KAMERALiST 3/2009

KAMERALiST Foto: Martina Malinić

Časopis Udruge studentica i studenata upravnog studija

2oo9

3

Rubrika: Pitajte Dekana Stručna praksa za studente studija javne uprave Tribina o nastavku upravnog studija

Sadržaj: Vijesti faks/ uprava 4 Dan Društvenog veleučilišta u Zagrebu 6 Rubrika: Pitajte Dekana 8 Stručna praksa za studente studija javne uprave 9 Izbori za studentske predstavnike 11 Sekcija prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu 12 Tribina: Novi Zakon o općem upravnom postupku 14 Međunarodne i europske nevladine organizaci je s područja javne uprave 16 European Association for Public Administration Acreditation- EAPAA

Udruga info 18 Strategija reforme državne uprave 19 Suradnja studenata Upravnog i Poreznog studija 21 Smotra sveučilišta u Zagrebu 23 8. Dan karijera 24 Tribina o nastavku Upravnog studija 26 Doprinos moje malenkosti kao člana Udruge 27 Cool projekt

Studentski život 29 Izvještaj o prvom i drugom danu prakse 31 Kviz: Radno i socijalno pravo 33 Kolumna: Regica na študijama u Zagrebu 34 Kolumna: Kad on nije zainteresiran 35 Floriografija ili jezik cvijeća 37 HPV – podmukli kradljivac zdravlja 39 Groupies danas 40 Koncert: Prljavci u Areni 41 Recenzija knjige: Upomoć, molim oprost 42 Chic-lit žanr 44 Recenzija predstave: H.....kol’ko nas ima 45 Recenzija predstave: Ljubav, struja, voda i telefon

Meditativni kutak 46 Životne bitke 48 Jučer, danas, sutra 49 Lijepa misao: Ljubav je kapljica....

50 Vuk 51 Pametni magarac 52 Pjesme: Tvoja sjena 53 Bez naziva 54 Zagreb – fotogalerija

KAMERALiST 3/2009

Uvodna riječ Poštovani, s ponosom predstavljam treći broj studentskog časopisa Kameralist, časopisa Udruge studentica i studenata upravnog studija.

Rubrika Vijesti faks/ uprava Zahvaljujem prof. dr. sc. Ivanu Kopriću, dekanu Društvenog veleučilišta u Zagrebu i Tijani Vukojičić Tomić, predavačici Društvenog veleučilišta u Zagrebu, voditeljici stručne prakse na iskazanoj potpori i spremnosti na suradnju.

Vjerujem kako će naslovi Pitajte Dekana i Stručna praksa za studente studija javne uprave ovu rubriku učiniti interesantnom velikom broju čitatelja.

Obilježavanje Dana Društvenog veleučilišta u Zagrebu kao i studentski izbori popraćeni su člankom.

Izniman angažman novinari suradnici ove rubrike iskazali su prateći aktulalnosti na području uprave kroz naslove o novom Zakonu o općem upravnom postupku, međunarodnim i europskim nevladinim organizacijama s područja javne uprave, angažmanu prvostupnika javne uprave.

Udruga info Projekti kojima je Udruga u suradnji sa Društvenim veleučilištem u Zagrebu nazočila: Smotra Sveučilišta i Dan karijera, samostalni projekti Udruge: Tribina o nastavku Upravnog studija i suradnja sa studentima Poreznog studija, članovi Udruge popratili su tekstovima u ovoj rubrici.

Dodatnu zanimljivost rubrici daju naslovi u kojima članovi iskreno govore o najdražem projektu.

Studentski život Događanja tijekom ludog ljetnog provoda, zgode studentice sa zagrebačkom adresom, dojmovi jednog praktikanta, recenzije knjiga i kazališnih predstava, koncert o kojem se danima pričalo, ponešto o groupiesima, HPV i odgovorno ponašanje, što zapravo kažete kad poklonite cvijet, intelektualni izazov naziva Radno i socijalno pravo tek su kratak opis sadržaja ove rubrike koju su novinari suradnici učinili naprosto neodoljivom.

Zanimljivost broja je fotogalerija, autorske fotografije studenata, pogled na svijet kroz objektiv fotoaparata. Tema fotogalerije u ovom broju je Zagreb.

Meditativni kutak Ljubiteljima poezije, inspirativnih misli i promišljanja o životu ovu rubriku ne treba posebno predstavljati.

Rubrika uvijek iznova priča svoju emotivnu priču ostavljajući sve zainteresirane bez daha.

Vjerujem da će zbog raznovrsnost sadržaja, u pregrštu zanimljivih naslova svatko pronaći nešto za sebe.

Zahvaljujem Uredništvu kao i svim suradnicima Kameralista 3 što su svojim trudom i radom pomogli realizaciju ovog broja.

Posebna zahvala grafičkom uredniku Milenku Stamboliji. Kameralist 3 je učinio vizualno atraktivnim.

Lijep pozdrav, Biljana Žganec Glavna urednica

Vijesti faks/ uprava

KAMERALiST 3/2009

Dan Društvenog veleučilišta u Zagrebu Autor: Ivana Vidoša Godina 2009. godina uistinu je posebna za naše Veleučilište jer upravo se ove godine, 21. svibnja, po prvi puta obilježio dan Društvenog veleučilišta u Zagrebu. Izabran je ovaj datum s obzirom da je 1998. godine na taj dan donesena Uredba o osnivanju Društvenog veleučilišta u Zagrebu.

Povodom obilježavanja dana DVZ-a sazvana je zajednička svečana sjednica Upravnog i Stručnog vijeća Društvenog veleučilišta u Zagrebu s početkom u 12 sati, u vijećnici Društvenog veleučilišta u Zagrebu.

Sjednici su prisustvovali: predsjednik Upravnog vijeća Društvenog veleučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Kregar; predsjednik Stručnog vijeća Društvenog veleučilišta u Zagrebu prof. dr.sc.

Ivan Koprić; predstojnica Upravnog odjela DVZa, doc. dr. sc. Gordana Marčetić; predstojnik

na trenutno stanje u obrazovanju, nakon čega je izlaganje preuzeo prof. dr.sc. Ivan Koprić, komentirajući kako su ove akademske godine tri studijska programa dana u postupak odobravanja: jedan u sklopu Upravnog odjela i dva u sklopu Odjela za izobrazbu trenera.

Doc. dr. sc. Gordana Marčetić dodala je kako je ove akademske godine na Upravni odjel upisano 585 redovnih i 746 izvanrednih studenata.

Također, pohvalila je suradnju sa Udrugom studentica i studenata upravnog studija, posebno naglasivši posljednju organiziranu Tribinu o nastavku upravnog studija.

Prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina rekao je kako je ove akademske godine na porezni studij upisan 291 student. Spomenuo je kako je potrebno donijeti trogodišnji porezni studijski program i podnijeti

Poreznog odjela DVZ-a, prof. dr.sc. Hrvoje Arbutina; predstojnik Odjela za izobrazbu trenera DVZ-a, prof. dr.sc. Dragan Milanović, kao i predsjednica studentskog zbora DVZ-a Marinela Tomorad te studentski predstavnici Martina Malinić i Ivana Branilović.

Sjednicu je otvorio prof. dr. sc. Josip Kregar kratkim uvodnim govorom u kojem se osvrnuo

ga u proceduru, na odoravanje.

Predstojnik Odjela za izobrazbu trenera, prof. dr. sc. Dragan Milanović i asistentica Katedre za upravnu znanost, Goranka Lalić također su imali svoja izlaganja.

Na svečanoj sjednici sudjelovao je i zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu, Pavao Matičić. Zamjenik Matičić čestitao

4.

Hanžek Nino 5.

Vuradin Lucija 6.

Srečec Daniel (ujedno i najbolji završeni student Stručnog studija javne uprave) Najbolji završeni student Stručnog studija javne uprave (upis razlikovnih predmeta po bolonji): 1.

Cvetnić Zoran Među najboljim završenim studentima Stručnog studija javne uprave (upis razlikovnih predmeta po bolonji): 1.

Mlađenović Dejan 2.

Margetić – Pavelić Manuela 3.

Trninić Marko Najbolja diplomirana studentica Stručnog upravnog studija: Marinković Santek Nataša „Dekanova nagrada“ uručena je za Stručni studij 1. javne uprave: Među najboljim diplomiranim studenticama Među najboljim studentima l. godine Stručnog Stručnog upravnog studija: studija javne uprave: 1.

Kosovac Jasenka Uredništvo Kameralista čestita ovim putem dobit1.

Devunić Ivana 2.

Marasović Andrea nicima nagrade i želi im da i u daljnjem školovanju teže izvrsnosti.

3.

Piskor Suzana Povodom Dana Društvenog veleučilišta u Zagre4.

Zrinsčak Nikolina Među najboljim studentima lll. godine Stručnog bu nastava se na istom nije izvodila, stoga su ostali studenti bili počašćeni danom odmora. studija javne uprave: 1.

Canoli Besa 2.

Murić Ema 3.

Mušanović Anica je najboljim studentima, ističući kako reforma kroz koju prolazi državna uprava u Hrvatskoj traži mlade, obrazovane i stručne kadrove.

Nakon sjednice organiziran je domjenak za djelatnike kao i za najbolje studente, kojima je tom prilikom uručena „Dekanova nagrada“ za njihov trud i uspješno savladavanje materije u iznimno kratkom roku.

Nagrada je dodijeljena studentima koji su postigli bolji prosjek u ovoj, ali i u prošloj akademskoj godini, a nagradu je dobilo: - 16 studenata Upravnog studija - 2 studenta Poreznog studija - 20 studenta Odjela za izobrazbu trenera.

Vijesti faks/ uprava

KAMERALiST 3/2009

Pitajte Dekana Odgovori prof. dr. sc. Ivana Koprića, dekana Društvenog veleučilišta u Zagrebu na najčešće studentske upite.

Koliko smatrate da je potrebno odvojiti vremena za spremanje pojedinog predmeta, te primjenjuje li se u stvarnosti odnos 1 ECTS bod naspram 29 radnih sati?

Nisam siguran što je pravi smisao Vašeg pitanja, no meni osobno se čini da „težina“ ECTS bodova nije naš glavni problem. Naš je glavni problem kvaliteta nastave i vertikalna prohodnost studija.

Kvaliteta nastave po meni ne zaslužuje najviše ocjene, ponajprije zato što se dio nastavnika i suradnika prilagođava očekivanjima i relativno niskom početnom znanju studenata. Zatim, tu su prostorna i ljudska ograničenja – nema dovoljno prostora, a i nastavnika nedostaje u velikoj mjeri. Veleučilište je tek na početku zapošljavanja vlastitih nastavnika, kojih nema na tržištu rada, a u tome je ograničeno odobrenjima koje mora dobiti od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Uvjeti zapošljavanja nisu konkurentni, jer je puno bolje biti asistent na nekom fakultetu, nego nastavnik na veleučilištu (osim naravno ako je riječ o privatnim visokim školama ekonomskog i računarskog usmjerenja, koje mogu privući nastavnike time što ih plaćaju po svojim vlastitim pravilima – to na javnim veleučilištima i visokim školama nije moguće). Uopće, institucionalni okviri tzv. stručnih studija su studiju javne uprave potpuno neprimjereni. Svugdje u svijetu riječ je o studijima koji se izvode u okviru sveučilišta, ili barem i u okviru sveučilišta, a ne u okviru (ili bar ne uvijek) politehnika (to su zapravo veleučilišta).

Imati kvalitetan studij javne uprave znači izvoditi ga u okviru sveučilišta. No, mi moramo raditi u

okviru pravila kakva su nam postavljena, a na koja nismo mogli utjecati. Vrijedi spomenuti da su standardi kvalitete studija javne uprave utvrđeni upravo prošle, 2008. godine na godišnjoj konferenciji Međunarodne udruge škola i instituta za javnu upravu. Mi smo ih preveli na hrvatski i objavili u broju 1 iz 2009. časopisa Hrvatska javna uprava. Također, čini mi se da nažalost na nekim ispitima ne treba potrošiti više od 29 sati ukupno, što znači da bi oni trebali imati pridijeljen samo jedan bod. Takvi nam slučajevi narušavaju kvalitetu studija i dovode do loše javne percepcije studija i kvalitete završenih studenata. Vrlo se često to zaboravlja – sami završeni studenti najviše govore o sebi i o studiju koji su završili.

Ako su izvrsni i raspolažu mnogim potrebnim znanjima, onda će ih se cijeniti, a ako se ne snalaze ni u temeljnim pojmovima javne uprave, kako očekuju da će ih drugi prihvatiti kao istinske eksperte? Temeljem nekog papira? Bojim se da je to vrlo duboka zabluda koju nažalost vidim svaki dan, čak i kod dijela naših – po ocjenama – najboljih studenata. Kad pišu svoje diplomske ili završne radove, i pošaljem ih u neku lokalnu jedinicu ili upravnu organizaciju, poneki od njih nisu u stanju čak ni postaviti potrebna pitanja, ne pročitaju (ponovno) Zakon o sustavu državne uprave, spremni su poslušati uvjeravanja ljudi iz prakse da „tak-i-tak jednostavno mora biti jer to kaže šef“, nisu se u stanju sjetiti da postoji pravo na pristup informacijama javnog sektora, a kamo li njime se poslužiti, itd. Ima naravno i izvrsnih primjera, kad studenti razumiju i izvrsno se snalaze. No, to su sve apsurdi koji samo slijede iz naslijeđenog stanja našeg stručnog studija i koje će valjati ispravljati. I na kraju, svrha ECTS bodova nije preispitivanje koliko je težak neki

KAMERALiST 3/2009 ispit ili predmet, nego međunarodna mobilnost studenata. U tom smislu želim istači da smo upravo prije par dana dobili Erasmus povelju, koja omogućava mobilnost nastavnika, ali ćemo uskoro aplicirati i zatražiti sredstva i za mobilnost studenata. Time će biti omogućeno da bar poneki student barem jedan semestar svojeg studija obavi negdje u inozemstvu. A upravo je taj kontakt s inozemstvom ono što često nedostaje, jer bi se tada moglo objektivnije vidjeti naš studij, njegovu kvalitetu i težinu, a ujedno bi se moglo vidjeti kako je upravo područje javne uprave drugdje puno atraktivnije nego u Hrvatskoj. U nekim je zemljama to upravo top-područje za koje se studenti jednostavno grabe.

Vijesti faks/ uprava

Hoće li se u dogledno vrijeme povećavati školarine na Društvenom veleučilištu u Zagrebu?

Neće.

Tko je zadužen za vođenje službene stranice Društvenog veleučilišta u Zagrebu i zbog čega nije ažurirana?

Prije nekog vremena se omogućilo da širi krug osoba sudjeluje u postavljanju sadržaja na web stranicu kojoj se može prići preko www.pravo. hr/veleučilište. To su ponajprije nastavnici i suradnici Veleučilišta, kao i osobe u administraciji. Već sada je stanje te stranice dobro, a ubuduće će biti još bolje, sa još više sadržaja. No, uvijek treba zapamtiti da je web stranica neslužbeni izvor inKoji je prosjek ocjena za bolonjsku generaci- formacija, jer informacije tamo nisu pouzdane ju studenata na upravnom odjelu Društvenog zbog mogućnosti upada neovlaštenih osoba, kao veleučilišta u Zagrebu? Koliko je istih do sada i zbog veće mogućnosti pogreške u manipuliranju diplomiralo? elektronskim oblicima informacija. Zato čak i u Bolonjska generacija dijeli se na dvije kategorije, tim uvjetima preporučam koristiti i klasične obone koji su ispočetka upisali bolonjsku verziju like obavještavanja. Simpatično je sjediti pred studija i one koji su tu verziju upisali nakon što kompjutorom i gledati informacije na web stranisu ranije završili neki prethodni studijski program. cama, ali treba znati koja su ograničenja tog izIz prve je kategorije diplomiralo njih 26 s pros- vora informacija, te biti svjestan da se iznimno jekom ocjena 3,2, a iz druge njih 35 s prosjekom puno vremena troši na takvo pregledavanje, koje je potpuno pasivno i ničemu nas ne uči. ocjena 3,3.

Mnogi studenti se žale na cijenu prijavnice, možete li opravdati istu? Planira li se uvođenje Studomata?

Uvođenje studomata je nužnost i osobno sam već nekoliko puta tražio da se uvede, zajedno sa svime što uz to ide, ponajprije uz drugačije vođenje ispitnih zapisnika i centraliziranu kompjutorsku evidenciju svih podataka o studentima. No, studomat ne donosi studentima samo prednosti, nego i brojne obaveze i tjera ih da se ponašaju puno ozbiljnije nego je to sada.

Naime, imamo česti primjer da student prijavljuje ispit veliki broj puta bez ikakvih posljedica. To znači da se za ukupni broj prijavljenih studenata mora osigurati prostor i ljude koji će ih ispitati, a onda oni ne dođu. Kad se ispit bude prijavljivao preko studomata, neizlazak na ispit značit će da će kompjutorski program automatski studentu pridijeliti negativnu ocjenu. Taj program također ne omogućuje upis ocjena na nekakvim rokovima koji bi se odredili ad hoc, poput dekanskog roka, itd. Uglavnom, svi će imati manje prostora za prilagodbu i elastičnost, program sve tjera na veliku ozbiljnost i dobro poznavanje rada na kompjutoru.

Na kraju želim svima puno uspjeha u ljetnom i jesenskom ispitnom roku, kao i kvalitetan odmor između njih. A svima skupa želim da do kraja rujna dobijemo dopusnicu ministra znanosti za početak izvođenja novog specijalističkog diplomskog studija Javna uprava. Onima pak koji završavaju studij, želim što brže zapošljavanje, ali ih pozivam da u svom radu budu ozbiljni i da koriste sve što su na studiju naučili. Time mogu pridonijeti ukupnoj društvenoj percepciji studija i razvijati našu upravnu struku.

Vijesti faks/ uprava

KAMERALiST 3/2009

Stručna praksa za studente studija javne uprave Autor:

čić Tomić Tijana Vukoji e prakse voditeljica stručn

Stručni studij javne uprave Društvenog veleučilišta u Zagrebu, uz druge oblike nastave, za svoje studente predviđa i obavljanje stručne prakse. Već od samih početaka izvođenja ovog Stručnog studija, stručna praksa je sastavni dio nastavnog plana. Stručni studij orijentiran je na savladavanje različitih upravno-tehničkih i upravno-pravnih znanja te stjecanje vještina u njihovoj primjeni, prije svega u tijelima javne uprave. Upravo osnovni karakter studija i njegova orijentacija na stjecanje stručnih znanja i vještina nameće potrebu ne samo savladavanja visokostručnog teorijskog znanja kroz nastavu, konzultacije i ispite, već i terenskog rada u odabranim upravnim organizacijama. Poznajući potrebe današnje hrvatske uprave koja stremi postati moderna i europski orijentirana javna uprava, idejni tvorci Stručnog studija javne uprave stvorili su program studija usporediv s programima europskih visokih stručnih škola. U samoj je esenciji visokoškolskih stručnih programa namjera osposobiti studente da po završetku studija mogu obavljati sve stručne upravne i menadžerske poslove prema zahtjevima tržišta rada. Osnovni preduvjet za takvo što je da studenti, nakon što su stekli potrebna stručna znanja, dobiju priliku primijeniti ih u svakodnevnoj praksi. Ne postoji niti jedan stručni program visokih škola u Europi koji ne predviđa obavljanje stručne prakse (Internship) za svoje polaznike.

Slijedom svega navedenog, naše veleučilište svojim Statutom, u članku 96. propisuje da je stručna praksa “…obvezatna za sve studente i dio je studijskog programa. Stručna praksa provodi se u skladu s izvedbenim planom studija.”. Nadalje, i Pravilnikom o stručnom studiju predviđeno je da se stručna praksa organizira u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom.

U posljednje dvije akademske godine došlo je do promjene u organizaciji stručne prakse, pa tako sada organizaciju stručne prakse preuzima samo Društveno veleučilište i za te potrebe bira voditelja stručne prakse iz reda nastavnika. Nekoliko

je razloga za to. Najvažniji proizlazi iz potrebe da studenti praksu zaista obavljaju u upravnim organizacijama i time steknu uvid u funkcioniranje cjelokupnog upravnog sustava, obavljanje raznovrsnih upravnih poslova i dobiju svojevrsnu predodžbu o tome kako će izgledati njihova radna mjesta i radna okolina nakon završetka studija. Preuzimanjem organizacije stručne prakse osigurali smo konzistentnost, a studente izjednačili u pravima i obvezama. Protekle dvije generacije studenata stručnu su praksu obavljale u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi: od središnjih državnih ureda, preko ministarstava pa do gradskih i županijskih ureda. Svakom studentu je omogućeno da cijeli radni dan provede s dodijeljenim mentorom u svakoj od obuhvaćenih upravnih organizacija, u trajanju od ukupno četiri radna dana. Stečena iskustva, primjenu teorijskih znanja u praksi i utiske, student opisuje u Dnevniku prakse kojeg ocjenjuje voditelj stručne prakse.

Namjera nam je i u budućnosti nastaviti s ovakvom praksom, a vjerujemo da će nam iskustvo posljednjih dviju godina pomoći da, na zadovoljstvo naših studenata i naše osobno, osiguramo partnerski odnos s organizacijama domaćinima i trajnost, a time i usavršimo organizaciju stručne prakse. Pozivamo studente da nam se obrate sa sugestijama kako bismo što kvalitetnije odgovorili na njihove potrebe.

KAMERALiST 3/2009

Vijesti faks/ uprava

Izbori za studentske predstavnike i zamjenike studentskih predstavnika Autor:

ec Biljana Žgan

Studenti Društvenog veleučilišta u Zagrebu imali su priliku birati studentske predstavnike, kao i njihove zamjenike, za prvu, drugu i treću godinu Upravnog studija te za prvu i drugu godinu Poreznog studija, u sklopu izbora za studentski zbor.

Dostupnost i popularnost modernih medija (Internet) rezultirala je reklamom kandidata i njihovih programa kako na portalu IZS Društvenog veleučilišta u Zagrebu, tako i na stranicama Facebooka.

Kampanjom „Daj im da budu tvoj glas“ reklamirani su svi kanditati bez razlike i favoriziranja, što je u konačnici rezultiralo zanimljivim i neizvjesnim izborima.

STUDENTSKI ZBOR Studentski zbor je studentsko izborno predstavničko tijelo. Čine ga izabrani studentski predstavnici i zamjenici studentskih predstavnika. 31. ožujka 2009. u prostorijama Društvenog Studentski zbor štiti interese studenata, sudjeluje veleučilišta u Zagrebu (dvorana 2) održani su izu odlučivanju u tijelima visokog učilišta i pred- bori za studentske predstavnike i zamjenike stustavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.

Studentski zbor, e-mail adresa: szbor.dvz@gmail.com STUDENTSKI PREDSTAVNIK / ZAMJENIK STUDENTSKOG PREDSTAVNIKA Studentski predstavnik je osoba koja savjetuje studente o načinu ostvarivanja njihovih prava, prima pritužbe studenata koje se odnose na njihova prava te o istima raspravlja s nadležnim tijelima visokog učilišta, a može sudjelovati i u stegovnim postupcima protiv studenata radi zaštite njihovih prava.

Zamjenik studentskog predstavnika ima ista prava i obaveze.

Mandat studentskog predstavnika traje dvije fakultativne godine.

O KANDIDATURI I IZBORIMA Po raspisivanju izbora, svi zainteresirani studenti Društvenog veleučilišta u Zagrebu mogli su do 16. ožujka 2009. priložiti svoje kandidature i program na e-mail upravni.student@mail.com.

Uvjet za kandidaturu je minimalno 60 ECTS bodova sakupljenih u posljednje dvije fakultativne godine. Ovaj uvjet se ne odnosi na studente prve godine.

Vijesti faks/ uprava

KAMERALiST 3/2009

dentskih predstavnika.

REZULTATI STUDENTSKIH IZBORA DRUŠTVENOG VELEUČILIŠTA U ZAGREBU Prvi neslužbeni rezultati objavljeni su na portalu IZS Društvenog veleučilišta u Zagrebu.

Službeni rezultati objavljeni su na oglasnoj ploči, Društveno veleučilište u Zagrebu, Gundulićeva 10.

Studentskog predstavnika / zamjenika studentskog predstavnika možete kontaktirati putem emaila.

UPRAVNI ODJEL Predstavnik studenata za prvu godinu: Ivana Branilović E- mail adresa : bra.ivana@gmail.com Zamjenik predstavnika za prvu godinu: Stanko Jerković E- mail adresa : stankojerkovic@gmail.com Predstavnik studenta za drugu godinu: Marinela Tomorad E- mail adresa : marinela_tomorad@yahoo.com Zamjenik predstavnika za drugu godinu: Ivica Šnajdar E- mail adresa : isnajdar@gmail.com

Predstavnik studenata za treću godinu: Martina Malinić E- mail adresa : martina.malinic@gmail.com Zamjenik predstavnika za treću godinu: Ivana Vidoša E- mail adresa : ivana.vidosa@gmail.com

POREZNI ODJEL Predstavnik studenata za prvu godinu: Petra Berta E- mail adresa : petra.berta@gmail.com Zamjenik predstavnika za prvu godinu: Ana Tadić E- mail adresa : anatad111@hotmail.com Predstavnik studenta za drugu godinu: Bojana Srimšek E- mail adresa : bojana.srimsek@gmail.com Zamjenik predstavnika za drugu godinu: Sanja Zbačnik E- mail adresa : zbachnik@gmail.com IZVORI: Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama („Narodne novine“ broj: 71/07. ) Oglasna ploča Društvenog veleučilišta u Zagrebu

KAMERALiST 3/2009

Vijesti faks/ uprava

Sekcija prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu

Sekciju prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu (dalje: Sekcija) je početkom 2009. godine osnovala mala grupa diplomiranih studenata stručnog studija javne uprave Društvenog veleučilišta u Zagrebu.

Sekcija djeluje u okviru Instituta za javnu upravu.

Ciljevi Sekcije su: promicanje upravne struke, popularizacija studija javne uprave, povezivanje prvostupnika javne uprave, proučavanje stručnih upravnih tema i poticanje prvostupnika javne uprave na daljnje formalno obrazovanje i stručno usavršavanje.

Svoje ciljeve Sekcija namjerava ostvariti prvenstveno organiziranjem stručnih tribina.

Prva tribina Sekcije održana je 26. ožujka 2009. godine na temu: „Novi Zakon o općem upravnom postupku“. Predavači: doc. dr. sc. Boris Ljubanović s Katedre upravnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku i mr. sc. Vedran Đulabić s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Organizacijom tribine, željeli smo upoznati

ponajprije kolege, ali i širu javnost s važnošću modernizacije općeg upravnog postupanja, te promovirati upravnu struku.

U vrijeme održavanja tribine, konačni prijedlog Zakona o općem upravnom postupku bio je u saborskoj proceduri, a donesen je 27. ožujka 2009. godine. Članovi Sekcije mogu postati svi diplomirani studenti upravnih studija koji podnesu zahtjev za prijem u članstvo. Članstvom u Sekciji postaje se ujedno i članom Instituta za javnu upravu.

Nadam se da ćemo i ubuduće aktualnim temama uspjeti privući veliki broj kolega i da će nam se barem dio njih pridružiti u radu.

Tajnik Sekcije prvostupnika javne uprave Instituta za javnu uprave Marko Glamočak sekcija-pju@iju.hr

Vijesti faks/ uprava

KAMERALiST 3/2009

Tribina o novom Zakonu o općem upravnom postupku Autor:

ić Martina Malin

Zakon o općem upravnom postupku (ZUP) stupio je na snagu 19. travnja 1957. godine. Mijenjan je i dopunjavan četiri puta, a pročišćeni tekst objavljen je u Službenom listu SFRJ, 15. kolovoza 1986. godine.

26. lipnja 1991. godine donesen je Zakon o preuzimanju Zakona o općem upravnom postupku u Republici Hrvatskoj. Većina je odredaba ostala sadržajno nepromijenjena, dok su se neke od njih brisale ili mijenjale.

Nakon nešto više od pedeset godina, ZUP doživljava temeljite promjene. Kako bi se pravni sustav RH uskladio sa pravnom stečevinom Europske Unije, potrebna je, između ostalog, i reforma javne uprave. Središnji dio reforme svakako je pojednostavljenje i modernizacija upravnog postupanja, sa konačnim ciljem ubrzanja postupaka i skraćivanja njihovog trajanja.

26. ožujka 2009. godine, u prostorijama Društvenog veleučilišta u Zagrebu, održana je tribina sa temom: „Novi Zakon o općem upravnom postupku“, u organizaciji Sekcije prvostupnika javne uprave.

Predavači su bili: doc. dr. sc. Boris Ljubanović s Katedre upravnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku i mr. sc. Vedran Đulabić s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Dr. sc. Ljubanović započeo je tribinu kratkim izlaganjem razloga donošenja novoga ZUP-a, te kao glavne naveo smjernice dane u okviru CARDS projekta koje se odnose na usklađivanje upravnog postupanja sa: -ustavnim poretkom RH i drugim načelima i vrijednostima hrvatske pravne tradicije, -Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, -pravnom stečevinom Europske Unije, -standardima kvalitete moderne javne uprave.

Ono što je naveo kao jednim od nedostataka „starog“ ZUP-a je nepostojanje pravne definicije „upravne stvari“, koji se sada ispravlja člankom 2.

Ponešto je smanjen broj osnovnih načela upravnog postupka, kao i broj pravnih lijekova, odnosno,

sredstava koje stranke mogu koristiti protiv upravnih akata (žalba, prigovor, obnova postupka, oglašavanje rješenja ništavim te poništavanje i ukidanje rješenja). Člankom 22. uređen je pojam „jedinstvenog upravnog mjesta“, na kojemu bi građani, putem komunikacije samo s jednim tijelom javne vlasti, mogli doći do upravnog rješenja, čije bi donošenje inače zahtijevalo postupanje nekoliko tijela, što je dr.

Ljubljanović nazvao „revolucionarnom novinom“.

Nadalje, novim je ZUP-om uvedena je presumpcija usvajanja zahtjeva stranke u slučaju „šutnje administracije“, ali samo kao iznimka od načela fiktivnog negativnog upravnog akta, s time da stranke i dalje imaju pravo žalbe kada tijelo ne donese rješenje u roku.

Mr. sc. Đulabić napominje da ne treba glorificirati „stari“ ZUP, te kako maleni pomaci nisu dostatni za postizanje reformom postavljenih ciljeva, već treba ući u značajnije promjene kako bi se išlo u korak s vremenom. Kao jednu od takvih promjena navodi uvođenje elektronskog načina postupanja u upravnim stvarima. U tom smislu posebno je propisano da stranke svoje podneske mogu slati tijelu elektroničkim putem. Isprave koje se u upravnom postupku uzimaju kao dokazna sredstva mogu biti i u elektroničkom obliku, a u tu svrhu koristiti će se elektronički potpis, temeljem kojega će se smatrati da je isprava vlastoručno potpisana. Dostava se, također, može obaviti elektroničkim putem, ali samo na zahtjev ili uz izričit pristanak stranke.

Jedan od najdinamičnijih dijelova javne uprave dobiva svoje mjesto u novom tekstu ZUP-a – javne službe. Člankom 157. stavkom 2. i 3. utvrđen je način na koji korisnici javnih usluga mogu zaštititi svoja prava i pravne interese. Nedostatak je u tome što je propušteno normiranje obveza pružatelja javnih usluga.

Kao najslabiji dio ZUP-a, mr. sc. Đulabić navodi upravne ugovore, koji nisu sadržani u definiciji upravnog akta te je time otežano ostvarenje prava na naknadu štete u slučaju povrede njihovih odredaba.

KAMERALiST 3/2009 Na upravni ugovor gleda se kao na izvršenje prethodno sklopljenog upravnog akta.

Proces nastanka novog ZUP-a doživio je čak tri verzije nacrta, vrlo različite jedna od druge. Početkom ove godine, točnije 27. ožujka, održana je i poslijednja rasprava u Saboru, te je izglasan novi Zakon o općem upravnom postupku (NN, br. 47/2009).

Iako mr.sc. Đulabić smatra kako se moglo ući u još jače reduciranje teksta ZUP-a, uvedene novine trebale bi ojačati upravnu struku, olakšati do sada prekomplicirane i preformalizirane upravne postupke, te omogućiti građanima lakše korištenje javnih usluga i dobivanje informacija i obavijesti.

Novi ZUP broji 171 članak i stupa na snagu 01.

Vijesti faks/ uprava

siječnja 2010. godine.

Institut za javnu upravu organizirao je 22. travnja 2009. godine savjetovanje o primjeni novog Zakona o općem upravnom postupku, u prostorijama Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvor: Zakon o općem upravnom postupku – Narodne novine, broj 47/2009

TRIBINA:

NOVI ZAKON O OPÆEM UPRAVNOM POSTUPKU 26.ožujka 2009., Društveno veleuèilište u Zagrebu, 15h, Gunduliæeva 10, dvorana 8 PREDAVAÈI:

doc. dr. sc. Boris Ljubanoviæ s Katedre upravnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku

mr. sc. Vedran Ðulabiæ

s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu

MilenkoStambolija

Sekcija prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu

ZUP SPREMAN ZA NOVO RUHO?

Vijesti faks/ uprava

KAMERALiST 3/2009

Međunarodne i europske nevladine organizacije s područja javne uprave Autor:

ek Kristina Šad

EUROPEAN GROUP FOR PUBLIC ADMINISTRATION

Europsko udruženje za javnu upravu (EGPA) regionalno je udruženje Međunarodnog Instituta za INTERNATIONAL INSTITUTE OF ADMINISTRA- upravne znanosti, čija je svrha ojačati povezaTIVE SCIENCES nost i osigurati razmjenu između europskih speciMeđunarodni institut upravnih znanosti (IIAS) jalista za javnu upravu, podjednako učenjaka i međunarodna je organizacija za znanstvena praktičara. istraživanja, osnovana 1930.g., sa sjedištem u Djelovanje EGPA-e odvija se kroz rad u znanstBruxellesu. Kao međunarodnoj nevladinoj orga- venim grupama i grupama praktičara. Svanizaciji, aktivnosti su joj usmjerene na izučavanje ka znanstvena grupa vođena je Voditeljem i javne uprave te na vođenje foruma na kojem se Predsjedavajućim i nužno je sastavljena od akaprezentiraju i analiziraju komparativne studije, demskih djelatnika i praktičara. koje uključuju podjednako praktična iskustva i Područja koja izučavaju grupe su: pravo i javna teorijske analize stručnjaka javne uprave, i to iz uprava, uz naglasak na upravom pravu; strateški cijelog svijeta i iz različitih kultura. menadžment u državnoj upravi; e-uprava – inforInstitut nastoji promovirati razvitak upravnih macijske i komunikacijske tehnologije u javnoj upznanosti, poboljšati organizaciju i djelovanje ja- ravi; djelovanje u javnom sektoru – produktivnost vnih uprava na svim razinama, kao i razviti djelot- i kvaliteta javnog sektora; etičnost i integriranost vorne upravne metode i tehnike. upravljanja javnim sektorom – etička dimenzija Institut je postavio nekoliko temeljnih vrijednosti uprave i organizacije. na kojima ta organizacija djeluje, a one su: od- EGPA u suradnji s EU Thematic European Public govornost, međunarodni aspekt i potpuna neovis- Administration Network (EPAN) uspostavila je radnost. Kao glavna smjernica djelovanja javnih nu skupinu čiji je cilj postaviti osnovu za raspravu vlasti navodi se djelovanje u najboljem interesu i ocjenjivanje dosadašnjih trendova i iskustava u građana. Pružanje kvalitetnih usluga građanima obrazovanju i osposobljavanju za javni sektor. treba biti glavno polazište svim pružateljima ja- EGPA STALNA SKUPINA PRAKTIČARA – djeluje vnih usluga. Javna uprava osnovni je sustav koji kroz povezivanje iskustava praktičara iz cijele povezuje vladu i građane svake pojedine zemlje. Europe, djelujući na godišnjoj EGPA konferenČlanovi instituta promiču načelo da javna uprava ciji, „suprotstavljajući“ praktičare i akademske mora biti djelotvorna, efikasna i ekonomična te djelatnike, ostvarujući diskusiju i razmjenu ideja podupiru modele suvremenog upravljanja i us- i mišljenja. postavu poštene javne uprave.

GODIŠNJA KONFERENCIJA osnovna je aktivnost Djelovanje Instituta odvija se kroz konferencije EGPA. Održava se svake godine u različitim eukoje se održavaju tri puta godišnje u tri različite ropskim zemljama. Tema konferencije je najakdržave diljem svijeta. Osim toga, izdaje knjige, tualnije pitanje iz javne uprave u tom trenutku u kao i magazin International Review of Administra- Europi. tive Sciences, upravlja proračunom od otprilike milijun eura, vodi i koordinira aktivnosti između INTERNATIONAL ASSOCIATION OF SCHOOLS svojih 90 država članica i Nacionalnih sekcija.

AND INSTITUTES OF ADMINISTARTION Institut ima i dvije specijalizirane podorganizacije: IASIA je udruga organizacija i pojedinaca čije International Association of Schools and Instiutes su aktivnosti i interesi usmjereni na javnu upravu of Administration (IASIA) i The European Group i upravljanje. Te aktivnosti uključuju obrazovanje i of Public Administration (EGPA). Obje podorga- osposobljavanje službenika i menadžera. Njihov nizacije u svom radu kombiniraju izučavanje, temeljni pristup usmjeren je na razvoj i upravljanje istraživanje i networking (korištenje poslovnih ljudskim potencijalima. veza).

Udruga je formalno osnovana 1971.g. IASIA je neprofitna udruga koja se financira iz članarina,

KAMERALiST 3/2009 dohodaka od pruženih usluga, dobrovoljnih usluga članova i priloga fundacijiskih organizacija.

Djeluje na promoviranju i podupiranju suradnje između angažiranih organizacija i pojedinaca da bi osigurali mogućnosti za jačanje upravnih i upravljačkih sposobnosti državnih uprava, oragnizacija, agencija i poduzeća kojima služe. Članovi: razmjenjuju iskustva, ideje, informacije i materijale o pitanjima i razvitku zajedničkih interesa; izučavaju menadžment javnog sektora, pitanja i smjernice razvoja tog područja u budućnosti; podupiru međunarodnu i regionalnu potporu za obrazovanje i osposobljavanje u javnoj upravi, razvitak menadžerstva i povećanje prepoznatljivosti potrebe menadžmenta u javnom sektoru.

PA@BABEL PA@BABEL je elektronička baza podataka o člancima iz područja javne uprave u europskim časopisima s ne-engleskog jezičnog područja.

Naslovi članaka i sažeci članaka objavljenih u akademski priznatim europskim časopisima, prevedeni su na engleski i francuski jezik. Kada pretraživač pronađe članak koji ga interesira, može pročitati sažetak te kontaktirati za daljnje informacije autora članka, urednika časopisa ili web stranicu časopisa. Pretraživanje po temama obuhvaća nekoliko tema: e- Uprava, Etičnost, Financijski menadžment, Menadžment ljudskih potencijala, Organizacija, Javne politike.

ZAKLJUČAK Podaci o djelatnostima ovih nekoliko organizacija međunarodnog i regionalnog karaktera, ukazuje na postojanje izuzetne dinamike u području javne uprave. Ta se dinamika ogleda u tome što područje javne uprave svakodnevno prolazi kroz bitne promjene, te je stoga potrebno da svi nacionalni sustavi država na svom teritorijalnom području urede djelotvoran sustav javne uprave, te da se nedostaci u tom sustavu svedu na najmanju moguću razinu.

Postojanje ovih organizacija, njihova potpora osnivanju novih visokoškolskih programa za javnu upravu, promocija potrebe i organiziranja izučavanja uprave, pronalazak rješenja za poboljšanje organizacije i djelovanja javnog sektora, razvitak djelotvornih upravnih metoda i tehnika, izučavanje najaktualnijih pitanja u datom vremenu te ostale aktivnosti, omogućuju aktivnu potporu nacionalnim sustavima da najdjelotvornija dostignuća u proučavanju javne uprave unesu u svoje sustave javne uprave.

Vijesti faks/ uprava

Republika Hrvatska je prepoznala, što dobrovoljno, što prisilno zbog predpristupnih pregovora za članstvo u EU, nužnost i vrijednost praćenja dinamike javne uprave. U tom smjeru, Vlada RH je u ožujku 2008.g. donijela Strategiju reforme državne uprave za razdoblje od 2008. – 2011.g.

Temeljna polazišta Strategije zajednički dijele i ove stručne inozemne organizacije, a ta su: djelovanje javne uprave u najboljem, pravno dopuštenom interesu građana – korisnika usluga javne uprave, njezina djelotvornost, efikasnost, ekonomičnost, povjerenje građana i odgovornost javnih službeni ka.

Ovom se Strategijom želi vratiti izgubljeno povjerenje građana u djelovanje javne uprave i usporedno osigurati učinkovit sustav pružanja kvalitetnih javnih usluga.

Posebnu pozornost privlači činjenica koja je navedena u okviru modula Javna uprava i obrazovanje u organizaciji EGPA-e. Naime, između ostalih, jedan od ciljeva tog modula je definirati pogodan sustav suradnje između akademskog i poslovnog svijeta.

S položaja studenata i prvostupnika Stručnog studija javne uprave ovo je izuzetno bolna točka. Kroz taj studij stječemo korisna, kvalitetna i opširna stručna znanja za rad u javnom sektoru, no, poslovni svijet to ne uvažava, što pokazuje statistika radnih mjesta na kojima su zaposleni prvostupnici javne uprave. U tijeku je „borba“ za uspostavu specijalističkog diplomskog stručnog studija javne uprave, po završetku kojeg bi se stjecao naziv specijalist javne uprave.

Hoće li to riješiti ili barem učiniti korak naprijed u rješavanju problema s međunarodnim naglaskom, neusklađenosti akademskog i poslovnog svijeta?

Mi, studenti i prvostupnici Stručnog studija javne uprave vjerujemo da hoće, jer ustrajni smo u stavu da želimo i opravdano zaslužujemo više, što je dokazano odazivom na tribinu „Nastavak upravnog studija“, održanu 28.04.2009., u organizaciji Udruge Upravni student.

Izvori: International Institute of Administrative Sciences http://www.iiasiisa.be/ European Group for Public Administration - www. iias-iisa.org/egpa/e/Pages/default.aspx International Association of Schools and Institutes of Administration - www.iiasiisa.be/schools/aeacc.htm PA@BABEL - http://soc.kuleuven.be/io/egpa/ pub/index.htm

Vijesti faks/ uprava

KAMERALiST 3/2009

European Association for Public Administration Acreditation – EAPAA Autor:

ek Kristina Šad

Europska udruga za akreditiranje u javnoj upravi (EAPAA) osnovana je 1999.g. s ciljem da europskim akademskim programima na području javne uprave pomaže poboljšati i osigurati njihovu kvalitetu kroz akreditaciju. Osnovna je smjernica djelovanja EAPAA razvitak i održavanje sustava za dobrovoljno akreditiranje visokoškolskih obrazovnih programa u Europi s područja javne uprave.

EAPAA je udruga čiji su članovi institucije koje nude visokoškolske programe iz područja javne uprave, javnog menadžmenta, javnih politika i ostalih srodnih programa. Članovi su zajednički uspostavili i održali dobrovoljan sustav akreditiranja u svrhu poticanja visoke kvalitete obrazovanja za javnu upravu. EAPAA je samostalna organizacija, ali usko surađuje s ostalim organizacijama s područja javne uprave, kao što su EGPA, NISPAcee, IIAS, IASIA i NASPAA.

ORGANIZACIJSKA TIJELA EAPAA-e su: OPĆA SKUPŠTINA (GM – General Meeting) – je skupština svih članova Udruge, točnije, članova grupe A, članova grupe B, i pridruženih članova.

To tijelo donosi sve odluke koje se tiču Udruge, s izuzetkom pitanja koja se odnose na samo akreditiranje; IZVRŠNO VIJEĆE (EC – Executive Committee) je osnovno tijelo EAPAA-e – ono priprema Opću skupštinu i nadzire rad Tajništva EAPPA; VIJEĆE ZA AKREDITIRANJE (AC – Accreditation Committee) – tijelo koje odlučuje o uvjetima akreditiranja i postupku dodjele akreditacija, te prosuđuje o prijavama za akreditiranje pojedinih programa; TAJNIŠTVO EAPAA – tijelo koje organizira postupak dodjeljivanja akreditacija, kao i radne sastanke Opće skupštine, te radne sastanke Vijeća za akreditiranje. Članstvo u EAPAA je otvoreno za sve institucije koje su zainteresirane za potvrđivanje i osigu-

KAMERALiST 3/2009

Vijesti faks/ uprava

održavati programe u Europi. Zainteresirane se institucije mogu prijaviti za članstvo popunjavanjem elektroničkog obrasca ili slanjem poštom papirnog obrasca na utvrđenu adresu. Izvršno vijeće EAPAA odlučuje o prijavama za članstvo.

Uvjete koje svaka prijavljena institucija mora ispuniti da bi joj se odobrila akreditacija za pojedini program utvrđuje Vijeće za akreditiranje. Ti uvjeti su formirani u skladu sa smjernicama ENQA i INQAHEE, a u obzir su uzeti i uvjeti akreditiranja utvrđeni od NASPAA- e.

EAPAA uvjeti služili su i kao smjernice IASIA/UNDESA radnoj skupini na izradi dokumenta „Standard izvrsnosti u obrazovanju za javnu upravu“.

Kako bi programu bila odobrena akreditacija ranje kvalitete svojih visokoškolskih programa Vijeće ga mora pozitivno ocijeniti. Zaključak s područja javne uprave. Termin „program s evaluacije programa mora sadržavati odluku da područja javne uprave“ ovdje se upotrebljava kao je program u cijelosti usklađen s predviđenim stanopći termin te stoga uključuje sve programe koji su dardima. povezani s javnom upravom, javnim politikama, javnim menadžmentom i ostalim.

Za detaljnije informacije o ovoj udruzi (trenutni Članstvo je podijeljeno u tri skupine: članovi članovi, postupak odobrenja akreditacija, uvjeti skupine A – institucije koje nude jedan ili više za odobrenje akreditacija, radionice, dokumenti visokoškolskih programa za javnu upravu koji do tijela udruge, publikacije), zainteresirani se mogu sada još nisu bili akreditirani od strane EAPAA te informirati na web stranici udruge www.eapaa. se nalaze u postupku odobravanja akreditacija, org ili putem kontakt podataka European Associačlanovi skupine B – institucije koje nude jedan ili tion for Public Administration Accreditation, Nizoviše programa koji su već akreditirani od strane zemska, dostupnima na web stranici.

EAPAA te pridruženi članovi – organizacije koje žele sudjelovati u djelatnostima promoviranja Izvor: važnosti obrazovanja za javnu upravu, ali bez European Association for Public Administration traženja akreditacije.

Accreditation - www.eapaa.org Svi članovi skupina A i B moraju imati sjedište ili

Udruga info

KAMERALiST 3/2009

Strategija reforme državne uprave Autor:

Ivana Hren

Dana 10. prosinca 2008. godine, na Kaptolu 27, u prostorijama Tribine Grada Zagreba, održana je tribina o Strategiji reforme javne uprave. Tribinu je posjetila Udruga studentica i studenata Upravnog studija, na koju je bila pozvana od strane Instituta za javnu upravu.

Uvodničar tribine je bila Glavna tajnica Instituta Slavica Banić, a predavač tribine je bio dekan Društvenog veleučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivan

Koprić, kao i Jadranka Jurinjak, načelnica Odjela za sustav državne uprave i prilagodbu zakonodavstva europskom pravnom sustavu u Središnjem državnom uredu za javnu upravu, koja je i otvorila temu reforme.

Nacrt prijedloga strategije reforme državne uprave

izrađen je u prosincu 2005. godine, ali je Strategija reforme državne uprave za razdoblje 2008.

– 2011. usvojena tek na 11. sjednici Vlade Republike Hrvatske. Reforma se provodi kontinuirano već nekoliko godina, a tribina je održana da bi se otvorila mogućnost rasprave zainteresiranih osoba za tu temu.Uvodni dio održala je Jelena Jurinjak u kojem je navela osnove ciljeve reforme. Novom je Strategijom predviđeno stvaranje Etičkog kodeksa državnih službenika, a osnovan je i Odjel za etiku u okviru Središnjeg državnog ureda za upravu. Naglasak je stavila na edukaciju državnih službenika i na jačanje inspekcijskog nadzora. Nastavio je prof. dr. sc. Ivan Koprić, koji je naveo neke nedostatke same reforme. Istaknuo je kako je Strategija naišla na određene reformske poteškoće zbog prekratkog roka, nedovoljno visoke razine političke odluke, nedovoljne informiranosti te nepostojanja sustavne komunikativnosti i godišnjih operativnih planova.

Nakon njihovih izlaganja bilo je mjesta za stručnu raspravu koja je davala mogućnost razriješavanja eventualnih nejasnoća ili sugestija za poboljšanje same reforme, budući da se ona direktno odnosila na prisutne osobe, to jest službenike javne uprave.

Stručnjaci iz Ekonomskog Instituta otvorili su žustru raspravu koja se mogla voditi unedogled ali budući da je tribina bila vremenski ograničena, uspješno je i konstruktivno dovedena do kraja.

Izvori : http://www.javno.com/hr-hrvatska/osnovanodjel-za-etiku-u-uredu-za- upravu_213448 http://e-hrvatska.hr/sdu/hr/e-hrv/ v i j e s t. h t m l ? h = / h r / e h r v / c o n t e n t Pa ra graph/01111111111111119

KAMERALiST 3/2009

Udruga info

Suradnja studenata Upravnog i Poreznog studija

Autor:

šek Bojana Srim Udruga studentica i studenata upravnog studija ove je godine počela intenzivnije surađivati sa nekolicinom studenata Poreznog studija.

Suradnja je počela na inicijativu jednog kolege sa Poreznog studija te kolega iz Udruge, koji su došli na ideju da bi se i za Porezni studij trebalo čuti te da bi se studenti trebali pokrenuti u ostvarivanju

očekivati.

Prvo je za odobrenje trebalo pitati dekana Društvenog Veleučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc.

Ivana Koprića koji je tu zamisao odobrio, a sa idejom se složio i pročelnik Poreznog studija, prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina.

I tako je sve krenulo, izbori su bili pred vratima,

nekih svojih ciljeva vezanih uz studiranje.

Sve je počelo kandidaturama za predstavnike studenata. Odaziv isprva nije bio baš obećavajući jer, kao i uvijek, studentima se nije dalo ili su imali nekog drugog posla. Nakon što nam se objasnilo da bez predstavnika teško možemo nešto učiniti, počele su stizati prijave i kandidature za predstavnike te izborni programi i ideje za bolje uvjete studiranja na poreznom studiju.

Kolege sa Upravnog studija bili su nam od velike pomoći, dali su nam ogledne primjerke izbornih programa, rekli što možemo od nekih ideja

pisali su se programi i slale kandidature. Tada je došao dan izbora. Moram priznati, odaziv kolega sa Poreznog studija bio je malen, iako im se više puta reklo da izađu na izbore. Nakon što su izbori bili gotovi, te su glasački listići bili prebrojani, došlo se do rezultata: za predstavnicu prve godine Poreznog studija izabrana je Petra Berta, a za njenu zamjenicu – Ana Tadić; za predstavnicu druge godine –Bojana Srimšek i za njenu zamjenicu – Sanja Zbačnik.

Po rezultatima se vidi, pobijedila je ženska snaga, iako dečki nisu baš bili neke volje za sudjelovanje

KAMERALiST 3/2009

na izborima. Ipak smo imali jednog kolegu sa prve godine koji se kandidirao, ali nažalost nije dobio potreban broj glasova.

Nakon izbora održani su sastanci Udruge na kojima su se raspravljale stvari od značenja i za Upravni i za Porezni studij.

Do iduće suradnje sa Udrugom došlo je prilikom Smotre Sveučilišta u Zagrebu, gdje su po prvi puta svoj studij predstavljali i studenti Poreznog studija te popričali sa onima koje je zanimalo nešto više o našem studiju.

Za Porezni studij većina ljudi još nije čula, on se ponovo osnovao tek 2005.godine. Ranije je post-

Foto: Sonja Jug

ojao u nekom drugom obliku, u sklopu Ministarstva Financija. Sada je potrebno ljudima približiti porezni studij, da ih što više čuje za njega, a da bi to ostvarili potrebno je da se što više ljudi aktivira.

A upravo to omogućuju nam kolege iz Udruge, time što smo ostvarili suradnju i imamo njihovu pomoć, što su pokazali dobru volju i pozvali nas da sudjelujemo na izborima, a kasnije i u radu Udruge. Na tome im jako zahvaljujemo i nadamo se da ćemo i dalje zajedno surađivati za boljitak svih nas i našeg studiranja.

KAMERALiST 3/2009

Udruga info

Smotra sveučilišta u Zagrebu

nuti na jednom malenom štandu, između Strojarskog i Tehničkog veleučilišta, predstavljali smo s ik Lux Luka Tovorn ponosom tri smjera na našem fakultetu ( Upravni, Porezni i Odjel za izobrazbu trenera). Kao što si Dragi moji budući prvostupnici Društvenog možete zamisliti, bila je mala gužva jer, uz moju veleučilišta, došlo je to doba godine kada se malenkost i moje kolege iz Udruge studenata i održava Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Kao i uvi- studentica s Upravnog studija, bili su tu i kolege jek, Udruga je bila tamo sva tri dana od 2. do sa Poreznog studija, predstavnik sa Kineziološkog 4. travnja, u paviljonu Studentskog centra, stis- fakulteta za višu trenersku, te referentice za stuAutor:

ona koja su znala za naš faks, kao i njegovu lokaciju, te su došli pokupiti brošure da bi proširili svoje već postojeće znanje. Njihova najučestalija pitanja su bila „Koliko dugo traje?“, „Hoće li se uvesti dodatne dvije godine?“ i neizbježno pitanje „Je li faks težak?“ U ta tri dana Smotre, odaziv studenata je bio zadovoljavajući, a najviše prometa na našem štandu odvijalo se u popodnevnim satima i u subotu, što je razumljivo s obzirom na činjenicu da su to bili radni dani/školski dani, pa je velik broj ljudi bio u nemogućnosti doći ujutro. Izlaganje i službeno predstavljanje o našem fakultetu imala je prof. doc. dr. sc. Gordana Marčetić, zadnjeg dana Smotre, dakle, u subotu.

Zaključak ovog izvještaja je da smo zadovoljni odazivom ljudi i količinom njihovog znanja o našem „relativno nepoznatom“ fakultetu. Dokazali smo da za privlačenje studenata nije važna veličina štanda na kojem predstavljamo svoj dentska pitanja. fakultet, već način na koji ga predstavljamo – Kao i prošlih par smotri, ljudi su nas tražili na znanjem, duhovitošću i elokventnošću. Jedva štandu Pravnog fakulteta, ne znajući dakako, čekamo sljedeću godinu. da mi spadamo pod Društveno veleučilište te su ostali iznenađeni (ugodno nadam se) kada su u prolasku vidjeli naše brošure i knjige o javnoj upravi. Najčešće je njihova zbunjenost rezultirala pitanjima poput „Pa zar vi niste u sklopu prava?“ ili „Ako ste Upravni i Porezni studij, zašto se zovete Društveno Veleučilište?“ Tu su smo se mi studenti kao predstavnici studija, izrazito iskazali strpljivošću i znanjem, te pronalaskom odgovora na gotovo sva takva pitanja. Naravno da im ne zamjeramo na takvim pitanjima jer nije ni čudo da velik broj ljudi ne zna za naše veleučilište, s obzirom da nije toliko medijski eksponiran, poput recimo Pravnog fakulteta ili Ekonomskog. Uz ta mnoga iznenađena lica, također su se pojavila i

KAMERALiST 3/2009

Udruga info

8. DAN KARIJERA Autor:

vić Stanko Jerko

Održan je još jedan Dan karijera, osmi po redu.

Odmah na početku, moram istaknuti kako mi je ovo bio drugi put da sudjelujem na Danu karijera i reći kako ipak postoji razlika između ovoga i onog prošlog, kako u organizaciji, tako i u zainteresiranosti, barem kada je riječ o našem štandu.

Ovaj put sve je bilo organizirano unutar Boćarskog doma, a ne pod šatorima te je sve izgledalo puno preglednije i bolje nego što je to bilo prethodni put.

Unatoč recesiji, organizatori su nadmašili sami sebe. Svaki je štand, uključujući i naš, djelovao interesantnijim za posjetitelje. Jednako tako, svaki od njih je ujedno izgledao i puno maštovitije i

uređenije.

Na našem štandu sam bio od samog početka i skoro do zatvaranja te mi ni u jednom trenutku nije bilo dosadno, što potvrđuje činjenicu bolje organizacije i posjećenosti.

Primjerice, prisjetio sam se jednog prošlogodišnjeg nedostatka kada nije bilo sendviča za sudionike, što je bio veliki propust. Takvo što ovoga puta nije stvaralo problem. Stoga, ako bih i morao tražiti neke zamjerke, onda bi to prije svega bio nedostatak nekih većih kompanija čiji su štandovi prošli put bili prisutni. Valjda su najveći ovaj put ujedno i najviše pogođeni globalnom krizom. A uostalom, tko zna, možda su mi i promaknuli?

Za sam kraj, moram reći kako sam zadovoljan iz jednog razloga, a taj je što je osmi Dan karijera u svakom pogledu nadmašio sedmi, a to je dovoljno, zar ne? Uostalom, prirodno je težiti boljemu!

Udruga info

KAMERALiST 3/2009

Tribina o nastavku Upravnog studija Autori:

artina Malinić M i n e r H a n Iva

Udruga studentica i studenata upravnog studija organizirala je 28. travnja 2009. godine „Tribinu o nastavku upravnog studija“. Na taj dan, u 16 sati, dvorana II. u prizemlju Gundulićeve 10 bila je prepuna znatiželjnih studenata, kako bivših tako i sadašnjih, u očekivanju informacija o „nastavku studija“. Budući da je odaziv bio velik, tribina je premještena u veću dvoranu, u kojoj su se svi mogli udobno smjestiti kako bi čuli izlaganja predavača: dekana Društvenog veleučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivana Koprića, pročelnice Upravnog odjela, doc. dr. sc. Gordane Marčetić i Državnog tajnika Ministarstva pravosuđa, mr. sc.

Prof. dr. sc. I. Koprić objasnio je kako je dvogodišnji specijalistički studij odvojen, odnosno, nastavlja se na različite studije prvog stupnja. Dakle, ne radi se izričito o „nastavku“ Upravnog studija.

Naglasio je, također, da je inicijativa za osnivanjem Specijalističkog stručnog studija javne uprave krenula već 2001. godine. No, ipak, tada studijski program nije dobio dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U veljači ove godine studijski program je ponovno podnesen na evaluaciju. Sama procedura vremenski je, zaista, zahtjevna.

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje (Nacio-

Zorana Pičuljana.

Predsjednica Udruge studentica i studenata upravnog studija, Ivana Vidoša, uvodnim je govorom dala riječ predavačima.

nalno vijeće), koje djeluje pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, na sjednici će odlučiti o imenovanju recenzenata (jednog domaćeg i jednog stranog). Ukoliko u recenzijama ne bi bilo

nikakvih primjedbi na studijski program, predložit će se Nacionalnom vijeću da se studij odobri.

Kriteriji koji će se pritom uzimati u obzir odnositi će se na prostor i opremu potrebnu za izvođenje nastave, djelatnike, financijsku konstrukciju i drugo. Nacionalno vijeće održava jednu sjednicu mjesečno (izuzevši srpanj i kolovoz).

Naglašeno je kako postoji podrška relevantanih institucija, koje su izrazile pozitivne stavove o uloženom trudu za daljnje obrazovanje upravnih službenika, a one su: Središnji državni ured za upravu, Ministarstvo pravosuđa, Ustavni sud i Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Pročelnica Upravnog odjela, doc. dr. sc. G. Marčetić ukratko je izložila uvjete upisa na takav studij, ukoliko on bude oformljen. „Direktan upis“ imali bi stručni prvostupnici javne uprave koji su diplomirali po bolonjskom programu, dok bi ostali morali polagati određene ispite razlike te nakon toga mogli aplicirati za upis na Specijalistički stručni studij javne uprave. Prvostupnici različitih društvenih usmjerenja prvo bi morali položiti pripremni semestar, uz položenu razliku.

Završetkom trogodišnjeg Stručnog studija javne uprave, koji nosi 180 ECTS bodova, stječe se naziv stručnog prvostupnika javne uprave. To je jedan od preduvijeta za upisivanje Specijalističkog stručnog studija javne uprave, završetkom kojega se stječe dodatnih 120 ECTS bodova i naziv stručnog specijalista javne uprave.

Jedno od pitanja postavljeno tijekom rasprave odnosilo se na školarinu za dvije godine specijalističkog studija, za koju su predavači odmah ustvrdili da ne bi trebala biti previsoka, pogotovo s obzirom da je Društveno veleučilište u Zagrebu javno veleučilište.

Da bi državni i lokalni, odnosno, javni sektor trebao biti zainteresiran za ovakav studij rekao je Državni tajnik mr. sc. Z. Pičuljan te naglasio kako je preddiplomski (prvostupnički) studijski program doista težak. Kao jedan od glavnih problema naveo je otežano zapošljavanje prvostupnika javne uprave u oštroj konkurenciji sa privatnim sektorom.

Smatra kako će lokalna samouprava prije prepoznati naš profil zaposlenika, pogotovo kada se pravilnici o radu usklade sa Uredbom o klasifikaciji ranih mjesta u državnoj upravi. Naime, u njoj je predviđen stupanj prvostupnika (tj. stručnog prvostupnika) kao uvjet za zapošljavanje na mjesto stručnog suradnika i višeg stručnog suradnika (članci 16. i 18. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi).

Nezavidan položaj na tržištu rada poboljšala bi mogućnost daljnjeg obrazovanja i usavršavanja.

Unatoč tomu, prilika za upis Specijalističkog stručnog studija javne uprave neće biti pružena svima. U svrhu rangiranja uzimati će se u obzir ostvareni prosjek na preddiplomskom studiju te motivacija za studij, koja ne bi trebala biti orijentirana jedino na „papir“.

Udruga studentica i studenata upravnog studija organizirala je ovu tribinu kako bi se razjasnili nesporazumi i pogrešno protumačene informacije koje su kružile već dulje vrijeme hodnicima Društvenog veleučilišta u Zagrebu. U nadi da će Specijalistički stručni studij javne uprave otpočeti u jesen 2009. godine, Udruga neće prestati sa aktivnostima na promoviranju studija javne uprave i isticanju važnosti daljnjeg obrazovanja i usavršavanja.

Udruga info

KAMERALiST 3/2009

Doprinos moje malenkosti kao člana Udruge Autor:

Marina Vasilić

Da, taj zadatak da vam pišem o ovoj Smotri, na kojoj sam završila jer sam član udruge, dopao je mene. Uglavnom, tamo davnih dana (treći razred srednje) i meni se omaklo da sam prošla pokraj SC – za vrijeme trajanja Smotre. Taj prizor, toliko ljudi u potrazi za informacijama željenog fakulteta, bio je privlačan zbog sitne neizvjesnosti i uzbuđenja koje se osjećalo u zraku (moj osobni osjećaj, ne znam kako vi) jer kad primiš onaj prospekt s informacijama u ruke, valjda primiš ‘kartu’ za iduću stranicu koju ćeš okrenut u svom životu. Nova sredina, novi ljudi, nova zgrada u kojoj stičeš novo obrazovanje. Ma zapravo, znate. Obuzeta tim doživljajem i razmišljanjem, prošlo mi je kroz misli kako bi bilo ‘cool’ biti sudionik toga. I kaže se ‘pazi što želiš’ jer postoji mogučnost da ti se želja ostvari. I tako sam upravo ja, 2. travnja sjedila na Smotri Sveučilišta za našim pultom, a to

se ne bi ostvarilo da se nisam pridružila Udruzi.

Uglavnom, nije mi žao jer sam se dobro provela. Šest sati druženja, novih poznanstava – naučiš izreklamirat svoj faks, dobiješ nešto za jesti i u najboljem slučaju, ako je do tebe pult strojarskog fakulteta, zabavljaš se njihovom mozgalicama. Šest sati svega po malo.

Da budem iskrena, učlanila sam se u Udrugu iz čiste radoznalosti. Znala sam koja joj je svrha, i znala sam kakvim se sve aktivnostima bavi, sadržajima, poput ove smotre, odlasci u kazalište, organiziranje tribina i sl. Znala sam, ako se učlanim, da će mi ti svakojaki interesantni zadaci barem ispuniti jedan dio mog studentskog života, kao npr. novim iskustvima poput ovog sa Smotre ili npr. studentski izbori i u najboljem slučaju pisanje za Kameralist (to sam si tak htjela). Evo razloga da se i vi nađete u našem društvu.

KAMERALiST 3/2009

Udruga info

Cool projekt Autor:

čić Tihana Kraja

„Svaki početak je težak!“. To su riječi poznate poslovice. Tako je bilo i nama. Joj, puno je toga što se izdogađalo u vrijeme kad je naša Udruga studentica i studenata upravnog studija bila na početku. U vrijeme kada se događao ovaj projekt, Udruga je postojala nešto više od godinu dana (službeno). Iskreno, sad kad razmišljam, ne sjećam se ni točnog datuma, osim da su bili četvrtak, petak i subota, ali to nije ni bitno. Projekt o kojem vam želim ispričati je projekt Smotre Sveučilišta 2006. g.

Budući da smo bili „mladi“ nismo znali što nam slijedi ni koliko je vremena potrebno uložiti u jedan takav projekt. Zapravo, Smotra se odvija već mnogo, mnogo godina, ali te su godine prvi put studenti i mi kao udruga sudjelovali na njoj. Sve je počelo na poticaj nas kolegica, koje smo ustrajale da uvedemo još neke nove stvari u rad same udruge. Ova ideja rodila se, kao i mnoge druge, uz kavicu i u dobrom društvu, kada ideje samo kolaju.

I odmah smo odlučili: ajmo sudjelovati! Ali s čim, kako, što ćemo napraviti? Krenula su ta mnogobrojna pitanja i susreti s dekanom DVZ-a, koji je tada bio pročelnik Upravnog odjela, a samim time i najvažnija i odgovorna osoba. Prof. Koprić nas je uputio na tajnika gospodina Licea, koji nam je objasnio kako to zapravo funkcionira i što mi moramo učiniti, a mi smo slušali i upijali.

Malo, pomalo mi smo se počeli pripremati. I što da vam pričam, oko letka smo se sigurno namučili tjedan dana. Puno baba, kilavo dijete, ali ipak smo mi to iskompletirali. Htjeli smo privući maturante da upišu tzv. „upravno pravo“, ali kako, kako im objasniti, jer naš studij je puno više nego samo upravno pravo. Morali smo to i naglasiti, navođenjem naših predmeta i smjerova koji su tek slijedili jer je na jesen počinjala prva generacija bolonjaca. Ali koliko smo živaca izgubili dok smo se usaglasili što ćemo staviti na letak, a koji je

zapravo bio samo jedan A4. Ok, nekako smo i to dogovorili i ponosno smo naš letkić dali u tiskaru.

Težili smo savršenstvu, ali ipak, uvijek se potkrade koja tiskarska greškica...

A bilo je i fora spika. Kako bi maturantima na najbolji i najadekvatniji način objasnili što je to x-ica, naš kolega iz udruge dobio je tu čast da upravo on stavi svoju x-icu na letkić. Čak mislim da ova slika stoji i dan danas na našim letcima?!

I onda je naš kolega postao zvijezda.

A što se događalo s prezentacijom koja se trebala vrtjeti na štandu? Opet ženske glave koje vole komplicirati i onda umjesto da rade na prezentaciji koketiraju s konobarom.

No, i to smo smislili, a krajem dana završili na tulumu u tu čast, kako bi dostojno proslavili naš izniman angažman jer svako dobro djelo mora se normalno i propisno proslaviti. Što se tiče samih dana Smotre, skupili smo sve materijale, čak ne samo naše, već i drugih odjela, pa smo i njih lijepo poslagali na štand. Bilo je mnogo knjiga koje smo u orginalnom izdanju tek tada vidjeli prvi put. Imali smo i neki komp, pa

Studentski život

KAMERALiST 3/2009

smo tu našu prezentaciju ponosno stavili da se vrti. A kako bi upotpunili letkić, ponudili smo maturantima u prolazu i pozivnicu i bombončić da im zasladimo dan. Rasporedili smo se kako je kome najbolje odgovaralo. Sjećam se da je jednog od dana Smotre padala kiša, mi smo vani sjedili i pili kavu, a štand samo da se „ne sruši“. Nije nas omela ni kiša, ni vjetar, ni ništa. Mi smo uživali, dok su kolege možda bili zaokupljeni predavanjima u zagušljivim predavaonicama.

Iako smo radili na Smotri, bilo je fora kružiti i škicati druge štandove, sklapati nova prijateljst-

12. Smotre Sveučilišta u Zagrebu.

No, da se vratim na tu spomenutu Smotru o kojoj pišem. Bilo je još par zanimljivih sitnica. I opet je tu prevladao naš dobar duh. Budući da su nam prvi susjedi bili studenti s Veleučilišta u Križevcima, njihov štand je bio obasipan dobrim domaćim proizvodima, od kojih smo mi dobro zamastili brk. Zanimljivost je bila i prezentacija našeg faksa od strane Pročelnika, koji je na svoj dobro poznat način predstavio naš studij.

Vjerovatno je bilo još mnogo zanimljivih situacija i svatko se sjeća nečega, no onaj tko je sudjelovao

va. Neki su možda imali puno više tehnologije od nas, ali bit je da smo mi imali zarazan osmijeh tako da smo okolne štandove dobro nasmijali našim pozivima maturantima. Usput smo se i dogovorili sa kolegama s drugih veleučilišta da organiziramo u budućnosti zajedno brucošijadu, jedan od sljedećih velikih projekata.

Bili smo dobar poticaj našim odgovornim osobama, pa smo sljedeće godine dobili čak i plazmu.

Još se nešto dogodilo vezano za Smotru Sveučilišta.

Zbog već znanog šarma naših kolega uspjeli smo se izboriti da 2008. g. dobijemo i priznanje za cjelokupni dojam u kategoriji ostalih sudionika

na neki način u ovom projektu može potvrditi da smo se dobro zabavili, da smo dosta toga naučili, upoznali još više naš faks i stekli mnogo novih prijatelja, a još više približili nas studente Upravnog odjela jedne drugima. Vjerujem da će i svi projekti koji slijede imati ovakav završetak. Kao poticaj dajem jednu rečenicu poznate reklame: „Dajmo im da čuju!“. To treba biti poticaj nama, dati budućim studenticama i studentima koji tek dolaze da čuju za nas i upišu Stručni studij javne uprave jer ne zna se što se još može očekivati od ovog faksa, ali svakako mnogo.

KAMERALiST 3/2009

Studentski život

Izvještaj o prvom i drugom danu prakse Autor:

o Danijel Hačk

Došao je i dan kada smo sve ono što smo učili i naučili o djelatnostima i funkcijama javne uprave trebali vidjeti na konkretnim primjerima iz prakse državne uprave te lokalne i područne (regionalne) samouprave: način na koji ta tijela funkcioniraju u svakodnevnom radu s pravnim i fizičkim osobama i način na koji odlučuju o pravima i obvezama istih, odnosno, sve ono što bi studenti stručnog studija javne uprave, kao budući državni ili lokalni službenici, trebali raditi po završetku studija. Koliko smo se sa time upoznali kroz praksu u Središnjem državnom uredu za upravu i Zagrebačku županiju možete i sami ocijeniti na temelju kratkog izvještaja koji slijedi.

Praksa je trebala biti organizirana u četiri dana, u različitim upravnim tijelima. Bilo je predviđeno da traje u jednom tjednu unutar kojeg bi svaki dan studenti (praktikanti) bili u drugom tijelu, a peti dan bi se pisao izvještaj o obavljenoj stručnoj praksi. Zbog velikog broja studenata i nemogućnosti tijela da odjednom prime sve studente, ove akademske godine (2008./2009.) to nije bilo izvedivo, pa se praksa malo odužila. Studenti su bili podijeljeni u tri grupe. Svaka je grupa u različite dane pohađala praksu u Središnjim državni ured za upravu i Zagrebačka županiji.U Gradu Zagrebu i Ministarstvu financija u vrijeme kada je pisan ovaj članak nismo bili zbog prethodno spomenutih organizacijskih problema.

Prvi dan prakse proveli smo u Središnjem državnom uredu za upravu. Bili smo lijepo primljeni i mogu reći da su bili oduševljeni našim dolaskom i mogućnošću da nam pokažu što i kako rade te što za njih znači biti državni službenik.

Razočarala me činjenica što je većina službenika mislila da smo pravnici, a ne studenti Stručnog studija javne uprave.

Praksa je počela u dvorani gdje smo svi bili najprije upoznati s radom i ustrojem Središnjeg državnog ureda za upravu. Nakon toga, gospođa Melita Đeldić održala je dvosatno predavanje o uredskom poslovanju. Učili smo o klasificiranju i

urudžbiranju akata, te arhiviranju predmeta. Predavanje je svima koristilo budući da na studiju više ne postoji kolegij Uredsko poslovanje te smo na ovaj način bili upoznati s onim što će većini od nas biti potrebno kada se zaposlimo. Po završetku predavanja bili smo u posjeti arhivu koji se nalazi u podrumu zgrade, iako se na takvim mjestima nikako ne bi smjeli čuvati spisi. Nije bilo ništa posebno - arhiv kao i svaki drugi. Puno papira na gusto složenim policama, a mjesta tek toliko da osoba prosječnih proporcija može proći.

Nakon arhiva imali smo jednosatnu pauzu za

ručak, nakon čega smo bili smo podijeljeni u tri grupe koje su upućene u različite odjele. Moja je grupa bila u Odjelu za upravni i inspekcijski nadzor. Načelnica nas je upoznala s radom i nadležnošću Odjela, a nakon toga sa svojim konkretnim radom upoznale su nas: voditeljica Odsjeka za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave i voditeljica Odsjeka za inspekciju državne uprave. Prikazale su nam konkretne predmete koje rješavaju u okviru svoje nadležnosti.

Objasnile su postupak i način na koji rješavaju predstavke građana te kako provode neposredan upravni i inspekcijski nadzor u tijelima koja nadziru.

Tijela su dužna, u roku koji im odredi inspekcija, ukloniti ili ispraviti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti. Kod inspekcije lokalne i područne (re-

Studentski život

KAMERALiST 3/2009

gionalne) samouprave takve nezakonitosti tijela uglavnom isprave, dok se kod inspekcije državne uprave one teže ispravljaju. Da bi se tijelo primoralo da to učini potrebno je da čelnik tijela, koje vrši nadzor, pokrene stegovni postupak protiv tijela u kojem su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti. Budući da su čelnici i jednog i drugog tijela iz političke stranke koja je na vlasti, do pokretanja takvog postupka dolazi vrlo rijetko ili uopće ne dolazi. To znači da, ako tijelo svojevoljno ne ukloni nezakonitosti i nepravilnosti, do njihovog uklanjanja neće ni doći.

Drugi dan prakse proveli smo u Zagrebačkoj županiji. Tu smo se trebali upoznati s funkcioniranjem tijela područne (regionalne) samouprave.

Dočekala nas je voditeljica kadrovskih poslova i upravne djelatnosti, diplomirana pravnica Kristina Jadrešić. Voditeljica nas je upoznala s ustrojem i djelatnostima Županije te sa novim zakonom o neposrednom izboru župana, gradonačelnika i načelnika. Podijelila nas je u manje grupe koje su bile upućene u stručne službe i uprave odjele.

Moja je grupa bila u Stručnoj službi župana i poglavarstva, u Odsjeku za kadrovske poslove.

Voditeljica Odsjeka upoznala nas je s radom i propisima na temelju kojih donose rješenja o prijmu i rješenja o rasporedu na radna mjesta. Pokazala nam je primjere rješenja koja se donose u upravnom postupku i primjere uvjerenja, koja su

neupravni akti. Objasnila nam je način i preduvjete za raspisivanje javnog natječaja za prijam u službu, te nam pokazala kako izgleda i od čega se sastoji personalni dosje (osobni očevidnik) zaposlenika.

Nakon toga, čekali smo da počne sjednica Poglavarstva županije na kojoj nas je župan sa posebnim zadovoljstvom pozdravio i zaželio nam dobrodošlicu. Bili smo prisutni tijekom cijele sjednice, čime smo se na konkretan način upoznali s radom Poglavarstva i načinom na koji donosi odluke. Najčešće odluke koje su se na sjednici donosile bile su one vezane uz osnovno i srednje školstvo, zdravstvo i poljoprivredu. To je bila jedna od posljednjih sjednica poglavarstva jer nakon lokalnih izbora, prema novom zakonu, poglavarstva se ukidaju, tako da smo ovom prilikom dobili jedinstveno iskustvo.

Cijela praksa bila je svakako korisna. Većina studenata smatra da bi praksa trebala trajati više od četiri dana, kako bismo se bolje upoznali sa svakodnevnim radom uprave i na taj način uvidjeli njezine prednosti i nedostatke. Na taj način bila bi pružena mogućnost upravnim tijelima da se još bolje upoznaju sa budućim prvostupnicima javne uprave kao kvalitetnim i stručno osposobljenim osobama za rad u području javne uprave.

KAMERALiST 3/2009

Studentski život

Kviz iz radnog i socijalnog prava Autor:

Hedviga Dragi kolege, Pred vama je niz, vjerujem i ne tako jednostavnih, pitanja iz „najživotnijeg” kolegija kojeg ćete (ili već jeste) imati priliku polagati na našem studijuradnog i socijalnog prava.

Bilo da tek počinjete učiti ili ste u žaru ponavljanja, ova bi vas pitanja trebala uputiti u složenost problematike radnog odnosa kao dijela naše svakodnevice, ali svakako ne obeshrabriti u polaganju ispita. Vjerujem da će se mnogi, rješavajući ovaj kviz, iznenaditi svojom spremnošću za polaganje ispita, a oni koji su ga već položili shvatiti kao mali izazov, želeći utvrditi kvalitetu naučenog.

Uživajte i sretno!

1. Minimum prava radnika i poslodavca uređen je: a) ugovorom o radu b) sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem c) odredbama Zakona o radu i drugim posebnim propisima d) kolektivnim ugovorom 2. Rekomandacija kao normativni akt MOR-a: a) stvara obvezu za državu koja je ratificira b) ima manju pravnu snagu od konvencije c) može se donjeti samo uz određenu konvenciju d) donosi je Administrativni savjet (Upravno vijeće) MOR-a 3. Ugovor o radu smatra se sklopljenim: a) započinjanjem rada b) prihvatom ponude tj. suglasnošću stranaka o bitnim sastojcima ugovora c) ovjerom ugovora o radu u javnobilježničkom uredu

se mogu, iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku, poništiti 6. Malodobnik stječe potpunu poslovnu sposobnost: a) ukoliko je stariji od 15 godina kad o tome na njegov zahtjev i uz suglasnost roditelja, odluči Centar za socijalnu skrb b) ukoliko je stariji od 16 godina i postane roditelj, temeljem odluke suda u izvanparničnom postupku c) ukoliko je stariji od 15 godina i uz suglasnost roditelja zasnuje radni odnos 7. Trudnici se ugovor o radu može otkazati: a) protekom roka na koji je sklopljen b) samo ukoliko je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme c) ukoliko trudnica tijekom rada teško povrijedi obveze iz radnog odnosa d) trudnici se ni u kojem slučaju ne može otkazati 8. Relativnu zaštitu od prekovremenog rada uživaju: a) malodobni radnici b) radnici koji rade skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog djeteta c) majke, do šeste godine djetetova života d) samohrani roditelji, do šeste godine djetetova života 9. Brutto plaću ne čini: a) porez na dohodak b) netto iznos c) doprinosi na plaću d) doprinosi iz plaće

4. U bitne elemente radnog odnosa ne pripada: a) dobrovoljnost b) podređenost c) naplatnost d) prenosivost obveze rada na drugu osobu

10. Za redoviti otkaz ugovora o radu: a) poslodavac ne mora imati zakonom propisani, opravdani razlog b) vrijedi da ga radnik može dati i u usmenom obliku c) mora postojati otkazni rok

5. Pobojni ugovori o radu: a) ne proizvode pravne učinke koje bi da su valjani trebali proizvoditi b) proizvode pravne učinke kao i valjani, ali

11. Ugovor o radu prestaje, ako se radnik i poslodavac drugačije ne sporazume: a) kad radnik navrši 60 godina života i 20 godina staža osiguranja

b) kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža c) kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja 12. Zakon o radu predviđa dva načina prestanka kolektivnih ugovora: a) protek vremena i otkaz b) protek vremena i sporazum ugovornih strana c) sporazum ugovornih strana i sklapanje novog ugovora 13. Kandidati izabrani javnim natječajem, primaju se u državnu službu: a) rješenjem o rasporedu na radno mjesto koje donosi nadležni ministar b) rješenjem o prijmu u državnu službu kojeg donosi čelnik tijela c) odlukom nadležne jedinice za službeničke odnose 14. Osigurani rizici su: a) oblici opasnosti čiji su izvor sredstava za rad b) načini na koje nastaje invalidnost i tjelesno oštećenje c) temelji za stjecanje prava iz invalidsko-mirovinskog osiguranja 15. U osigurane rizike čistog mirovinskog osiguranja ne pripada: a) starost b) smrt c) tjelesno oštećenje 16. Pridodani staž utječe na određivanje visine: a) invalidske i obiteljske mirovine ukoliko su osigurani rizici nastali iz profesionalnih razloga b) invalidske i obiteljske mirovine ukoliko su osigurani rizici nastali iz neprofesionalnih razloga c) prijevremene starosne mirovine 17. Ozljedom na radu smatra se: a) ozljeda do koje je došlo zbog napadaja kronične bolesti b) ozljeda do koje je došlo zbog skrivljenog ponašanja na radnom mjestu c) ozljeda koju pretrpi vatrogasac prilikom obavljanja vježbi spašavanja ljudi

osiguranja vodi: a) liječnik primarne zdravstvene zaštite na zahtjev osiguranika b) nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda na zahtjev poslodavca c) nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda na zahtjev osiguranika 19. Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje ne osigurava plaćanje troškova: a) za ortopedska pomagala djeci do osamnaeste godine života b) preventivne i kurativne zdravstvene zaštite u vezi s HIV-infekcijama c) kemoterapije d) kirurškog liječenja pretilosti 20. Pravila zaštite na radu dijelimo na: a) preventivna i posebna b) osnovna i posebna c) osnovna, posebna i priznata Izvori: I. Crnić et al.: Radni odnosi u Republici Hrvatskoj, Zagreb, Pravni fakultet, Organizator, 2007.

Zakon o mirovinskom osiguranju, pročišćeni tekst (priredila mr. sc. Ivana Vukorepa, www.pravo.hr) Zakon o obvezom zdravstvenom osiguranju, pročišćeni tekst (priredila mr.sc. Ivana Vukorepa, www.pravo.hr) Bilješke s predavanja prof. dr. sc. Jelčić

Rješenja: 1. c) 2. b) 3. b) 4. d) 5. b) 6. b) 7. a) 8. d) 9. c) 10. c) 11. c) 12. a) 13. b) 14. c) 15. c) 16. b) 17. c) 18. c) 19. d) 20. c)

18. Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog

KAMERALiST 3/2009

Studentski život

Regica na študijama u Zagrebu Autor:

Anonimka Budim se u nepoznatoj sobi, osjećam nelagodu, zrak je težak. Daleko od svog doma, spavam na „tuđem “, ali skupo plaćenom krevetu. Osjećam se malo u velikom gradu. Pomalo izgubljeno. Jedina osoba koju zasad znam je gazdarica, već je u poodmakloj dobi i oko nje se širi čudan miris i ima problema sa sinusima pa stalno šmrće.

Nedostaju mi roditelji, moja soba, krevet i lagan zrak prirode. Priznajem nedostaje mi i brat iako je iznimno naporan. Jao, a kada se tek sjetim da je danas prvi dana predavanja, prvo uvodno predavanje, prvi susret sa faksom nakon upisa i teta u referadi, prvi susret s ostalim brucošima. Ne znam zašto, ali imam tremu, nervozna sam, najradije bi ostala u krevetu i prespavala ovaj dan. Jučer sam doputovala u Zagreb, nisam se niti raspakirala do kraja. Ne znam koliko mi treba do faks pa sam odlučila krenuti ranije kako ne bih zakasnila. Ispostavilo se da je to bila odlična ideja, jer tramvaj vozi iznimno polako, jedan dio Savske (tako je pisalo na displeyu) išli smo mic po mic.

Uopće vam ne mogu dočarati ugodu koju sam osjećala dok je neki deda bio skroz pripijen uz mene, a neka cura konstantno mi štiklama gazila po nogama, jer nije mogla održavati ravnotežu.

Uspjela sam izaći na pravoj stanici. Popravljam odjeću i krećem laganim korakom. Mimara i HNK izgledaju prekrasno. Dvorište Pravnog fakulteta podsjeća na mravinjak zbog studenata što se užurbano kreću. Sat pokazuje sedam i četrdeset.

Pokušavam se sjetiti u koju ulicu moram skrenuti. Zapamtila sam da je na uglu banka, pa je pokušavam iz daleka raspoznati. Dobro je, idem u pravom smjeru. Skrećem lijevo na križanju. Ljudi me prestižu i svako malo se netko okrzne o mene.

Približavam se broju 10, a ispred gužva. Mnogo ljudi, a iznad njih oblak dima. Promatram ih, svi pričaju kao da se već odavno poznaju. Ulazim i tražim dvoranu u kojoj se održava predavanje.

Poluprazna je što me iznenađuje. Kasnije se ispostavilo kako su svi čekali zadnjih pet minuta, jer se popunila do zadnjeg stolca. Smjestila sam se u lijevi dio dvorane, blizu onog smiješnog

stupa. Moram priznati kako su arhitekti uistinu imali smisla za humor. Najbolja moguća pozicija, sama sredina reda. S lijeva je sjedila djevojka apsolutno nezainteresirana za komunikaciju tako da mi je preostalo samo zujati po dvorani. U dvorani žamor. Nisam primijetila kada je u dvoranu ušla sitna profesorica i sjela za katedru. Mislim kako joj je taktička pogreška bila što za sobom nije zatvorila vrata. Po meni ovakav žamor može utihnuti samo lupanjem vrata. No ona je uspjela zavladati dvoranom običnim pozdravom: „Dobar dan!“ Profesorica je započela govor, pričala je dosta tiho.

Mene je počeo loviti kašalj. Znate ono, ne znam kako bi vam opisala, kada vam nestane sline i bude vam onako suho i jednostavno trebate vode, a ja nisam imala bočicu sa sobom. Počela sam se crveniti i vrpoljiti. Mislila sam da ću odapeti, dobro ne baš odapeti, nisam željela privlačiti pozornost na sebe. A opet to baš i nije jednostavno kada se borite za zrak. Pogled mi je fokusiran na bocu vode ispred kolegice na kraju reda. Kada bi barem mogla popiti tu vodu, ja trebam tu vodu.

Već je podosta očiju upereno u mene, ali nije me briga. „Vode, molim“ – uspijem iskašljati riječi iz sebe…

Nastavak čitajte u idućem broju.

Studentski život

KAMERALiST 3/2009

Kad on nije zainteresiran Autor:

Ninek Počelo je ljeto...

Na prvi pogled, sasvim obično „nemam frajera, idem se ludo provest, pit i jest s frendicama ljeto“.

Uplatile smo deset dana u jednom poznatom ljetovalištu, iako sve tri imamo gdje otići bez da masno platimo apartman. Ove su nas godine baš svrbili novčići. Budući da smo sklone ekscesima shvatile smo da mala sredina u kojoj nas svi poznaju nije najbolja varijanta u kojoj ćemo pokazat sve svoje čari.

Pripreme su počele u Zagrebu. Kada tri histerične frendice koje idu na nepoznato mjesto, pravi je način da potroše hrpu novaca na mobitel bespotrebno se nazivajući sto puta dnevno i raspravljajući oko toga koja nosi vatice za skidanje šminke, koja nosi kakav punjač za mobitel, fen, maskaru, s namjerom da ne poduplavamo stvari kako bi se u koferima stvorio prostor za više ljetnih krpica. I da, ako se pitate, jedna dobro složena majica stane na mjesto onih vatica za skidanje šminke ukoliko dobro isplanirate način slaganja iste.

Krenule smo po noći, zbog nesnosnih vrućina, jer nas od klime u autu boli glava. Kao što to obično biva, svaki pravi put počinje na benzinskoj odmah iza naplatnih kućica ispijanjem odvratne kave. Napokon smo stigle na cilj, a kad ono, odmah problemi. Ljudi koji su trebali izaći iz našeg apartmana to nisu učinili. Bile smo prisiljene pričekati na recepciji što na kraju i nije ispalo loše rješenje. Sat vremena nakon nas, ulaze Orlando Bloom, Wentworth Miller i Jesse Metcalf. Možda je to zbog dužine vožnje po nehumanoj vrućini pa smo halucinirale, ali dečki su bili u tom rangu.

Heh i njihov apartman je zauzet. Sreće li, morat će sjesti kraj nas u predvorje. Nisu sjeli, nego su pitali recepcionara gdje mogu popiti dobru kavu (o čovječe, pa kak se mi toga nismo sjetile?!).

Nakon što smo ih pratile po gradu, sjele u isti kafić gdje i oni, ostvarile smo prvi „eye to eye“ kontakt. Osmijeh, zamah friško opranom i opeglanom kosom, tu i tamo koji specifičan kašalj kako bi pogledali u našem smjeru no ne, to nije upalilo.

Vjerojatno su mislili gle one luđakinje koje ne mogu žlicom pogodit šalicu jer cijelo vrijeme bulje u nas i imaju teži oblik bronhitisa.

Meni ne treba puno da se ohladim... Mama je uvijek govorila da ne treba trčati za dečkom i za tramvajem. Međutim frendice su pod parolom ljeto je vrijeme za ostvarenje svih najluđih želja, nastavile zavođenje.

Dani su im protekli u popikavanju na plaži, odglumljenim uganućima svih mogućih udova, slučajnim gađanjem lopticom za picigin, prešetavanjem ispred njihovog apartmana u potrazi za ledomatom (ne, naravno da u našim „hotelima“ ne postoje ledomati u hodnicima), ispijanjem kava u svakom kafiću gdje su oni, svaki dan bez uspjeha.

Ja sam našla novu zanimaciju. „Mali“ koji poslužuje na švedskom stolu za doručak imao je sve fizičke predispozicije da postane novi predmet obožavanja. Visok, crne kose, plavih očiju, lijepo oblikovanog preplanulog tijela... Hmmmmm!

Svaka majka bi ga za zeta poželjela. Doručak je ionako najvažniji obrok, zašto onda ne jesti duuuuuuuugo i poooooooolako, s povremenim nadopunjavanjem napola prazne šalice za kavu.

Nećete vjerovati, ali ni to nije uspjelo... Zato sam dobila četiri kile i bila hiperaktivna cijeli dan od šest šalica kave, ali ništa više od toga!

Deset je dana proletilo, zabavile smo se odlično neovisno o tome što nismo imale sreće s dečkima, potamnile, potrošile sve novce i najbitnije, odmorile se od zagrebačke vreve i vrućine.

Tri dana nakon povratka u Zagreb upoznala sam dečka u kojeg sam se bezglavo zaljubila, i to uspješno. Nakon pet godina veze iznenađuje me najdražom čokoladicom, doručkom u krevet, kavom prije posla, komedijom u kinu kad sam loše volje, šetnjom kad je vani sunce, zagrljajem kad pada kiša. Da, on je zainteresiran i zato napomena svim slobodnim curama koje misle da nikad neće naći dečka. Kad dođe pravo vrijeme za to, netko će vas beskompromisno voljeti i držati na dlanu kao kap vode, baš kao što to svaka žena i zaslužuje. Ne pristajte na ništa manje od toga jer za svakog postoji srodna duša. Netko će je upoznati prije, netko kasnije. Signali uvijek postoje i zašto tratiti vrijeme na onoga koji nije zainteresiran.

KAMERALiST 3/2009

Studentski život

Floriografija ili jezik cvijeća

Autor:

Ivana Hren “Jezik cvijeća” potječe još iz vremena turskih harema, a posebni riječnici cvijeća iz 19. stoljeća obuhvaćaju simboliku i značenje gotovo svih vrsta na svijetu. Premda naoko proturječno, simbolika cvijeća znatno se razvila u mračnim godinama srednjeg vijeka, kad su odnosi u društvu bili vrlo strogo propisani. Tada je govor cvijeća omogućavao izražavanje namjera i osjećaja, a da se pritom ne izgovori nijedna riječ, koja bi kasnije mogla biti kobna. Tako je, prisiljen društvenim okolnostima, nastao svojevrstan tajni jezik, „govor

cvijeća“, a uz njega su se s vremenom razvijala i društvena pravila ponašanja, „cvjetni bonton“.

Oni koji se bave astrologijom uvjereni su da i cvijeće može utjecati na ljudsku sudbinu, odnosno njegovu sreću. Štoviše, napravili su listu cvijeća koje donosi sreću onima koji su rođeni u pojedinim mjesecima u godini: - siječanj: visibaba-ljepota, sreća; - veljača: ljubičica-skromnost, čednost; - ožujak: narcisa-otmjenost, poštenje; - travanj: jaglac-zaljubljivost; - svibanj: bijeli ljiljan-slatkoća, čistoća, nevinost; - lipanj: divlja ruža-ljubav, odanost; - srpanj: karanfil-lijepe misli; - kolovoz: bijeli vrijes-sreća; - rujan: krasuljak-bogatstvo, sreća; - listopad: ružmarin-lijepe misli i uspomene; - studeni: krizantema-istina, vjera; - prosinac: bršljan-povjerenje, vjernost.

Simbolično značenje cvijeća vječna je tema.

Još je u starom Egiptu, kraljevstvu koje je imalo vrlo razvijenu vrtnu kulturu, cvijeće zauzimalo posebno mjesto, ne samo u svakodnevnom životu nego i u umjetnosti, mitologiji i religiji. Lopoč je poznat kao sveti cvijet u Egiptu gdje simbolizira sunce, stvaranje i ponovno rođenje. Takav odnos prema cvijeću nastavio se i kasnije u antici gdje je simbolizam bilja bio čvrsto isprepleten sa mitologijom o čemu svjedoče i brojni mitovi poput onoga o Narcisu.

U srednjem je vijeku cvijeće zadobilo posebno metaforičko značenje. Bilo je uključeno u kršćansku vjeru i simboliziralo je duhovnu ljepotu i ljubav, a većinom je bilo posvećeno Djevici Mariji „cvijetu svih cvjetova“. Zanimljivo je napomenuti kako su ljubičice tradicionalni simbol Marijine poniznosti i boli zbog Isusove smrti. U kršćanstvu one simboliziraju snagu, otpornost i vječnost vjere. Iz tog

Studentski život

KAMERALiST 3/2009

ljubavne strasti i ljepote.

Ruža je antički simbol božice ljubavi, a prema jednom mitu izrasla je iz zemlje kad je Venera prvi put stala na kopno. Ruže u crvenim nijansama daruju se u znak ljubavi, a svjetlijim tonovima obično se izražava prijateljstvo. Ako poklanjate tratinčicu, zapravo upozoravate da se osoba ne uzda previše u trajnost nečije opčinjenosti i ne vjeruje bezuvjetno u slatkorječiva obećanja zaljubljenog udvarača ili udvaračice. Od tuda je svima poznata ona igra proricanja ljubavne sreće: „Voli me, ne voli me…“. Kada nekom poklonite suncokret toj osobi poručujete da je ona predmet vašeg obožavanja. Narcisa već nema toliko pozitivno značenje jer uz smodopadnost označava i neuzvraćenu ljubav.

Međutim, označavao on ljubav, ljubomoru, prijateljstvo ili sreću, sa cvijetom nikada ne možete pogriješiti kada ga poklanjate jer sam po sebi ima najposebnije značenje, da bez riječi razveseli osobu koja ga prima.

se razloga na Cvjetnicu, u nekim područjima, njima kite grančice.

Omiljenost cvijeća kao motiva u likovnim umjetnostima nastavila se i dalje, da bi se u baroku cvijećem počeli oduševljavati i znanstvenici koji su o njemu napisali i prve enciklopedije s detaljnim opisom pojedinih vrsta i njihovih osobina.

Postoje mnoga narodna vjerovanja koja vjeruju ako poklanjate žuto cvijeće to donosi financijsku dobit, podignuti oboren cvijet znači nesreću, a sanjati cvijeće može značiti da će vas pogoditi kraća bolest. Pored ovih vjerovanja, od najstarijih se vremena vjeruje i da pronalazak prvog proljetnog cvijeta može pomoći u otkrivanju inicijala imena ili prezimena budućeg supruga ili supruge.

Na primjer, ako pronađete visibabu, narcisu i ljubičicu, vaš partner će zasigurno imati slova V, N, LJ u svom imenu. To nikako ne znači da tim slovima moraju započinjati njihova imena.

Posebno se pazi na značenje pojedinih cvjetova koje poklanjate nekoj vama dragoj osobi. Možda danas najpoznatije i najšire je poklanjanje ruža što ne čudi budući da je ona u mnogim kulturama kraljica cvijeća. Zauzima posebno mjesto i u čitavom se svijetu uvriježila kao simbol ljubavi,

Izvori : h t t p : / / k n j i g a . h r / 0 9 . asp?god=2002&mjesec=12&ID=160 http://www.bosnic.com/index.asp?story=JEZIK_ CVIJECA&RID=2&TID=25&PID=99&SID=610463

KAMERALiST 3/2009

Studentski život

HPV - podmukli kradljivac zdravlja

Autor:

Mimi HPV infekcija je najraširenija spolno prenosiva bolest uzrokovana humanim papiloma virusom ili HPV-om. Postoji više od stotinu različitih tipova ovog virusa no samo tridesetak njih je spolno prenosivo. Procjenjuje sa da više od 80% muškaraca i žena koji su spolno aktivni tijekom svog života dođu u doticaj sa virusom, dok otprilike 30% njih kasnije razvije simptome infekcije. HPV virus uzrokuje zloćudne i dobroćudne promjene na koži i sluznicama, ali najpoznatiji je kao mogući uzročnik raka grlića maternice te genitalnih bradavica ili šiljatih kondiloma. Prenosi se svim vrstama spolnog odnosa (vaginalni, analni, oralni), usprkos korištenju kondoma te za prijenos nije potrebna penetracija. Slučajevi ove bolesti zabilježeni su i kod djevica. Prilikom prijenosa, sluznica ne mora biti oštećena da bi virus ušao u tijelo, ali oštećenje svakako pogoduje tome da virus lakše dospije u organizam. Genitalni HPV može inficirati i sluznicu gornjeg dišnog sustava te spojnice oka, ali ipak se najčešće javlja na sluznici i koži genitalnog trakta oba spola.

Inficirana osoba najčešće nema nikakve simptome. Vrijeme izloženosti virusu do nastanka bolesti je oko tri mjeseca, ovisno o stanju imuniteta. Osoba može imati virus u svome tijelu godinama bez da se on uopće aktivira. Određeni tipovi virusa uzrokuju genitalne bradavice ili šiljate kondilome tj. mekane, ružičaste ili sive polipe, koji su često u nakupinama poput cvjetače.

Oni se kod žena mogu javiti u području

Studentski život

KAMERALiST 3/2009

malih usana, cijele rodnice, anusa i stražnjice.

Kod muškarca su prisutni u području penisa, prepucija i anusa, uz mogućnost crvenila, otečenosti penisa i iscjetka. Kondilomi se mogu javiti i u ustima, ukoliko ih je mali broj javlja se i svrbež, a u velikom broju izazivaju krvarenje. HPV infekcija se ne može u potpunosti izliječiti. Veoma važna je i povezanost HPV virusa i nastanka raka grlića maternice. Svi tipovi virusa ne izazivaju rak no u 99,7% slučajeva nastanka raka grlića maternice zabilježeno je prisustvo virusa HPV-a. Najvažnija dijagnostička metoda za otkrivanje HPV-a kod žena jest Papa test. Nalaz Papa testa se označava kraticom CIN (cervikalna interepitelna neoplazija) i stupnjuje se ovisno o jačini promjena na maternici. Veoma važna dijagnostička metoda kod žena je i kolposkopija kojom liječnik pomoću instrumenta kolposkopa gleda promjene na stidnici, rodnici i vratu maternice. Dijagnoza HPV-a kod muškaraca je znatno teža i svodi se uglavnom na urološki pregled tj. bris mokraćovoda. Kao jedna od preventivnih metoda javila su se i cjepiva.

Na hrvatskom tržištu najpoznatiji su Gardasil (Silgard) i Cervarix. Cijepljenje se preporučuje ženama u dobi od 11-25 godina, cijepi se u tri doze tijekom šest mjeseci, no najbolje bi bilo da se cijepljenje obavi prije nego osoba postane spolno aktivna. Zaštita traje do pet godina. Važno je napomenuti da cjepivo štiti samo od virusa HPV-a, tipa 6, 11, 16 i 18. To što ste cijepljeni ne znači da ste zaštićeni i od drugih vrsta ovog virusa, a osobito ne znači da ne trebate koristiti kon-

dome. Jedna doza cjepiva košta oko 2700 kuna, a cijepiti se možete u ordinaciji svog liječnika. U zadnje vrijeme raspravlja se o negativnim nuspojavama cjepiva no stručnjaci naglašavaju kako je ipak najvažnija dobrobit koja se od toga može imati. Najbolja prevencija ipak je apstinencija no znamo da je neke stvari lakše reći nego učiniti pa tako nastojite ne skakati svakome u krevet.

Ako često mijenjate partere svakako koristite kondome, razgovarajte sa svojim partnerom i ukoliko smatrate da treba, otiđite zajedno na testiranje.

Djevojkama se preporučuju redoviti ginekološki pregledi i Papa test barem jednom godišnje bez obzira na to da li imaju simptome ili ne. Znamo da je zdravlje najvažnije, jer ipak smo mi ti koji smo najodgovorniji za njega.

Zato se za sve važnije informacije i nedoumice vezane uz intimno zdravlje obratite se: - svome ginekologu - ako nemate izabranog ginekologa, u Studentsku polikliniku, Trg žrtava fašizma 10, Zagreb Izvori: http://www.hzjz.hr/skolska/hpv_tekst.pdf http://www.glaxosmithkline.hr/vasezdravljaHPV-FAQ.html http://www.zena.hr/clanak/seksualno_zdravlje/humani_papiloma_virus_hpv/224.aspx http://www.edusex.org/reproduktivno-zdravlje/ spolne-bolesti.html

KAMERALiST 3/2009

Studentski život

Groupies danas

Foto: Sonja Jug Autor:

Sonja Jug Riječ „groupie” dolazi od engleske riječi „group, music group” što znači muzički bend. U prošlosti je označavala osobu koja želi uspostaviti seksualnu i/ili emocionalnu vezu s članom muzičkog benda.

Groupies danas su prvenstveno obožavatelji koji odlaze na koncerte omiljenog benda i tako prate svoj omiljeni bend.

Kako upoznati rock zvijezdu? Najbolji način je: postani groupie!

Danas većina rockera ima stalne djevojke, tako da ona „Sex&Drugs&Rock&Roll” blijedi. Uostalom tko je rekao da su samo u pitanju niske strasti (ha ha).Glazba je ono što današnje groupies drži na okupu, tako da su sukladno razvoju civilizacije evoluirali, pa su tako postali fini i kulturni.

Ne samo da su evoluirali već su se djevojkama pridružili i muški groupies. Da ima i toga. Oni su prijeko potrebni jer netko djevojke mora voziti na mnogobrojne koncerte da mogu vrištati u prvim redovima i obavljati svoju groupie dužnost.

Groupies, bilo muškog ili ženskog roda, imaju relativno važnu ulogu: znaju sve tekstove, znaju

svaki ton tako da im nikakva greška za vrijeme koncerta ne može promaknuti pa samim time postaju i najveći kritičari. Nekako rastu s bendom, barem bi tako trebalo biti.

Ponekad se dogodi da pjevač zaboravi tekst pa mu koja groupie pomogne, ponekad nikog nema u dvorani za koncert osim neumornih groupiesa, ponekad groupie prije nekog člana benda sazna gdje i kada održavaju slijedeći koncert. Pa čak i kad treba skakati u novom spotu za pivu i pizzu, evo opet groupiesa.

Puno funkcija imaju danas tako da se lijepo vidi tendecija prema profesionalizaciji, stvara se proces vertikalne i horizontalne diferencijacije.

Ne smijemo zaboraviti tendeciju prema informatizaciji koja je jako bitna u ovoj priči jer se većina poznanstava upravo dešava preko neta. Bitno je naglasiti da se stvaraju prijateljstva; među groupiesima međusobno i između groupies i benda.

Mislim kako je druženje najvažnije u ovoj priči i dobro je da ljude okuplja glazba jer glazba je sve samo ne niska strast

Autor:

vec Željka Pluka

Arena Zagreb, kao najznačajniji projekt kojeg su sufinancirali Vlada RH i Grad Zagreb povodom svjetskog rukometnog prvenstva, otvorena je uz veliki koncert Prljavog kazališta, kojim su dečki iz Dubrave završili svoju promotivnu turneju i ujedno obilježili svoj trideseti rođendan!

Rođendanski koncert Prljavog kazališta u zagrebačkoj Areni izazvao je ogroman interes javnosti. Prljavci su poput pravih slavljenika odlučili svojim vjernim obožavateljima podijeliti karte za koncert. Među sretnicima koji su dobili karte bila sam i ja. U tom trenutku bilo je suvišno govoriti kako mojoj sreći nije bilo kraja. Prljavci, bend mladosti mojih roditelja, bend čije sam pjesme odmalena slušala. Više od 20 000 ljudi oduševljeno je skandiralo gotovo dva i pol sata na pozornici zagrebačke Arene predvođeni Jasenkom Hourom i Mladenom Bodalecom.

Svirku su započeli skladbom „Tajno ime” s najnovijeg albuma, ali najviše euforije očekivano su izazvali stari hitovi poput „Marine”, „Heroja

ulice”, „Iz nekih starih razloga”, „Mojoj majci”, „Ne zovi mama doktora”, „Kao ja da poludiš”, „Oprostio mi Bog”, „Tu noć kad si se udavala”, „Moj bijeli labude”, „Sve je lako kad si mlad”, „Korak po korak”, „Mi plešemo cijeli dan i noć”, „Radio Dubrava”, „Ipak”.

Nitko nije ostao ravnodušan! Jasenko Houra bio je toliko oduševljen atmosferom u dvorani da se, baš kao u reklami sponzora, u jednom trenutku bacio u gledalište. Srećom, prošao je bez ozljeda. Ma dečki su bili za +30. Žao mi je što Prljavci neće svirati još dugo, dugo jer kad odu bit će to velika rupa u glazbenoj slici Zagreba. Može se o njima pričati da kopiraju U2 i da su pijandure, al ne može im se pobiti jedna stvar - da su kao “bitange” iz Dubrave došli do toga da ih sigurno za naših života nitko neće skinuti sa trona najvećeg benda u povijesti Hrvatske!

Foto: Željka Plukavec

Prljavci u Areni

KAMERALiST 3/2009

Recenzija knjige

Studentski život

Frederic Beigbeder: Upomoć, molim oprost!

Autor:

janović Kristina Dam

Roman 21. stoljeća, literarni uvid u suvremena događanja. Priča je to o neostvarivoj ljubavi između četrdesetogodišnjeg Francuza i mlade Ruskinje. On, nakon posla u marketingu, postaje skaut tražeći djevojke za kampanju francuske tvrtke čiji je slogan „Jer ste sve jedinstvene!”.

Roman daje surov opis manekenskog posla, želje za uspjehom, traganja za kozmetičkim proizvodima koji će omogućiti vječnu mladost…

Istovremeno je prikaz ruskog načina života, avantura oslikanih humorom te možete naučiti i poneku rusku riječ poput „spasiba” (hvala).

Ciničan, drzak, smiješan i uzbudljiv, roman čitatelja drži u ekstazi te ne daje naslutiti šokantan, dramatičan kraj. Britke, razumljive rečenice,

zahtjevniji vokabular, dinamika događaja garantira budnost i u snenim noćima.

Cilj je privući pažnju na šokantan način, ne krijući zadovoljstvo zbog načina življenja koji je nama ekstravagantan.

Na poseban način autor opisuje svijet koji prolazi i nalazi svoju utopiju, viziju društva 21. stoljeća.

Društva koje nije sposobno osjetiti niti izreći ljubav.

Smiješno bi bilo vidjeti moje izraze lica ili čuti riječi koje sam ispuštala dok sam čitala ovu knjigu.

Sviđa mi se ovaj Francuz, zaključila sam na kraju knjige. A kad se samo sjetim da sam na početku htjela odustati jer mi se činila kao tipična knjiga o modelingu i svim pričama koje čitamo u dnevnim novinama, no nije ispalo tako. Na početku su mi smetale brze promjene u radnji pošto se volim zamisliti u ulozi i doista shvatiti lik, što je nemoguće u ubrzanom ritmu kroz koji nas pisac vodi, sličan užurbanom načinu života danas no pri kraju sam se unijela i žalila što je došao kraj, a bila sam gladna kraja.

Nećete odložiti knjigu i htjeti ju dovršiti sutra jer nije dosadna, ona naprosto na jedan nov i brutalan način prikazuje stvarnost u drugačijem ruhu, prikazuje ono čega nismo svjesni ili ne želimo biti.

Studentski život

KAMERALiST 3/2009

Chick-lit žanr Autor:

BeZimena Chick-lit? Znate li što je to? Dobro nije neka fora kad već u naslovu napišem polovičan odgovor, ali ne otvaram članak pitanjem bez razloga. Što zbog činjenice da studenti po vokaciji ne čitaju lako štivo, što zbog popularnosti žanrova poput ovog koji s vremena na vrijeme zazovu raspravu o opravdanosti ili vrijednosti istog, željela sam malo istražiti o temi.

S početka biješe ovo suhoparan člančić s nekoliko nabacanih informacija nađenih na internetu, a onda je draga i iskrena kolegica, nova urednica s razlogom natuknula kak’ je suh. Nema ono nešto. „Napiši svoje mišljenje!“ - rekla je.

Lak zadatak naizgled. Što čini dobru knjigu, znate li opću formulu? Ja ne. A kako onda ocjeniti neki žanr?

Odbacivši početnu površnost krenula sam put knjižnice i Tetu informatoricu zamolila za koji člančić na ovu temu ili knjigu nekog tko je o ovom žanru duboko promišljao. Umiljato lice Tete informatorice bez zvuka je gledalo u me. Blink, blink.

Pola minute koja se pretvorila u vječnost iz moje perspektive. „Oprostite, na razumijem. Čik što?“ – rekla je.

Odslovkala sam termin i već tad znala da je to slijepa ulica. Toliko o tome. Vratila sam se Internetu te provela sate i sate pred ekranom istražujući, filtrirajući on-line rasprave često zabavljena energijom, žestinom i rječitošću onih koji o žanrovima vole raspravljati.Što sam našla?

Godine 1996. u The New Yorkeru izlazi članak Jamesa Wolcotta koji preuzima termin da bi njime označio „djevojački stil pisanja“ kolumnistica tog vremena.

Danas chick-lit ocrtava žensku beletristiku, a obraća se mladim ženama u 20-ima i 30-ima, osobito zaposlenima i bez partnera.

Radnja se odvija u urbanoj sredini, a težište priče je na mladoj modno osvještenoj ženskoj osobi zainteresiranoj za napredak u karijeri (modna industrija, marketing i sl.). Unutrašnji konflikt lika u pravilu proizlazi iz težnje k zacrtanim ciljevima i odanosti uvjerenjima koje su ti isti ciljevi doveli u Chick-lit pitanje.

Kovanica riječi chick–djevojka,cura // lit (litera- Iako uključuje romantičan moment u fabuli, chickture) – literatura; proizašla je iz američkog slenga. lit se ne smatra direktnom potkategorijom ljubavne Termin se počeo koristiti davne 1988. kao sleng priče/romana zato što je odnos glavne junakinje za kolegij Ženska književna tradicija. s obitelji i prijateljima jednako fabularno važan Godine 1995. Chris Mazza i Jeffrey DeShell kao i odnos glavne junakinje i njezina izabranika. upotrijebili su termin u naslovu antologije – Chick- Velika popularnost naslova, konstantna prisutnost lit: Postfeministička beletristika. Žanr je definiran na bestseller listama rezultirala je varijacijama na kao vrsta postfeminizma koji u beletristici nadilazi temu spomenutog žanra, primjerice teen lit itd. okvir žene žrtve te obuhvaća ženske doživljaje u Isplativost žanra, točnije veliki broj prodanih ljubavi, udvaranju i spolnosti. naslova prati osnivanje on-line klubova chick-lit

KAMERALiST 3/2009

knjiga, internetskih stranice obožavatelja žanra i bezbroj foruma spomenute tematike.

Poznatiji naslovi Svijet Helen Fielding – Dnevnik Bridget Jones Candace Bushnell – Sex i grad Lauren Weisberger – Vrag nosi Pradu Emma McLaughlin and Nicola Kraus – Dnevnici jedne dadilje Sophie Kinsella – Tajni snovi jedne šopingholičarke Hrvatska Lana Biondić - Život na visokoj peti Ana Tajder - Od Barbie do vibratora Željana Giljanović - Banana Split O čemu se raspravlja?

Okosnicu rasprava čine upiti može li s chick-lit nazivati žanrom, ima li književnu vrijednost te koliko njegova popularnost ugrožava objavljivanje djela „prave književnosti“.

Nekoliko izdvojenih mišljena sa hrvatskih forumskih stranica : Chick-lit je više marketinška izmišljotina nego „samostojeći“ žanr: knjige o cipelama, koktelima i ultimativnom cilju pronalaženja ženika, glavni lik curka koje nije dovoljno uspješna, lijepa, mršava ili mudra, koja posrće za nedostižnim idealom cosmo djevojke, baveći se isključivo trivijalnostima (šoping, izgled, izlasci), pretvarajući se da je na razini zadatka. I stalno je nekak žališ i misliš si - stara, znam kak ti je. To suosjećanje glavna je privlačnost, ali možda još više taj osjećaj

Studentski život

olakšanja čitateljice da nije jedina koja tetura pod teretom apsurdnih zahtjeva ženskih časopisa, potrošačkog društva i sličnih suvremenih zala. I to je osnovni razlog što je chick-lit šund, ne samo zato što je trivijalan, već zato što kao i svaki drugi šund bez iznimke robuje klišejima i nikad ne preispituje ispravnost ideala kojima teži.

(Izvor: www.forum.hr - Zoe) Ne vidim u tome nista loše, a doma imam posebnu policu gdje držim svu svoju chick-lit, i na vidljivom je mjestu.

Baš sam prava Cosmo-intelektualka.

(Izvor: www.forum.hr - Cutecut) Moram u zaključku priznati kako sam rado odgledala televizijske i filmske ekranizacije istoimenih literalnih uspješnica, nisam ih čitala. Naglasak na rado pogledala primjerice Dnevnik Bridget Jones.

Seriju Sex i grad pogledala sam i u reprizi.

Tek će vrijeme pokazati je li chick-lit samo prolazni trend ili će neki od naslova biti popularni i za 50-tak godina. Baciti pogled u imaginarni svijet jedne Carrie ili Bridget zna biti itekako zabavno.

Izvori: http://en.wikipedia.org/wiki/Chick_lit http://chicklitbooks.com/what-is-chick-lit/ h t t p : / / w w w. f o r u m . h r / s h o w t h r e a d . php?t=100865 http://www.chicklitclub.com/ http://www.chicklitwriters.com/ http://www.chicklitforums.com/ubbthreads.php http://www.she.hr/default.aspx?id=561

Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb Recenzija predstave :

H… kol’ko nas ima!

Autor:

as Franka Baljk

Radnja se odvija u policijskoj stanici, gdje su privedeni sumnjivci na prepoznavanje. Opljačkana vlasnica butika ima zadatak da nekoga od njih prepozna. Svi se u stanici boje da ne bi prepoznala upravo njih jer svi su za nešto krivi. Veselu ekipu nadzire nervozni policajac koji čitavu situaciju požuruje, jedva čekajući da se slučaj riješi te da otiđe kući. Policajčevu nervozu još više podiže i druga zaposlenica u postaji, čistačica, koja ima svoje metode prepoznavanja: savjetuje svjedokinju da svakako izabere ili četvrtog ili petog osumnjičenog, jer obično tako i bude. Vlasnica butika ima težak zadatak među razvojačenim braniteljom, umirovljenim profesorom, paraniokom, doktorom i gradskim razbijačem izdvojiti potencijalnog pljačkaša.

Radnja je predvidljiva, bez naglih okreta, bez uzbudljivog vrhunca. Cijela predstava pretpostavlja tko je kriminalac, a kraj postavlja pitanje: nisu li (valjda) svi kriminalci ili kriminalaca uopće i nema? Kako je riječ o komediji situacije, zanimljivost predstavi daju živopisno osmišljeni likovi.

Naizgled obični ljudi, predstavnici različitih društvenih slojeva osvježili su cijeli komad i unijeli smijeh, ironičnost, agresivnost i dinamiku.

Nailazimo na različite likove: od vojnika koji boluje od PTSP-a, doktora-prevaranta, tipičnog BBBovca s problemima sa stavom, do ekstremnog šizofreničara do umirovljenog penzića. Njihovo viđenje i opis svakodnevnice zvuče spontano, nepretjerano i prirodno. Značajnu ulogu odigrale

su i brojne psovke kojima se likovi međusobno i naveliko „časte“ oslikavajući jezik ulice.

S ovakvom ekipom zabava je zagarantirana, a nakon sat vremena poželjet ćete još.

Autorica Nina Mitrović izvrsno je uklopila varanje, laži, mito, korupciju, borbu, humor i ironiju u svome djelu dajući nam tako jednu analogiju današnjeg društva.

Recenzija predstave:

Ljubav, struja, voda i telefon

Autor:

ić Marina Vasilj

Predstava je začinjena intimnim scenama. Nešto što bi trebala ostati „tajna kreveta“, prikazano je na kazališnim daskama. Od tuda ono rumenLjubav, struja, voda i telefon ili o muško-ženskim jenje s početka teksta. Svaka čast glumcima na odnosima, na što ovaj naslov baš i ne asocira. hrabrosti. Ovo je o predstavi ukratko, a detalje ću Predstava je odigrana u Kerempuhu pa ako vam prepustiti glumcima da vam ih otkriju. se svidi sadržaj, uvijek ju stignete pogledati ti- Osobno, ni jednog trenutka nisam zijevnula ili jekom kazališne sezone. Sat i pol smijeha i mno- poželjela otići iz dosade. Zajedno s ostatkom go rumenjenja. publike, nekoliko puta stavila sam ruku na usta Priča prati vlasnicu frizerskog salona, vrlo otvorenu i promrmljala „Isuse Bože” (koliko je to česta i izravnu osobu. Bazira se na njenom životu kao poštapalica), a i puno puta sam se nasmijala ljubavnice umišljenog i egoističnog advokata. On smiješnim izjavama i rečenicama koje su dolazile je uzima zdravo za gotovo iako je njoj stalo do od „razočaranih žena“. njega.

I zato preporučam ovu predstavu bez trunke cenzure.

Nesretnu ljubavnu priču presjecaju svojim doživljajima i problemima kako radna kolegica tako i redovite mušterije salona.

Meditativni kutak

KAMERALiST 3/2009

Životne bitke Autor:

Mimi U trenutku našeg rođenja počinje borba za preživljavanje. Sve do trenutka kada će nam srce zauvijek prestati kucati bit ćemo sudionici mnogih životnih bitaka. Neke ćemo dobiti, iz nekih ćemo izaći poraženi, ali na kraju je važno jedino da se znamo dići koliko god teško pali. To je ono po čemu se gubitnici razlikuju od pobjednika.

Priča koja slijedi je istinita. Nadam se da će pomoći svakome tko gubi neku životnu bitku da pronađe utihnulog borca u sebi.

Prije dvadeset i dvije godine mojoj baki je dijag-

joj nema spasa, a mi smo poštivali njenu zadnju želju i odveli je kući kako bi umrla unutar svoja četiri zida, uz djecu i unuke.

Moja baka je uvijek bila borac, preživjela je drugi svjetski rat, glad, bombardiranje, smrt djeteta, djedov boravak u Lepoglavi, siromaštvo i nepravdu.

No nikada nije kukala niti je proklinjala Boga radi toga. Mene je oduvijek podsjećala na Janicu u Kolarevoj „Brezi“, onako visoka, vitka, plavih očiju i plave kose, imala je u sebi gracioznost i odlučnost. Makar je bila obična žena sa sela znala je zadržati svoj ponos i izdići se iznad svih životnih nedaća.

Na dan kad je baka dovezena kući moja mama je rodila mog brata. Slavili smo novi život i suočavali se sa smirajem drugog. U posjet baki dolazili su mnogobrojni susjedi i rođaci kako bi se zauvijek oprostili od nje. Sve je bilo spremno za njenu sahranu. Po cijele dane i noći moji roditelji, djed i ostala bakina djeca su znali bdjeti pored nje.

Kada bi mi, njeni unuci, došli da ju vidimo, više nije ličila na sebe, nego na voštanu lutku. Pogledala bi nas svojim očima i našla negdje u sebi maleni atom snage da nam se bar malo nasmiješi. Čak i tako teško bolesna, znajući da će uskoro umrijeti, uvijek je u rukama stiskala krunicu i molila. Dva tjedna nakon dolaska iz bolnice bilo je najgore.

Došao je svećenik i dao baki bolesničko pomazanje, zapalili smo svijeću i čekali kraj.

Ni danas ne znamo kako je sve to krenulo, ali ona nosticirana leukemija. U nadi da će joj biti bolje je odlučila živjeti. i da će liječenje rezultirati ozdravljenjem, hitno je Kad smo kasnije pitali: „Doktore, kako je to poslana u bolnicu. Svaki put kada bi došla kod moguće?”, rekli su da je baka medicinsko čudo nje gledala sam kako je sve mršavija i kako život i da nemaju objašnjenje. Nikada si nismo uspjeli polako odlazi iz njenih nekada živih očiju. Primila objasniti kako je žena kojoj smo spremali sahranu je boce krvi i tko zna koje lijekove, ali pomoći uspjela preživjeti? Ponovljeni medicinski nalazi nije bilo. Na kraju je bila toliko slaba da više pokazali su da bolesti nema ni traga. Nakon neknije ustajala iz kreveta. Liječnici su se složili da og vremena kada je već počela redovito jesti i

KAMERALiST 3/2009

sjediti u krevetu, baki se vratio život u lice, bila je doduše mršava i slaba od svega, ali u očima sam joj vidjela neobjašnjivu želju za životom.

Da nisam njena unuka ne bi vjerovala da je ovo sve istina. Moja baka je još uvijek živa.

Ove godine će imati 84 godine. Doživjela je još jedan rat, smrt djeda i mog bratića koji je prije dvije godine u tridesetoj godini također umro od leukemije.

Ako ste očekivali neku pogrbljenu staricu prevarili ste se. Baka sama sebi kuha, pere i čisti, još uvijek hekla, ima svoje prijateljice i svoju krunicu od prije dvadeset godina na koju moli. Svaki put kad pogledam tu ženu, vidim nekog tko je gledao smrt u oči i odlučio joj se nasmijati u lice. Vidim borca koji je izabrao život.

Ljudi iako imaju u sebi usađen nagon za preživljavanje, često ga zatome. Postanu ga svjes-

Meditativni kutak

ni tek kad im bude najgore i kad im život visi o koncu. Možemo rušiti carstva, ubijati, progoniti i krasti kako bi pobijedili druge, ali svatko tko se ikada našao u situaciji da treba pobijediti vlastite strahove ili riješiti neki problem, zna kako je teško kad te pritisnu životne bitke. Život je dar, priča ispričana u toliko tužnih i veselih nijansi. Ako ostanemo ležati svaki puta kada nas pokosi neka nedaća gubimo dragocjeno vrijeme i zadržavamo se na mjestu. Umjesto da iskoristimo svoje sposobnosti mi se vraćamo korak unatrag.

Time pokazujemo koliko malo nam život i vlastita sudbina znači. Ljudski je griješiti, patiti, zdvajati i plakati od nemoći. Ipak nema ništa ljepše od osjećaja trijumfa kad dobijemo neku životnu bitku, ma koliko ona možda mala bila.

Ja to vidim svaki put kada pogledam u oči svoje bake

Meditativni kutak

KAMERALiST 3/2009

Jučer, danas, sutra...

Autor:

Irena Pušnik Najzanimljivije teme razgovora i razmišljanja su one općenite teme, teme koje nemaju kraja ni početka jer se protežu kroz život toliko dugo koliko i život. To su teme koje imaju biti promišljene pojedinačno, a ostavljaju trag na svima, na onoj simpatično sročenoj kolektivnoj svijesti. Ona negdje, slično nevidljivom zraku, biva sveprisutna.

Okićena nasljeđem godina iskustva, prijašnjih vrijednosnih sustava, dostignuća čovjeka, odgoja, okoline, društva i onda prestaje u jednoj točki zvanoj sadašnjost, gdje biva dio istine pojedinca i njegova mentalnog sustava.

spleta okolnosti, politika, ekonomije, medija...

Ipak, činimo to rado. Govorimo o sebi kao malim djelićima, gotovo obesnaženima, bez inicijative, bez moći...

Puno bitnije je ipak kakav sam pojedinac? Što ostavljamo u nasljeđe generacijama koje dolaze sutra? Ne možemo se valjda pozivati na pojave i događaje koji su izvan naše moći (velika zagađenja okoliša, prevladavanje interesa bogatijih, nepravednost i sve sile svemira...). Jer moje jučer je moje danas, a moje danas je moje sutra. Još je dovoljno toga što pojedinac može učiniti sa svojim malim životom i svojim navikama.

Gotovo da je gubitak vremena baviti se onim stvarima koje objektivno ne možemo mijenjati. Tek osvijestiti tu činjenicu, a zatim, čini mi se, koliko je god moguće slijediti vlastititi put. Nije mudrost otkriti doista jednu od najvećih činjenica kao što je ljudska prolaznost koja nam ne ostavlja nikad onoliko vremena koliko bismo mi htjeli imati. Ta ista ljudska prolaznost inspirirala je tolike prije nas (nisu li dizali kule i piramide u visine ne bi li se približili besmrtnosti, nisu li slikali ljepotu mladosti), a nas više u praktičnom smislu i ne mora inspirirati. Tu prolaznost baštinili smo od starijih, a mi danas u svojim dnevnim rasporedima trebamo tek nastojati koliko je moguće percipirati sebe kao prolazne i time meditativno govoreći vidjeti sebe kao korijenje nekih novih koji dolaze.

A kako bi oni koji dolaze poslije nas mogli jednog dana ovako misliti ovako poput nas i živjeti trebamo svatko pojedinačno i svatko prema svojoj savjesti, u svojim postupcima imati u vidu da je prošlost ništa više nego reciklirana sadašnjost, a sadašnjost ima sudbinu biti budućnost u kojoj nas fizički više nema, u kojoj dolaze novi naraštaji koNe možemo ulaziti u poimanje prošlosti, jih se ne bismo smjeli posramiti. Barem onoliko kosadašnjosti i budućnosti bez da sve svaljujemo liko je u našoj moći kao pojedinca. Barem toliko. na uopćene pojmove: države, društva, povijesti,

“Ljubav je kapljica nebeske rose koju nebesa kanuše u kalež života da mu zaslade gorkost.”

E. O. Puškin

Autor:

čić Tihana Kraja

Kad promislih koliko čovjeku znače osjetila, shvatih da ponekad znače čak više nego osjećaji, a ipak neki osjećaji proizlaze iz osjetila.

Tako je to i sa ljubavlju. U jednom pogledu, ljubav je ta koja potiče osjete, ali ujedno ona potiče i mnogobrojne osjećaje koje ne možemo kontrolirati. Ona je istovremeno i osjet i osjećaj.

To se događa svakodnevno u našem životu.

Primamo ljubav kao dar, kao nešto što će upotpuniti sve ono loše što nas priječi da krenemo dalje, dio našeg puzzlea života koji nedostaje, kao polupraznu čašu koja će ljubavlju dosegnuti rub, kao osjećaj nostalgije. Ljubav je prava hrana za našu dušu.

Ona hrani i naše osjete i osjećaje.

I kako je lijepo ljubiti, ali je još ljepše kad znaš da si ljubljen. Jer tada, tada naši osjeti osjećaju jače, tada ječe, tada se događaju oni titraji u našem srcu koje ne možemo razumijeti. Mi smo tada potpune osobe.

Tada kapljica rose zvane ljubav u potpunosti obuzma naš krvotok. Naš kalež života postane do vrha pun. Tek tada taj kalež dobiva smisao, dobiva boju, dobiva pravi okus, dobiva potpuni osjet i tek tada možemo spoznati koliko je naš život lijep, lijep kada imamo ljubav. Ljubav koja je kapljica rose u jutru našeg novog ja. Ja kojeg možemo dijeliti.

Vuk Autor:

nepoznat Nekada davno je djed svome unuku ispričao jednu životnu istinu: U nutrini svakog čovjeka vodi se bitka, kao borba između dva vuka.

Jedan vuk predstavlja ZLO: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, krivnju, samosažaljenje, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam...

Drugi vuk predstavlja DOBRO: predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru...

Unuk se zamisli na nekoliko trenutaka.

Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih riječi, pa zapita: Koji vuk na kraju pobijedi?

Djed sa smješkom odgovori: „POBJEĐUJE UVIJEK ONAJ KOJEGA HRANIŠ...“

Pametni magarac Autor:

nepoznat Jednog dana je seljakov magarac pao u bunar. Životinja je satima sažaljivo plakala dok je seljak pokušao smisliti šta da učini.

Napokon je odlučio. Budući da je životinja stara, a bunar ionako treba prekriti, nije vrijedno truda spašavati magarca.

Pozvao je sve susjede da mu dođu pomoći.

Svi su zgrabili lopate te počeli nabacivati gnoj u bunar.

Na početku je magarac shvatio šta se dešava te je počeo očajnicki plakati.

Tada se na opće čuđenje primirio.

Nakon nekog vremena seljak je pogledao u bunar.

Bio je zapanjen onim što je vidio.

Sa svakom lopatom gnoja koja je pogodila njegova leđa magarac je radio nešto zadivljujuće.

Istresao bi leđa i popeo se jednu stepenicu više.

Trik kako da izađeš iz bunara sastoji se u tome da to otreseš i popneš se preko toga, jednu stepenicu više.

Svaka naša nedaća je stepenica.

Možemo izaći iz najdubljeg bunara jednostavno ne posustajući.

Nikad ne odustaj!

Otresi to i popni se jednu stepenicu više.

Zapamti pet jednostavnih pravila za sreću: Oslobodi srce mržnje - Oprosti.

Oslobodi um briga. Većina ih se nikad ne ostvari. Živi jednostavno i cijeni ono šta imaš.

Daj više.

Očekuj manje.

Kako su seljak i susjedi nastavili ubacivati gnoj na životinju, on bi je otresao i popeo se.

A SADA...

Dosta je bilo foliranja…

Magarac se kasnije vratio i ugrizao seljaka koji ga je htio zakopati.

Posjekotina od ugriza se inficirala i s vremenom je seljak umro u agoniji od trovanja.

Zakopali su ga u bunaru.

POANTA PRIČE: Život će na tebe istresati gnoj i razne vrste prljavštine.

KRAJNJA POUKA OVE PRIČE: Kad uradiš nešto loše i pokušaš sačuvati svoju stražnjicu, to se uvijek vrati i ugrize te.

Meditativni kutak

KAMERALiST 3/2009

Tvoja sjena Autor:

Ivana Brlić Osjećam je! Čujem je!

Udišem je!

Vidim je!

Ona prolazi ulicama grada, Ona živi u svim parkovima i čuči u svakom kutu malenog prostora, pršti iz svakog vodoskoka i izlazi sa svakim punim mjesecom.

Ona izlazi iz svakog tramvaja i ona stoji na svakoj stanici.

Ona me ponekad prati kroz snove i tjera me na strah.

Ona me mami u neki „ponor” i ponovno u neku tajnu zagonetku.

Ona me nagovara da joj se predam i da popustim pred „zakonom”.

Ona želi mene, A ja bježim od nje!

Pa gdje si onda?

I zašto vidim samo neki tvoj usputni lik, iz nekog ograđenog prostora iz kojeg ne mogu izići?

Poričeš li da je to samo tvoja sjena?

KAMERALiST 3/2009

Autor:

Kratos

Bez naziva

Žuti mjesec i zvuk violine.

Svijet uličnog svirača moj je samo noćas.

Tuga i ja razgovaramo.

Neka mi riječi teku poput dima, dok promatram prolaznike, a svirača i dalje tjeraju da svira.

Dijelim njegovu sudbinu.

Mjesec se neda, sjaji, željno promatra i čeka.

Usamljeni.

I on i ja. Čašu vrelog vina i pokoju riječ trebamo oboje da nastavimo kroz noć.

Meditativni kutak

Fotogalerija

Autor:

Sonja Jug

Autor:

ić Martina Malin

Impressum Glavna urednica: Biljana Žganec Uredništvo: Vijesti faks/ uprava – Martina Malinić Udruga info – Ivana Vidoša Studentski život – Ivana Hren Meditativni kutak – Tihana Krajačić Specijalni gost suradnik: prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Društvenog veleučilišta u Zagrebu Tijana Vukojičić Tomić, predavačica na Društvenom veleučilištu u Zagrebu, voditeljica stručne prakse Novinari suradnici: Anonimka Franka Baljkas BeZimena Ivana Brlić Kristina Damjanović Danijel Hačko Hedviga Stanko Jerković Sonja Jug Kratos Luka Tovornik Lux Mimi Ninek Željka Plukavec Irena Pušnik Kristina Šadek Bojana Šrimšek Marina Vasilić Grafički uredio: Milenko Stambolija

Foto: Sonja Jug