnost za sire zajedničko djelovanje svih zainteresovanih strana • Napraviti neki fond i obezbijediti osoblje za tehničku podršku za OCD koje se bave ruralnim razvojem kako bi mogle na pravi nacin da artikulišu svoje probleme u obraćanju prema pojedinim institucijama, utiču na implementaciju pojedinih aktivnosti a takođe i da povećaju mogućnosti za apliciranje kod donatorskih organizacija čime bi postigli održivost. • Unaprijediti komunikaciju sa institucijama • OCD moraju biti više proaktivne kada je u pitanju rjesavanje problema
Baza podataka o organizacijama koje se bave ruralnim razvojem Projektni tim je u prvoj fazi realizacije projekta radio na identifikaciji svih aktivnih organizacija koje se bave pitanjima vezanim za ruralni razvoj. Prikupljeni podaci biće objedinjeni u jedinstvenoj bazi podataka čime će se na jednom mjestu naći informacije o svim organizacijama ovog tipa iz sva tri regiona Crne Gore. Baza će predstavljati značajan alat za buduću komunikaciju i bolju razmjenu informacija među organizacijama aktivnim u sektoru ruralnog razvoja. Time će se direktno doprinijeti prevazilaženju prepoznatog problema nedovoljnog nivoa komunikacije između organizacija i njihovog pravovremenog informisanja a saradnja među njima će biti znatno olakšana. Baza će biti podijeljena sa svim identifikovanim organizacijama i relevantnim subjektima na lokalnom i nacionalnom nivou a takodje će biti dostupna svim zainteresovanim na internet sajtu projekta. Najave Regionalna radionica Projektni tim će tokom Jula 2018 organizovati regionalnu radionicu koja će za cilj imati umrežavanje i predstavljanje primjera najboljih praksi kada su u pitanju politike ruralnog razvoja. Radionica će predstavljati platformu za pokretanje dijaloga o politikama i perspektivama od zajedničkog interesa za donosioce politika ruralnog razvoja i ostalih zainteresovanih strana u Crnoj Gori i regionu. Radionica će se baviti planiranjem i implementacijom nacionalnih i ruralnih razvojnih politika EU i biće dobra prilika za razmjenu iskustava sa zemljama iz regiona Zapadnog Balkana. Radionica će se fokusirati na aktuelne teme ruralnog razvoja (npr. Inovacije, održivi rast), regionalno umrežavanje i teritorijalni razvoj. Predstavnici 3 organizacije iz regiona Balkana predstaviće svoja iskustva u vezi sa izazovima i mogućnostima u ruralnom razvoju. Treninzi za organizacije koje se bave ruralnim pitanjima U okviru projekta, projektni tim će u predstojećem periodu organizovati dva treninga na temu politika vezanih za ruralni razvoj. Ruralne organizacije civilnog društva treba da budu osposobljene da budu ravnopravni i relevantni partneri nacionalnim institucijama. Njihov kapacitet za tu ulogu će se povećati poboljšanjem njihovog znanja o srodnim politikama, sa fokusom na održivom ruralnom razvoju. Treninzi su planirani sa ciljem izgradnje kapaciteta OCD uključenih u ruralni razvoj kako bi mogle ostvariti aktivnu ulogu u programiranju, implementaciji, korištenju, promociji i praćenju lokalnih i nacionalnih politika i instrumenata ruralnog razvoja. Glavni fokus i teme na treninzima će biti nacionalne politike i politike ruralnog razvoja EU, tehnike koje se tiču čitanja, tumačenja i elaboriranja politika, kako i gdje naći relevantne dokumente, kako se pripremiti za diskusije na osnovu činjenične dokumentacije i kako pregovarati sa donosiocima odluka o temama / pitanjima vezanim za pravna dokumenta koja se tiču ruralnog razvojaI krairanju budzeta
2 Aktuelni projekti i programi podrške ruralnom razvoju Kao najznačajniji mehanizmi podrške ruralnom razvoju u prvoj polovini 2018 godine izdvajaju se projekti koje realizuju organizacije CNVP, Regionalna Razvojna Agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije, SWG, IFAD projekat kao i projekti Ministarstva poljoprivrede Crne Gore. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------Regionalna Razvojna Agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije započela je rad na sprovođenju dva projekta usmjerena na ruralne oblasti sjeveroistoka Crne Gore pod pokroviteljstvom EU u okviru programa prekogranične saradnje Crne Gore i Albanije. Kroz pomenute projekte, zajedno sa partnerima, RRA će pružiti doprinos ruralnom razvoju kroz dvije inicijative i to: • Uspostavljanje gastronomske ponude u ruralnim područjima namijenjene turistima što podrazumijeva identifikaciju tradicionalnih jela i recepture, stvaranje gastronomskih ruta u selima, obuke za domaćinstva i promociju gastronomske ponude restoranima, hotelima i široj javnosti. • Valorizacija i očuvanje tradicionalne ruralne arhitekture koja predstavlja kulturnu baštinu a značajna je i kao dio turističke ponude. Projektom će se identifikovati objekti tradicionalne arhitekture, razviti dokumenta za održivu gradnju u tradicionalnom stilu i uspostaviti mjesta na kojima će turisti moći da se upoznaju sa elementima kulture ruralnih regiona. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------SWG je od uspostavljanja regionalne kancelarije u Nikšiću održao 6. sastanak grupe zainteresovanih strana prekograničnog regiona ,,Krš“ u IPC Tehnopolis, Niksic, takođe je održan trodnevni trening u Tivtu sa temom ,,Razvoj lanaca vrijednosti u turizmu i agro-biznis sektoru”. U narednom periodu biće podržano 5 manifestacija iz regiona: • Bedem fest, Niksic • Regionalni ruralni kamp za mlade • Plodovi hercegovačkog krša – regionalni sajam domaćih proizvoda i ručne radinosti Hercegovine u Nevesinju • Rastanijada, Niksic • Biciklom po zaboravljenim stazama: Putevima starog Ćire, Niksic ----------------------------------------------------------------------------------------------------------
IFAD projekt Projekat razvoja klastera i transformacija ruralnih područja (RCTP) je prvi IFAD projekat u Crnoj Gori i dizajniran je da se realizuje u roku od 72 mjeseca počevši od četvrtog kvartala 2017. godine. Projekat će biti implementiran u sedam opština na sjeveru Crne Gore: Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica (sa mogućnošću uključivanja opština Andrijevica i Plužine). Za cjelokupnu implementaciju projekta, IFAD je izdvojio 5,76 miliona eura, uključujući 3,88 miliona eura kao zajam i 1,88 miliona eura kao Grant (ASAP). Crnogorski dio će doprijeti sa 7,85 miliona eura, uključujući 3,07 miliona eura iz budžeta Vlade za investicije, 1,22 miliona eura za oslobođenje od poreza na dobit, 1,33 miliona eura doprinosa opština, 1,61 miliona eura doprinosa korisnika i 620,6 hiljada eura doprinosa SME. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,6 miliona EUR. Opšti cilj RCTP-a je da doprinese transformaciji životnih uslova malih preduzetnika na sjeveru Crne Gore, omogućavajući im da postanu konkurentniji i otporniji na klimatske promjene. Ovo će se postići jačanjem njihove otpornosti i povećanjem ekonomskih mogućnosti za siromašnije poljoprivredne proizvođače u ruralnim područjima zasnovano na konkurentnim poljoprivrednim farmama i agrobiznisima koji su povezani i integrisani u profitabilne lance vrijednosti. Cilj projekta je povećanje učešća siromašnih malih vlasnika u inkluzivnim, profitabilnim i ekološki održivim lancima vrijednosti i povećanje koristi od njih. Projekat ima dvije osnovne komponente (povecanje primarne proizvodnje i ruralna infrastruktura) koje predviđaju niz komplementarnosti između aktivnosti i podkomponenata i jednu komponentu za upravljanje projektima.
Sprovedene aktivnosti do sada: 1. Baseline survey- osnovi presjek trenutnog stanja u 4 oblasti (maline i drugo bobicasto voce, tov mesa sa akcantom na ovcije, kozije i govedje meso, preradjevine od mlijeka(sir, kajmak, jigurt...), i sjemenski krompir) u 7 opstina koje IFAD podrzava ovim projektom (Niksic, Savnik, Zabljak, Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Mojkovac). Ove analize ce se koristiti se kao reper za poredjenje rezultata ulaganja. 2. Mapiranje zona za razvoj klastera 3. Obuka za razvoj poslovnih vjestina Prvi Javni poziv za dodjelu sredstava se ocekuje u junu ----------------------------------------------------------------------------------------------------------U maju ove godine CNVP je organizovao drugi prekogranicni sastanak sa predstavnicima civilnog sektora i državnih institucija izmedu Crne Gore i Albanije na Vranjini. Sastanak je imao za cilj da poveže i unaprijedi saradnju organizacija izmedu ovih država kao i da se razmotre neki od problema a i mogučnosti za unapređenje saradnje u različitim oblastima. Posebno su razmatrani problemi i mogucnosti za unapredenje saradnje u oblasti zaštite životne sredine u prekograničnom dijelu Skadarskog jezera i Prokletija kao i mogućnostima za povezivanjima u oblasti agro šumarstava i ruralnog turizma. Programi nacionalnih ministarstava Pozivi koji su trenutno otvoreni kod Ministarstva poljoprivrede Crne Gore u okviru IPARD II i MIDAS programa: • Javni poziv za dodjelu podrške organskoj proizvodnji za 2018. Godinu • Javni poziv za dodjelu podrške po površini za zasade pod maslinom, vinovom lozom, ljekovitim i aromatičnim biljem za 2018. godinu Sve informacije vezane za navedene pozive mogu se naći na internet sajtu Ministarstva poljoprivrede Takođe, očekuje se objavljivanje javnog poziva Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za podršku domaćinstvima za bavljenje seoskim turizmom. Ministarstvo će blagovremeno objaviti sve informacije o ovom pozivu na svom zvaničnom internet sajtu.
