KONTEKST BROJ 5/2019 by KDVZ

BROJ 5, LISTOPAD 2019. KONTEKST 5

2019

pubweb.carnet.hr/KDVZ

ČASOPIS KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

ISSN: 1849-8590

IMPRESUM Izdavač: Knjižničarsko društvo Varaždinske županije

Grafičko oblikovanje i priprema: Ladislav Cvetko

Za izdavača: Irena Gotal

Stranice Knjižničarskog društvo Varaždinske županije: pubweb.carnet.hr/KDVZ

Uredništvo: Tina Bakšaj Hunjadi, Ladislav Cvetko, Irena Gotal, Ljiljana Hajdin, Jasminka Horvatić-Bedenik, Ana Jureković-Crnčec, Draženka Stančić, Jasminka Štimac, Mario Štrlek

Kontakt: kontekst.urednistvo@gmail.com

Glavna urednica: Irena Gotal Lektura i korektura: Leira Harabalja

Učestalost izlaženja: Godišnje

SADRŽAJ UVODNIK.................................................................................................................................................................................

1. IZ RADA DRUŠTVA............................................................................................................................................................. Bernarda Kos, Edita Kutnjak-Zlatar: 43. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva....................................................... Tina Bakšaj Hunjadi: 18. skupština Knjižničarskog društva Varaždinske županije................................................................

2 2 4

2. IZ POVIJESTI KNJIŽNIČARSTVA................................................................................................................................ Jasminka Štimac: Knjižničarsko društvo Varaždinske županije: osvrt na protekla desetljeća..............................................

5 5

3. RAZGOVOR S POVODOM............................................................................................................................................. 14 Tina Bakšaj Hunjadi: Intervju sa Sandrom Malenicom, zamjenicom gradonačelnika grada Varaždina................................ 14 4. IZ NARODNIH KNJIŽNICA........................................................................................................................................... Andreja Toljan: Znanstveni skup 180. godina Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” Varaždin........................... Andreja Toljan: Izložba povodom obilježavanja 180. godišnjice osnivanja Družtva narodnog – prve ilirske čitaonice u Hrvatskoj...................................................................................................................................................... Andreja Toljan, Mario Štrlek: 120. godišnjica rođenja Gustava Krkleca - obilježavanje u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ Varaždin.................................................................................................... Jasenka Vuković-Tomašek: 60. obljetnica Odjela za djecu Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” Varaždin........ Dražen Sokolić: Izložbe u Ogranku Banfica........................................................................................................................... Marina Grudenić: Noć knjige 2019. i Hrvatski narodni preporod u ivanečkoj Knjižnici..................................................... Marina Grudenić: Harry Potter u ivanečkoj Knjižnici........................................................................................................... Lidija Zečević: Dan žena u novomarofskoj Knjižnici............................................................................................................. Lidija Zečević: Nadrealizam Franje Klopotana....................................................................................................................... Lidija Zečević: Vilinsko igrišče kod zvonika u Kamenoj Gorici............................................................................................ Lidija Zečević: Noć knjige 2019............................................................................................................................................

16 16

5. IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA ........................................................................................................................................... Draženka Stančić: Natjecanje čitanje naglas - čitam, I read, ich lese u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog......................... Draženka Stančić: Školski knjižničari u procesu reforme obrazovanja: Škola za život........................................................ Violeta Lukač: Nacionalni kviz Čitanjem do zvijezda............................................................................................................ Violeta Lukač: Knjižnica u projektu Škola za život................................................................................................................ Jasminka Horvatić-Bedenik: Knjižnica Prve gimnazije Varaždin djeluje humanitarno, spajajući plemenito i ugodno........

32 32 33 35 36 37

18 21 24 26 27 28 29 29 30 31

6. IZ VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA ........................................................................................................................... 40 Ladislav Cvetko: 16. Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica.......................................................................................... 40 7. IZ SPECIJALNIH KNJIŽNICA ...................................................................................................................................... 41 Irena Gotal: Povodom 60. godišnjice smrti dr. Ljubomira Marakovića (Topusko, 17. 6. 1887. – Zagreb, 22. 2. 1959.)..... 41 Marina Sakač: Iz hrvatske medicinske prošlosti: Čovjek prema zdravlju i ljepoti............................................................... 44 8. U KONTEKSTU ................................................................................................................................................................ 47 Ljiljana Hajdin: Putovanje s Erasmusom u Granadu.............................................................................................................. 47 Aleksandra Damjanić: Pripovijedanje - važna životna vještina.............................................................................................. 50 9. ODABRANA IZDANJA IZ STRUKE ........................................................................................................................... 52 10. ZAVIČAJNA IZDANJA ................................................................................................................................................. 53 UPUTE AUTORIMA ............................................................................................................................................................. 58

KONTEKST 5

2019

UVODNIK Poštovani čitatelji! Pred vama je jubilarni peti broj našeg časopisa Kontekst koji uvelike odiše slavljeničkim raspoloženjem. Prije svega, u 2019. godini Knjižničarsko društvo Varaždinske županije slavi 70. obljetnicu svojega ustanovljenja. Upravo je u listopadu 1949. Vanda Milčetić, kojoj je povjereno rukovođenje Gradske knjižnice i čitaonice „Sloboda“ u Varaždinu, prihvatila i dužnost povjerenika Društva bibliotekara Hrvatske za grad Varaždin i time postavila temelje organiziranog okupljanja knjižničara na prostorima sjeverozapadne Hrvatske. Potaknuta tom činjenicom, donedavna dugogodišnja voditeljica Županijske matične službe Jasminka Štimac u ovome broju sakupila je životopise „svih predsjednica i predsjednika našega Društva koji su imali priliku usmjeravati njegov rad i raditi za dobrobit zajednice“. U ovoj godini obilježava se i sto dvadeset godina od rođenja Gustava Krkleca, stoga je u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ u Varaždinu priređena izložba njemu u čast, o čemu više možete saznati u tekstu koji potpisuju Andreja Toljan i Mario Štrlek. Andreja Toljan u svojim se tekstovima osvrnula i na minule aktivnosti koje je GKIČ „Metel Ožegović“ u Varaždinu organizirala prošle godine u povodu proslave velike 180. obljetnice svojega djelovanja. Izvještaj o održavanju znanstvenog skupa te o izložbi u povodu spomenute obljetnice donosi čitavu lepezu zanimljivosti o dugotrajnoj organiziranoj knjižničnoj djelatnosti u Varaždinu. Prošla je godina bila slavljenička i za varaždinsku dječju knjižnicu, tj. za Odjel za djecu koji je raznim aktivnostima proslavio svoju 60. obljetnicu postojanja o čemu čitamo u tekstu Jasenke Vuković-Tomašek. Osim informacija o održanim skupštinama Hrvatskog knjižničarskog društva, o čemu pišu Bernarda Kos i Edita Kutnjak-Zlatar te Knjižničarskog društva Varaždinske županije, peti broj Konteksta vodi nas i kroz šarenu paletu aktivnosti organiziranih po narodnim knjižnicama naše Županije povodom Dana žena, Noći knjige ili pak prigodnih izložaba, o čemu čitamo u tekstovima

Marine Grudenić, Lidije Zečević i Dražena Sokolića. Školske knjižničarke, Violeta Lukač i Draženka Stančić iznijele su svoja iskustva kako žive Školu za život u školskim knjižnicama, a Jasminka HorvatićBedenik ilustrira kako humanitarno djelovati uz malo dobre volje i organizacije. Ladislav Cvetko donosi izvještaj o održanim 16. Danima specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Lovranu na kojima su sa svojim izlaganjima sudjelovali i naši članovi. O vrijednim primjerima ljudi koji su svojim životom i radom zadužili buduće naraštaje čitamo u tekstovima iz rubrike Iz specijalnih knjižnica posvećenih Ljubomiru Marakoviću i Ivanu Dežmanu koje potpisuju Irena Gotal i Marina Sakač. Ljiljana Hajdin svojim nas je putopisom odvela u daleku Granadu, a Aleksandra Prikratki približila nam je ljepotu storytellinga. Na samom kraju predstavljena su nova zavičajna izdanja i izdanja iz struke, koje je pripremila Ana JurekovićCrnčec. Zahvaljujem svim autorima i suradnicima na ovome broju te se nadam dobroj suradnji i u budućnosti. Duboku zahvalnost upućujem Gradu Varaždinu, koji je u ovoj slavljeničkoj godini financijskim sredstvima podržao rad našega Društva, a posebnu zahvalu upućujem Sandri Malenici, zamjenici varaždinskog gradonačelnika, na pruženoj podršci i poticajima. U Razgovoru s povodom možete pročitati njezin intervju s Tinom Bakšaj Hunjadi u kojem nam predstavlja veliki projekt nove zgrade varaždinske knjižnice i svoju viziju kulturnog razvoja Varaždina. Uvjerena sam da će knjižničari kao kulturni djelatnici itekako doprinijeti ostvarenju takve vizije. Ovaj broj Konteksta može govoriti tome u prilog. Irena Gotal glavna urednica

Članarina za 2020. godinu iznosi 50,00 kuna. Članovi Društva knjižničara Varaždinske županije mogu se besplatno upisati u narodnu knjižnicu na svojem području.

KONTEKST 5

IZ RADA DRUŠTVA

2019

43. SKUPŠTINA HRVATSKOGA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA Uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030 naziv je 43. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva koja se od 10. do 13. listopada 2018. godine održavala u hotelu Ambasador u Opatiji. Organizator Skupštine bilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo dok su suorganizatori bili Knjižničarsko društvo Rijeka i Gradska knjižnica Rijeka. Održavanje Skupštine financijski su pomogli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske.

propisi, Knjižnice i kvaliteta obrazovanja, Knjižnice i održivi razvoj, Nakladništvo, Knjižničarsko nazivlje te Regionalna društva – razvoj i suradnja. Trodnevna događanja obogaćena su mnogobrojnim posterskim izlaganjima.

Predstavnice Knjižničarskog društva Varaždinske županije Irena Gotal, Bernarda Kos i Edita Kutnjak-Zlatar

Detalj s otvaranja 43. skupštine HKD-a 2018. godine u Opatiji

Na otvaranju 43. skupštine prisutne je pozdravila predsjednica HKD-a Dunja Holcer. S obzirom na to da je u Saboru trebalo uslijediti prvo čitanje Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, predsjednica HKD-a je ustvrdila da je novi prijedlog Zakona štetan za razvoj knjižničarstva i knjižničarskog društva. Nakon toga prisutne je pozdravila ministrica kulture RH Nina Obuljen Koržinek te ustvrdila da je prijedlog Zakona pogrešno interpretiran, a da je niz primjedbi HKD-a neargumentiran. U nastavku Skupštine sudionici su na Okruglom stolu raspravljali o glavnoj temi Skupštine pod nazivom Uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030. Trodnevni radni program bavio se temama: Inkluzivne knjižnične usluge, Knjižnice i zakonski

Na 43. skupštini HKD-a sudjelovalo je dvjesto pedeset knjižničara iz knjižničarskih društava iz Hrvatske i inozemstva, od kojih je osamdeset šest sudionika održalo izlaganje. Varaždinsku županiju predstavljale su tri knjižničarke: Irena Gotal, voditeljica Biskupijske knjižnice u Varaždinu, ujedno i predsjednica Knjižničarskoga društva Varaždinske županije (KDVŽ), dok su delegati Društva bile Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ iz Ludbrega i Bernarda Kos, voditeljica knjižnice Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Delegati su na izbornoj skupštini izabrali novo vodstvo Hrvatskoga knjižničarskog društva. Za predsjednicu HKD-a u dvogodišnjem mandatu izabrana je Dijana Machala, za potpredsjednike Miroslav Katić i Alka Stropnik, za predsjednicu Stručnog odbora Kristina Kalanj, za predsjednicu Nadzornog odbora Tea Grašić Kvesić, a za predsjednicu Etičkog povjerenstva izabrana je Astrid Grobenski-Grgurić.

KONTEKST 5

2019

Poželjno je poticati različite sadržaje i programe koji se odnose na „zelene“ teme u knjižnicama, s ciljem ukazivanja na važnost održivog razvoja zajednica u kojima djeluju knjižnice. U provedbu knjižničnih programa poželjno je uključiti volontere.

Glasovanje delegata na izbornoj skupštini za izbor novog vodstva Hrvatskoga knjižničarskog društva

Na kraju izvještajne i izborne skupštine dodijeljene su nagrade „Kukuljevićeva povelja“ i „Eva Verona“. „Kukuljevićeva povelja“ dodjeljuje se članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva za dugogodišnji rad i značajne rezultate na poboljšanju knjižničarske djelatnosti, a dobitnice su Hela Čičko, Sanja Galic, Tina Gatalica, Blaženka Peradenić Kotur i Irena Pilaš. Nagrada „Eva Verona“ dodjeljuje se mladim knjižničarima za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Dobitnice su Maja Bodiš, Ivana Majer, Lucija Miškić Barunić, Dina Mašina Delija i Maja Krulić Gačan. ZAKLJUČCI 43. SKUPŠTINE HRVATSKOGA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA Knjižničari i knjižničarska profesija nalaze svoju ulogu u ostvarenju svih navedenih globalnih ciljeva za održivi razvoj do 2030. godine (UN 2030 Agenda), a posebno u implementaciji ciljeva dostupnosti informacija i kvalitete obrazovanja. Iako nisu posebno apostrofirane i propisane u hrvatskim zakonskim i strateškim dokumentima, inkluzivne knjižnične usluge imaju dugogodišnju tradiciju u hrvatskome knjižničarstvu i treba ih nastaviti razvijati. Provedba inkluzivnih programa u knjižnicama ovisi o razgranatoj mreži suradnika (pojedinaca, udruga, organizacija…) te je važno osigurati redovitost financiranja tih usluga. Također, inkluzivnu ulogu knjižnica u Hrvatskoj važno je regulirati zakonskim i podzakonskim aktima. Središnje prikupljanje statističkih podataka o knjižnicama iz sustava Hrvatskog knjižničnog sustava važno je za zagovaranje vrijednosti hrvatskih knjižnica te promicanje uloge knjižnica u ostvarivanju strateških ciljeva održivog razvoja.

Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva sve učestalije poprimaju karakter znanstvenih publikacija. Preporuka je da Hrvatsko knjižničarsko društvo, uz e-izdanja stručnih publikacija, nastavi i s objavljivanjem tiskanih publikacija. Istaknuta je potreba izrade izmjena i dopuna Statuta Hrvatskog knjižničarskog društva. Potiču se zalaganja s ciljem da se korisnicima svih vrsta hrvatskih knjižnica omogući pristup elektroničkoj knjizi putem nacionalne platforme. Status središnje knjižnice nacionalnih manjina važno je regulirati kao knjižnice u sastavu. Poželjno je razvijati poslovne knjižnice kao poticaj gospodarstvu. Osiguravanje financijskih sredstava jedan je od problema u funkcioniranju regionalnih društava. Regionalna društva potiču se na vrednovanje svojih aktivnosti. Hrvatsko knjižničarsko društvo podržava rad na izradi terminološkog rječnika knjižničarskog nazivlja koji će pridonijeti djelotvornijoj komunikaciji u struci, a projekt je potrebno promicati u javnosti. Literatura: 1. Zaključci 43. Skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 477. URL: http:// hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/ index.php/vbh/article/view/732/616 (8.4.2019) Bernarda Kos bernarda.kos@foi.hr Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu Edita Kutnjak-Zlatar ravnatelj@knjiznica-ludbreg.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“

KONTEKST 5

2019

18. SKUPŠTINA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE U petak, 7. lipnja 2019. godine, u prostorima Biskupijske knjižnice u Varaždinu, održana je 18. skupština Knjižničarskog društva Varaždinske županije. Nakon uvodnog i pozdravnog govora, predsjednica Društva Irena Gotal podnijela je i obrazložila Izvješće o radu Društva za proteklih godinu dana. Izvješće je jednoglasno usvojeno, kao i financijsko izvješće blagajnice Društva, Janje Kelave. Kolegica Ljiljana Hajdin prisutne je tada provela kroz svoje studijsko putovanje uz prezentaciju S Erasmusom do Granade, bogatu predivnim pitoresknim fotografijama. U radnom dijelu skupštine jednoglasno su prihvaćene promjene statuta Društva. Među većim dopunama statuta su uvođenje mogućnosti održavanja e-sjednica te veće ovlasti Upravnog odbora Društva, sve u namjeri olakšavanja poslovanja. Također, obrazloženi su te jednoglasno usvojeni Pravilnik o dodjeljivanju Nagrade „Vanda Milčetić“ i Poslovnik Ocjenjivačkog odbora za dodjelu Nagrade „Vanda Milčetić“.

Na skupštini se zatim raspravljalo o pojedinostima vezanim uz obilježavanje 70. obljetnice Društva. Sastavljen je obljetnički logo vidljiv na dokumentima i mrežnim stranicama Društva. Na natječaju Grada Varaždina Društvo je dobilo financijsku potporu koju će iskoristiti za izdavanje i tisak brošure o radu Društva. Brošuru je napisala gospođa Jasminka Štimac te će je Društvo izdati u sto pedeset primjeraka. Na natječaj Volim knjižnicu koji je raspisalo Društvo pristiglo je mnogo radova te je virtualna izložba u pripremi. Skupštini su izložene pojedinosti vezane uz organizaciju okruglog stola povodom obilježavanja 70. obljetnice Društva. Raspravljalo se o četvrtom

izdanom broju časopisa Kontekst te o radu na petom jubilarnom broju. Obrazložene su izmjene u radu Uredništva koje sada broji sedam članova, čiji mandat traje do izbora novog Upravnog odbora tj. do završetka preuzetih obveza u tekućoj godini.

Na 43. skupštini HKD-a u Opatiji, varaždinsko su Društvo predstavljale predsjednica Društva te Edita Kutnjak-Zlatar i Bernarda Kos. Za novu predsjednicu HKD-a izabrana je Dijana Machala, a skupštini je prisustvovala i ministrica kulture te odgovorila na neka pitanja struke. Knjižničari su kroz zanimljivu PowerPoint prezentaciju koju je pripremila Edita Kutnjak-Zlatar upoznati s radom skupštine. Na kraju skupštine predsjednica je dala prisutnima informacije vezane uz 10. okrugli stol za školske knjižničare te zamolila članove da se aktivno uključe u rad Društva i da redovito prate mrežne stranice. Oni članovi koji nisu ispunili suglasnosti o obradi osobnih podataka, zamoljeni su da to učine te da ih pošalju službeniku za informiranje. Tina Bakšaj Hunjadi tbaksaj@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

KONTEKST 5

2019

IZ POVIJESTI KNJIŽNIČARSTVA

KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Osvrt na protekla desetljeća Društvo bibliotekara Hrvatske (kasnije HBD/HKD) pozvalo je 1949. godine knjižničare na suradnju, potičući ujednačavanje i unaprjeđivanje rada te ravnomjerno razvijanje knjižnične djelatnosti. Zahvaljujući Vandi Milčetić, upraviteljici Gradske knjižnice i čitaonice „Sloboda“ (koja danas nosi ime Metela Ožegovića), Varaždin je bio prvi kontinentalni grad u kojem je osnovano povjereništvo. U dopisu od 29. listopada 1949. godine potvrdila je da će obnašati dužnost povjerenika te je za namještenike Gradske knjižnice poslala četiri pristupnice za prijem u članstvo, a poticala je i knjižničare iz cijelog kotara da se pridruže. Već je u prosincu iste godine organiziran prvi kružok na kojem su knjižničari rješavali probleme s kojima su se suočavali i postepeno učili kako da stručno urede svoje knjižnice na zadovoljstvo korisnika. Odaziv nije uvijek bio zadovoljavajući, ali se ustrajalo i na razvoju mreže te su postupno otvarane knjižnice i čitaonice u razvijenijim mjestima. Ako to nije bilo moguće, pokretne knjižnice s odabranim fondom knjiga pronalazile su svoje čitatelje. Uloženi su dodatni napori da varaždinska Gradska knjižnica postane uzorna, dobro organizirana narodna knjižnica. Unatoč brojnim preprekama povjereništvo je uspješno djelovalo, a Vanda Milčetić je za nemjerljiv doprinos razvoju knjižničarstva 1968. godine dobila Kukuljevićevu povelju. Godine 1971. ukidaju se povjereništva i njihovu zadaću preuzimaju ogranci, a kad uvjeti to dopuštaju, u razvijenijim sredinama osnivaju se regionalna društva. Društvo bibliotekara Zajednice općina Varaždin utemeljeno je na Osnivačkoj skupštini održanoj 5. svibnja 1977. godine na kojoj su knjižničari iz Varaždina, Čakovca, Ivanca, Ludbrega i Novog Marofa usvojili statut prema kojem će se provoditi budući izbori. Osim predsjednika, na izbornim skupštinama birani su članovi upravnog i nadzornog odbora koji će usmjeravati daljnji rad Društva prema zacrtanom programu rada, dok će

blagajnik voditi brigu o financijama. Zavičajni knjižničari udružili su se u okvirima administrativnih granica, pa ukidanje Zajednice općina Varaždin dovodi do velikih promjena. Godine 1998. utemeljena su dva Društva – današnje Knjižničarsko društvo Varaždinske županije i Knjižničarsko društvo Međimurske županije. Obilježavajući 70. obljetnicu strukovnog udruživanja knjižničara na području sjeverozapadne Hrvatske prisjećamo se svih predsjednica i predsjednika našega Društva koji su imali priliku usmjeravati njegov rad i raditi za dobrobit zajednice.

Božica Kudumija

Božica Kudumija (r. Sabolić) bila je prva predsjednica Društva bibliotekara Zajednice općina

Varaždin. Rođena je 1939. godine u Gornjem Knegincu u kojem je pohađala osnovnu školu. Maturirala je na varaždinskoj Gimnaziji 1958. i iste se godine zaposlila u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Sloboda“. Stručni ispit položila je 1961. godine, a u pismenom dijelu obradila je temu Smještavanje knjiga i katalozi u dječjim odjelima narodne knjižnice. Kao mlada knjižničarka dala je svoj prvi intervju novinaru Varaždinskih vijesti1 u kojem je progovorila o knjigama koje voli i o velikoj želji da se usavrši u poslu, ali nije dočekala da se otvori viša bibliotekarska škola koju je htjela pohađati. Svoju je ljubav prema knjigama dijelila s djecom i odraslima na odjelima na kojima je radila. Stečeno znanje strpljivo je prenosila novim generacijama knjižničara sve do umirovljenja 1994. godine. Umrla je 2014. godine.

KONTEKST 5

2019

Komisiji za upravljanje. Na njegovu inicijativu u Varaždinu je održana 23. skupština HBD-a (1981.) te Međunarodno savjetovanje Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću (1998.). Predavao je na brojnim stručnim skupovima i objavljivao radove u zbornicima, novinama, časopisima i godišnjacima. Ustrajno se bavio istraživanjem zavičajnih tema i s Eduardom Kušenom objavio je devet svezaka Ivanečkog kalendara. Potaknuo je objavljivanje Godišnjaka te Vodiča Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin (1997.). Priredio je nekoliko publikacija: Iz starog Varaždina Zvonka Milkovića (1979.), Pavica i Otokar Hrazdira (2002.), Ivanščica, Ivonjščica, Ivanjčica (2003.), Lovčevi zapisi Hinka Blumsteina (2004.), Dragi stari Varaždin (2007.). Autor je monografije Ivanec (1996.). Niz godina bavio se uređivanjem programskih knjižica Varaždinskih baroknih večeri. Nakon dugogodišnjeg uspješnog djelovanja, Marijan Kraš unaprijeđen je u višeg knjižničara, a Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo mu je Kukuljevićevu povelju (2004.). Odlikovan je Redom hrvatskog pletera i Spomenicom domovinske zahvalnosti, a za životno djelo dobio je nagradu Grb Grada Ivanca (2016.). Nakon umirovljenja 2008. godine nastavio je prikupljati podatke za Bibliografiju Ivanca. Piše stručne radove, uređuje svoju mrežnu stranicu, bavi se planinarenjem i fotografijom.

Marijan Kraš

Marijan Kraš rođen je u Ivancu 1940. godine gdje je završio osnovnu školu, a školovanje je nastavio na varaždinskoj Gimnaziji. Studirao je na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu i Pedagoškom fakultetu u Osijeku te je diplomirao hrvatski jezik i književnost (1984.). Najprije se zaposlio u Ivancu u Općini, a zatim u Narodnoj knjižnici (1963. – 1966.), a potom i u varaždinskoj Gradskoj knjižnici u kojoj je godinama obnašao funkciju ravnatelja (1978. - 1983. i 1992. - 2008.). Kraće je vrijeme radio u SIZ-u kulture te pri Općini Varaždin. Kao predsjednik Društva (1979. - 1981.) poticao je raspravu o bibliotečno-informacijskom sustavu (BIS-u) i zalagao se za stručno usavršavanje knjižničara. Sudjelovao je u radu HBD-a, posebno u Komisiji za bibliografiju i u 1 Život među knjigama. / B. R. // Varaždinske vijesti 17, 871(1.11.1962.), str. 4.

Vladimir Kapun

Vladimir Kapun rođen je 1927. godine u Čakovcu. U Varaždinu je upisao Franjevačku

KONTEKST 5

2019

klasičnu gimnaziju s pravom javnosti, a potom je završio Učiteljsku školu. Diplomirao je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Svoj je radni vijek započeo kao učitelj u Štrigovi. Po službenoj je dužnosti premješten u Gradski muzej (danas Muzej Međimurja), zatim u čakovečku III. osnovnu školu, da bi potom u Knjižnici i čitaonici Čakovec od 1978. do 1984. obnašao funkciju direktora. Radio je i kao urednik u Tiskarsko-izdavačkom zavodu „Zrinski“. Kao predsjednik Društva (1981. - 1982.) posebnu pažnju posvetio je edukaciji djelatnika. Sudjelovao je u radu Komisije za narodne biblioteke HBD-a te Komisije za izgradnju i opremanje biblioteka. Bio je dugogodišnji suradnik lista Međimurje u kojem je objavljivao feljtone Sitnice (ne) čine povijest, a priloge Listajući povjesnicu tiskao je u mjesečniku Zvona. Objavio je knjigu Međimurje 1918., suautor je djela Crkva i župa sv. Antuna Padovanskog te Zapisi i sjećanja: prilozi povijesti radničkog pokreta u Međimurju. Radove je objavljivao u brojnim publikacijama. Nakon teške prometne nesreće bio je umirovljen, ali nastavio je pisati stručne i znanstvene radove, a bavio se i prevođenjem. Za svoj istraživački rad nagrađen je Zlatnom plaketom s likom Nikole Šubića Zrinskog. Umro je 2019. godine.

U to je vrijeme za mlade knjižničare organiziran poseban jednogodišnji tečaj. Stručni ispit položila je 1961. godine. Doprinosila je razvoju svoje knjižnice u svim fazama. S Radničkim sveučilištem spojena je 1. siječnja 1967. godine, da bi se 1. srpnja 1971. ponovno osamostalila. Stanka Radiković cijeli je radni vijek radila na Odjelu za odrasle. Bila je aktivna u Društvu bibliotekara Zajednice općina Varaždin. Godine 1981. uključila se u rad Sekcije za narodne biblioteke HBD-a. Predsjednica Društva bila je od 1982. do 1983. godine. U mirovini je od 1990. godine.

Štefanija Kosmačin

Stanka Radiković

Stanka (Stanislava) Radiković (r. Križaj) rođena je 1935. godine. Maturirala je u Varaždinu na Ženskoj gimnaziji 1954. i već se iduće godine zaposlila u čakovečkoj knjižnici.

Štefanija Kosmačin (r. Keretić) rođena je u Varaždinu 1947. godine. Nakon osnovne škole upisuje Gimnaziju te sudjeluje u radu Omladinskog literarnog kluba koji tada objavljuje svoju prvu zbirku Trenutak mladosti. Upisuje Pedagošku akademiju u Čakovcu i stječe zvanje nastavnika hrvatskoga jezika. U knjižničarskoj struci je od 1970. godine kada se, na temelju ugovora o radu, zaposlila na određeno vrijeme u varaždinskoj Gradskoj knjižnici. Iste godine počela je raditi u Garnizonskoj vojnoj biblioteci u Varaždinu koja je imala svoje prostorije u Domu JNA, na današnjem Kapucinskom trgu. Pridružila se članovima Društva bibliotekara Zajednice općina Varaždin, a za

KONTEKST 5

2019

njegovu predsjednicu izabrana je za razdoblje od 1983. do 1985. godine. Već se tada nastojalo birati predsjednike Društva iz različitih vrsta knjižnica kako bi se osjećali ravnopravnima, bez obzira na njihovu brojnost. Početkom Domovinskog rata vojska JNA napušta Varaždin i njihova devastirana knjižnica se zatvara 1991. godine. Iduće godine Štefanija Kosmačin zapošljava se na V. osnovnoj školi Varaždin. Sve do umirovljenja 2008. godine radi u nastavi i vodi školsku knjižnicu.

Vladimira Piskač

Ljubica Duić-Jovanović

Ljubica Duić-Jovanović rođena je u Zagrebu 1941. godine. Maturirala je na varaždinskoj Gimnaziji, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i psihologiju. Magistrirala je 1990. godine noviju književnost obradivši temu Putopis ilirizma. U Građevinskom školskom centru u Čakovcu radila je od 1967. kao profesorica i knjižničarka, a 1984. zaposlila se u Knjižnici i čitaonici Čakovec te je na čelnoj poziciji bila do 2005. godine. Bila je predsjednica Društva bibliotekara Zajednice općina Varaždin od 1985. do 1987. godine. Stručni bibliotekarski ispit položila je 1990. godine. Za njezina mandata Knjižnica je preseljena u novu zgradu u kojoj su stvoreni uvjeti za razvoj djelatnosti i nabavljen je novi bibliobus. Za uspješan rad primila je Kukuljevićevu povelju (1996.). Ljubica Duić-Jovanović piše poeziju, eseje i publicistiku, a objavljuje u brojnim časopisima. Objavila je knjige pjesama: U sjeni malog grada, Dečeci i mlečeci, Kamen u klepsidri, Poglednice; Warnice te monografiju Čakovec. Bavi se istraživanjem povijesti knjižničarstva u Međimurju, a potaknula je osnivanje čakovečkog Književnog kluba. Godine 2006. odlazi u mirovinu.

Vladimira Piskač (r. Grims) rođena je u Varaždinu 1947. godine. Maturirala je na Gimnaziji, a 1975. godine se zaposlila u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Sloboda“, na Odjelu za odrasle. Stručni ispit za knjižničara položila je 1977. godine. U više mandata bila je član Sekcije za specijalne knjižnice. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, kad se u tvornicama otvaraju brojni ormarići s knjigama, zadužena je za suradnju s volonterima te zajednički promoviraju čitanje među radnicima. Za postignute rezultate dobila je 1984. godine Nagradu „Pavao Markovac“ koju joj je dodijelilo Predsjedništvo Vijeća Saveza sindikata Hrvatske. Isto je priznanje u tri navrata dobila i Gradska knjižnica i čitaonica „Sloboda“ Varaždin. Za predsjednicu Društva bibliotekara Zajednice općina Varaždin Vladimira Piskač izabrana je 1987. godine. Iz nepoznatog razloga Društvo u tom periodu nije bilo aktivno te je na izvanrednoj skupštini 1990. godine izabrana nova predsjednica Ana Vresk.

Ana Vresk

KONTEKST 5

2019

Ana Vresk (r. Čanžar) rođena je 1946. godine u Kamenici. Nakon završene varaždinske Gimnazije studirala je na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu te je diplomirala 1970. godine. Kao nastavnica radila je u školama u Višnjici i Lepoglavi, a potom u Narodnom sveučilištu Ivanec kao voditeljica Knjižnice i čitaonice „Mladost“ i Područne knjižnice Lepoglava. Položila je stručni ispit za višeg knjižničara 1978. godine. Na čelu strukovnog Društva bila je u razdoblju od 1990. do 1994. godine. Nakon procesa osamostaljenja knjižnica, Ana Vresk imenovana je prvom ravnateljicom Gradske knjižnice i čitaonice „Gustav Krklec“ Ivanec. Godinama je u Ivancu sudjelovala u organiziranju književne manifestacije Draga domača rieč i uređivala istoimene zbornike u kojima se objavljuju najuspješniji radovi pristigli na natječaj. Umirovljena je 2011. godine.

Prigodom 45. obljetnice utemeljenja, obnovljeni Odjel za djecu svečano je otvoren 2003. godine. Stvoreni su uvjeti za razvoj djelatnosti koju niz godina Jasenka Vuković-Tomašek usmjerava zajedno sa svojim suradnicima. Organiziraju se brojni kulturni, obrazovni i rekreativni programi privlačni djeci.

Željan Čeč

Jasenka Vuković-Tomašek

Jasenka Vuković-Tomašek rođena je u Varaždinu 1962. godine i tu je polazila osnovnu školu i SC „Gabriel Santo“2, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je studij pedagogije. Diplomirala je 1986. godine te se zaposlila u varaždinskoj Gradskoj knjižnici. Dvije godine kasnije, nakon umirovljenja kolegice Danice Kutnjak, preuzima vođenje Dječjeg odjela. Godine 1988. položila je stručni ispit za zvanje bibliotekara, a za završni rad odabrala je temu Dječji odjel Gradske knjižnice i čitaonice "Sloboda" Varaždin - povijesni razvoj, sadašnjost i perspektive. Tu je temu razradila i u prvom broju Godišnjaka Gradske knjižnice. Bila je na čelnoj poziciji u Društvu od 1994. do 1996. godine i sudjelovala je u radu Komisije za dječje knjižnice HBD-a. 2 Prva gimnazija Varaždin današnji je naziv nekadašnjeg Srednjoškolskog centra „Gabriel Santo“.

Željan Čeč rođen je 1959. godine u Benkovcu. Nakon završene Gimnazije Vladimir Nazor u Splitu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je sociologiju i komparativnu književnost. Na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti upisao je poslijediplomski studij bibliotekarstva. Kao nastavnik hrvatskog jezika i književnosti i kao knjižničar radio je u Osnovnoj školi Andrije Kačića Miošića Gornja Voća – Područna škola Antuna Gustava Matoša Donja Voća, a od 1993. godine zaposlen je u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ Varaždin. Radi kao jedan od voditelja Odjela za odrasle korisnike, a niz godina bavi se nabavom knjižnične građe. Stručni ispit za bibliotekara položio je 1995. godine. Tema završnog rada bila je Razvoj zbirki i nabava knjižnične građe Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin. Željan Čeč obavljao je dužnost predsjednika Društva od 1996. do 2000. te od 2002. do 2006. godine. Tri puta izabran je za potpredsjednika HKD-a. Od 1998. godine zavičajno Društvo djeluje u okvirima novog administrativnog ustroja. U suradnji s Gradskom knjižnicom organizirano je Međunarodno savjetovanje Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću te je ujedno obilježena 160. obljetnica prve „ilirske“ čitaonice. Željan Čeč sudjelovao je u projektima izvan Hrvatske: PubliCA – centri izvrsnosti (Danska, 1999.), Knjižnice i informacijski menadžment

(SAD, 2002.), Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama (Nizozemska, 2006.), Knjižnice pobratenih mest i njihovo medkulturno sodelovanje (Slovenija, 2012.). Projektom su obuhvaćeni gradovi prijatelji Ptuja: Aranđelovac, Saint-Cyr-sur-Loire, Burghausen, Banská Štiavnica, Ohrid i Varaždin. Sudjelovao je i na Adriatic New Neighbourhood Programme M.A.E.S.T.R.O. Project (Varaždin, 2008.). Nakon Domovinskog rata, 1996. godine, usko surađuje s kolegama iz Gradske knjižnice Zadar na obnovi i ponovnom otvorenju za javnost Gradske knjižnice i čitaonice Obrovac. Redovito je sudjelovao u radu skupština HKD-a, savjetovanja, konferencija, stručnih seminara i radionica u Hrvatskoj, a povremeno i u Sloveniji. Sa članovima varaždinskog planinarskog društva Ravna gora 1997. osvojio je najviši vrh Južne Amerike (Aconcagua, 6960 m).

KONTEKST 5

2019

u knjižnicama grada Varaždina i Varaždinske županije. S kolegom Željanom Čečom istražila je građu te su sastavili prilog Knjižničarsko društvo Varaždinske županije koji je objavljen u monografiji Hrvatsko knjižničarsko društvo (2000.) kojom je obilježena 60. obljetnica njegova djelovanja. Sanja Lautenbach-Huzjak radni odnos prekinula je 21. siječnja 2001. godine i nakon preseljenja zaposlila se u Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske, a potom u Knjižnici Dugave koja djeluje u sklopu Knjižnica grada Zagreba. Do novih izbora 2002. godine, mijenjala ju je potpredsjednica Društva Ana Vresk, a potom je vođenje Društva sve do 2006. godine povjereno Željanu Čeču. Na idućim izborima predsjednicom postaje Janja Kelava.

Janja Kelava

Sanja Lautenbach-Huzjak

Sanja Lautenbach-Huzjak rođena je u Zagrebu 1963. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je pedagogiju, a 1993. godine zapošljava se na Odjelu za odrasle varaždinske Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“. Stručni ispit za bibliotekara položila je 1996. godine. Tema završnog rada bila je Čitateljski interesi učenika srednjih škola. Na 2. izbornoj skupštini Društva 2000. godine izabrana je za predsjednicu. Bila je član Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja. Za potrebe Komisije sastavila je Kratki pregled stanja i pristupu građi

Janja Kelava (r. Kudumija) rođena je u Varaždinu 1972. godine u kojem je započela školovanje. Završila je osnovnu Glazbenu školu i SC „Gabriel Santo“. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu francuski i španjolski jezik. Na Odsjeku za informacijske znanosti, pri Katedri za knjižničarstvo obranila je diplomski rad pod nazivom Upotreba novih informacijskih tehnologija na Dječjem odjelu Gradske knjižnice. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici Janja Kelava zaposlila se 1995. godine te je radila na svim odjelima, najduže na Odjelu za odrasle. Godine 2001. položila je stručni ispit. Za predsjednicu Knjižničarskog društva izabrana je 2006. i tu je funkciju obnašala do 2010. godine. Pobrinula se da Društvo, tijekom njezinog mandata, dobije svoju prvu mrežnu stranicu. Članovi su posjetili bogatu knjižnicu varaždinskih kapucina, a školskim knjižničarima predstavljen je priručnik Jelice Leščić i Veronike Čelić-Tice Novi UDK za školske knjižnice.

KONTEKST 5

2019

Janja Kelava povremeno se bavi prevođenjem te je sa španjolskog prevela knjigu Jezici u Europi Miquela Siguana (2004.). Sa Željkom Ivić prevela je turistički prospekt o Varaždinu koji je u glasilu Heroldo de Esperanto (7/1998.) proglašen najljepšim promidžbenim materijalom na esperantu. Licencirani je turistički vodič, a u sklopu akcije Čovjek – ključ uspjeha, koju je organizirala Turistička zajednica Grada Varaždina, proglašena je najboljim turističkim vodičem u 2018. godini. Bavi se pjevanjem u zboru Chorus angelicus.

i čitaonica 2000. se odvojila od Sveučilišta, a 2012. preseljena je u reprezentativni prostor novoizgrađenog Kulturnog centra „Ivan Rabuzin“. Nadica Rain imenovana je prvom ravnateljicom i tu je funkciju obnašala trinaest godina. Bila je predsjednica Knjižničarskog društva Varaždinske županije u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Desetak godina bila je član Matice hrvatske, Ogranak Novi Marof, a obnašala je i dužnost potpredsjednice. U okviru Ogranka, zajedno s Ivanom Rabuzinom, bavila se etnografijom te je organizirala niz izložaba. Surađivala je u pripremi Novomarofskog zbornika, bavila se fotografijom te je samostalno izlagala. Jedanaest godina pjevala je u Varteksovom zboru „Vilko Jurec“ te je nastupala kao zboristica i kao solistica.

Draženka Stančić

Nadica Rain

Nadica Rain (r. Tuk) rođena je 1961. godine u Varaždinu. Nakon završenog SC „Gabriel Santo“ diplomirala je predškolski odgoj na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu. U Narodnom sveučilištu Novi Marof zaposlila se 1983. godine te se uključila u rad Društva bibliotekara Zajednice općina Varaždin. Stručni ispit za višeg knjižničara položila je 1986. godine. Prošla je niz edukacija dobivši ovlaštenje za rad u programu kooperativne katalogizacije te joj je dozvoljen rad u integriranom knjižničnoinformacijskom sustavu Crolist koji koristi novomarofska Gradska knjižnica. Niz godina zdušno se bavila nabavom knjižnične građe te je utemeljila bogatu zavičajnu zbirku. U njoj posebnu cjelinu čini raznovrsna građa o Ivanu Rabuzinu, zbirka umjetničkih slika, starih razglednica, fotografija, plakata, a zastupljene su i kamenine iz nekadašnjeg dvorca obitelji Erdödy. Profesionalno organizirana Gradska knjižnica

Draženka Stančić rođena je u Varaždinu 1967. godine. Maturirala je u SC „Gabriel Santo“, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je studij hrvatskog jezika i književnosti te je diplomirala s temom Odškrinak u tajinstvo ili jezik i stil odabranih proza Ksavera Šandora Gjalskoga. Završila je i studij bibliotekarstva s temom Kultura čitanja učenika viših razreda osnovne škole: istraživanje u školskoj knjižnici OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec. Na poslijediplomskom specijalističkom studiju odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti obranila je istraživanje Imidž školskih knjižničara i mogućnosti njegova unapređenja u stručnoj javnosti. Položila je stručne ispite pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Ministarstvu kulture. U Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec zaposlila se 1997. te je radila u Područnoj školi Tina Ujevića u Salinovcu, a od 2001. godine radi u Matičnoj školi kao školska knjižničarka. Danas je stručna suradnica savjetnica, voditeljica Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Varaždinske županije.

KONTEKST 5

2019

Bila je predsjednica Knjižničarskog društva u periodu od 2012. do 2014. godine i sudjelovala je u pripremi 5. okruglog stola za školske knjižnice. Aktivna je u Komisiji za osnovnoškolske knjižnice pri HKD-u, a uključena je i u brojne druge udruge (HUŠK, HMŠK, HČD, HUOJ, PRpetuum, u kojem trenutno obnaša funkciju potpredsjednice za znanost.). Izlaže na županijskim, državnim i međunarodnim stručnim skupovima (IASL 2012 Conference u Dohi, Katar), organizira stručna usavršavanja, izložbe, radionice. Pokrenula je projekt za poticanje čitanja iz užitka naglas Tulum s(l)ova i projekt Daj šapi glas! koji se uspješno realiziraju diljem Hrvatske. Član je uredništva e-časopisa Kontekst, a stručne tekstove objavljuje u brojnim publikacijama. Klasificira članke u internacionalnom akademskom časopisu Communication Management Review. Urednica je monografije Školski vremeplov 1839. – 2014. OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec. Sa suradnicima je priredila Povjestice Augusta Šenoe namijenjene djeci s poteškoćama u čitanju i razumijevanju teksta. Kao članica stručne radne skupine sudjelovala je u izradi Kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Piše i o glazbi, bavi se fotografijom te je bila dugogodišnja tajnica Foto kluba Deseti K. Osmišljava i vodi programe Kelembarske pepievke, manifestacije čija je zadaća očuvanje tradicijske baštine sela Bedenca. Draženka Stančić dobila je 2012. godine Državnu nagradu „Ivan Filipović“ za doprinos unaprjeđivanju odgojno-obrazovnog procesa i Nagradu „Višnja Šeta“ za doprinos školskom knjižničarstvu.

Ljiljana Hajdin (r. Ašković) rođena je 1961. godine u Varaždinu. Maturirala je u SC „Gabriel Santo“, a 1982. godine je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala studij indologije i engleskog jezika. U školskoj knjižnici u Bisagu radila je od 2000. do 2005., a potom se zaposlila u knjižnici Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. U Zadru je upisala studij bibliotekarstva. Diplomirala je 2011. godine i stekla zvanje mag, bibl., a tema završnog rada bila je Uloga hrvatskih visokoškolskih knjižnica u razvoju informacijskog društva. Funkciju predsjednice Knjižničarskog društva obnašala je u dva uzastopna mandata (2014. - 2018.). Kroz to je vrijeme, pod njezinim nadzorom, dopunjena baza članova, usvojen je novi statut usklađen s odredbama Zakona o udrugama, uređene su nove mrežne stranice, a ažuriraju se i stranice na društvenoj mreži Facebook. Uredila je tri broja novopokrenutog e-časopis Kontekst Knjižničarskog društva Varaždinske županije. Na njezinu inicijativu pripremljeni su prigodni promidžbeni straničnici s kalendarom, obnovljena je suradnja s Knjižničarskim društvom Međimurske županije i realiziran je stručni izlet po Istri. Za članove Društva organiziran je posjet knjižnici uršulinskog samostana i knjižnici obitelji Bombelles koja se čuva u Gradskom muzeju Varaždin. Ljiljana Hajdin izabrana je u Komisiju za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja HKD-a. U sklopu programa Erasmus+ Mobilnost u svrhu učenja za pojedince, 2016. godine posjetila je Sveučilište Pamukkale Denizli u Turskoj te se upoznala s radom njihove Sveučilišne knjižnice i pripadajućih visokoškolskih knjižnica.

Ljiljana Hajdin

Irena Gotal

KONTEKST 5

2019

Irena Gotal (r. Krtanjek) rođena je u Varaždinu 1981. godine. Nakon završene Gimnazije studirala je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, smjer religiozne pedagogije i katehetike na kojem je diplomirala 2006. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je dodatni studij bibliotekarstva, a 2009. godine obranila diplomski rad pod nazivom Uloga internetskih izvora i školske knjižnice u nastavi vjeronauka. U vrijeme studija bila je vanjski suradnik Glasa koncila za dječji časopis Mali koncil. Usavršavala se za rad s mladima u projektu Hrvatske biskupske konferencije „Mladi za mlade“ te postigla stupanj animatora instruktora. Od 2005. godine radila je u Osnovnoj školi Vidovec. Slobodno vrijeme provodila je u radu s djecom i mladima te sudjelovala u pripremi raznih tiskanih materijala biskupijskih pastoralnih ureda. Kao suradnik Ureda za medije Varaždinske biskupije u zajedničkom projektu Varaždinske biskupije i Varaždinske televizije pripremala je i vodila emisiju „Vjera i nada“. Stručni ispit pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja kao dipl. kateheta položila je 2007., a kao dipl. bibliotekar pri Ministarstvu kulture 2013. godine. U Biskupijskoj knjižnici zaposlila se 2009. godine postavivši temelje stručnog i organiziranog knjižničarskog rada. Utemeljila je brojne njezine zbirke. Biskupijska knjižnica službeno je osnovana 2012. godine, a za javnost je otvorena pet godina kasnije. Irena Gotal bila je član organizacijskog odbora izložbe Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije i sudjelovala u pripremi i postavljanju izložbe koja je gostovala u četiri grada. Jedna je od urednica popratnog kataloga. Predsjednica je Knjižničarskog društva Varaždinske županije od 2018. godine, a od četvrtog broja glavna urednica e-časopisa Kontekst. Objavljuje stručne tekstove, administrira web stranicu Biskupijske knjižnice te je jedna od administratora Facebook stranice i mrežne stranice Društva. Knjižničarsko društvo Varaždinske županije povezalo je knjižničare svih vrsta knjižnica na području zavičaja i sve generacije knjižničara. Surađuje sa srodnim ustanovama i institucijama. Poštujući tradiciju, ide ukorak sa suvremenim dostignućima. Ustraje u poticanju razvoja, zaštiti i promicanju knjižničarske struke te u ovoj jubilarnoj godini dokazuje da svrha njegova postojanja nije upitna.

Literatura i izvori: Dokumentacija Knjižničarskog društva Varaždinske županije, Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin, Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, osobna dokumentacija pojedinih članova Društva 1. Hameršak, Filip. Kapun, Vladimir, 2009. // Hrvatski biografski leksikon. URL: http://hbl. lzmk.hr/clanak.aspx?id=9652 (10.6.2019.) 2. Knjiga se voli na drugi pogled. / D. V. // Varaždinske vijesti 40, 2052(17.5.1984.), str. 8-9. URL: http://library.foi.hr/novine/broj1. aspx?C=3&godina=1984&broj=000019 (3.6.2019.) 3. Kraljić, Dina. Ljubica Duić-Jovanović. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 3/4(2006), str. 283-284. 4. Šicel, Miroslav. Duić-Jovanović, Ljubica, 1993. // Hrvatski biografski leksikon. URL: http://hbl. lzmk.hr/clanak.aspx?id=5604 (10.6.2019.) 5. Šiprak, Ivana. Kraš, Marijan, 2013. // Hrvatski biografski leksikon. URL: http://hbl.lzmk.hr/ clanak.aspx?id=10907 (10.6.2019.) 6. Štimac, Jasminka. Vanda Milčetić i Knjižničarsko društvo Varaždinske županije. // Kontekst 1(2005), str. 2-4. URL: http://library. foi.hr/m3/pregled.aspx?z=100&zad=&sql=SD C2D2(2DC5(DDDDC-DDD-SSDDD2&od=& do=&B=1&vrsta=&grupa=&H=&X=S01202 (10.6.2019.) 7. Vadlja, Dora. Vladimiru Kapunu i Tomi Blažeki zlatne plakete Zrinske garde! // Međimurske novine (16.3.2018.) // URL: https://www. mnovine.hr/medimurje/drustvo/vladimirukapunu-i-tomi-blazeki-zlatne-plakete-zrinskegarde/ (26.4.2019.) 8. Život među knjigama. / B. R. // Varaždinske vijesti 17, 871(1.11.1962.), str. 4. Jasminka Štimac j_stimac@net.hr

KONTEKST 5

RAZGOVOR S POVODOM

2019

INTERVJU SA SANDROM MALENICOM, ZAMJENICOM GRADONAČELNIKA GRADA VARAŽDINA s izraženim međunarodnim kontekstom. Isto tako, njegujemo partnerske odnose sa samostalnim umjetnicima, umjetničkim organizacijama i udrugama koje se obično svrstava u nezavisnu kulturu. Bitna stavka stabilizacije kulture u gradu bilo je odvajanje umjetničkih organizacija od udruga, kao i potpore za samostalne umjetnike koje smo ove godine dodijelili. Time smo odvojili institucionalnu i profesionalnu kulturu od amaterske, a radimo i na razvoju kulturnih i kreativnih industrija. 2. Planirate li kakve novosti po pitanju kulturne scene u Gradu?

Sandra Malenica, prof.

1. Varaždin se oduvijek smatra gradom kulture. Koje je Vaše mišljenje, što bi se moglo popraviti po tom pitanju? Kako bismo mogli napredovati? Kultura ne smije biti cilj, već mora biti misija. Da bismo se mogli nesmetano i aktivno baviti kulturom, nužno je ispuniti određene preduvjete. U kontekstu Varaždina, ono što smo napravili je programska, financijska i prostorna stabilizacija ustanova u kulturi. To znači da svaka ustanova zna što, kako i kada će raditi. Također, programski utjecaj ne smije biti samo lokalan, već nacionalan,

Ono što nedostaje Varaždinu su prostori za javna događanja koja nisu institucionalizirana. Naime, primijećen je veliki nedostatak alternativne izvedbene dvorane, pa će se kod budućeg planiranja uređenja kina Gaj posvetit pozornost upravo tome. Također otvaramo novi izložbeni prostor u podrumu Starog grada, ali uređujemo i podrum Centra za mlade upravo u svrhu raznih kulturnih događanja. Planova je puno - od konačnog rješavanja pitanja prostora Državnog arhiva, uređenja pozornice HNK, uređenja Sinagoge, do planiranja obnove Žitnice, kina Gaj i bivšeg kina Dom. Jer ako nemamo osnove, a to su za svaki grad knjižnica, arhiv, kazalište, muzej, galerije i kino, teško možemo razvijati drugo. Stoga nam je cilj upravo riješiti ove osnove. 3. Koje je Vaše stajalište o uključenosti djece i mladih u kulturne programe Grada? Jesu li dovoljno uključeni? Djeca su vrlo aktivna i gotovo da nema djeteta koje ne sudjeluje u nekom vidu izvaninstitucionalnog obrazovanja, bilo sporta ili kulture. Želimo potaknuti djecu i mlade da postanu aktivni sudionici kulture, da ne budu samo pasivni gledatelji, već da sudjeluju. Stoga će preseljenje

KONTEKST 5

2019

knjižnice na novu lokaciju u postojećem prostoru zgrade kazališta omogućiti razvoj upravo tih aktivnosti. U sinergiji Dječjeg odjela Gradske knjižnice i čitaonice, Glazbene škole u Varaždinu i HNK u Varaždinu otvorit ćemo u zgradi kazališta novu scenu za mlade, ali i napraviti intermedijski prostor gdje se djeca mogu izraziti literarno, likovno, medijski, plesno i kroz igru. Važan partner u stvaranju nove scene za mlade nam je i inicijativa Varaždina za Europsku prijestolnicu mladih 2022. godine s kojom razvijamo nekoliko projekata usmjerenih upravo na populaciju mladih. 4. Kako Vi vidite knjižničare u Varaždinu i Varaždinskoj županiji, smatrate li da se njihov rad u dovoljnoj mjeri vidi i čuje? Kako poboljšati njihovu vidljivost? Iznimno je velika posjećenost naše Knjižnice, oko tisuću posjetitelja dnevno, što nas svrstava u sam vrh Hrvatske. Kao najstarija ilirska čitaonica u Hrvatskoj, naša Knjižnica nakon više od sto osamdeset godina zaslužuje prostor u kojemu će potencijali svih zaposlenih u Knjižnici, ali i opće zainteresirane struke moći doći do punog izražaja. Upravo će prostor nove knjižnice omogućiti veću vidljivost cijele struke i važnosti knjižnica u 21. stoljeću. Jer jedno je sigurno − kvalitete nam ne nedostaje. 5. Nezaobilazno pitanje je ono nove Gradske knjižnice. Kako će ona izgledati? Osim novog prostora, hoće li nuditi i nove usluge? Nova knjižnica imat će na raspolaganju oko dvije tisuće četvornih metara. Zamišljena je kao veliki dnevni boravak grada, centralno mjesto informiranja i kao prostor u koji svatko može ući. Bit će prilagođena korisnicima, imat će kutke u kojima ćemo moći čitati, učiti. Imat će na raspolaganju dvoranu za prezentacije i sastanke te studijsku čitaonicu. U potpunosti će biti prilagođena osobama s invaliditetom i slabovidnim osobama. Vjerujem da neće nedostajati novih programa jer će konačno imati sve preduvjete za to. 6. Kako napreduju radovi? Pretpostavljam da je svima velika želja da se knjižnica što prije dovrši. No, kako se radi o zgradi koja je zaštićeno kulturno dobro (datira iz 16. stoljeća) i koja ima svoju unaprijed određenu

strukturu, bilo je potrebno detaljno pripremiti dokumentaciju. Posebna pažnja posvetila se dizajnu i izgledu knjižnice, ali i standardima grijanja i hlađenja. 7. Kada planirate da bi radovi završili i počelo preseljenje? (Okvirno) Radovi na uređenju su počeli, a kao rok smo uzeli dvije godine od početka radova. Teško je reći točan datum, ali svi radimo na tome da bude gotova što je prije moguće. U cijeloj obnovi imamo i iznimnu podršku Ministarstva kulture i ministrice dr. sc. Nine Obuljen Koržinek koja prepoznaje važnost ove investicije, ne samo za knjižnicu, već za razvoj cijelog grada. 8. Vrijeme je intenzivnog razvoja informacijskokomunikacijske tehnologije. Kako Vi vidite knjigu i čitanje u budućnosti? Predviđanja idu prema tome da će Internet, digitalna pohrana i digitalni prijenos podataka s vremenom vjerojatno istisnuti tiskanu knjigu. No to ne znači da će ljudi prestati čitati, samo će se medij promijeniti. Za sada, pogotovo u Varaždinu, nema straha od takvih prognoza, a velika zasluga pripada upravo našim vrijednim knjižničarima i djelatnicima u odgojno-obrazovnom sustavu, kao i visoko razvijenoj kulturi čitanja u Varaždinu. Također, knjižnice nikada neće nestati jer će socijalni kontakt u hladnom i bezličnom „dobu bitova” i sve većeg korištenja digitalne tehnologije uskoro biti prepoznat kao bitan ključ uspjeha, razvoja i opstojnosti zajednice. Jer zajednica je kontakt, a u tom socijalnom kontaktu upravo javna mjesta dostupna svim građanima bit će temelj. Tina Bakšaj Hunjadi tbaksaj@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

KONTEKST 5

IZ NARODNIH KNJIŽNICA

2019

ZNANSTVENI SKUP 180 GODINA GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE „METEL OŽEGOVIĆ“ VARAŽDIN Povodom obilježavanja 180. godišnjice osnivanja knjižnične djelatnosti u Varaždinu, u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ i Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu održan je 11. listopada 2018. godine Znanstveni skup u prostorijama Kluba Europa media Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu. Uz prisustvo predstavnika Grada i Županije, znanstvenika, knjižničara, povjesničara i zainteresiranih građana Skup je otvorio gradonačelnik Ivan Čehok, koji je zajedno s dogradonačelnicom Sandrom Malenicom prikazao virtualnu projekciju idejnog rješenja nove zgrade namijenjene Knjižnici. Skupu su se zatim obratili Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije u Varaždinu te zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak. Uz Vladimira Huzjana, moderator Skupa bio je i ravnatelj Gradske knjižnice Mario Šoštarić.

odličan izbor podsjetivši nas u svojem predavanju, naslovljenom Narodne knjižnice u Hrvatskoj – od ilirskog preporoda do kozmopolitskih obzorja, na povijesni okvir zbivanja u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, osobito se dotaknuvši društvenih čimbenika koji su uvjetovali nastanak knjižnica te odredili njihovo djelovanje i razvoj u tom razdoblju.

Gradonačelnik s dogradonačelnicom prikazuje virtualnu projekciju prostora

Moderatori Skupa

Uvodno predavanje održao je dr. sc. Josip Stipanov, knjižničar, filozof i dugogodišnji ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu. Vrstan poznavatelj hrvatskog knjižničnog sustava te autor monografija Knjižnica i društvo, Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj pokazao se kao

Jedno od najiščekivanijh predavanja, ono prof. Jasmina Medveda o najstarijem razdoblju Čitaonice u Varaždinu, na žalost nije održano. Povijest knjižnične djelatnosti u Varaždinu između Prvog i Drugog svjetskog rata istraživala je Sanja Županić, profesorica engleskog i njemačkog jezika i književnosti. Područje njezinog istraživanja su njemačko-hrvatski jezični dodiri tijekom povijesnih razdoblja u Varaždinu, posebno u 19. stoljeću te njihovo stavljanje u kontekst povijesnokulturnih zbivanja. Višemjesečno istraživanje Zapisnika Narodne čitaonice iz 1918. godine te izvorne dokumentacije o osnivanju Gradske pučke knjižnice dovelo je do iscrpnog rada o složenom razdoblju djelovanja knjižnica u tom povijesnom periodu. Upravitelj Zavoda, dr.sc. Vladimir Huzjan, pročitao je rad o Čitaonici u vrijeme Drugog svjetskog rata kad je djelovala pod imenom

KONTEKST 5

2019

Hrvatska čitaonica. Tijekom svojeg predavanja autor je istaknuo nedostatak literature za opsežnije istraživanje budući da je tijekom rata uništen veći dio knjižne imovine, a prostorije Čitaonice, kao i velik dio kazališne zgrade gdje se nalazila, stavljene su na raspolaganje Gimnaziji u koju je uselila vojska. Zadnja dva predavanja u prvom dijelu Skupa posvećena su novijem razdoblju povijesti Knjižnice, a održao ih je prof. Marijan Kraš, istaknuti kulturni djelatnik grada Varaždina te dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice (u mandatu od 1978. - 1983. te od 1992. - 2008.). Predavanje posvećeno gospođi Vandi Milčetić, prvoj ravnateljici Gradske knjižnice i čitaonice „Sloboda“ Varaždin te prvoj povjerenici Društva bibliotekara Hrvatske za grad Varaždin naglasilo je njezine nebrojene zasluge tijekom tri desetljeća dugog vođenja Knjižnice. Svojim predanim radom, usavršavanjem, predavanjima, edukacijama, osnivanjem zbirki i vrsnim organizatorskim sposobnostima postavila je temelje suvremene narodne knjižnice. Sljedeće predavanje odnosilo se na razdoblje nakon osnivanja samostalne Republike Hrvatske u kojem Knjižnica među prvima uvodi informatizaciju, besplatno korištenje interneta, nudi posudbu građe na elektroničkim medijima, educira svoje članove te pomaže drugim knjižnicama u temeljnim knjižničarskim poslovima i modernizaciji poslovanja. Osniva se Ogranak Banfica u sjeveroistočnom dijelu grada te Odjel za mlade i Odjel strane literature.

Sudionici Skupa

Uslijedila je stanka i kratak odmor nakon kojeg je prvo u nizu bilo predavanje mr. sc. Vargovića, izvrsnog poznavaoca kulturnih događanja u gradu i Knjižnici. Naime, kao dugogodišnji upravitelj

Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije u Varaždinu, organizirao je i sudjelovao na mnogim stručnim i znanstvenim skupovima u organizaciji Knjižnice, grada i Akademije. Nazvavši svoj rad Varaždinski kulturni panoptikum u Gradskoj knjižnici i čitaonici, istražio je i objedinio kulturna događanja u Gradskoj knjižnici u razdoblju od 1991. do 2017. godine. Pritom se koristio građom iz Zavičajne zbirke Knjižnice, Varaždinskim vijestima i svojom bogatom privatnom dokumentacijom. Velik broj podataka sistematiziran je u odgovarajuće tabele iz kojih smo iščitali koji su to književnici, političari i pjesnici najviše puta sudjelovali na pojedinim programima te s kojima je ustanovama Knjižnica najviše surađivala tijekom promoviranja kulture čitanja i pisanja kao nezaobilazno mjesto izvora znanja i informacija. Kako bi zaštitila svoju vrijednu građu, posebno onu iz Zavičajne i Zaštićene zbirke, te putem mrežnog pristupa omogućila brz i jednostavan pristup građi, Knjižnica od 2008. sustavno digitalizira građu iz svojeg knjižničnog fonda, u pojedinim periodima financijski potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske te u suradnji s pojedinim gradskim kulturnim ustanovama. Danko Tkalec, dipl. oec., jedan od kreatora knjižničnog programa Metelwin te dugogodišnji suradnik Knjižnice, iznio je najzanimljivije trenutke digitalizacije te predstavio mogućnosti i prednosti tog vida zaštite zavičajne građe. U slijedeća dva predavanja predstavljene su dvije vrijedne zbirke Knjižnice: Zavičajna zbirka te Zbirka Zvonka Milkovića. Zavičajnu zbirku Knjižnice, Warasdiniensiu predstavila je dipl. knjiž. Andreja Toljan, djelatnica Knjižnice koja je dugi niz godina radila na prikupljanju, odabiru i predstavljaju građe za istu. Koji su kriteriji prilikom prikupljanja građe, zašto se ona prikuplja i koje su njezine vrijednosti mogli smo saznati iz prezentacije popraćene fotografijama građe. Dugogodišnja strast mr. sc. Ernesta Fišera, uglednog pjesnika, nekad urednika Varaždinskih vijesti, danas predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Varaždinu te nekoliko godina i ravnatelja Knjižnice, pjesnik je Zvonko Milković, posebno rukopisna građa koja je objavljena u monografiji Pjesme samotnika. Rođen u Varaždinu, po profesiji pravnik, novinar, a u jednom dijelu svog života i knjižničar u Narodnoj čitaonici, Zvonko Milković odlučio je svoju privatnu zbirku oporučno ostaviti Knjižnici. Uz mnoštvo časopisa, pisama, fotografija i osobnih dokumenata, dio Zbirke je najstarija

KONTEKST 5

knjiga u Knjižnici, La Theologie de la presence de Dieu,…iz 1730. godine. Posljednje predavanje pripalo je sadašnjem ravnatelju Knjižnice, dipl. knjiž. Šoštarić Mariju koji obavlja tu dužnost od 2008. godine. Jedan od autora knjižničnog programa Metelwin, svoje predavanje posvetio je novim prostorima Knjižnice, predstavivši pojedine dijelove na temelju projektnog zadatka. Uz prikaz fotografija planova prostora, naglasak je stavljen na nove usluge koje će Knjižnica ponuditi svojim građanima u novoopremljenim prostorima.

2019

Najavljeno je da će se predavanja sa Znanstvenog skupa objaviti u časopisu Radovi Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, sljedeće godine. Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

IZLOŽBA POVODOM OBILJEŽAVANJA 180. GODIŠNJICE OSNIVANJA DRUŽTVA NARODNOG – PRVE ILIRSKE ČITAONICE U HRVATSKOJ Nizom aktivnosti tijekom 2018. godine Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegovićˮ u Varaždinu obilježila je 180 godina, od 15. siječnja 1838. godine, kada je Metel Ožegović uputio Poziv svim domoljubima osnivajući Družtvo narodno, prvu preporodnu čitaonicu u Hrvatskoj.1 Cilj Družtva bio je očuvati narodni jezik i nacionalnu književnost ne samo kupnjom već i posudbom knjiga te novina na jezicima slavenskih naroda.

1 Usp. Stipanov, Josip. Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj – od početaka do današnjih dana. Zagreb: Školska knjiga, 2015. str. 104.

Uz znanstveni skup, održan 11. 10. 2018. u suradnji Knjižnice i Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, središnji dio proslave bilo je postavljanje tematske izložbe 180 godina Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegovićˮ kojom je otvoren Mjesec hrvatske knjige u Knjižnici. Izložba je zamišljena kao hod kroz povijest varaždinskih ulica i trgova uz opis nekadašnje varaždinske knjižnice i čitaonice čijim je spajanjem nastao bogati fond današnje Knjižnice. Javnosti su predočeni izvorni dokumenti i građa Družtva narodnog, Narodne i Hrvatske čitaonice, Gradske pučke knjižnice te Knjižnice „RKUD-a Slobodaˮ. Budući da je te godine prošlo i šezdeset godina od osnivanja Odjela za djecu te pedeset godina od prvog predstavljanja Ilirske i Zavičajne zbirke, posebnim fotografijama i izborom građe istaknute su i te činjenice. Starim razglednicama grada, pohranjenim unutar Zavičajne zbirke Knjižnice, predstavljene su zgrade varaždinske povijesne jezgre. Kako bi što bolje promovirala svoju građu te tako pridonijela očuvanju vlastite kulturne posebnosti, Knjižnica prvi put izlaže pojedina knjižna djela. Jedno od njih jest De regno Dalmatie et Croatie, iz 1758. godine, hrvatskog povjesničara i kartografa Ivana Lučića, ocijenjeno kao prvo znanstveno-kritičko djelo naše historiografije. Također su izložena i djela koja je Družtvu narodnom poklonio sam Metel Ožegović te ostali ugledni članovi iz prvog razdoblja djelovanja Čitaonice. Navedena djela pohranjena su unutar Ilirske zbirke Knjižnice, a posebno su istaknuta ona s naznačenim vlasništvom i inventarnim brojem Čitaone varaždinske ilirske te s potpisom i posvetom Metela Ožegovića. Pravila Družtva Dvorana, ime

KONTEKST 5

2019

koje je Narodna čitaonica bila prinuđena uzeti u vrijeme Bachova apsolutizma, izložena su zajedno s popisima članova, knjiga i časopisa.

Iznimno je zanimljivo bilo vidjeti izraze lica mnoštva djece i učenika prilikom pokušaja odgonetavanja imena ispisanih krasopisom na pristupnicama i ispisnicama Družtva Dvorana i Kasino. Čuđenje je izazvalo i neprepoznavanje pojedinih dijelova grada sa starih razglednica, iako se pokraj njih svakodnevno prolazi. Oni stariji veselili su se vidjevši ponovno već zaboravljene vedute omiljenog Varaždina te su nam rado ispričali poneku anegdotu iz svoje prošlosti. Čitajući Pravila varaždinske Dvorane iz 1853. godine uvidjeli su kakva je čast bila postati njezinim članom te koje su posljedice bile u slučaju nepoštivanja kućnog reda. Smijeh i nevjericu izazvao je plakat na kojem se traže djelatnici za rad u Narodnoj čitaonici nakon Drugog svjetskog rata. Knjižničar i podvornik trebali su zadovoljiti posebne uvjete, a jedan od najneobičnijih bio je obavezan status samca za podvornika. Plakati svjedoče o neprekidnoj kulturnoj izobrazbi i održavanju koncerata čak i u teškom poslijeratnom razdoblju. Zavičajna zbirka predstavljena je Gazophylaciumom, dvodijelnim rječnikom Ivana Belostenca objavljenim 1740., te djelima tiskanim u prvim varaždinskim tiskarama - Tomaša Trattnera, Ivana Sangille, obitelji Platzer i Ivana Krstitelja Stiflera. Njima pripadaju i prva tiskana djela medicinske stručne literature na hrvatskom jeziku: Medicina ruralis iliti vračtva ladanjska za potrebbochu musev y sziromakov horvatczkoga orszaga y okolu nyega blisnesseh meszt te Kratek navuk od mestrie pupkorezne Ivana Krstitelja Lalanguea, objavljena u Varaždinu 1776. i 1777. godine. Uz to je izložena i najmanja knjiga u Knjižnici, jednostavnog naslova Varaždin, našeg sugrađanina Željka Štrleka, s reljefnim motivima

grada Varaždina izrađenim laserskom tehnikom na jasenovom furniru. Predstavljene su i zbirke zavičajnih autora Zvonka Milkovića, varaždinskog pjesnika, pravnika i knjižničara Narodne čitaonice, te Gustava Krkleca, pjesnika i pisca čije je djetinjstvo, provedeno u Maruševcu, ostavilo neizbrisiv trag u njegovom životu i umjetničkom opusu. Građa iz zbirki obaju autora čuva se u posebnoj spomen-sobi zajedno s djelima iz Zbirke Marijana Zubera, a njihov sadržaj može se pretraživati preko računalnog kataloga na mrežnim stranicama Knjižnice. Dopisnica s potpisima Ernesta Hemingwaya, Dos Passosa i Ludwiga Renna izložena je s nekoliko pjesama iz rukopisne ostavštine Gustava Krkleca te njegovom prvom zbirkom pjesama Lirika, dok je Zbirka Zvonka Milkovića predstavljena njegovim Dnevnicima te najstarijom knjigom u Knjižnici - La Theologie de la presence de Dieu, contenant la vie, les moeurs, les entretiens, la prattigue le lettres, izdanom 1730. godine.2 Izložen je i darovni ugovor između njega i tadašnje ravnateljice Vande Milčetić s popisom knjiga na pedeset sedam listova sačinjenim prema smještaju na policama u domu Zvonka Milkovića.

2 Autor djela je karmelićanin, redovničkog imena Laurent de la Ressurection, u prijevodu brat Lovro od Uskrsnuća. Njegovo svjetovno ime je Nicolas Hermann.

Izložba je popraćena tiskanim katalogom u boji na trideset dvije stranice, za koji je napisala tekstove i odabrala građu Andreja Toljan, dok je za iznimne ilustracije, fotografije i grafičko oblikovanje zaslužan Mario Štrlek. Uz katalog su izrađeni knjižni straničnici sa stiliziranom fotografijom ulaznih vrata Knjižnice popraćeni tekstovima pjesnika i filozofa o ljubavi prema knjizi i čitanju. Iste ilustracije imale su i kataložne jedinice priložene uz svaki primjerak izložene građe. U prvom dijelu kataloga povijesnim crticama ispričana je priča o sudbini prve narodne čitaonice te pod kojim je imenima djelovala u 19. i 20. stoljeću.3 Iz kataloga saznajemo o osnivanju i djelovanju drugih knjižnica koje su u tom periodu djelovale u Varaždinu te kako ih je tijek povijesnih događanja doveo do spajanja u jednu jedinstvenu ustanovu, koja prvo djeluje pod imenom Sloboda, a nakon 1991. nosi ime zaslužnog ilirca Metela Ožegovića.

KONTEKST 5

2019

Treći dio kataloga oblikovan je u nekoliko cjelina naslovljenih prema onima na izložbi. Svakoj cjelini pridodane su izabrane kataložne jedinice izložene građe koje najbolje opisuju pojedinu knjižnicu, odnosno zbirku. Izložba je pobudila veliko zanimanje javnosti grada Varaždina i okolice te ju je za vrijeme trajanja od 15. 10. 2018. do 15. 11. 2018. pogledao izniman broj posjetitelja. Njima se pridružilo i šesto učenika osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije. Izloženom građom Knjižnica je još jednom istaknula svoju ulogu u očuvanju i promociji kulturne baštine sačuvane u svojem knjižničnom fondu te je ujedno doprinijela cjeloživotnom obrazovanju i obogaćivanju slobodnog vremena svojih korisnika. Literatura:

Drugi dio kataloga posvećen je knjižnom blagu Knjižnice, najvrjednijim i najvažnijim djelima iz njezinog knjižnog fonda. Predstavljene su Kervave kronike, najskuplje i najreprezentativnije hrvatsko bibliofilsko izdanje, objavljeno 1972. godine u nakladi poduzeća Liber. Uz Balade Petrice Kerempuha, djelo Miroslava Krleže, sadrže i kajkavsko-štokavski rječnik te dvadeset originalnih grafika eminentnih likovnih umjetnika. Pažnja je pripala i Gazophylaciumu, ilirsko-hrvatskom i hrvatsko-ilirskom rječniku, djelu hrvatskog pavlina Ivana Belostenca izdanom 1740. godine. Belostenec je u riznici sakupio blago sva tri hrvatska narječja i tako odredio jedinstven grafijski sustav. Detaljno je opisana i slavna dopisnica poslana Gustavu Krklecu u vrijeme Španjolskog građanskog rata te najstarija knjiga u Knjižnici, djelo Brata Lovre od Uskrsnuća, tiskana na samom početku 18. stoljeća. 3 Usp. Jež, Ivančica. Varaždinsko “Družtvo narodno” ̶ prva hrvatska narodna čitaonica (1838.-1848.) // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 1(2010), str. 130.

1. Stipanov, Josip. Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj: od početaka do današnjih dana. Zagreb: Školska knjiga, 2010. 2. Jež, Ivančica. Varaždinsko „Družtvo narodnoˮ ̶ prva hrvatska narodna čitaonica (1838. - 1848.) // Vjesnik biblioteka Hrvatske 53, 1(2010), str. 120-135. 3. Toljan, Andreja. 180 godina Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović, Varaždin: 1838. - 2018.: katalog izložbe. Varaždin: Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegovićˮ, 2018. Andreja Toljan andreja-@4net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegovićˮ Varaždin

KONTEKST 5

2019

120. GODIŠNJICA ROĐENJA GUSTAVA KRKLECA - OBILJEŽAVANJE U GRADSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI „METEL OŽEGOVIĆ“ VARAŽDIN Zbirka Gustava Krkleca otkupljena je 1980. godine od njegove supruge Mirjane, zajedničkim sredstvima Republičke samoupravne interesne zajednice u oblasti kulture SR Hrvatske i Samoupravne interesne zajednice u oblasti kulture Varaždin. Dogovoreno je da se otkupe sva djela iz njegove bogate privatne zbirke osim prvih izdanja koje će zadržati Mirjana Krklec. Tako su uz knjige i serijske publikacije preuzeti rukopisi, pisma, fotografije, priznanja, slike, crteži i darovi koje su mu slali njegovi štovatelji. Dio Zbirke je i njegova aktovka oblijepljena slikama europskih gradova, naočale, podloga za pisanje te nekoliko komada namještaja – radni stol, stolica i ormarić.

njima. Spreman uvijek na pomoć, s velikim krugom poznanika i štovatelja, vječno otvorenim vratima svoga stana u bilo koje doba dana, a često i noći, postao je neosporan dio mnogih života. Kako bi što dostojnije obilježila 120. godišnjicu njegovog rođenja u Knjižnici je priređena izložba pod nazivom Gustav Krklec: Vječiti mladić na Srebrnoj cesti u trajanju od 13. lipnja – 20. lipnja 2019. godine te okrugli stol, održan 13. lipnja, organiziran u suradnji sa Zavodom za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, Ogrankom Matice hrvatske u Varaždinu te Društvom prijatelja dvorca Maruševca. Izložba je kroz presjek života Gustava Krkleca ponudila likovna djela s njegovim portretima, izbor pisama iz bogate korespondencije zajedno s mnoštvom fotografija snimljenih na mnogim njegovim putovanjima. Poseban dio posvećen je osobnim dokumentima Gustava Krkelca, među kojima su domovnica iz 1917., svjedodžba realne gimnazije na Sušaku, indeksi studija koje je pohađao u Zagrebu i Beču, rodni list, nekoliko putovnica, iskaznice Sveučilišne knjižnice, kazališta Kerempuh, te raznih društava kojih je bio član. Izložena su sva djela Gustava Krkleca, od prve zbirke pjesama Lirika do Odabranih djela u šest knjiga, izdanih prije njegove smrti 1977. godine.

Detalj s izložbe (dokumentacija Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“, foto M. Štrlek)

U knjigu inventara upisano je 6111 jedinica knjižne građe za koje su izrađeni klasični papirnati katalozi, dok je sadržaj Zbirke dostupan putem računalnog kataloga varaždinske Knjižnice. Bogata korespondencija sadrži pisma poznatih pisaca, pjesnika, slikara te mnogih kulturnih djelatnika iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, Mađarske, Poljske i Njemačke. Iz pisama Arsena Dedića, Zvonka Milkovića, Dragutina Domjanića, Viktora Cara Emina, Miljenka Stančića, Dragutina Tadijanovića i mnogih drugih vidljiv je topao i osebujan odnos koji je Gustl njegovao u suradnji i prijateljstvu s

Portret Gustava Krkleca, autor Ante Schramadei, 1971. (dokumentacija Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“, foto M. Štrlek)

KONTEKST 5

2019

ulomaka iz Krklecovih djela posvećenih djetinjstvu u Maruševcu i gimnazijskom životu u Varaždinu. Uz nekoliko fotografija, katalog sadrži popis izloženih djela i predmeta Gustava Krkleca, a potpisuju ga Andreja Toljan, autorica teksta i postava izložbe te Mario Štrlek, zadužen za grafičko oblikovanje i fotografije unutar kataloga.

Dio korespondencije Gustava Krkleca zajedno izložene s prvim izdanjima njegovih djela (dokumentacija Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“, foto M. Štrlek)

Osobni dokumenti Gustava Krkleca (dokumentacija Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“, foto M. Štrlek)

Izložbu je popratio katalog u kojem su navedene najvažnije crtice o Zbirci te nekoliko

Izloženo priznanje Tko je tko u svjetskoj poeziji iz 1974. godine uz Katalog izložbe, (dokumentacija Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“, foto M. Štrlek)

Na okruglom stolu svoje viđenje života i rada Gustava Krkleca iznijeli su dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad Varaždin, predsjednik varaždinskog Ogranka Matice Hrvatske mr. sc. Ernest Fišer, pisac i pjesnik, mr. sc. Denis Peričić, pisac i član Društva hrvatskih književnika, Andreja Toljan, dipl. knjiž. iz Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović te predsjednica Udruge prijatelja dvorca Maruševca mr. sc. Blanka Glavica Ječmenica. Kao predavač najavljen je i prof. dr. sc. Drago Roksandić koji zbog neodgodivih obaveza nije prisustvovao Skupu iako je marljivo proučavao korespondenciju Gustava Krkleca čitajući i analizirajući njegova pisma pohranjena unutar Zbirke. Očekuje se objava njegovog rada u Radovima Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu. Kao zaključak Skupa nametnula se teza o neopravdanom i nepravednom zanemarivanju Gustava Krkleca kao jednog od vrhunskih hrvatskih pisaca s vrlo dobro razvijenim odnosima u Hrvatskoj i Europi. Tome u prilog govori i zanimanje Rebecce J. Johnston, profesorice engleskog jezika na Santa Fe Collegeu Sveučilišta u Floridi, koju posebno zanima djelovanje Gustava Krkleca i njegovi doticaji s Ernestom Hemingwayem. Profesorica Johnston je suosnivačica floridskog ogranka Društva Hemingway a posebna područja od njezinog interesa su proučavanje i prikupljanje

KONTEKST 5

2019

knjižne i neknjižne građe o Hemingwayu. Tijekom ljeta ove godine posjetila je našu Knjižnicu kako bi pregledala dio korespondencije Gustava Krkleca te uživo vidjela sada već slavnu dopisnicu koju su Gustlu, uz Ernesta Hemingwaya, uputili Ludwig Renn i John Dos Passos. Predviđeno je da dopisnica bude objavljena unutar petog sveska projekta Hemingwayeva pisma odobrenog od strane Društva Hemingway (Hemingway Society). Radi se o projektu u sklopu kojeg se planira objavljivanje cjelokupne korespondencije Ernesta Hemingwaya, počevši od 1907. godine. Izdanje će obuhvatiti više od šest tisuća pisama, od kojih je osamdeset pet posto dosada neobjavljenih i nepoznatih. U nakladi Cambridge University Pressa izašla su do sada četiri sveska, od planiranih sedamnaest. Budući da su Hemingwayeva pisma raspršena na veoma velikom području, a on nije čuvao kopije, u projekt su se uz privatne kolekcionare, prijatelje, znance i obitelj Ernesta Hemingwaya uključile brojne institucije uključujući knjižnice, arhive, sveučilišta u SAD-u i izvan njega.

Detalji atmosfere sa Znanstvenog skupa (dokumentacija Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“, foto M. Štrlek)

Knjižnica je ovom izložbom i suorganizacijom okruglog stola opravdala svoju ulogu u očuvanju i promociji književne baštine pohranjene unutar njezinih zbirki te dala neizmjeran doprinos boljem razumijevanju života i rada Gustava Krkleca. Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin Mario Štrlek mario.strlek.ms@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

KONTEKST 5

2019

60. OBLJETNICA ODJELA ZA DJECU GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE “METEL OŽEGOVIĆ” VARAŽDIN Tijekom svibnja 2018. godine započelo je obilježavanje značajnog jubileja, 60. obljetnice postojanja varaždinske dječje knjižnice. Polaznici starije grupe Dječjeg vrtića Varaždin, Objekt Trakošćanska, predvođeni odgojiteljicama Nadom Komes i Sanjom Štrok, pripremali su darove knjižnici za rođendan. Na travnjaku ispred vile u kojoj je smještena dječja knjižnica, nastalo je osamnaest radova na temu Vila Bedeković u očima djece. Crteži su bili izloženi u knjižnici zajedno s drugim darovima među kojima se posebno isticao rad osmogodišnje djevojčice Anamarije Banović Lazar.

zadanog cilja. Prostor je obnovljen, dogovorena je izrada namještaja vedrih boja te je organiziran početni knjižni fond, oko četiri tisuće knjiga. Educirani su i budući dječji knjižničari. Posudba knjiga započela je u prosincu 1958., ali je knjižnica službeno otvorena u listopadu 1959. godine. U dječjoj knjižnici održavali su se susreti s piscima, satovi priča, satovi informiranja, organizirala su se naučnopopularna predavanja uz prikazivanje dijafilmova, pripremale izložbe. Osnovana je Literarna družina “Vladimir Nazor” te su njezini članovi sudjelovali u brojnim književnim priredbama. S vremenom je, s vanjskim suradnicima, organizirana igraonica za djecu predškolske dobi. Knjižničarka Danica Kutnjak vodila je Odjel za djecu od njegova osnutka do umirovljenja 1988. godine, a njezinog kolegu Franju Kaniškog pamte brojne generacije Varaždinaca jer je u dječjoj knjižnici radio punih četrdeset šest godina.

Vila Bedeković male slikarice Anamarije Banović Lazar

Od 15. listopada pa do kraja 2018. godine bila je postavljena dokumentarna izložba o radu dječje knjižnice na kojoj su posjetitelji mogli vidjeti sve faze njezina razvoja. Godine 1947. osnutkom Gradske knjižnice i čitaonice "Sloboda" Varaždin, koja danas nosi ime Metela Ožegovića, učenici varaždinskih osnovnih škola dobili su mogućnost posuđivanja knjiga prema određenoj satnici. S vremenom je knjižnični prostor u kazališnoj zgradi postao pretijesan pa je tadašnja upraviteljica Gradske knjižnice Vanda Milčetić, zajedno sa suradnicima, potaknula osnivanje posebnog Odjela za djecu kakvi su se početkom pedesetih godina osnivali u većim hrvatskim gradovima. Za potrebe novog odjela dobivene su na korištenje četiri prostorije u vili Bedeković, u Ulici Augusta Cesarca 10. Prionulo se izradi projektne dokumentacije te traženju sponzora radi što bržeg ostvarivanja

Danica Kutnjak, prva voditeljica Odjela za djecu

Još je 1988. godine, povodom proslave 30. obljetnice djelovanja Odjela za djecu, dobiveno na poklon prvo računalo, tada popularni Orao. Mnogima je to bio prvi i jedini susret s računalom. Devedesetih godina pojačan je intenzitet rada s djecom predškolske dobi i organiziran je rad u dvije smjene. Osuvremenjeno je poslovanje, a posudba fonda uz pomoć računala počela je u ožujku 1997. godine. S razvojem djelatnosti, dvije godine kasnije, Odjel za djecu dobio je na korištenje cijelo prizemlje vile Bedeković. Igraonica za bebe, igraonica za djecu predškolske dobi, igraonice na stranim jezicima te brojne aktivnosti namijenjene školarcima održavaju

KONTEKST 5

2019

se tijekom cijele godine u ugodnom i funkcionalnom prostoru. Brojni dječji pisci bili su gosti knjižnice: Anto Gardaš, Stanislav Femenić, Pajo Kanižaj, Mladen Kušec, Jadranka Čunčić-Bandov, Božidar Prosenjak, Sanja Pilić, Hrvoje Kovačević, Zoran Pongrašić, Darko Macan, Mira Šincek… Prostor dječje knjižnice je 2003. godine u cijelosti obnovljen i opremljen suvremenim namještajem izrađenim po mjeri. Otvaranjem glavnog ulaza olakšan je pristup roditeljima s malom djecom i slabije pokretnim osobama. Obnovljeno je i krovište, a vila Bedeković 2008. godine zablistala je u novom ruhu. U četvrtak, 13. prosinca 2018. godine održana je svečana proslava 60. obljetnice rada Odjela za djecu varaždinske Gradske knjižnice. U dobroj atmosferi, uz pjesme i šale, nastupali su polaznici engleske igraonice. Učenici 4. a Druge osnovne škole predstavili su se scenskom igrom, a Iva Detić je s mamom Lidijom pripremila glazbeni program. Slavlje je završilo uz rođendansku tortu u obliku vile Bedeković.

Nastup polaznika engleske igraonice

Proslava 60. rođendana dječje knjižnice

Kvalitetne igračke i društvene igre, šarene slikovnice, stripovi, zabavna i stručna literatura, dječji časopisi te suvremena izdanja na različitim medijima privlačna su djeci različitih uzrasta koji svoju knjižnicu svakodnevno posjećuju, a rado sudjeluju u brojnim kreativnim, zabavnim i obrazovnim programima koji se za njih organiziraju. U knjižnom fondu je oko četrdeset pet tisuća knjiga, tri tisuće petsto jedinica elektroničke građe, sedamsto igračaka. Odjel je zakoračio u novu epohu svojeg djelovanja. Otvoren je djeci i roditeljima, ali i svim ljubiteljima knjige i čitanja. Uvijek je bio, a nadamo se da će i ostati, prva stepenica u odgoju i obrazovanju djece iz cijele Varaždinske županije. Jasenka Vuković-Tomašek jvtomasek13@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” Varaždin

KONTEKST 5

2019

IZLOŽBE U OGRANKU BANFICA

Predviđeni okvir teksta nije dostatan za sve postave, najčešće vezane uz Mjesec hrvatske knjige i Noć knjige i ne teži kronološkom prikazu. Cilj mu je tek otimanje zaboravu nekih, prema prosudbi posjetitelja vrijednih događanja u prostoru Ogranka Banfica, jer "što nije zapisano, nije se ni dogodilo". Što sve ostavljate u knjigama…bila je, prije petnaestak godina, vrlo zamijećena, medijski popraćena izložba, i, do sada, najviše ju je ljudi došlo pogledati mimo redovnog dolaska u knjižnicu. Izložene su bile željezničke, koncertne te igraće karte, bilo je tu razglednica, crteža, pjesama, pisama... Izložak kod kojeg se najčešće zastajkivalo i smijalo bila je poruka: „Probudite me u 9 i ostavite mi nekaj love!“ Zanimljive su bile i izložbe fotografija na platnu Motivi iz Indije Teodora Goričanca, Gibanja akvarelnih monotipija Koraljke Rajn, a novinara Srećka Lebinca ugostili smo dva puta: s fotografijama u boji Varaždinski motivi i Prijatelji čitaju. Izložba crno-bijelih fotografija sakralnih motiva Tišina i nada Krune Sudeca već je obrađena u prošlom broju Konteksta. Profesionalnoj deformaciji zahvaljujući, postavljena je i izložba Slavni knjižničari. Jeste li znali da su August Strindberg, Immanuel Kant, Casanova, Hector Berlioz i Zvonko Milković bili, bar u jednom dijelu života, knjižničari? Knjižničar je bio i Philip Larkin, proklamativno priznat kao najveći engleski pjesnik XX. stoljeća. I to ne bilo kakav, već knjižničar zaslužan za prvu kompletnu digitalizaciju knjižnične građe u Europi, u knjižnici sveučilišta Hull, 1979. Varaždin se može dičiti i prvim prijevodom Larkina na hrvatski - Poezija napuštanja. Riječ je o pedeset prepjeva Dražena

Dragovića s usporednim originalom, tj. o izboru iz njegovih zbirki izdanom u nakladi Modernista čija je promocija održana 11. studenog 2010. godine u prepunoj studijskoj čitaonici Odjela za odrasle naše knjižnice. Četiri stoljeća smrti Shakespearea i Cervantesa su 2016. obilježena prigodnom postavom. Ta i sljedeća su godine u kojima nas je napustilo napadno mnogo poznatih. In memoriam je bila naslovljena izložba njima posvećena, a imperativ je bio da sve slike budu istog formata. David Bowie, Alan Rickman, Vladimir Proskurnjak, Johan Cruyff, Umberto Eco, Dragan Nikolić, Imre Kertesz, Gallieno Ferri, Oto Reisinger, Viktor Korčnoj, Elie Wiesel, Muhammad Ali, Peter Esterhazy, Slobodan Novak, Gene Wilder, Jagoda Kaloper, Nives Kavurić Kurtović, Ljupka Dimitrovska - Kalogjera, Andrzej Wajda, Dario Fo, Oleg Popov, Leonard Cohen, Esma Redžepova, Nada Puttar - Gold, Chuck Berry, Fidel Castro…

Prošla godina je proglašena Europskom godinom kulturne baštine pa su na banfičkim panoima osvanuli prikazi hrvatskog udjela na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine: izrada čipke od agave – Hvar, na iglu – Pag, na batiće - Lepoglava; dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja; festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika; proljetni ophod ljelja iz Gorjana; pokladni ophod zvončara iz Kastavštine; procesija za križen na Hvaru; suhozid; drvene tradicijske

KONTEKST 5

2019

igračke iz Zagorja, te njihovi medičari i licitari; Sinjska alka; bećarac; nijemo kolo Dalmatinske Zagore; klapsko pjevanje; mediteranska prehrana; popevke iz Međimurja.

glazbom, slikovnicama...). Za sada, zadnja je bila izložba fotografija u boji 22 impresije Ksenije Gluhak. Na otvorenju je svoje prepjeve Leonarda Cohena (Who by Fire) i Nicka Drakea (When the Day is Done) odsvirao i otpjevao već spomenuti prevoditelj Ph. Larkina Dražen Dragović, a posebno želim naglasiti da se autorica Ksenija fotografijom bavi tek nekoliko godina, da joj je to bila prva izložba, te tu činjenicu želim iskoristiti kao poziv svima koji pišu, crtaju, fotografiraju, slikaju, recitiraju, pjevaju ili žele nešto pokazati, obilježiti: prostor Ogranka Banfica je otvoren i dobro nam došli! Dražen Sokolić drazen.sokolic@knjiznica-vz.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

Lokalpatriotski obojena potreba da izložimo knjige varaždinskih autora i nakladnika pokazala se nemalim problemom. Zavičajna zbirka naše knjižnice broji desetak tisuća jedinica, dok na banfičkim panoima ima mjesta za njih pedeset pet, što je nametnulo koncept u kojem će prednost pred već etabliranim imenima imati autori i izdanja koji su u manjoj mjeri bili medijski predstavljani ili koji se bave drugim područjima ljudskog djelovanja, osim književnošću (botanikom, prirodoslovljem, fizikom, astronomijom, arhitekturom, jezikoslovljem,

NOĆ KNJIGE 2019. I HRVATSKI NARODNI PREPOROD U IVANEČKOJ KNJIŽNICI Osmu godinu zaredom, ivanečka Gradska knjižnica organizira manifestaciju Noć knjige. Ovaj put u suradnji s učenicima Područne škole Tina Ujevića iz Salinovca i njihovim mentoricama Sonjom Poljak i Valentinom Posavec Kovač. Kako su glavna tema ovogodišnje manifestacije bili likovi i junaci koji su obilježili naše djetinjstvo i odrastanje, učenici osmih razreda pod krilaticom „Svatko ima svoje junake!“ osmislili su program s temom Hrvatskog narodnog preporoda. Tako su u čitaonici Knjižnice svoje stihove recitirali Preradović i Gaj, Sakcinski je održao svoj glasoviti govor, a program je vodila prelijepa Sidonija. Da bi doživljaj bio potpun, učenici su nastupali u kostimima posuđenim iz Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, a program su završili

KONTEKST 5

otpjevavši budnicu Još Hrvatska ni propala. Odlično osmišljen program i motivirani izvođači bili su glavni razlog što su posjetioci mogli uživati i prepustiti se događajima i likovima iz Hrvatskog narodnog preporoda. Program se nastavio u istom tonu i tematici. Zajedničkim snagama, učenici i mentori uz pomoć knjižničarke izradili su slikovnicu koju krase maštovite ilustracije i tekstovi budnica čiji su autori sami učenici. Ovakvi programi pokazali su se iznimno vrijednima. S jedne strane, učenici mogu pokazati svoja znanja i talente u malo drugačijem okruženju i drugačijoj publici, a Knjižnica se kao mjesto

2019

susreta i događanja pokazala pravim mjestom za to. Oduševljena i zadovoljna publika najbolji je pokazatelj da je ova manifestacija bila uspješna i zanimljiva, te je potaknula naše korisnike na istraživanje tog dijela naše povijesti. Marina Grudenić marina.grudenic@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Gustav Krklec” Ivanec

HARRY POTTER U IVANEČKOJ KNJIŽNICI

Već nekoliko godina zaredom knjige iz serijala o Harryju Potteru najčitanije su knjige u ivanečkoj knjižnici. Upravo ta činjenica potaknula je djelatnike i volontere knjižnice na osmišljavanje programa vezanih uz najpoznatijeg čarobnjaka i njegove prijatelje. Tako smo došli na ideju da u sklopu programa Ljeto u knjižnici organiziramo aktivnosti vezane upravo za Harryja Pottera. Glavni poticaj programima dale su naše volonterke: Laura P., Nika, Sara, Petra P., Laura T., Tihana i Petra Š. koje su ilustrirale simbole pojedinih domova iz Hogwartsa koji su služili za označavanje sudionika u kvizu. Kviz je bio namijenjen djeci od sedam do petnaest godina. Sudionici su bili podijeljeni u domove i svaki je dom pojedinačno odgovarao na pitanja za čije je osmišljavanje bilo potrebno znanje, ali i mnogo vještine jer naravno, nisu sva pitanja smjela biti lagana i poznata poznavaocima serijala o čarobnjaku. Bilo je šezdeset pitanja i svi smo se dobro zabavili. Vodila ga je Sara, dok su

Laura, Nika i Tihana bile u komisiji. Sudionicima kviza podijelili smo nagrade, svi su bili zadovoljni i već se pripremaju za novi krug. Budući da je kviz bio osmišljen za malo starije sudionike, radionica i izrada straničnika bila je zanimljivija mlađim članovima. Izrađivali smo personalizirane straničnike sa simbolima iz Harryja Pottera, dok su najmlađi članovi plastificirali sovice na tematiku koja je i njima bila poznata. Kroz ljetne mjesece nastavljamo u istom ritmu pa su u pripremi igre, izazovi i križaljke. Izgleda da se djeci nije teško zamisliti u ulogama omiljenih likova iz serijala o Harryju Potteru i pokazati znanje koje posjeduju. Ovakve aktivnosti pokazuju kako ovaj serijal knjiga nije samo najčitaniji, već može biti poticaj za privlačenje brojnih korisnika i na druge aktivnosti u knjižnici, ali i za privlačenje novih članova. Marina Grudenić marina.grudenic@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Gustav Krklec” Ivanec

KONTEKST 5

2019

DAN ŽENA U NOVOMAROFSKOJ KNJIŽNICI

Promocija zbirke poezije Snježane Sić

Na Dan žena, u petak, 8. ožujka 2019., u 19 sati, Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof organizirala je predstavljanje zbirke pjesama Snježane Sić pod nazivom Krajputaši života. Zbirka je prvijenac književnog stvaralaštva na koje se odvažila Snježana Sić, polaznica radionice pisanja projekta Evergreen 54+ Pučkog otvorenog učilišta.

Na poticaj voditeljice radionice, prof. Tatjane Ruža, gđa Sić odlučila je svoje pjesničko umijeće predstaviti javnosti, a osobito domaćoj publici. Prof. Tatjana Ruža govorila je o zbirci u kojoj prevladava ljubavna i sociološka tematika. Gosti programa još su bili prof. Sunčica Križan-Kadi koja je emotivno interpretirala pjesme i Stjepo Martinović koji je obogatio večer pjesmom. Ova zbirka pjesama druga je po redu monografija u nakladničkoj produkciji knjižnice kojom knjižnica promovira i potpomaže zavičajne autore i zavičajnu tematiku. Lidija Zečević lidija.pupek@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof

NADREALIZAM FRANJE KLOPOTANA Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof imala je u svibnju 2019. godine veliku čast organizirati izložbu jednog od najvećih novomarofskih slikara svjetskog glasa - Franje Klopotana iz Presečna. Svojoj se domaćoj publici predstavio s originalima u četiri tehnike: ulje na platnu, ulje na staklu te crteži kombinirani s akvarelom i pastelom.

Otvorenje Klopotanove izložbe (foto D. Gorenak)

Počeo je kao samouki slikar, ali ubrzo je krenuo u svijet. Tako je danas Franjo Klopotan visoko cijenjeni umjetnik izvan granica domovine

i jedan je od začetnika nadrealizma u Hrvatskoj. Njegove se slike nalaze u najpoznatijim galerijama svijeta – u Manili, Nici, Gerolsteinu, Beču, Hamburgu, Trebinju, Sarajevu i drugim. Njegovi su motivi ptice, leptiri, purani, drveće i razne životinje prikazane nadrealističnom, fantastičnom tehnikom s izuzetnim detaljima. O Klopotanovu likovnu opusu na samom je otvorenju govorio novinar i dugogodišnji slikarev prijatelj Dragan Vicković, a izložbu je otvorio gradonačelnik grada Novog Marofa Siniša Jenkač. Za svoje slike Franjo Klopotan kaže da prizivaju njegovo djetinjstvo koje je bilo vrlo siromašno, ali bogato s duhovnog aspekta, pa to na njima i prikazuje. O njegovu stvaralaštvu pisali su brojni poznati likovni kritičari i svrstavaju ga u sam vrh umjetnosti. Lidija Zečević lidija.pupek@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof

KONTEKST 5

2019

VILINSKO IGRIŠČE KOD ZVONIKA U KAMENOJ GORICI Zbog brojnih kulturnih i običajnih posebnosti Kamene Gorice, Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof u suradnji s Kulturno-umjetničkom udrugom Magda i Luisa organizirala je manifestaciju pod nazivom Vilinsko igrišče kod zvonika kapele sv. Ivana Krstitelja. U nedjelju, 23. lipnja 2019., održana je tradicionalna, ove godine već šesta manifestacija Vilinsko igrišče, a ovoga je puta bila posvećena Slavi Pupek, nedavno preminuloj zvonarici tog zvonika.

je na manifestaciji bio izložen portret zvonarice Slave Pupek, a izradila ga je Vesna Gužvinec iz Mađareva.

Radionica izrada cvijeća od krep papira

Baba Jaga, Palček, vile i gradonačelnik Siniša Jenkač

Brojni su mještani i gosti imali priliku uživati u bogatom programu. Dramska družina Ozana iz Visokog izvela je narodne pjesme i legende o svecima, a članovi Dramske družine Videki KUD-a Marof posjetitelje su upoznali s mitskim bićima usmenih predaja: vilama Sojenicama, Palčekom i Babom Jagom. O vilinskom bilju i cvjetnim mirisima govorila je vrsna poznavateljica bilja Nada Starčević Lopac, a pjesnikinja Katarina Zadrija iz Vrbovca kazivala je stihove na kajkavštini. Nakon kulturno-umjetničkog programa, uslijedile su radionice namijenjene djeci i roditeljima. Članice Kulturno-umjetničke udruge Magda i Luisa prezentirale su izradu cvijeća od krep papira te pletenje vilinskih vjenčića, novomarofska slikarica Marica Černi Zrinski prezentirala je ukrašavanje platna vezom te zdrave medenjake od orašastih plodova i različitih vrsta brašna, a odgojiteljica Kristina Vlahinja iz Dječjeg vrtića Novi Marof vodila je slikarsku radionicu. Vrijedi istaknuti kako

Posjetitelji su imali priliku i sami na trenutak postati zvonari te su i na taj način pomogli u očuvanju tradicije zvonjenja uoči blagdana sv. Ivana Krstitelja. U neslužbeni je posjet stigla i predstavnica Ministarstva kulture Mirela Horvatin s ciljem da se ova manifestacija zaštiti kao nematerijalna kulturna baština, odnosno da se priče o vilama i Vilinskom igrišču zaštite. Najvažnije je od svega da cijela zajednica sudjeluje u očuvanju ove tradicije. Lidija Zečević lidija.pupek@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof

KONTEKST 5

2019

NOĆ KNJIGE 2019.

Dječja dramska skupina „Vriskice“

U knjižničnoj manifestaciji Noć knjige koja se održala 23. travnja 2019. naša novomarofska knjižnica pripremila je cjelodnevni program. Dramska skupina knjižnice, po imenu Vriskice, uprizorila je predstavu Grozdana na zrnu papra spisateljice Ane Đokić. Junakinje ovogodišnje Noći knjige bile su mlade glumice, osnovnoškolke, koje su na šaljiv način prikazale ljubav prema knjizi, dramskom djelu te pozornici. Grozdana na zrnu papra jest komična i modernija verzija bajke Kraljevna na zrnu graška.

Budući da je tema ovogodišnje manifestacije bila posvećena omiljenim likovima i junacima iz svijeta knjige i stripa, na Dječjem odjelu i Odjelu za odrasle bili su izloženi najčitaniji stripovi i uprizorena radionica za djecu pod nazivom Moj najdraži superjunak. Sudionici ovogodišnje Državne smotre pripovijedanja, a ujedno i članovi Dramske družine Ozana iz Visokog, predstavili su narodne legende i mitove. Uz jurjevske pjesme, predstavljena je i priča o zvonarici Slavi Pupek iz Kamene Gorice koju je napisala Karmen Baneković. Posjetitelji su mogli saznati i legende o vilinskim porodnim bićima Sojenicama, o svecima i Grebengradu. Na kraju manifestacije bilo je i proglašenje najčitatelja u 2018. godini u kategorijama: predškolci, niži razredi, viši razredi, srednjoškolci, studenti, odrasli i umirovljenici. Lidija Zečević lidija.pupek@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof

KONTEKST 5

IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

2019

NATJECANJE ČITANJE NAGLAS - ČITAM, I READ, ICH LESE U OŠ IVANA KUKULJEVIĆA SAKCINSKOG U OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog održano je 15. ožujka 2019. godine natjecanje u čitanju naglas na tri jezika, hrvatskom, engleskom i njemačkom. Poticaj organizaciji ovakvog natjecanja bila je dobra reakcija učenika na natjecanje u čitanju naglas iz njemačkog jezika u organizaciji Zentralstelle für das Auslandsschulwesen te osnovni cilj projekta Tuluma s(l)ova – promocija čitanja naglas. Učiteljica njemačkog jezika Ivana Matić i školska knjižničarka Draženka Stančić organizirale su školsko natjecanje za učenike viših razreda u čitanju naglas na sva tri jezika koji se uče u školi – hrvatskom, engleskom i njemačkom.

Svi sudionici (foto I. Krtanjek)

Kako je natjecanje privuklo i zanimanje učenika nižih razreda, odlučeno je da se i oni priključe. Natjecalo se pet učenika u kategoriji

hrvatskog jezika, i po šest učenika u kategorijama engleskog i njemačkog jezika. Čitala su se klasična djela poput Snjeguljice, Alise u zemlji čuda te novija djela poput Male vještice, Twilight sage, Tajne opasnog psa. Svaki od natjecatelja za vrijeme je nastupa bio predstavljen na ppt prezentaciji kategorijom natjecanja, tj. jezikom na kojem je čitao, svojim imenom i prezimenom, imenom i prezimenom mentorice, autorom i nazivom knjige. Za sudjelovanje u natjecanju zainteresirani učenici dobili su promotivni listić s uputama kako odabrati odgovarajuću knjigu za natjecanje, kako se pripremiti za čitanje, kako će teći natjecanje te što će žiri ocjenjivati. Povjerenstvo je koristilo upute za prosudbu koje su sadržavale načela vrednovanja pročitanog teksta, razrađene kriterije procjene i propisane kriterije za procjenu čitanja nepoznatog teksta u slučaju istovjetnog rezultata kod najboljih čitanja u pojedinoj kategoriji, princip dodjele bodova i postupak određivanja pobjednika. Pri kreiranju prosudbenih i ostalih materijala korištene su i upute sa stranice Zaklade za knjižnu kulturu i promociju čitanja Udruženja njemačkih nakladnika koji su organizatori natjecanja u čitanju naglas u Njemačkoj. Tri su prosudbena kriterija bila važeća: tehnika čitanja, interpretacija i odabir ulomka. Vezano uz tehniku čitanja, ocjenjivalo se čitaju li natjecatelji sigurno i tečno, imaju li jasan izgovor, smislen naglasak i pravi tempo, a nisu vrednovane pogreške u govoru. Pri interpretaciji natjecatelji su morali voditi računa jesu li sadržaj i raspoloženje teksta dobro predstavili, slaže li se intonacija s radnjom teksta, je li događanje smiješno ili prijeteće, je li netko tužan, ljut, grozničav ili zamišljen, da ne uvježbaju tekst napamet i da ne pretjeruju s glumom. Pri odabiru ulomka bilo je potrebno obratiti pažnju je li odabrani ulomak prikladan i razumljiv sam po sebi, odgovara li učenikovom temperamentu, može li se učenik pri čitanju držati zadanog vremena, bez prekoračenja.

KONTEKST 5

2019

Čitanje na njemačkom (foto B. Migač)

Pobjednice u tri kategorije (foto I. Krtanjek)

U povjerenstvima za prosudbu za svaki jezik bila su dva učenika i jedna učiteljica. Oni su na temelju spomenutih kriterija odabrali najbolja čitanja. Učenici iz povjerenstava prošli su kraću obuku prosudbe čitanja prema zadanim kriterijima te su bili upućeni kako dati dobru povratnu informaciju natjecateljima prilikom proglašenja pobjednika u svakoj od kategorija. Povratne informacije za čitanja nadmašile su sva očekivanja jer su se učenici iz povjerenstva odlično snašli u ulozi procjenitelja natjecanja i najavljivača pobjednika i bili su veselo poticajni pri proglašavanju najboljih. Najboljom čitateljicom na hrvatskom jeziku proglašena je Dorotea Mašić, sedmašica, najbolja čitateljica na engleskom jeziku bila je četvrtašica Klara Klampfl, a najbolja čitateljica teksta na njemačkom bila je osmašica Saša Flegar. Nagrađene su diplomom i knjigom. Čitanja su bila iznimno kvalitetna, čitatelji su bili uživljeni, a potakli su na reakciju i publiku. Svi su čitatelji dobili pohvalnice i knjige. Knjige su

za natjecanje darovali Školska knjiga i knjižničarka. Mentorima i prosudbenim povjerenstvima dodijeljene su zahvalnice. Tijekom vijećanja povjerenstva za prosudbu, Dramska grupa učiteljice Ivančice Krtanjek je za natjecatelje i publiku izvela dramsku igru Šubi dubi dubi s ovogodišnjeg Lidrana, a učenici škole koji su aktivni u Plesnom klubu Takt izveli su plesove cha cha i jive. Kulturni program vodio je učenik 8. razreda Tin Posavec. Učiteljica Jasenka Solina, voditeljica grupe Domaćinstvo, sve je nazočne počastila kolačima. Natjecanje u čitanju naglas planira se organizirati i ubuduće. Draženka Stančić drazenka.stancic@gmail.com Knjižnica OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec

ŠKOLSKI KNJIŽNIČARI U PROCESU REFORME OBRAZOVANJA Škola za život U Republici Hrvatskoj u tijeku je provedba reforme obrazovanja u kojoj sudjeluju svi učitelji, nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici, pa tako i školski knjižničari. Reforma obrazovanja poznata pod nazivom Škola za život od 1. rujna ove godine ulazi u drugu fazu koju obilježava provedba u svim školama: u prvim i petim razredima osnovnih škola, u sedmim razredima dotiče se predmeta Fizika, Kemija i Biologija, te u svim općeobrazovnim predmetima

prvih razreda srednjih škola. U prvoj fazi reforma se provodila u četrdeset osam osnovnih i dvadeset šest srednjih škola iz svih županija u Republici Hrvatskoj. Cilj eksperimentalnog programa jest provjera primjenjivosti novih kurikuluma i oblika metoda rada i novih nastavnih sredstava s obzirom na sljedeće ciljeve – povećanje kompetencija učenika u rješavanju problema, povećanje zadovoljstva učenika u školi te motivacija njihovih učitelja i nastavnika.

U skladu s vremenom edukacije su se, osim kroz savjetničke posjete i stručne skupove, održavale i u virtualnim učionicama na Loomenu. Paralelno s provedbom eksperimentalnog dijela reforme započele su i edukacije svih učitelja, nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika na siječanjskim, lipanjskim i rujanskim skupovima te u virtualnim učionicama. Predmetni učitelji i nastavnici upoznavali su se sa svojim predmetnim kurikulumima i međupredmetnim temama. Prošli su edukacije vezane uz učenje i poučavanje usmjereno na ishode, planiranje, vrednovanje, aktivno učenje, rješavanje problema, istraživačko učenje jer se u novom pristupu poučavanju učenik stavlja u središte odgojno-obrazovnog procesa. Kako je u ovoj fazi reforme, za koju se planira provedba u dužem periodu, fokus stavljen na osnaživanje učitelja i nastavnika pri prelasku na drugačiji pristup poučavanju, ravnatelji i stručni suradnici u svojim su edukacijama bili upoznavani s promjenama koje se događaju u sustavu obrazovanja. Tako su školski knjižničari u virtualnim učionicama i na stručnim skupovima bili upoznati s temama: Kurikulumski pristup poučavanju: od ishoda do vrednovanja, Razvoj kompetencije učiti kako učiti, Pružanje podrške, Vrednovanje, Kurikulumsko planiranje i Istraživačko učenje i učinkovito postavljanje pitanja. Kroz temu Kurikulumski pristup poučavanju: od ishoda do vrednovanja upoznali su se s onim što donosi promjena paradigme poučavanja prema ishodima i novi načini vrednovanja učeničkih postignuća te potrebnim kompetencijama učitelja u 21. stoljeću. Tema Razvoj kompetencije učiti kako učiti pratila je međupredmetnu temu Učiti kako učiti, a sadržavala je podteme Zašto (na)učiti kako učiti, Domene međupredmetne teme Učiti kako učiti, Strategije učenja i Samovrednovanje kao podrška razvoju kompetencije učiti kako učiti. Tema Pružanje podrške osmišljena je za upoznavanje s područjem razvoja vještine pružanja komunikacijske podrške (eng. coaching) i mogućnostima korištenja ove vještine u procesu učenja i poučavanja. Uz upoznavanje s teorijom pružanja podrške, školski knjižničari upoznali su se i s jednim od modela - GROW modelom, i tako ojačali vještine aktivnog slušanja i vještine vođenja. Tema Vrednovanje sastojala se od podtema Zašto i kako vrednovati te od tri pristupa vrednovanju – vrednovanje kao učenje, vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog. Na kraju su proveli

KONTEKST 5

2019

samorefleksiju o temi Vrednovanje. Kurikulumsko planiranje je tema koja tumači na koji se način promjene u paradigmi poučavanja odražavaju na kurikulumsko planiranje, objašnjava sastavnice godišnjeg izvedbenog kurikuluma i tematskog planiranja te nudi digitalne alate koji učiteljima mogu pomoći u planiranju. Posljednja tema u edukaciji školskih knjižničara bila je Istraživačko učenje i učinkovito postavljanje pitanja. Bavi se istraživačkim učenjem kao pedagoškim pristupom učenju i poučavanju te učinkovitim postavljanjem pitanja. Prva cjelina govorila je o svrsi, funkciji i vrstama pitanja u procesu učenja i poučavanja te o vremenu čekanja na učeničke odgovore. Druga se cjelina odnosila na istraživačko učenje u nastavi i u njoj su se objasnile razlike u pristupima učenju, odgovorilo se na pitanja što je istraživačko učenje i što njime potičemo, te su se polaznici upoznali s fazama tri tipa istraživačkog učenja te njegovim različitim modelima i pristupima. Ova je tema bila bliža školsko knjižničarskoj struci, budući da je vođeno istraživanje jedno od ključnih načina poučavanja školskog knjižničara u dijelu neposrednog odgojno – obrazovnog rada. U sljedećem razdoblju u edukacijama školskih knjižničara bit će naglasak na specifičnim školsko knjižničarskim temama, a planira se i edukacija kojoj je cilj pokazati načine na koje školski knjižničari kao stručni suradnici mogu doprinijeti obogaćivanju procesa poučavanja i učenja, tj. na koji način svojom stručnošću mogu pružiti podršku učiteljima u novoj paradigmi poučavanja. Masovna pojava edukacija u virtualnom prostoru je novost u Republici Hrvatskoj. Ove su se godine intenzivno provodile i tako će se vjerojatno nastaviti dok reforma ne obuhvati sve razrede. Intenzitet će se nakon toga jamačno smanjiti, no takav tip edukacija bit će ubuduće ravnopravan skupovima uživo jer dolazi s vremenom u kojem živimo. Školski knjižničari odlično su se snašli u takvom tipu učenja i u velikoj mjeri sudjeluju u virtualnim učionicama. Draženka Stančić drazenka.stancic@gmail.com Knjižnica OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec

KONTEKST 5

2019

NACIONALNI KVIZ ČITANJEM DO ZVIJEZDA Projekt za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja Čitanjem do zvijezda najbolje pokazuje da je knjiga itekako aktualna i sveprisutna te da još nipošto nije izumrla. U projekt, koji je počeo u Međimurskoj županiji 2009. godine, OŠ Trnovec uključila se 2011. godine. Evo kronologije projekta Čitanjem do zvijezda za Varaždinsku županiju: • 2011./12. Varaždinska županija uključila se u projekt, a na tada međužupanijskom natjecanju Međimurske i Varaždinske županije sudjeluje desetak škola. Prvo mjesto zauzela je OŠ Trnovec iz Varaždinske županije. • 2012./13. sudjeluje već pet županija (Varaždinska, Međimurska, Bjelovarskobilogorska, Krapinsko-zagorska i Koprivničkokriževačka). Te godine održano je Regionalno natjecanje na koje su se plasirale OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec i OŠ Lepoglava. • 2013./14. na Županijskom natjecanju sudjeluje dvadeset osnovnih škola. Održano je prvo Državno natjecanje na kojem je pobijedila OŠ Sveti Ilija iz Varaždinske županije. • 2014./15. na Županijskom natjecanju sudjeluje dvadeset devet škola, a na Državnom natjecanju od šesnaest uključenih županija prvo mjesto pripalo je OŠ Petrijanec iz Varaždinske županije. • 2015./16. sudjeluje sedamnaest županija i učenici osnovne škole iz Vojvodine, na Državnom natjecanju pobjeđuje OŠ Petrijanec iz Varaždinske županije. • 2016./17. sudjeluje sedamnaest županija i učenici osnovne škole iz Vojvodine. Na Državnom natjecanju prvo mjesto zauzima OŠ Cestica, dok je OŠ Klenovnik zauzela četvrto mjesto - obje iz Varaždinske županije. • 2017./18. na Županijskom natjecanju sudjeluje dvadeset osam osnovnih škola, a na Državnom natjecanju OŠ Klenovnik iz Varaždinske županije zauzima drugo mjesto. • 2018./19. na Županijskom natjecanju sudjeluju dvadeset tri osnovne škole. Ne smijemo zaboraviti ni drugi dio projekta, a to je izrada plakata odnosno kreativni uradak. Plakat se izrađuje prema zadanim pravilima, a učenicima je vrlo interesantan.

Ekipe iz OŠ Maruševec i OŠ Cestica, koje su se plasirale na Državno natjecanje Čitanjem do zvijezda u kvizu znanja 2019. godine

Janja Car, OŠ Izidora Poljaka Višnjica 1. mjesto u izradi plakata na Županijskom natjecanju Čitanjem do zvijezda 2019. godine

Svi učenici sudionici dobivaju zahvalnice, straničnike i kemijske olovke, najbolji su nagrađeni knjigama, a mentori prigodnim poklonima. Cilj projekta je potaknuti timski rad, ali i individualni napor; poučavati korisnike, posebice djecu i mlade, informacijskim tehnikama, vještinama i znanjima; raditi na unaprjeđenju životnih vještina i sposobnosti djece i mladih; poticati razvoj kreativnosti djece i mladih; poticati djecu i mlade

KONTEKST 5

na organizirano i smisleno provođenje slobodnog vremena; poticati stvaralaštvo djece i mladih jer je natjecanje ekipno. Ovim projektom želimo potaknuti učenike na čitanje s razumijevanjem, istraživanje, otkrivanje i kreativno stvaranje, jer je učenje na takav način zabavno, a i najučinkovitije. Potaknuti dosadašnjim izvrsnim odazivom na županijskoj razini s pravom možemo tražiti najviši stupanj priznanje od Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i uvrštavanje u Katalog natjecanja i smotri. Osnovna škola Trnovec od 2014. domaćin je županijskog natjecanja. Natjecanje je shvaćeno ozbiljno pa se zato škola nastoji uklopiti u tehnološki napredak i u svoj program uvrstiti rad s raznoraznim aplikacijama i digitalnim alatima. Problem razvoja čitanja, kao i mogućnost unaprjeđenja čitanja te čitanje s razumijevanjem, pitanja su stalno prisutna u obrazovanju. Svjesni smo činjenice da djeca možda ipak čitaju premalo ili nedovoljno te da čitanju treba posvetiti više pažnje, stoga je značajna uloga upravo školskih knjižnica koje unaprjeđuju čitanje od ranog djetinjstva i ukazuju na njegovu važnost. Provedba natjecanja Čitanjem do zvijezda promiče kulturu i vrijednost čitanja. Varaždinska županija i Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport od prve godine natjecanja

2019

Čitanjem do zvijezda, prepoznavši njegovu važnost, omogućuje njegovu provedbu na županijskoj razini financirajući ga po istim kriterijima kao i sva druga natjecanja propisana Katalogom. Zar i predstojeći projekt Škola za život ne promiče kulturu čitanja kao i ljepotu čitanja? Na kraju krajeva, djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle. Zar ne? Prosvjetari se trude da Čitanjem do zvijezda postane službeni projekt Agencije za odgoj i obrazovanje i da bude uvršten u Katalog natjecanja i smotri AZOO-a jer bi se tako osigurali dodatni bodovi najboljim učenicima pri upisu u srednje škole. Učenici zaslužuju bodove i čestitke zbog ustrajnog i predanog rada, jer im, uza sve ostale obaveze, nije teško za natjecanje čitati pojedine knjige više puta ispočetka. Zaslužili su i mentori knjižničari, kojima su se pridružili učitelji hrvatskoga jezika i likovne kulture. Violeta Lukač lukac.violeta@gmail.com Knjižnica OŠ Trnovec

KNJIŽNICA U PROJEKTU ŠKOLA ZA ŽIVOT Ima li mjesta knjižnicama u Školi za život? Ima li prostora za knjižničare i projekte? Ima. Ako se knjižničari sami bore i izbore. Knjižnica bi morala biti centar učenja, poučavanja, IKT centar, a nekako je uvijek na margini. Prošle godine u Osnovnoj školi Trnovec eksperimentalno se provodio program Škola za život pa se tako uključila i knjižnica. Knjižničarka, u suradnji s učiteljicom Hrvatskoga jezika Boženom Bajić, razradila je ideju za poticanje čitanja lektire, a projekt su nazvale Knjigovizija – pogled u budućnost knjige. Razrada prema kurikulu : 1. Aktivnost • Ishod aktivnosti: Učenik na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje. • Povezanost s drugim nastavnim predmetima i

međupredmetnim temama: Medijska kultura, Likovna kultura, Građanski odgoj i obrazovanje, Socijalni i osobni razvoj 2. Opis aktivnosti • Od planiranja do provedbe: lektira na drugačiji način, rad u timu, istraživanje, kreiranje, prezentiranje • Učenici mogu biti: ilustratori, istraživači, glumci, putopisci, novinari, scenografi, spisatelji, tumači likova, otkrivači jezika (učenici su trebali izabrati lik iz knjige i napraviti zamišljeni intervju, završiti djelo prema svom viđenju, odglumiti izabranu scenu iz knjige, potražiti nepoznate riječi, ilustrirati djelo...) • Prezentacija 3. Vrednovanje Vrste vrednovanja: • Vrednovanje za učenje: slušanje, uključivanje, dopunjavanje

KONTEKST 5

2019

• Vrednovanje kao učenje: vršnjačko vrednovanje – pitanja za provjeru razumijevanja • Metode i tehnike vrednovanja: vršnjačko – skala procjene 4. Refleksija • Prednosti: vježbanje javnog nastupa, izražavanje doživljaja teksta, odabir vlastite metode i način prezentacije djela, razvijanje sigurnosti, bogaćenje rječnika, rad u timu, inspiracija i kreativnost • Izazovi: kod pojedinih učenika prisutna je nemogućnost izražavanja, što kompenziraju gestikuliranjem i poštapalicama 5. Preporuka • Prijedlozi za poboljšanje: provoditi puno vježbi govorništva u razredu • Tražiti nove načine interpretacije lektire da što više učenika potaknemo na čitanje knjiga

• Osim antologijskih knjiga, uvrstiti i knjige koje su učenicima određene dobi bliske • Dati učenicima mogućnost da sami odaberu knjigu koju žele pročitati i prezentirati je ostalim učenicima: vršnjački poticaj za čitanje Projekt se provodio u petim razredima. Od alata korišten je Linoit. Prošle godine naglasak je bio više na izradi plakata i prezentacija, a ove će se godine primjenjivati različiti web alati. Preporučeni materijali: Teeachmeet webinar OŠ Trnovec. Violeta Lukač lukac.violeta@gmail.com Knjižnica OŠ Trnovec

KNJIŽNICA PRVE GIMNAZIJE VARAŽDIN DJELUJE HUMANITARNO, SPAJAJUĆI PLEMENITO I UGODNO Uz pomoć vanjskih suradnika i uz potporu ravnateljice, knjižnica Prve gimnazije Varaždin sve se više uključuje u razne humanitarne akcije, ali i organizira i provodi nove. Uspjeh takvih akcija i zadovoljstvo ljudi kojima su namijenjene dobar su pokazatelj da tako treba djelovati i nadalje kako bi nadolazećim generacijama usadili naviku pomaganja ljudima u potrebi. Tijekom školske godine 2018./2019. održane su brojne humanitarne akcije, a neke od njih pobudile su posebno zanimanje.

u najbližoj okolini te potaknuti učenike da ovakvim i sličnim akcijama pruže pomoć potrebitima, poštujući dostojanstvo svakog čovjeka.

Od sv. Lucije do sv. Nikole -humanitarna akcija izrade čestitki Svake godine u prosincu učenici Prve gimnazije već tradicionalno izrađuju raznim tehnikama božićne čestitke. Prošle godine s velikom su radošću dobrovoljno sudjelovali učenici iz čak petnaest razreda. Uz prigodnu glazbu, ugodne razgovore, poslastice i pregršt dobre volje nastaju originalni i kreativni radovi. Njima smo uveselili umirovljene kolege, poslovne partnere škole, drage prijatelje i obitelj, uz novčani prilog. Učenici Prve gimnazije koji su u potrebi tim malim darom uljepšali su sebi i svojim ukućanima Božić. Cilj je ukazati na probleme na koje svakodnevno nailazimo

Izrada čestitki

Jakna za drugoga -humanitarna akcija prikupljanja zimskih odjevnih predmeta Početkom ove godine, od 7. do 20. siječnja, po drugi put organizirali smo prikupljanje tople zimske odjeće. Uključili smo se u akciju Jakna za drugoga koju je u Zagrebu pokrenuo Portal dobrote,

poznat po akciji Kruh za poslije, a i po akciji na tržnicama diljem zemlje pod nazivom Imaš hrane viška – ostavi, treba ti hrana – uzmi. Ravnateljica Prve gimnazije, Janja Banić nije ni trenutka dvojila, osigurala je prostor ispred škole, a domari i portir postavili su vješalice za garderobu i brinuli se tijekom cijele akcije o urednosti. Dobri ljudi Varaždina, učenici koji djeluju u grupi Mali volonteri Osnovne škole Trnovec, učenici Prve gimnazije i kolege sretni su donosili uščuvane, čiste pa i nove zimske odjevne predmete. Svima smo poručili: „Ako imaš jaknu viška - ostavi, ako nemaš jaknu - slobodno uzmi!“ Građani Varaždina pokazali su da ih samo treba povesti. Velikodušnost je odmah pronašla pravi put. Već od prvog dana vješalica je bila puna, a oni kojima je akcija namijenjena pristizali su pomalo sramežljivo s prvim pahuljama i nižim temperaturama. To su bili štićenici Doma za beskućnike, korisnici Socijalne samoposluge, Romi i ostali građani u potrebi. Prikupljeno je oko petsto odjevnih predmeta, a zahvalnost i osmjesi na licima ljudi u potrebi odali su da su itekako potrebne ovakve akcije. Hvala svima koji su odlučili utkati kap dobrote u ovaj slap. To je pokazatelj da moramo tako djelovati i nadalje.

KONTEKST 5

2019

portu škole donijeti očuvane i nove slikovnice i knjige za mlade. Odlučeno je da će biti darovane dječjim vrtićima u Kozarčevoj ulici u Varaždinu i u Sračincu, Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Varaždin i sugrađanima koji nisu u mogućnosti svoju djecu razveseliti knjigom. Odaziv je bio neočekivan, od bivših učenika, kolega i nepoznatih građana Varaždina do sadašnjih učenika, kolega i malih volontera iz Osnovne škole Trnovec koje motivira i educira bivša učenica Prve gimnazije Nikolina Gregurić. Prikupljeno je više od petsto uščuvanih i novih primjeraka knjiga. U svibnju, povodom dugogodišnjeg državnog projekta Tulum s(l)ova, iz darovanih slikovnica u Varaždinskoj bolnici učenici su čitanjem uspavljivali mališane da bi istaknuli koliko je čitanje važno od najranije dobi jer obogaćuje rječnik, razvija maštu i pomaže u razvijanju ljubavi prema knjizi što ostaje u navici sve do najstarijih dana. A djeca su poručila da je, uz sve nabrojano, čitanje za njih čista zabava.

Mali volonteri OŠ Trnovec u akciji Jakna za svakoga

Čitam, dam, sretan sam -humanitarna akcija prikupljanja slikovnica i knjiga za mlade Međunarodni dan darivanja knjiga obilježava se 14. veljače, od 2012. godine, na inicijativu dječje spisateljice Amy Broadmoore, a svrha je pobuditi zanimanje za čitanje. Kako je to jedan od ciljeva knjižnice, ove godine humanitarnoj akciji Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj pridružila se i Prva gimnazija. Od 1. veljače do 13. veljače učenici, kolege i građani Varaždina mogli su u knjižnicu ili na

Akcija prikupljanja slikovnica

Zavolontiraj se! -manifestacije Hrvatska volontira, projekt Tulum s(l)ova, akcija Dekica za snove Volonteri – čitatelji, učenici prvih, drugih i trećih razreda u petak, 24. svibnja 2019., od 12 do 14 sati, s voljom i veseljem, punih ruksaka

KONTEKST 5

2019

slikovnica, priključili su se akciji Dekica za snove u organizaciji zagrebačke udruge Smiješak za sve, a u sklopu tradicionalne manifestacije Hrvatska volontira koja se održava devetu godinu zaredom. Dekica za snove postala je omiljena akcija među učenicima, a održala se treći put u Zagrebu i prvi put u Varaždinu. U Zagrebu i Varaždinu sudjelovalo je više od sedamsto djece i mladih iz osnovnih i srednjih škola. Na čak trinaest lokacija Grada Zagreba i šire okolice te u parku Vatroslava Jagića u Varaždinu i na zelenoj površini ispred jedne osnovne škole u Varaždinu djeci su čitali učenici, profesori i glumci. Ciljevi ove akcije i projekta Tulum s(l) ova su naviknuti djecu čitati na otvorenom, čitati iz užitka, odmoriti oči od ekrana raznih uređaja i naučiti kako volontiranjem izgraditi bolju zajednicu povezujući i upoznajući druge i drugačije. Učenici Prve gimnazije čitali su djeci iz Dječjeg vrtića Kozarčeva i učenicima jedne varaždinske osnovne škole. Polaznici vrtića nagradili su ih likovnim radovima koji su izloženi u knjižnici njihove škole na još jednom čitateljskom susretu 14. lipnja 2019. Izabrati volontiranje i svoje vrijeme, znanje i ljubav utkati u stvaranje društva u kakvom želimo živjeti cilj je kojem bismo trebali cjeloživotno težiti. „Dobro je za tebe. Dobro je za druge. Svijet mijenjaju male stvari, mali ljudi s gomilom ideja i puno energije, jedino tako možemo biti jači i bolji“, poručuju iz udruge Smiješak za sve gdje svakodnevno u mnogobrojnim akcijama volontiraju i stari i mladi. Učenici i profesori Prve gimnazije ponosno će se uključivati u nove akcije.

mogućnosti kupiti torbu za svoje dijete. Od 28. kolovoza do 6. rujna mogle su se na porti škole ostaviti uščuvane i cijele ili nove učeničke torbe i ruksaci. Pozvani su građani Varaždina, učenici Prve gimnazije i Osnovne škole Trnovec i njihovi mali volonteri koji su se već treći put priključili našim akcijama. Opet je nit vodilja bila: „Ako imaš ostavi, ako nemaš uzmi!“ Već je prvoga dana prikupljeno više od dvadeset torbi. Ponovno su pozvani pokazali da zajedničkim snagama možemo itekako doprinijeti kvalitetnijem životu potrebitih i sveukupnoj svijesti ljudi o tome da potrebiti žive sasvim blizu nas.

Torba za drugoga

Školska knjižnica, kao i sve ostale, trebale bi u svojim ciljevima i programu imati ugrađenu humanitarnu notu i svoje korisnike educirati i uključivati konkretnim primjerima kao što nastoji činiti i knjižnica Prve gimnazije. Čitanje djeci iz vrtića u akciji Dekica za snove

Torba za drugoga -humanitarna akcija prikupljanja učeničkih torbi i ruksaka Uspjeh u akciji Jakna za drugoga potaknuo je učenike Prve gimnazije da organiziraju sličnu akciju, ali za pomoć roditeljima koji nisu u

Jasminka Horvatić-Bedenik jasminka.horvatic-bedenik@skole.hr Prva gimnazija Varaždin

KONTEKST 5

IZ VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA

2019

16. DANI SPECIJALNIH I VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA

Znanstveno-stručni skup 16. Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Lovranu održan je od 15. do 18. svibnja 2019. godine pod radnim nazivom Knjižnice, osnivači zajednica: dijalog za promjene. Organizator skupa bila je Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva, a suorganizatori Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te Sveučilišna knjižnica Rijeka. Trodnevni skup protekao je vrlo uspješno, uz vrlo detaljna i zanimljiva izlaganja, prezentacije s područja knjižničarstva, izradu tematskih postera i uz radionicu Kako komunicirati s korisnicima na obostrano zadovoljstvo. Preko sto sudionika sudjelovalo je na Skupu, a među uzvanicima bilo je gostiju iz inozemstva, kolega iz sveučilišnih i specijalnih knjižnica te stručnjaka iz drugih srodnih struka. Skup je bio podijeljen na sljedeće teme: Zagovaranje za knjižnice u široj društvenoj zajednici, Zakonodavstvo, Otvorena znanost, Edukacija knjižničara i mentorski rad, Edukacija korisnika te Komunikacija sa zajednicom. Među prijavljenim i prezentiranim radovima bio je i rad Edukacija korisnika u Knjižnici FOIja. Autori rada su Ljiljana Hajdin, Bernarda Kos i Ladislav Cvetko, knjižničari knjižnice Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu te aktivni članovi Knjižničarskog društva Varaždinske

županije. U radu je provedeno istraživanje među studentima Fakulteta organizacije i informatike, o njihovom stanju i percepciji vlastite informacijske pismenosti. Rezultati istraživanja pokazali su da sudjelovanje u različitim oblicima edukacije informacijske pismenosti omogućuje brže i bolje savladavanje nastavnog programa. Dobiveni rezultati ukazuju na nužnost uvođenja programa informacijske pismenosti i sudjelovanja Knjižnice pri njihovom izvođenju. Ovaj put aktivno je sudjelovala i Irena Gotal iz Biskupijske knjižnice Varaždin, također članica Knjižničarskog društva Varaždinske županije. U svojem radu Kamo su ‘nestale’ crkvene knjižnice? provela je istraživanje zajedno s Vlatkom Božičević iz Knjižnice Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Emiliom Domazet iz Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije. Na završnoj raspravi Skupa predstavljeni su zaključci te je naglašena nužnost komunikacije sa zajednicom i važnost informacijske pismenosti kao dijela cjeloživotnog obrazovanja. Skup se još jednom pokazao dobrom prilikom za razmjenu ideja i uspostavu zajedničke suradnje na razvoju knjižničarstva u sklopu specijalnih i visokoškolskih knjižnica.

Ladislav Cvetko ladislav.cvetko@foi.hr Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu

KONTEKST 5

2019

IZ SPECIJALNIH KNJIŽNICA

POVODOM 60. GODIŠNJICE SMRTI DR. LJUBOMIRA MARAKOVIĆA (TOPUSKO, 17. 6. 1887. – ZAGREB, 22. 2. 1959.) ‘… Pušku sad na klin! Pero u ruku! I papir b'jeli; mač sad u tok! Perom sad bi pisat naroda muku, Zatirat' tuđi otrovni sok! …’ iz pjesme Allons, enfants! Ljubomira Marakovića1 Ljubomir Maraković, istaknuti hrvatski književni i kazališni kritičar te povjesničar, rođen je u Topuskom 17. lipnja 1887. godine. Nadbiskupsku veliku gimnaziju završio je u Travniku 1905. godine. Već je tada objavio tekst pod naslovom Moji ideali u kojem je opisao svoj životni put koji je podredio zvanju profesora i katoličkog svjetovnjaka.2 Na Filozofskom fakultetu u Beču upisao je studij germanistike i slavistike, a 1909. godine doktorirao je s temom o Vili Slovinki J. Barakovića.3 Nakon doktorata radio je kao srednjoškolski profesor na Realnoj gimnaziji u Banjoj Luci, a 1916. godine premješten je u Sarajevo. U Banjoj Luci bio je profesor mladom Ivanu Merzu. Vidjevši bistro shvaćanje, plemenitu ćud i umjetničku nadarenost budućeg blaženika, mnogo se s njime družio i profesionalno ga usmjeravao. Od 1919. godine bio je profesor na Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu, a 1944. godine postao je profesor na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Godinu dana kasnije (1945.) bio je suspendiran kao profesor sa svih državnih učilišta te je 1947. godine osuđen i zatvoren s dvogodišnjim gubitkom političkih prava. Od 1949. godine bio je profesor na Interdijecezanskoj nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu sve do umirovljenja 1952. godine.4 Honorarnim radom bavio se sve do 1957. godine. U Beču je Ljubomir Maraković kao pristaša Hrvatskoga katoličkog pokreta četiri godine

uređivao katolički časopis Luč (1905. – 1909.). „Prvo godište kao odgovorni je urednik potpisan Ivan Butković, dok Maraković uređuje literarni dio i odgovara na dopise. Od godišta 1906-1907. potpisan je kao urednik, pa, uz ostale članke, nepotpisanim uvodnicima osmišljava politiku lista i usmjerava rad organiziranog katoličkog đaštva.“5 Tijekom svojeg četrdesetgodišnjeg plodnog književnog rada dr. Ljubomir Maraković puna je dva desetljeća uređivao časopis Hrvatska prosvjeta (1919. – 1940.). „Tih dvadeset godina uređivanja i idejnog vođenja „Hrvatske Prosvjete“ bilo je os Marakovićeva književnokritičkoga rada.“6 „Hrvatska Prosvjeta“ dvadeset je dakle godina – točnije, dvadeset jednu – nosila Marakovićev književni potpis i pečat, stekavši glas središnjeg katoličkog – „klerikalnog“ u očima protivnika – književnog organa.“7 Od 1941. godine bio je urednik za film, poredbenu književnost i teoriju književnosti Hrvatske enciklopedije. Dr. Ljubomir Maraković jedan je od najutjecajnijih hrvatskih književnih i kazališnih kritičara između dvaju svjetskih ratova, kao i jedan od prvih hrvatskih filmskih kritičara. „Objavljivao je i veće sintetske prikaze, od kojih su osobito značajne njegove studije o književnom stvaralaštvu 1930-ih. Zagovarao je književnost kršćanskoga katoličkog nadahnuća dosljedno tražeći u književnosti jedinstvo etičkih i estetskih načela.“8 Upućen u zbivanja u svjetskoj literaturi, isticao je vrijednost katoličkih pisaca, ali je objektivno prosuđivao i djela drugih pisaca. Objavio je više od tisuću kritičkih tekstova, te, kao osvjedočeni poliglot, pratio je onodobnu kako hrvatsku, tako i svjetsku književnu produkciju te objavljivao eseje, studije i kritike o Vladimiru

1 Maraković, Ljubomir. Allons enfants!. // Pobratim 12, 20(1901-1902), str. 474. 2 Maraković, Ljubomir. Moji ideali. // Hrvatska straža 3, 1(1905), str. 38. 3 Naslov na originalu: „Vila Slovinka“ ein literarhistorischer Beitrag von Ljubomir Maraković 4 Usp. Maraković, Ljubomir. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica. aspx?id=38753 (27.6.2019.)

5 Lončarević, Vladimir. Luči Ljubomira Marakovića: Život i rad, estetički pogledi i kritička praksa. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2003., str. 71. 6 Lončarević, Vladimir. Nav. dj., str. 82. 7 Isto, str. 85-86. 8 Maraković, Ljubomir.URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=38753 (27.6.2019.)

Nazoru, Miroslavu Krleži, Petru Preradoviću, Dragutinu Domjaniću, ali i Paulu Bourgetu, Paulu Claudelu, Francisu Jammesu, Jamesu Joyceu i drugima. Svi nabrojani autori, ali i mnogi drugi, zastupljeni su barem ponekim primjerkom, nerijetko i gotovo kompletnim opusom, u osobnoj biblioteci Ljubomira Marakovića, koja je od 2018. godine svoj dom našla u Varaždinu, u Biskupijskoj knjižnici.

KONTEKST 5

2019

2018. godine. Ovaj su Ugovor osobnim potpisima ovjerili gđa. Jasna Bernard, g. Davor Richter i g. Darko Richter dok je u ime Biskupijske knjižnice Varaždin kao obdarenika potpisom posvjedočio preč. Damir Bobovec, predstojnik knjižnice.

Knjižničarke Biskupijske knjižnice Varaždin pripremaju građu za prijevoz u Varaždin

Ljubomir Maraković

„Ja sam uvijek nastojao i nastojim da održim u sebi čistu i dobru, čvrstu i potpunu vjeru svojih otaca i svoga djetinjstva. Ponosnu i pobjedonosnu onu vjeru, koja vodi Istini i za to ne poznaje kompromisa s površnošću, polovičnošću i blistavom ljuskom bez jezgre.“9 Ljubomir Maraković Do proljeća 2018. godine Marakovićeva osobna biblioteka bila je smještena u obiteljskoj vili u centru Zagreba, na adresi Gajeva 36, gdje je proveo svoje posljednje godine života. Na prijedlog nasljednika dr. Marakovića, Biskupijska je knjižnica preuzela brigu o čuvanju, obradi te predstavljanju javnosti ove vrijedne biblioteke. Tome u prilog svjedoči Ugovor o darivanju knjiga i serijskih publikacija10, ostavštine dr. Ljubomira Marakovića, koji je sastavljen u Zagrebu 20. travnja 9 Maraković, Ljubomir. Gospodar svijeta. // Hrvatska prosvjeta 2, 5-7(1915), str. 145. 10 Usp. Ugovor o darivanju knjiga i serijskih publikacija (ostavština dr. Ljubomira Marakovića). (Biskupijska knjižnica Varaždin, Zagreb, 20.4.2018., Ur. br. 89/2018)

Marakovićeva osobna biblioteka sadrži oko tri tisuće knjiga te mnogo serijskih publikacija. Prije svega riječ je o beletristici i priručnicima za nastavu, tj. raznim čitankama, djelima književne, filmske i kazališne teorije. Najviše je građe na hrvatskom jeziku, ali mnogo je i na stranim jezicima, prije svega francuskom, njemačkom, engleskom, češkom pa i ruskom. Biblioteka sadrži i kompletna godišta časopisa Hrvatska straža te nekoliko časopisa na stranim jezicima kao što je The studio. Sida Košutić, Milutin Cihlar Nehajev, Jakša Čedomil (Jakov Čuka), Fran Mažuranić, Petar Grgec, Petar Preradović, Miroslav Krleža, Vladimir Nazor i drugi samo su neka od imena hrvatskih autora zastupljenih u ovoj bogatoj biblioteci. Osobna biblioteka dr. Ljubomira Marakovića već na prvi pogled nedvosmisleno svjedoči koliko su ga njegovi suvremenici cijenili. Mnogi primjerci građe imaju osobne posvete autora, njegovih suvremenika, a s mnogima je bio i u prijateljskim odnosima.

Radni stol i dio osobne biblioteke Lj. Marakovića, Zagreb, Gajeva 36

KONTEKST 5

2019

Povodom 60. godišnjice smrti dr. Ljubomira Marakovića (1887. – 1959.), u petak 22. veljače 2019. godine, u Biskupijskoj knjižnici Varaždin otvorena je skromna izložba posvećena tom velikom katoličkom aktivistu te književnom i kazališnom kritičaru. Uz plakate s osnovnim informacijama o Marakovićevu životu i djelu, izložba prikazuje i zanimljivosti iz njegove biblioteke. Izložena su originalna djela čije autorstvo ili uredništvo potpisuje sam dr. Maraković, ali i djela koja je dobivao od svojih suvremenika na dar. Te knjige sadrže i vrlo osobne posvete pa možemo saznati što je dr. Marakoviću poručila vjerna prijateljica, književnica Sida Košutić, suvremenik Vladimir Nazor ili učenik Ivan Merz, danas blaženik, koji tekst posvete svom bivšem profesoru potpisuje s „Vaš Hans“.

Izložba povodom 60. obljetnice smrti Lj. Marakovića u Biskupijskoj knjižnici Varaždin

Prigodom obilježavanja 60. obljetnice smrti, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za književnost te u organizaciji

Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, od 25. do 26. travnja 2019. godine održan je Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću. Sedamnaesti je to skup u nizu pod nazivom Hrvatski književni povjesničari i dio je znanstvenog projekta koji vodi Tihomil Maštrović, viši znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU. Znanstveni skup održan je na dvije lokacije. Svečano otvorenje i prva sjednica skupa održani su u Zagrebu, u Knjižnici HAZU-a na Strossmayerovom trgu, a potom je skup nastavljen u Topuskom, rodnom mjestu Ljubomira Marakovića, točnije u Narodnoj knjižnici i čitaonici Topusko. Kroz dva se dana o istaknutom književnom, kazališnom i filmskom kritičaru Ljubomiru Mrakoviću na Znanstvenom skupu moglo čuti mnogo informacija i rezultata istraživanja znanstvenika iz raznih područja: književnosti, povijesti književnosti, književne kritike, filmske i kazališne umjetnosti, povijesti. Saznale su se i mnoge zanimljivosti iz njegove osobne biografije ili pak obiteljskih prilika, kao i prijateljskih veza koje je održavao s mnogim poznatim osobama svoga vremena. Posljednje izlaganje na skupu, u petak 26. travnja, održao je književnik, publicist i kulturni djelatnik Ernest Fišer pod naslovom Osobna knjižnica Ljubomira Marakovića, te je analizirao što je sve u zbirci koja je od travnja 2018. godine smještena u Biskupijskoj knjižnici Varaždin. „Tema, naizgled lijepa i ugodna, ali i vrlo zahtjevna, jer taj svakako zanimljiv knjižni fond još dobrim dijelom predstavlja svojevrsno „rasuto blago“ (da ne kažem – teret) „ujka Ljube“, budući da do sada i nije mogao biti kompletno obrađen po knjižničarskim standardima i na taj način pregledan i dostupan budućim proučavateljima respektabilnog djela dr. Ljubomira Marakovića.“11 Osvrnuo se na ugovor potpisan između Biskupijske knjižnice Varaždin i nasljednika Marakovićeve ostavštine Darka Richtera, Davora Richtera i Jasne Bernard, kao i na najvažnija djela izašla iz Marakovićeva pera. U izlaganju ove teme pridružila mu se voditeljica Biskupijske knjižnice Varaždin, Irena Gotal. Sudionicima Znanstvenog skupa predočila je u slici i riječi cjelokupni proces preuzimanja biblioteke te njezinu stručnu obradu koja se provodi u skladu s propisima knjižničarske struke. Sudionici skupa upoznati su sa čitavim procesom preuzimanja biblioteke koja je danas dostupna u Biskupijskoj knjižnici Varaždin. 11 Fišer, Ernest. Osobna knjižnica dr. Ljubomira Marakovića. (Izlaganje. Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću, Topusko, 26. 4. 2019.)

KONTEKST 5

Sudionici Znanstvenog skupa za vrijeme izlaganja Osobna knjižnica Ljubomira Marakovića na Znanstvenom skupom o Ljubomiru Marakoviću, Topusko, 26. 4. 2019.

Literatura:

2019

3. Maraković, Ljubomir. Allons enfants!. // Pobratim 12, 20(1901-1902), str. 474. 4. Maraković, Ljubomir. Gospodar svijeta. // Hrvatska prosvjeta 2, 5-7(1915), str. 145-149. 5. Maraković, Ljubomir. URL: http://www. enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=38753 (27.6.2019.) 6. Maraković, Ljubomir. Moji ideali. // Hrvatska straža 3, 1(1905), str. 35-42. 7. Ugovor o darivanju knjiga i serijskih publikacija (ostavština dr. Ljubomira Marakovića). (Biskupijska knjižnica Varaždin, Zagreb, 20.4.2018., Ur. br. 89/2018) Irena Gotal irenagotal@gmail.com Biskupijska knjižnica Varaždin

1. Fišer, Ernest. Osobna knjižnica dr. Ljubomira Marakovića. (Izlaganje. Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću, Topusko, 26. 4. 2019.) 2. Lončarević, Vladimir. Luči Ljubomira Marakovića: Život i rad, estetički pogledi i kritička praksa. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2003.

IZ HRVATSKE MEDICINSKE PROŠLOSTI Čovjek prema zdravlju i ljepoti „Mužkarac neka se za svijet izobražava, u tom smjeru neka razvija svoju snagu i djelovanje, dočim se ženska ima usavršiti za obiteljski život, za ljepotu i dobro ponašanje u kućevnom i družtvenom obćenju...“1 govorio je dr. Ivan Dežman pred brojnim slušateljicama 1870. godine u velikoj dvorani Narodnog doma u Zagrebu. Ženskom auditoriju danas ovakva retorika bila bi strana, no ondašnja patrijarhalna kultura jasno je definirala društvene uloge muškaraca i žena koje su tradicionalno bile smještene u privatnost doma. Godine 1869. osnovao je Družtvo za popularna znanstvena čitanja u sklopu kojeg je do 1871. godine u Zagrebu održao niz izlaganja iz higijene. Predavanja je sabrao u knjizi Čovjek prema zdravlju i ljepoti u izdanju „Slovi Dragutina Albrechta“ 1872. godine, a jedan primjerak knjige nalazi se u posjedu bolničke knjižnice. Namijenio ju je „hrvatskim krasoticam“ … „da čuju u materinjem Dr. Ivan Dežman

1 Dežman, Ivan. Čovjek prema zdravlju i ljepoti. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta, 1872., str. 119.

KONTEKST 5

2019

jeziku razlagati znanost, za koju je gdjekoja mislila, da je samo tudjemu jeziku dano njezine tajne otkrivati.“2 Posvećuje im citat na naslovnoj stranici: „Liep biti reći će zdrav biti. Nema tjelesne ljepote bez duševne ljepote.“

Naslovna stranica knjige Čovjek prema zdravlju i ljepoti

Ondašnji varaždinski tjednik Pučki prijatelj objavljivao je najave „predavanja namienjena hrvatskim ženam i djevojkam“ s temama iz područja kulture, politike, znanosti i umjetnosti. Među izlagačima bili su Ivan Perkovac, Armin Pavić, August Šenoa, Franjo Marković i druga imena tadašnje hrvatske kulturne javnosti. Navodno se „prvi i drugi put sakupilo toliko slušateljicah, da su se jedva mogle sve u dvoranu spretati.“3 Specifičnost ovog djela je u tome što u zdravstveno-prosvjetnu, pragmatičnu funkciju teksta inkorporira stilizirano literarno izražavanje, a konkretnu medicinsku problematiku ilustrira primjerima iz likovne umjetnosti, mitologije, književnosti i filozofije. U deset fabulariziranih predavanja izlaže anatomiju, fiziologiju, kozmetiku i dijetetiku u skladu s medicinskim spoznajama onog doba. Predavanja su podijeljena u manje cjeline; u uvodnom dijelu predstavlja temu, zatim razlaže anatomiju i fiziologiju organa, a završava s uputama o postupcima zdravstvene njege i o prevenciji bolesti. Analogije između medicinske semiologije i lijepe književnosti su brojne; u 2 Isto. Iz Predgovora. 3 Predavanja namienjena ženskomu spolu u Zagrebu. // Pučki prijatelj 3, 44(11. studeni 1869.), str. 178.

nastupnom predavanju Čovječje oči, njegova ljepota i njihovo njegovanje, simptome bolesti slikovito opisuje: „Kad je Julij Cezar reko: Ja hoću oko sebe imati ljudi puna lica, koji se smiju i noćju spavaju. Taj Cassius ima mršavo lice- preveć misli- taj mi je pogibeljan, –onda je sigurno Cezar mislio na upale oči Cassieve, u kojih driemahu, pače prežahu tajna čuvstva i misli –iz očiju mu virile štrange; kako naša poslovica kaže.“4 Na drugom mjestu o njegovanju kože preporučuje: „Bielo i crveno ličilo pronašle su već Grkinje, od njih uzele su ga Rimljanke; Horad i Ovid spominju veoma često ličila. Ovid pako u svojoj knjizi: Ars amandi savjetuje gospođam da si nadoknadjuju umjetne boje na licu; da si pako liepe Rimljanke očuvaju kožu na licu od zla upliva mineralnih boja, to je on učio, da si kroz noć lice nekakvim testom oblože i kožu krabuljom pokriju. Samo se kaže da su ga elegantne Rimljanke u svemu poslušale.“5 Uz zdravstveno-prosvjetnu funkciju prepoznaje se i odgojna u obliku pouka zagrebačkim milostivama o prikladnom ponašanju i njegovanju duha u skladu s rodnim ulogama i kulturalnim očekivanjima ondašnjeg patrijarhalnog društva. Izdvojeni citati svjedoče o marginalizaciji žene iz „svieta“ tj. stvaranja društvenog poretka. „Mužkarca karakterizira poznavanje svieta, realnost, korisno tvorenje; ženska živi više u čuvstvenom svietu, u kraljevstvu fantazije i ljepote i crpi otud svoje nazore, naklonosti i dužnosti. Mužkarcem pripada znanost, umjetnost, zvanje, sviet; ženskoj pako zvanje, čuvstvo, ćućenje za liepo, estetičan sud, ljubav prema umjetnosti, ćudorednost i kućevnost.“6 „Bilo kako nam drago nemože se nikako tajiti da je mužkarcem ne samo uslijed njihove tielesne gradje sudjeno da nastoje vršiti svoju zadaću u svietskom prometu, nego da oni tu zadaću i svietskim umom vrše, dočim su ženske upravo radi slabije organizacije, kako Schiller pjeva prikovane za tudju sreću, prinuždene priviti se uz jačjega, uz mužkarca, štitnika njihovoga.“7 Pravnim, ekonomskim i obrazovnim ograničenjima onog vremena ženama je bilo onemogućeno javno djelovanje. Naslijeđene predrasude i neznanje krojile su znanstvene „istine“ o rodnim ulogama. Tome je doprinijela i službena medicina koja je vjerovala da psihička konstitucija žena nije podobna za mentalne napore kao muška: „Svi veliki mudraci i borioci za napred čovječanstva 4 Dežman, Ivan. Nav. dj., str. 2. 5 Isto, str. 37. 6 Isto, str. 115. 7 Isto, str. 114.

bili su mužkarci. Ženske se nisu nikad podigle duhom svojim do najvećeg vrhunca, do kojega se čovječji duh popeti može. I što je znamenito, ako se je ikad koja ženska duhom odvojila od ostalih, zvao bi ju stari viek mužkarcem, kako Horac Saficu zove.“8 Izobrazba je također bila u funkciji određenja žene kao domaćice i majke. „Zvanje žene u izobraženom svietu jest, da bude ona čuvaricom dobrog ponašanja.“9 Knjige iz higijenskih razloga ne bi trebale posuđivati u knjižnici već kupovati; i to one „plemenitije koje preporučuje književna kritika umjesto nevaljalih i uprljanih iz posudne knjižnice.“10 U znaku zaštitničkog paternalizma je i ovaj citat: „Ljepota ženska, kako se ona izvana i iznutra prikazuje, nema se tražiti prema tomu u snazi i eneržiji, niti u znanju i oštrini suda, već u mehkoti, u harmoniji, blagostanju, duševnoj kulturi, čistoći duše, izobraženju duše za sve lijepo i plemenito, u ćućenju za pristojnost i ćudorednost, u ukusu (u formi i životu), u krasoumnosti i vještini za umjetnost, u poštenju i najposlije u cvietu tih faktora, u miloti.“11 O svrhovitosti ženskog lokomotornog sustava piše: „Zato i veli Rousseau: Žensko je trčanje tako udešeno, kako ćeš ih lakše uhvatiti. Ako žensko hodanje prekorači tu granicu malih koraka, ako se ono izvrglo u tako zvano „grenadirsko hodanje“, onda je tim izgubilo svu milotu ženskog koraka.“12 Ovaj trubadur medicinske književnosti kojemu je ženska milota najveći izraz ljepote i sam je bio socijaliziran u tradicionalnom patrijarhalnom diskursu. Preminuo je u Zagrebu 24. listopada 1873. godine od kolere u dobi od samo trideset tri godine. Dvadeset godina kasnije na Medicinskom fakultetu u Zürichu diplomirala je prva hrvatska doktorice medicine, Milica Šviglin-Čavov. Kao liječnica radila je u Bugarskoj jer pravna ograničenja Austrougarske monarhije do 1903. godine ženama nisu dozvoljavala prakticiranje liječništva u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji.13 Rođena Varaždinka se unatoč institucionaliziranoj neravnopravnosti izborila za profesionalnu afirmaciju u javnom životu u drugoj državi. Nosila je kratku kosu pa su joj se rugali da želi biti muškarac. No, „Safica“ se nije na to obazirala; s iznesenim bi se barem u jednom složila: „Liep biti, reći će zdrav biti!“ 8 Isto. str. 114 - 115. 9 Isto, str. 119. 10 Isto, str. 123. 11 Isto, str. 115. 12 Isto, str. 82. 13 Belicza, Biserka. Medicinski fakulteti, liječnička društva i prve hrvatske liječnice. // Gazophylacium 8, 3-4(2003), str. 19.

KONTEKST 5

2019

Dr. Milica Šviglin-Čavov

Dr. Ivan Dežman rođen je u Rijeci, 6. svibnja 1841. godine, a nakon završenog studija medicine 1865. godine iz Beča seli u Zagreb gdje djeluje kao liječnik, književnik, leksikograf i saborski zastupnik. Sastavio je prvi hrvatski medicinski rječnik Rečnik lečničkog nazivlja (1868.) uz pomoć ilirca i svojeg učitelja Frana Kurelca. U kratkom životnom vijeku značajno je pridonio razvoju hrvatske medicinske znanosti. Literatura: 1. Belicza, Biserka. Medicinski fakulteti, liječnička društva i prve hrvatske liječnice. // Gazophylacium 8, 3-4(2003), str. 5-22. 2. Dežman, Ivan. Čovjek prema zdravlju i ljepoti. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta, 1872. 3. Stojević, Milorad. Život i književno djelo Ivana Dežmana: Školski portret o njegovim obljetnicama. // Fluminensia 7, 2(1995), str. 1-10. URL: https://hrcak.srce.hr/132420. (15.6.2019.) Marina Sakač marina.sakac@obv.hr Opća bolnica Varaždin

KONTEKST 5

2019

U KONTEKSTU

PUTOVANJE S ERASMUSOM U GRANADU Andaluzija je pokrajina u Španjolskoj koju sam već neko vrijeme planirala posjetiti, pa je Erasmus+ natječaj za mobilnost osoblja u visokom školstvu objavljen u pravi čas. Radi se o najvećem programu Europske unije za obrazovanje i osposobljavanje kojim je obuhvaćeno nekoliko segmenata spomenutog područja, a jedan od njih je i visoko obrazovanje. Cilj ovog programa je modernizacija i poboljšanje visokog obrazovanja u Europi i šire, gdje visoka učilišta iz država članica imaju priliku surađivati i razmjenjivati dobru praksu te na taj način doprinositi razvoju svojih obrazovnih ustanova. Kako nisam bila u dilemi koju od ponuđenih destinacija iz natječaja izabrati, jer je Sveučilište u Granadi bilo moj prvi i jedini odabir, tako su postupak prijave, kao i dolazak na odredište, protekli bez teškoća. Granada, čije ime u prijevodu znači nar, smještena je između snježnih vrhova planine Sierra Nevade i udaljena samo sat vremena vožnje do poznatih plaža u regiji Costa del Sol. Na svakom koraku vidi se da je to grad na granici dvaju kontinenata, Europe i Afrike, i dviju civilizacija, kršćanske i islamske. Sveučilište, sa svojom tradicijom dugom više od šest stoljeća, spada u tri najbolja u Španjolskoj i broji čak osamdeset tisuća studenata. Granada je prije svega sveučilišni grad u kojem trećinu populacije čine studenti, predavači i znanstvenici, što ukazuje na zapanjujuću činjenicu da je svaki treći stanovnik izravno povezan sa Sveučilištem. Rezultat toga je živopisna atmosfera koja je dovela do razvoja moderne, multikulturalne sredine privlačne za mlade iz svih krajeva svijeta. Pet kampusa raspoređenih diljem grada omogućuje širenje prepoznatljivog studentskog ugođaja. Svake godine Sveučilište primi više od dvije tisuće Erasmusovih studenata, što ga čini jednom od najpopularnijih Erasmusovih destinacija u Europi. Osnovao ga je 1531. godine Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, nastavljajući tradiciju Madrase, arapskog sveučilišta iz 13. stoljeća. U novije vrijeme

ono bilježi najveći period razvoja u svojoj povijesti i danas je jedno od najpoznatijih u Španjolskoj. Sveučilište je od 6. do 10. svibnja 2019. godine, već tradicionalno, bilo organizator četrnaestog po redu tjedna usavršavanja osoblja s visokih učilišta diljem Europe i svijeta - 14th Staff Training Week. Radi se o jednom od najposjećenijih Erasmus+ programa, o čemu svjedoči ukupno sto šezdeset sudionika s partnerskih sveučilišta, iz četrdeset devet zemalja i sa četiri kontinenta. Organizirano je više od trideset radionica s nizom tema koje su bile grupirane u četiri sekcije - Međunarodni odnosi, Istraživačka podrška, Knjižnice i Informacijska tehnologija. Naša sekcija je okupila knjižničare ne samo iz Europe, već i iz Libanona, Izraela, Kambodže i Tajlanda. Dočekao nas je naš ljubazni domaćin, kolega Esteban, koji se cijelo vrijeme našeg boravka brinuo da se osjećamo dobrodošlo i ugodno.

Zajednička fotografija ispred Rektorata Sveučilišta (foto Lj. Hajdin)

Većina sadržaja odvijala se u centralnoj Sveučilišnoj knjižnici, koju nam je predstavio njezin ravnatelj. Sveučilište ima ukupno dvadeset jednu knjižnicu koje su smještene u matičnim fakultetima i kampusima širom grada. Mnoge od njih su u zgradama iz 16. stoljeća i čine sastavni dio gradske arhitektonske i kulturne baštine. Sveučilišna knjižnica ima više od šezdeset šest tisuća korisnika za koje osigurava bogatu ponudu usluga. Redovito se održavaju različite edukacijske radionice, a samo u protekloj godini održano ih je više od dvjesto devedeset. Smještena je u veličanstvenoj renesansnoj zgradi Hospital Real, nekada bolnici, a danas zgradi Rektorata. Izgrađena je po nalogu katoličkih monarha Izabele i Ferdinanda te predstavlja svojevrsno arhitektonsko remekdjelo. Knjižnica, sa svojim drvenim ormarima za knjige koji sežu do stropa, ostakljenim izložbenim stolovima, raskošnim središnjim informacijskim pultom i prostranim dijelom za učenje, nimalo ne zaostaje po ljepoti i dostojanstvu zdanja u kojem je smještena.

KONTEKST 5

2019

znanosti. S otvorenim galerijama i staklenim stijenama koje omogućuju obilje danjeg svjetla, raspoređena je na tri etaže opremljene sa sto trideset računala i petsto pedeset mjesta za učenje. Na prvoj etaži, uz središnji informacijski pult, nalaze se uređaji za samoposudbu te brojač posudbe i informacijskih upita. Druga etaža udomljuje različite posebne zbirke, najmanje korišten i stariji fond. Na posljednjoj etaži su zbirke časopisa, uredi i radne sobe koje se mogu unajmiti za rad u grupama ili za sastanke.

Nova knjižnica Medicinskog fakulteta (foto Lj. Hajdin)

Sveučilišna knjižnica (foto Lj. Hajdin)

Suprotnost ovoj knjižnici, koja vas vraća u daleku prošlost, jest suvremena knjižnica Medicinskog fakulteta u Kampusu Tehnoloških

Od nekoliko održanih radionica i predavanja spomenula bih predavanje o informacijskoj pismenosti koju provodi Sveučilišna knjižnica. Kolegij informacijske pismenosti integriran je u nastavni kurikulum kao izborni predmet koji nosi tri ECTS boda. Provodi se u okviru osnovne i napredne razine i traje od četiri do šest tjedana. Provedeno je istraživanje kojim se potvrdio trend povećanja zadovoljstva studenata ponuđenim kolegijem što dokazuje nužnost provedbe takvih oblika edukacije. Bogat cjelotjedni program završio je manifestacijom na kojoj su se prisutnima obratili prorektor Sveučilišta i njegovi suradnici, nakon čega je uslijedio svečani koncert u izvedbi ansambla Orkestra Sveučilišta u Granadi. Unatoč gustom i bogatom rasporedu svakoga dana, našlo se vremena i za slobodan razgled i obilazak grada. Upravo magičan doživljaj predstavlja dolazak u staru arapsku četvrt Albaicin u kojem se nalazi i romsko naselje Sacromonte. Ovdje se grad iz modernog pretvara u drevni maurski, s poznatim bijelim kućama gdje je nastao flamenko i gdje su stoljećima zajedno živjeli Arapi i Romi.

KONTEKST 5

2019

Ono što se nikako nije smjelo propustiti jest fascinantna Alhambra, maurska palača po kojoj je Granada slavna. Stihovi meksičkog pjesnika Francisca de Icaze koje je napisao nakon što je susreo slijepca u Alhambri, možda najbolje opisuju čaroliju ovoga mjesta: „Daj mu milostinju, ženo, jer nema žalosnije stvari u životu nego li biti slijep u Granadi!“. Federico Garcia Lorca, najpoznatiji građanin ovoga grada, pjevao je o „kulama od cimeta“, misleći na Alhambru i njezinu tipičnu crvenu boju, jer Alhambra na arapskom znači crvena tvrđava. „Maurski Versailles“, kako nazivaju ovaj kompleks palača i parkova podignutih na brdu, UNESCO je 1984. godine uvrstio na listu mjesta svjetske baštine. Priča o „raju na zemlji“ počinje u 13. stoljeću kada je nasridski vladar Muhamed I. započeo gradnju utvrde, da bi ju tijekom stoljeća brojni vladari nadograđivali i davali joj svaki svoj osobni pečat. Danas je to kompleks palača povezanih prolazima, dvorištima i vrtovima s bazenima, koji Španjolci smatraju osmim čudom svijeta. Najslavniji dio Alhambre je Lavlje dvorište, u čijem središtu se nalazi fontana okružena lavovima isklesanim od kamena.

Alhambra, Lavlje dvorište (foto Lj. Hajdin)

Šarenilo joj daju popularne obojane pločice na zidovima, tzv. azulejosi. Najljepši radovi mogu se vidjeti u stalaktitnim stropovima u predvorju Sobe dviju sestara, koja se smatra remek-djelom islamske arhitekture. Dvorana ambasadora najveća je prostorija u kojoj je sultan dočekivao svoje goste. Pri dolasku na audijenciju morali bi proći pored velikog bazena u kojem se odražavalo sunce, te bi tako zaslijepljeni ušli u mračnu salu sa samo jednim prozorom ispred kojeg je sjedio sultan. Tako ih je mogao dobro promotriti dok su bili ponizni i zbunjeni.

Pravo je čudo što je Alhambra ostala neoštećena nakon kršćanskog preuzimanja i sačuvana u godinama španjolske inkvizicije. Narodom se zato pronijela legenda da je Alhambru sagradio čarobnjak koji je dušu prodao sotoni pa je od tada štiti čarolijama. Prepuni dojmova napuštamo ovo fascinantno mjesto u kojem se vodilo računa o svakom detalju, stvarajući tako jedno od viđenja raja na zemlji. Granada je grad koji se doista teško zaboravlja! Ljiljana Hajdin lhajdin@foi.hr Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu

KONTEKST 5

2019

PRIPOVIJEDANJE – VAŽNA ŽIVOTNA VJEŠTINA

Zašto smo zaboravili pripovijedati? U suvremenom pristupu učenju i poučavanju, kad se govori o svladavanju važnih vještina, ističe se važnost usvajanja čitanja, pisanja i pravilnog govora kao i važnost razvoja numeričkih vještina i emocionalne inteligencije. Te su se vještine postupno razvijale uz razvoj znanosti i ljudski napredak, ali sve je počelo s vještinom pripovijedanja, od koje se s razvojem društva, znanosti i digitalne tehnologije sve više udaljavamo. Naime, kod ljudske je vrste ovaj način komunikacije prisutan od samog početka, i upravo su na taj način, pripovijedanjem, naši preci na svojim ognjištima uspješno prenosili tradicionalne životne mudrosti, stečena znanja i iskustva budućim naraštajima. Nije slučajno da se baš takav oblik komuniciranja, bilo posredno ili neposredno, pokazao jednim od najuspješnijih u metodama poučavanja. Vještina je to s kojom se rađamo, no samo onaj koji prepoznaje dar, vježba ga i usavršava, vješt je pripovjedač i prenositelj riječi koju iznosi publici. Jednostavna definicija pripovijedanja (eng. storytelling) jest nastup pripovjedača u kojem on neposredno pred publikom iznosi određeni slijed događaja. No, ono je zapravo oblik društvenog ponašanja, način višestrukog povezivanja kazivača i slušatelja na različitim razinama: formalnoj, sadržajnoj, psihološkoj, emocionalnoj, empatičnoj, osobnoj ili ljudskoj. Pripovijedanje, poznato kao usmena pripovjedna književnost, smatra se oblikom folklora.1 "Pripovijedanje jest zaseban medij, umjetnički proces koji djeluje uz pomoć nečega što bismo mogli nazvati tehnologijom ljudskog središnjeg računala – što uključuje sjećanje, maštu, 1 Usp. Propp,Vladímir. Morphology of the folk Tale Translation. Austin: University of Texas Press, 1968., str. 2.

emocije, intelekt, jezik, gestu, kretanje, izraz (lica ili tijela), i što je najvažnije, stvaranje odnosa u sadašnjem trenutku – odnosa osobe prema drugoj osobi ili prema grupi."2 Oduševljenje nekom ispričanom pričom ne može nadmašiti ni jedan drugi oblik usvajanja teksta: ni čitanje, ni njegovo prikazivanje ne privlače toliko koliko pripovijedanje. Čitatelj priče vezan je uz ono što čita: povezuje ga knjiga u rukama, riječi u pamćenju ili slike u mašti.3 Pripovjedač je, naprotiv, slobodan u svojem izlaganju: ničim nije ograničen, ustaje, čuje se, služi se svojim rukama, očima, glasom. Pripovjedač ne pamti svoju priču napamet, već slijedi strukturu priče, prilagođava ju reakciji publike, služi se frazama, gestama, izrazima, ritmom i uvijek bira ono što najbolje pomaže njegovu izražavanju. Zato je svaka izvedba pripovjedača jedinstvena i nikad se ista priča ne ispripovijeda na isti način. Dobar pripovjedač je uvjerljiv, neposredan, sugestivan, blizak slušatelju, razvija odnos s njim, razmjenjuje iskustva s njim. Tako se stvara temelj za tople i zdrave međuljudske odnose. Svaki slušatelj na osobit način doživljava priču i zato je pripovijedanje prije svega i nakon svega aktivnost koja potiče bliskost, sazrijevanje, povezivanje, vrijednosti od kojih se suvremeni svijet otuđuje. Za razliku od europskog kulturnoknjiževnog kruga, u kojem je pripovijedanje zauzelo renomirano mjesto među načinima umjetničkog izražavanja i u nekim se zemljama profiliralo kao oblik studijskog obrazovanja, a pripovjedači (mahom muškarci) se smatraju profesionalcima, u našem se kulturnom krugu ono još uvijek smatra amaterskim poslom (svojevrsnim hobijem) koji je rezerviran za zabavu i dječju razonodu, a njime se bave uglavnom žene. U Hrvatskoj se posljednjih godina javlja sve više profesionalnih pripovjedačica i udruga koje se bave promicanjem pripovijedanja. Jedna od njih je i varaždinski Kreativni studio „Logos“ koji svojim edukacijama i aktivnostima za odrasle i djecu nastoji okupiti zaljubljenike u priče i pripovijedanje te poticati na širenje moći ove životno važne vještine. 2 Sobol, Joseph; Gentile, John.; Sunwolf. Once Upon a Time: An Introduction to the Inaugural Issue. // Storytelling, Self, Society: An Interdisciplinary Journal of Storytelling Studies 1, 1(2004), str. 2. 3 Usp. Otero, Herminio. Povratak narativnoga: kako i zašto razvijati umijeće pripovijedanja. 24.6.2005. URL: https://hrcak.srce.hr/index. php?show=clanak&id_clanak_jezik=168290 (2.8.2019.)

KONTEKST 5

2019

Jednostavan je zaključak da pripovijedanje dolazi neposredno iz pripovjedača i da je sačinjeno od njega, ispričano iz njega. „Duboka ljepota pripovijedanja leži u onome nevidljivome - u energiji koja se stvara između pripovjedača i slušatelja te u kreiranju naoko nevidljivih, a toliko važnih svjetova koji nas uče mnogočemu, poput svjetlosti voštanice vode kroz labirinte naših života.“4

Pripovijedanjem se prenose vrijedne, poučne i za život važne poruke o mudrosti, odgovornosti, promišljenosti, poštivanju, poštenju, empatiji i sličnim osobinama koje su s razlogom temeljne ljudske vrijednosti. Također, pripovijedanje je prečica za većinu vještina za koje želimo da ih učenici razviju u školi (jezik, vještine pismenosti, logičko razmišljanje, kritičko razmišljanje, kulturna svijest, kreativnost, međuljudski odnosi, emocionalna inteligencija...). 4 Živković, Sonia. Storytelling u obrazovanju: moćan alat za mirniji i pošteniji svijet. URL: https://zimo.dnevnik.hr/clanak/storytelling-u-obrazovanjumocan-alat-za-mirniji-i-posteniji-svijet---476558.html (2.8.2019.)

Literatura: 1. Propp,Vladímir. Morphology of the folk Tale Translation. Austin: University of Texas Press, 1968. 2. Sobol, J.; Gentile, J.; Sunwolf. Once Upon a Time: An Introduction to the Inaugural Issue. // Storytelling, Self, Society: An Interdisciplinary Journal of Storytelling Studies 1, 1(2004), str. 1-7. 3. Otero, Herminio. Povratak narativnoga: kako i zašto razvijati umijeće pripovijedanja. 24.6.2005. URL: https://hrcak.srce.hr/index. php?show=clanak&id_clanak_jezik=168290 (2.8.2019.) 4. Živković, Sonia. Storytelling u obrazovanju: moćan alat za mirniji i pošteniji svijet. URL: https://zimo.dnevnik.hr/clanak/storytelling-uobrazovanju-mocan-alat-za-mirniji-i-postenijisvijet---476558.html (2.8.2019.) Aleksandra Damjanić aleksandra.prikratki@gmail.com Kreativni studio „Logos“, Varaždin

ODABRANA IZDANJA IZ STRUKE

KONTEKST 5

2019

9 Jozić, Ruža; Pavin Banović, Alta. Od knjige do oblaka: informacijskomedijski odgoj i obrazovanje učenika. Zagreb: Alfa, 2019. Autorice daju kratak teorijski pregled uloge školskog knjižničara u odgojno-obrazovnom procesu analizirajući njegovu uključenost u školski kurikulum. Ubrzanim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije povećao se broj potencijalnih nastavnih tema u provođenju knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja, a u ovom su priručniku ponuđene teme nekih nastavnih jedinica koje se mogu provoditi u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima.

Knjižnice: kamo i kako dalje?: položaj knjižničarske zajednice u sustavu kulture, visokog obrazovanja i znanosti: knjižnica kao posrednik znanstvenih i stručnih informacija: knjižnice, solidarnost, društvo: zbornik radova / uredile Dina Mašina Delija i Kristina Kalanj. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2019. Zbornik radova čine radovi sa stručno-znanstvenog skupa pod nazivom Povezivanje i suradnja: prilike i izazovi održanog od 17. do 20. svibnja 2017. u Lovranu u organizaciji Sekcije za visokoškolske i specijalne knjižnice HKD-a, NSK u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice Rijeka. Zbornik čine tri tematske cjeline: Položaj knjižničarske zajednice u sustavu kulture, visokog obrazovanja i znanosti, Knjižnica kao posrednik znanstvenih i stručnih informacija, te Knjižnice, solidarnost, društvo.

Knjižnice u procjepu 4: a što sa sitnim tiskom i sivom literaturom?: zbornik radova / glavni urednik Ante Mrgan. Sisak: Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije, 2019. Zbornik radova sadrži radove sa znanstvenog skupa Knjižnice u procjepu 4: a što sa sitnim tiskom i sivom literaturom? održanog u Sisku 17. i 18. svibnja 2018. Knjižničari koji se bave stručnom obradom knjižnične građe suočavaju se s brojnim problemima u radu s građom koja nije obuhvaćena ISBD-om (sitni tisak, siva literatura, ocjenski radovi, rukopisi, razglednice, posteri, kalendari…), a ovaj zbornik daje barem dio odgovora i primjera dobre prakse iz tog područja knjižničarstva.

KONTEKST 5

2019

Cmuk, Miroslav. Lektirizam. Zagreb: Knjiga u centru, 2019. Zbirka tekstova o književnosti, lektiri i kulturi čitanja koji su prvotno izlazili na portalu Magazin Gradske knjižnice Rijeka tijekom 2017. i 2018. godine. Autor, varaždinski knjižničar, kroz iskustvo rada s mladima na zanimljiv i humorističan način opisuje teme vezane uz školsku lektiru, čitanje, čitateljske navike i budućnost knjige. Pripremila Ana Jureković Crnčec anna.crncec@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

ZAVIČAJNA IZDANJA

10 ZAVIČAJNO NAKLADNIŠTVO

Zavičajna zbirka „Warasdiniensia“ Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin u proteklih godinu dana obogaćena je novim naslovima i monografskih publikacija i ostalih vrsta publikacija (periodička izdanja, sitni tisak, audiovizualna građa). U ovom pregledu prikazan je abecedni popis isključivo monografskih publikacija objavljenih krajem 2018. godine, te obuhvaća razdoblje do početka rujna ove godine. Pregled obuhvaća knjige objavljene na području Varaždinske županije, te knjige objavljene izvan varaždinskog područja koje tematski, sadržajno ili prema autoru ulaze u Zavičajnu zbirku. Antolić, Dražen. Zlatko Dalić: Rusija naših snova. Zagreb: Sportske novosti, 2018. Arhitektura 20. stoljeća u Varaždinu: Radna skupina Varaždin – tekstovi 2017/2018. / glavni urednik Filip Kobzinek. Varaždin: Društvo arhitekata Varaždin, 2018. Baksa, Igor. Sretna priča jednog medvjedića. Zagreb: Eskadrila, 2019. Bernik, Andrija. Gemifikacija visokoškolskog obrazovanja. Varaždin: Sveučilište Sjever, 2019. Bojanić, Branislav; Kondić, Živko; Buntak, Krešimir. Alati i metode uspješnog menedžera 1. Varaždin: Sveučilište Sjever, 2018. Brixy, Nenad. Mrtvacima ulaz zabranjen. Kostrena: Lektira, 2019. Buczynski, Alexander…[et al.]. Povratak u Vojnu krajinu. Varaždin: Gradski muzej Varaždin, 2019. Bulić, Nada; Posedi, Ivana. Neobjavljene drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog: knjiga 1. Varaždin: Državni arhiv u Varaždinu, 2018. Buljan-Filipović, Antonija. Najte biti stiha. Varaždinske Toplice: Tonimir, 2018. Cmuk, Miroslav. Lektirizam. Zagreb: Knjiga u centru, 2019.

KONTEKST 5

2019

Crleni, Damir. Varaždinsko bučino ulje: knjiga recepata. Varaždin: Varaždinska županija, 2018. Crvenka, Mario. Traženja. Lepoglava: Grafoprom tisak; Varaždin: Matica hrvatska, Ogranak, 2019. Ćurko, Bruno; Škerbić, Matija Mato. Filozofija – ma što pak je to?: 13 priča o antičkim filozofima. Zadar: Udruga za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija, 2019. Draga domača rieč 2018.: zbornik radova s 38. kajkavskog književnog natječaja / urednica Vesna Matišić. Ivanec: Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec“, 2018. Drvoderić, Josip. 350 ljeta kapele svetog Tome Apostola na Voći (1669. - 2019.). Goričan: vlast. nakl.; Donja Voća: KUD Voća, 2019. Dubovečak, Vinka; Kraš, Valentina. Rudnik Kraševski zviri Ivanec: stručno-edukativna publikacija. Ivanec: Speleološka udruga Kraševski zviri; Varaždin: Mini-print-logo, 2019. Fišer, Ernest. Korifeji i nastavljači: eseji o hrvatskim književnicima (1967. - 2017.). Varaždinske Toplice: Tonimir; Varaždin: Matica hrvatska: Ogranak, 2018. Fišer, Ernest. Trošenje nade: izabrane pjesme 1959. - 2019. Zagreb: Matica hrvatska, 2019. Godec-Vinceković, Ivana. Priča o Dani i Bašku. Varaždin: Matica hrvatska, Ogranak; Varaždinske Toplice: Tonimir, 2018. Graš, Stjepan. Orhideja. Varaždin: vlast. nakl., 2018. Hercigonja, Zoran. Djeca Crnog Sunca. Varaždin: Fronta Impress, 2018. Hercigonja, Zoran. Fractus. Imbriovec Jalžabetski: vlast. nakl., 2018. Hercigonja, Zoran. Prostor kritičkog mišljenja u digitalnim medijima kao dionicima procesa formiranja osobnosti djeteta. Varaždin: Fronta Impress, 2019. Hercigonja, Zoran. Sinis. Imbriovec Jalžabetski: vlast. nakl, 2018. Hercigonja, Zoran. Strojni larinks. Imbriovec Jalžabetski: vlast. nakl., 2018. Hercigonja, Zoran. Zaboravljeni. Varaždin: Fronta Impress, 2018. Hlastec, Božo. Sonca bi štel. Ludbreg: Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“, 2019. Horvat, Aleksandar. Grad v sredini sveta: kajkavske zapisancije i stihoklepancije. Zagreb: Hrvatski sabor kulture, 2018. Hrelja, Damir. Tragovima prošlosti: kulturno povijesna baština Varaždinske županije II. Varaždin: Državni arhiv u Varaždinu, 2018. Hrvatske obljetnice 18/19: zbornik sa Znanstvenog skupa Zmajskih stolova Družbe ˝Braća Hrvatskoga Zmaja˝, Varaždin, Čakovec, Krapina i Križevci, Varaždin, 26. 11. 2016. godine i Varaždin, 25. 11. 2017. / urednik Miroslav Klemm. Varaždin: Družba ˝Braća Hrvatskoga Zmaja˝, Zmajski stol; Varaždinske Toplice: Tonimir, 2018. Hrženjak, Ninoslav. Molba. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2019. Igrec, Gordana. U zemlji meda i mlijeka. Zagreb: Studio moderna, 2019.

KONTEKST 5

2019

Ivančan, Robert. Općina Mali Bukovec: povijesni, društveni, kulturni i crkveno-povijesni prikaz: monografija posvećena 260. obljetnici dobivenog privilegija trgovišta (1759.). Mali Bukovec: Općina Mali Bukovec, 2019. Jakopanec, Vladimir. Requiem za Belu Nemeth. Split: Redak, 2019. Jerbić, Neven. XX. Ludbreg: [s.n.], 2018. Jezik književnosti, znanosti i medija: zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 80. rođendana akademika Milivoja Solara, Koprivnica, 21. - 22. listopada 2016. / urednici Mario Kolar, Gordana Tkalec i Zvonko Kovač. Koprivnica: Sveučilište Sjever, 2018. Keček, Damira; Lončarić, Nataša; Zlatić, Sanja. Zbirka zadataka i riješenih primjera iz Matematike 1. Varaždin: Sveučilište Sjever, 2018. Kezele, Adrian Predrag. Proboj: suprotstavite se autoritetu iluzije. Čakovec: Dvostruka duga, 2019. Klemm, Miroslav. Nepoznata lica Varaždina. Varaždin: Modernist, 2018. Kočet Sekovanić, Jelena. Rasplesane boje. Varaždin: vlast. nakl., 2019. Kopjar, Mladen. Sjena brončanog štakora. Naklada Ljevak, 2019. Kropek, Josip. Škrinja mojih uspomena. Varaždinske Toplice: Tonimir, 2018. Kunić, Hana. Rika. Varaždin: Matica hrvatska, Ogranak; Varaždinske Toplice: Tonimir, 2018. Kunić, Ivanka. Kak nebo doseči. Varaždin: Mini-print-logo, 2018. Leskovar, Marko. Polje krvavih ruža. Otok: Zigma, 2018. Lovrenčić, Alen. Apstraktni tipovi podataka i algoritmi: dio 1.: uvod u složenost algoritama i struktura podataka s primjerima pretraživanja i sortiranja. Varaždin: Fakultet organizacije i informatike, 2018. Maroević, Danka. Mesečina v ganjku skrita. Varaždinske Toplice: Matica hrvatska, Ogranak, 2019. Martinez, Franjo. Ugljenokop Beletinec: prirodoslovno-povijesni prikaz. Čakovec: Matica hrvatska, Ogranak, 2019. Martinović, Krunoslav. Portreti obiteljske intime. Varaždin: vlast. nakl., 2019. Mikac, Stjepan. Moj Varaždin: skladbe za muške zborove, mještovite zborove i skladbe uz klavirsku pratnju. Varaždinske Toplice: Tonimir; Varaždin: Koncertni ured, 2018. Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem: zbornik radova s međunarodnog znanstvenog simpozija održanog 13. 11. 2017. u Koprivnici / urednik Sead Alić. Koprivnica: Sveučilište Sjever; Zagreb: Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, 2018. Najljepše su oči moje majke: antologija izabranih pjesama o hrvatskim majkama / priredio Mladen Pavković. Koprivnica: Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata ‘91., 2018. Naših deset godina: monografija Malonogometnog kluba Črešnjevo / urednik Nikola Žganec. Črešnjevo: Malonogometni klub Črešnjevo, 2018. Nepokošeno nebo 2: antologija hrvatskoga haiku pjesništva 2008. - 2018. / urednica Đurđa Vukelić Rožić.

KONTEKST 5

2019

Ivanić Grad: Udruga Tri rijeke, Haiku pjesnici Otoka Ivanića, 2018. Nepotizam, sukob interesa i poslovna etika / uredio Ivan Koprek. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2018. Novak, Milan. Globina strahu = Dubina straha. Varaždin: Udruga za promicanje kulture „Ritam misli”, 2018. Odjeci filozofije personalizma: zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa „Personalizam – jučer, danas, sutra“ održanoga 1. prosinca 2017. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu / uredili Ivan Šestak, Ivan Čulo i Vladimir Lončarević. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2018. Opačić, Nenad. Skulpture 2016. - 2019.: katalog izložbe. Čakovec: Muzej Međimurja Čakovec; Varaždin: Gradski muzej Varaždin; Prelog: Muzej Croata Insulanis grada Preloga, 2019. Pamćenje i povijesna istina o žrtvama: zbornik radova Sedmog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa održanog 30. rujna 2016. u Zagrebu, 1. listopada u Varaždinu, završna sjednica Kongresa i komemoracija 2. listopada u Svibovcu Topličkom / urednik Zvonimir Šeparović. Zagreb: Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 2018. Pavković, Mladen. Preveli nas žedne preko vode. Koprivnica: Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata ‘91, 2018. Pavković, Mladen. Razgovori. Koprivnica: Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata ‘91, 2018. Pavković, Mladen. Razgovori s Perom Zlatarom: milijunaš bez milijuna. Koprivnica: Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata ‘91, 2018. Pavković, Mladen. Vukovar, ljubavi moja. Koprivnica: Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata ‘91, 2019. Peričić, Denis; Peričić, Anita. Prozamanterija. Zagreb: Hena com, 2019. Perić, Boris. Povijest paučine. Naklada Ljevak, 2018. Planinarski grad / urednica Marina Držaić. Ivanec: Grad Ivanec, 2018. Ribić, Ljubica. Beskonačno = Neskončno. Varaždin: Udruga za promicanje kulture „Ritam misli“, 2018. Sambolec, Alen. Pljačka. Zagreb: Despot Infinitus, 2018. Skočibušić, Kristijan. Općina Vidovec. Vidovec: Mediaks: Udruga Terra vox, 2018. Skupnjak, Snježana. Varaždin i sedam anđela. Varaždin: Mini-print-logo, 2018. Slunjski, Edita. Izvan okvira 3: vođenje: prema kulturi promjene. Zagreb: Element, 2018. Slunjski, Edita; Lančić, Marina. Maša i Filip izvan okvira: priprema odraslih za rad s djecom koja će voljeti učenje i školu. Zagreb: Element, 2018. Sto dvadeset godina Opće bolnice Varaždin 1898. - 2018.: prilozi za povijest zdravstva / urednica Marina Sakač. Varaždin: Opća bolnica Varaždin, 2018. Šestak, Ivan. Toma Akvinski o sreći i blaženstvu. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2018.

KONTEKST 5

2019

Škriljevečki, Ana. Život pod Belom: utjecaj obitelji Ožegović na svakodnevicu stanovništva belskoradovanskog kraja: katalog izložbe. Ivanec: Grad Ivanec, 2019. Šurjan, Mirjam Magdalena. Misija u Kamerunu: Ngaoundere. 3. izd. Varaždin: Uršulinski samostan; Varaždinske Toplice: Tonimir, 2018. Težački Kekić, Biserka. Krhotine vremenskog ogledala. Varaždinske Toplice: Tonimir, 2019. Toljan, Andreja. Sto osamdeset godina Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” Varaždin: 1838. - 2018.: katalog izložbe, 15. 10. 2018. - 15. 11. 2018. Varaždin: Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“, 2018. Vargović, Eduard. Vladimir Filipović: hrvatski filozof. Ludbreg: Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“, 2019. Weber, Zdenka. Glazbe prije svega: 1995. - 2018. Zagreb: Hrvatska kulturna zaklada Hrvatsko slovo, 2019. Zavrtnik, Saša; Žubčić, Damir. Zdravi međuodnos ljudi i životinja: mudrost starih Hebreja. Split: Redak, 2018. Pripremila Ana Jureković-Crnčec anna.crncec@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

KONTEKST 5

2019

UPUTE AUTORIMA Kontekst je časopis Društva knjižničara Varaždinske županije u kojem se objavljuju stručni i informativni tekstovi iz knjižničarstva i srodnih znanosti. Radove treba slati uredništvu časopisa u periodu od 15. studenoga 2019. do 15. srpnja 2020. (iznimno do 15. rujna 2020. godine) u elektroničkom obliku na adresu: kontekst.urednistvo@gmail.com. UPUTE AUTORIMA Uredništvo prima tekstove na hrvatskom jeziku. Tekstovi i prilozi primaju se isključivo u elektroničkom obliku: • Tekstovi moraju biti u Wordu, u fontu Times New Roman, veličine 12 točaka (naslov 14 točaka, fusnota 10 točaka), proreda 1,5 obostranog poravnavanja. • Fotografije i priloge potrebno je slati odvojeno od teksta u tiff ili jpg formatu. U većim tekstovima moguće je predložiti mjesto za fotografiju na ovaj način: [Opis fotografije (foto: Inicijal imena. Prezime)]. Uz svaku karticu teksta prihvaćaju se najviše dvije ilustracije, a o objavljivanju većeg broja ilustracija odlučuje uredništvo. Zaprimljene fotografije moraju biti u skladu s odredbama GDPR-a. Radovi se primaju u minimalnom opsegu od ½ kartice (800 - 900 znakova). Na kraju rada potrebno je navesti ime i prezime autora, e-mail adresu i naziv institucije u kojoj autor radi. Uredništvo zadržava pravo da tekstove grafički oblikuje u skladu s uputama. Prije objavljivanja svi tekstovi bit će lektorirani. UPUTE ZA CITIRANJE 1. Bilješke (fusnote) Bilješke (objasnidbene i bibliografske) navode se na dnu stranice. U objasnidbenim se bilješkama pobliže objašnjava pojedinost vezana uz tekst o kojemu se govori. U bibliografskim se bilješkama pozivamo na korištenu literaturu, tj. izvor iz kojega je citat preuzet. Ako se tekst izravno ne citira, potrebno je ispred bibliografske bilješke navesti “Usp.”. U bilješkama se navode puni bibliografski podaci s rednim brojem stranice i to u svakom slučaju kada se navod pojavi prvi put. Za svako sljedeće navođenje, uz prezime i ime autora kojega se citira, potrebno je staviti oznaku “Navedeno djelo”/”Nav. dj.”1 ili latinski izraz “Op. cit.”, popraćenu rednim brojem stranice s koje je navod preuzet ili oznakom za stranice (od-do) ako je preuzet veći dio teksta citiranog autora. U slučaju kada se bilješke vezane uz određeno djelo navode jedna za drugom, koristi se oznaka „Isto“ ili latinski „Ibid“. Ukoliko je navod preuzet s različite stranice istog djela, dodaje se i broj stranice. Ako je navod preuzet s iste stranice kao i prethodni, stranica se uz oznake “Ibid” ne piše ponovno. Oznaka „Ibid“ koristi se i ako se u sljedećoj fusnoti koristi isti izvor, ali je ona navedena na novoj stranici. Za posredno citiranje koristi se izraz „Navedeno prema“. Posredno citirati znači citirati određenog autora/ djelo koje je već citirano unutar izvora koji koristimo. Posredno citirano djelo se u popisu literature ne navodi, već samo izvorno djelo iz kojega je preuzet citat. 2. Popis literature na kraju rada: Knjiga Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju ako postoji. Mjesto izdavanja: Nakladnik; Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. 1 Navodnici samo u ovim uputama imaju značenje, tj. u autorskim tekstovima se ne pišu.

KONTEKST 5

2019

• za knjige koje imaju dva ili tri autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora; Prezime, Ime drugog autora; Prezime, Ime trećeg autora. • za knjige koje imaju četiri i više autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora…[et al.]. • za knjige koje nemaju podatak o autoru navodi se: Naslov / podatak o uredniku. Poglavlje u knjizi Prezime, Ime autora. Naslov poglavlja. // Naslov knjige / Ime i prezime autora knjige. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Početna-završna stranica. Rad u zborniku Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov zbornika: podnaslov / podatak o uredniku. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Početna-završna stranica. Natuknica u enciklopediji Prezime, Ime autora natuknice (ako postoji). Naslov natuknice. // Naslov enciklopedije. Podatak o izdanju (ako postoji). Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja prvog i zadnjeg sveska (ukoliko enciklopedija ima više svezaka). Godina izdavanja sveska u kojemu se nalazi natuknica. Stranica. Članak u časopisu Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa oznaka sveska/godišta, broj(godina), početna-završna stranica. Članak u novinama Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov novina oznaka sveska/godišta, broj(dan, datum), početna-završna stranica. Elektronički izvori Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa (12.9.2018.) Članak na mrežnoj stranici: Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa (12.9.2018.) Ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku, iza početne–završne stranice dodaje se potpuna URL adresa (12.9.2018.) Mrežna stranica: Naslov stranice. Potpuna URL adresa (12.9.2018.) CD-ROM: Podaci se navode ovisno o tome radi li se o knjizi, časopisu, zborniku. Na kraju se dodaje oznaka [CDROM] Intervju: Prezime, Ime intervjuirane osobe. Osobni intervju. Datum intervjua. Neobjavljeni radovi Magistarski i doktorski radovi: Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. (mag./dok. rad, akademska institucija na kojoj je rad obranjen, godina) Predavanja, materijali sa sastanaka/konferencija Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. (Vrsta izvora. Institucija, organizator ili naziv skupa, mjesto, datum)

KONTEKST 5

pubweb.carnet.hr/KDVZ https://www.facebook.com/KDVzupanije

2019