3 Ruralni turizam – šansa za razvoj sela Ruralni turizam u Crnoj Gori je nerazvijen što je svakako nedostatak kada je u pitanju život sela ali istovremeno i velika šansa da se kao ekonomska aktivnost razvije na pravi način, po ugledu na Austriju, Sloveniju ili druge države koje dijele slične prirodne karakteristike. Polako i takoreći stidljivo u skorije vrijeme javljaju se domaćini koji otvaraju vrata turistima. Iako su malobrojni, ono što ohrabruje je odlična reakcija turista na ponudu u ruralnim i planinskim krajevima. Oni koji su posjetili ruralna domaćinstva, nasva zvona hvale crnogorsko gostoprimstvo, ukusnu i zdravu hranu i autentičan doživljaj tradicionalnog života na selu.
Ruralni turizam je u samom začetku kada je u pitanju sjever Crne Gore. Trenutno je svega 16 domaćinstava registrovano za obavljanje turističke djelatnosti. Među našim ljudima na selu dugo je vladalo opšte mišljenje da je to što oni imaju suviše prosto, nedovoljno atraktivno za turiste. Većina je smatrala da treba ispuniti takoreći hotelske standarde da bi bili konkurentni i da bi se mogli uopšte baviti turizmom. Rijetki među njima su uviđali prednosti tradicionalnog stila gradnje ili namještanja kuća, autentičnog seoskog ambijenta koji uključuje živopisnu kombinaciju seoskih radova, domaćih životinja i prirode. Zato je bilo važno da na samom početku priče o ruralnom turiznu budu uključene porodice koje već vjeruju da imaju šta da ponude i koje imaju energiju da utabaju put ostalima. To je prije svega bila porodica Puletić iz Lipova kod Kolašina, a zatim i porodica Kljajić iz Lubnica.Ova domaćinstva su mnogo učinila kako bi se ideja o seoskom turizmu širila u njihovim selima. Iz tog razloga danas upravo u ovim selima imamo nekoliko porodica koje su se uključile u pružanje usluga direktno ili posredno – prodajući svoje proizvode preko domaćina koji primaju goste. Seoski turizam je za sada isključivo sezonskog karaktera. Naša sela najviše imaju da ponude u ljetnjim mjesecima: seoski radovi, branje pečurke i šumskih plodova, pripremanje tradicionalnih jela, posjeta planinama i katunima, jahanje – sve su to jedinstveni turistički proizvodi i
čine ponudu koja zasigurno može bitiprivlačna velikom broju potencijalnih gostiju. Iskustvo sa inostranim gostima koji posjećuju naše krajeve ukazuje na to da većina nema visoka očekivanja kada je u pitanju smještaj i prednost se daje samom doživljaju nad konforom. Svakako, određeni standardi moraju postojati ali njihovo dostizanje nije zahtjevnopa bavljenje seoskim turizmom generalno ne bi trebalo da iziskuje veće investicije. Treba naglasiti da je i u zemljama sa razvijenom turističkom ponudom na selu, turizam ipak samo dopunska aktivnost i dodatni izvor prihoda za domaćinstva koja se inače bave poljoprivredom. Stoga su pogrešne inicijative privatnika kojima se otvaraju razna “etno sela” koja podrazumijevaju investicije u bungalove - kolibe i restorane. Ono što naše krajeve čini jedinstvenim jeste tradicionalni način života na selu na koji koji nisu previše uticali moderni trendovi i upravo je to ono za čim tragaju turisti i to prije svega oni koji dolaze iz modernih gradova zapada. Bavljenje seoskim turizmom predstavlja dakle realnu razvojnu šansu i to ne samo za one koji se odluče za pružanje usluga prenoćišta i ishrane već i za sve ostale u zajednici koji su spremni da gostima u selu ponude svoje domaće proizvode, ponude usluge vodiča, jahanje konja, seoskih poslova. Među domaćinstvima koja su započela bavljenje seoskim turizmom u praksi su se vrlo brzo uspostavili modeli saradnje sa porodicama iz okruženja radi upotpunjavanja ponude. Mreža pružaoca usluga u seoskom turizmu se polako ali sigurno sve više širi a sva domaćinstva koja se već bave poljoprivredom, žive na selu i koji u svojoj blizini imaju šta da pokažu kada je u pitanju priroda i kulturno nasleđe imaju šansu da se uključe i time se nađu na mapi atraktivne turističke ponude sjevera Crne Gore.
Finansirano od strane EU.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Regionalne Razvojne Agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije.