KONTEKST BROJ 7/2021

BROJ 7, PROSINAC 2021.

pubweb.carnet.hr/KDVZ

ISSN: 1849-8590

ČASOPIS KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

IMPRESUM Izdavač: Knjižničarsko društvo Varaždinske županije

Grafičko oblikovanje i priprema: Ladislav Cvetko

Za izdavača: Andreja Toljan

Stranice Knjižničarskog društvo Varaždinske županije: pubweb.carnet.hr/KDVZ

Uredništvo: Tina Bakšaj Hunjadi, Ladislav Cvetko, Janja Kelava, Zrinka Lončar, Draženka Stančić, Andreja Toljan

Kontakt: kontekst.urednistvo@gmail.com

Glavna urednica: Andreja Toljan Lektura i korektura: Leira Harabalja

Učestalost izlaženja: Godišnje

SADRŽAJ UVODNIK ................................................................................................................................................................................ 1 TEMA BROJA ......................................................................................................................................................................... 2 Andreja Toljan: Nova lica knjižnica – izvor novih izazova ..................................................................................................... 2 1. IZ RADA DRUŠTVA ......................................................................................................................................................... 8 Andreja Toljan: Film i priču spoji, za knjižnicu slagalicu osvoji ............................................................................................. 8 Tatjana Ruža: Čitanje je baš fora ............................................................................................................................................ 9 Tina Bakšaj Hunjadi: Izvješće s 45. i 46. skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva .........................................................10 Andreja Toljan: 3. okrugli stol „Futur drugi“ .........................................................................................................................11 2. IZ POVIJESTI KNJIŽNIČARSTVA .............................................................................................................................12 Jasna Milički: Razvoj školskih knjižnica i školsko-knjižničarske struke kroz četiri stoljeća ...................................................12 3. RAZGOVOR S POVODOM ..........................................................................................................................................23 Andreja Toljan: Lidija Zečević, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof .......................................................23 4. IZ NARODNIH KNJIŽNICA .........................................................................................................................................25 Stjepan Stjepić: Kako je komercijalna e-knjiga postala velika briga ......................................................................................25 Jasenka Vuković-Tomašek: Pedagoško-animatorske aktivnosti na Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin u doba pandemije koronavirusa ................................................................26 Marina Grudenić: Što rade babuške u ivanečkoj knjižnici? ...................................................................................................27 Andreja Toljan: 13. savjetovanje za narodne knjižnice (Umag, 20. - 22. 10. 2021.) ..............................................................28 Jasenka Vuković-Tomašek: Nove knjige izdavačke kuće Evenio na Odjelu za djecu varaždinske Gradske knjižnice tijekom 2021. godine ..................................................................................................................30 5. IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA ...........................................................................................................................................31 Dragana Belšćak: Školska knjižnica OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik u novom prostoru ...........................................31 Nikolina Hader: Poticanje čitanja s razumijevanjem ..............................................................................................................32 Nikolina Hader: Školski knjižničar u Erasmusovim projektima ..............................................................................................33 Josip Rihtarić: Današnji dan može biti remek-djelo ...............................................................................................................34 Draženka Stančić: Početno čitanje s razumijevanjem - metoda uporabe osjetilnih slika .......................................................36 6. IZ VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA ..........................................................................................................................38 Ljiljana Hajdin, Bernarda Kos, Ladislav Cvetko: Knjižnica FOI u vrijeme pandemije COVID-19 ........................................38 Bernarda Kos: Elektroničke knjige poznatih svjetskih izdavača u Knjižnici FOI-ja ...............................................................39 Bernarda Kos: Izložba UDK 502 Okoliš. Zaštita okoliša ........................................................................................................40 7. IZ SPECIJALNIH KNJIŽNICA .....................................................................................................................................41 Irena Gotal: Obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin..........................................................41 8. U KONTEKSTU ...............................................................................................................................................................44 Zrinka Lončar: Streaming servisi u kontekstu knjižnične djelatnosti ......................................................................................44 9. NAGRADE I NAPREDOVANJA U STRUCI ČLANOVA KDVŽ-A .....................................................................49 Zrinka Lončar: Josip Rihtarić - dobitnik “Nagrade Ivan Filipović” .......................................................................................49 Zrinka Lončar: Draženka Stančić - napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika ....................................................................49 10. ODABRANA IZDANJA IZ STRUKE ........................................................................................................................50 11. ZAVIČAJNA IZDANJA ..................................................................................................................................................52 UPUTE AUTORIMA ............................................................................................................................................................57

1

KONTEKST 7 2021

UVODNIK

Poštovane kolegice i kolege, Pred vama je 7. broj mrežnog časopisa Knjižničarskog društva Varaždinske županije. Proces njegovog nastajanja, s novim Uredništvom, prolazio je nekoliko faza. Od osmišljavanja sadržaja, biranja teme broja, razvijanja i uvođenja novih rubrika, kako bi se što vjernije predstavilo djelovanje regionalne knjižničarske zajednice. U Godini čitanja otvoreno je i nekoliko knjižnica, a nama najposebnija i najvažnija Gradska knjižnica “Metel Ožegović” preselila je u novi dom. Zbog toga je istaknuta tema broja: Nova lica knjižnica – izvor novih izazova.

Iako prošle godine nismo ni zamišljali kako ćemo svoje programe i aktivnosti i dalje provoditi u virtualnom okruženju, s vremenom smo se sve bolje prilagođavali novonastalim uvjetima. Tako je Knjižničarsko društvo Varaždinske županije, u skladu s epidemiološkim mjerama organiziralo dva programa namijenjena osnovnoškolskoj, odnosno srednjoškolskoj populaciji. Više nego uspješno provedene su radionice Film i priču spoji, za knjižnicu slagalicu osvoji, te Čitanje je baš fora, novoosnovanog Čitateljskog kluba našeg Društva.

Više o detaljima pročitat ćete u rubrici Iz rada Društva. Radionicu Čitateljskog kluba, vjerno i precizno opisala je voditeljica tog programa, profesorica Tatjana Ruža.

Sukladno vremenu u kojem živimo, mnogi skupovi, savjetovanja, sjednice i skupštine održani su mrežno, pomoću raznih aplikacija kao što su Zoom, JitsiMeet, MicrosoftTeams… Prošlogodišnja izborna skupština HKD-a, Knjižnice u krizi, održana je u hibridnom obliku, s minimalnim brojem sudionika uživo, kao i ovogodišnja redovna, četrdeset šesta po redu. Izvješće s oba skupa donosi nam članak Tine Bakšaj Hunjadi.

Jedno od najaktivnijih Knjižničarskih društava, ZKD, organiziralo je nekoliko vrijednih skupova na mreži, a kako je bilo na jednom od njih možete saznati u članku 3. okrugli stol„ Futur drugi“. Naša kolegica, stručna suradnica savjetnica, Jasna Milički iz Osnovne škole Marija Bistrica pridružuje nam se sa stručnim radom, Pregledom razvoja školskih knjižnica i knjižničarske struke kroz četiri stoljeća. Riječ je o članku nastalom prema predavanju koje je održala s voditeljicom ŽSV -a Varaždinske županije Draženkom Stančić, na Proljetnoj školi školskih knjižničara 2021. godine. Članak je veličinom i sadržajem prilagođen koncepciji našeg Konteksta. Budući da je Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof ostvarila pravo na financiranje usluge pokretnih knjižnica, zamolili smo Lidiju Zečević, ravnateljicu navedene knjižnice za razgovor, u kojem je razotkrila manje poznate detalje ovog zahtjevnog projekta. Vijesti iz narodnih

knjižnica pokazuju nam raznovrsnost i inovativnost pojedinih. Stjepan Stjepić iz ludbreške knjižnice opisuje nam iskustvo s uvođenjem e-knjiga, Jasenka Vuković-Tomašek pedagoške aktivnosti Odjela za djecu varaždinske knjižnice, dok Marina Grudenić pita Što rade babuške u Ivanečkoj knjižnici?. Najveće savjetovanje za narodne knjižnice održano je ove godine u Umagu u hibridnom obliku, kako bi mu mogao prisustvovati što veći broj knjižničara. Iz varaždinske knjižnice Skupu je prisustvovala Andreja Toljan, koja vam donosi djelić atmosfere i tijek zbivanja. U ovom broju pridružili su nam se kolege školski knjižničari Dragana Belšćak iz OŠ Klenovnik i OŠ Vinica te Nikolina Hader, voditeljica projekta Čitanjem do zvijezda. Kako opremiti starim namještajem novi prostor knjižnice ili opisati provođenje projekta Erasmus, pročitajte u njihovim člancima.

Današnji dan može biti remek-djelo, projekt edukacije za osobni i profesionalni razvojnaših kolega školskih knjižničara opisuje nam Josip Rihtarić.

Kolege s Fakulteta organizacije i informatike obogatile su ovaj Kontekst s nekoliko članaka o provedenim programima knjižnice tog Fakulteta tijekom epidemije. Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici, bogat događanjima i gostovanjima uvaženih stručnjaka i pisaca opisuje nam Irena Gotal, njena voditeljica.

Aktualna tema o streaming servisima u knjižnicama obrađena je zanimljivo i nadahnuto iz pera nove članice Uredništva Zrinke Lončar. Nagrade i napredovanja u struci nova je rubrika u kojoj predstavljamo postignuća naših članova na polju stručnog usavršavanja, a ujedno i predstavljamo članove Društva. Uz odabrana izdanja struke, u ovom broju pripremili smo i dopunili rubriku Zavičajna izdanja u kojoj donosimo recenzije djela o kulturnoj i povijesnoj baštini Grada i Županije te izdanja pojedinih knjižnica. Nekoliko redaka posvećujemo i slikovnicama našeg kolege, knjižničara, pisca i stripoljupca Miroslava Cmuka. Odabir su za vas pripremile članice Uredništva i voditeljica Odjela za djecu varaždinske knjižnice. Nadamo se da ćete uživati u čitanju novog broja, te nam se pridružiti u stvaranju i osmišljavanju 8. broja Konteksta.

U ime Uredništva, čestit Božić te mirnu i zdravu 2022. godinu želi vam Vaša glavna urednica, Andreja Toljan

KONTEKST 7 2021

2

TEMA BROJA

NOVA LICA KNJIŽNICA – IZVOR NOVIH IZAZOVA

Nakon 183 godine provedene na nekoliko različitih adresa, u zgradama i kućama varaždinske povijesne jezgre, (od kojih je najduže stanovala u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu) Gradska knjižnica Varaždin pronašla je svoj novi dom na glavnom gradskom trgu, u najstarijoj građanskoj kući u gradu, u kući Ritz.

Prvi preduvjeti za preseljenje Gradske knjižnice stečeni su Odlukom Gradskog vijeća Grada Varaždina o kupnji nekretnine na lokaciji između Kranjčevićeve ulice, Franjevačkog trga i Trga kralja Tomislava, na sjednici održanoj 24.10.2017. te potpisivanjem Ugovora o kupoprodaji iste između Grada Varaždina i Uprave Zagrebačke banke, 30. siječnja 2017. godine. Kupoprodajna cijena objekta navedena u ugovoru bila je 1 547 000 eura što iznosi oko 11,6 milijuna kuna. Odlukom Gradskog vijeća, Grad Varaždin je time iskoristio pravo prvokupa ove prepoznatljive građevinske cjeline zaštićene kao spomenik kulture. Zgrada se sastoji od dva dijela, većeg i starijeg (jezgra je iz 16. stoljeća), te njenog manjeg dodatka, dograđenog 80-ih godina prošlog stoljeća. Za Knjižnicu je predviđeno 2000 m² uz tavanski prostor od gotovo 600 m² koji nije bio predmet sadašnje adaptacije. Dio zgrade u prizemlju ostat će u najmu Grada Varaždina.

Nakon toga, pristupilo se izradi projektnog zadatka koji je završen sredinom 2018. godine, a rađen je u suradnji tadašnje dogradonačelnice Sandre Malenice, ravnatelja Knjižnice, Maria Šoštarića te arhitektice Maje Kireta (“MK projekt”). Provedba javne nabave završava u svibnju 2018. te se potpisuje Ugovor o izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i prenamjenu bivše robne kuće "Varteks" u Gradsku knjižnicu i čitaonicu, na temelju koje se dobivaju potvrde i dozvole neophodne za daljnji tijek provedbe projekta.

Gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok u srijedu, 03. srpnja 2019. godine u kući Ritz na Franjevačkom trgu, s predstavnicima zajednice ponuditelja, Darkom Varga iz Mepro

d.o.o. i Velimirom Samoborom iz Singra d.o.o., potpisuje Okvirni sporazum za izvođenje radova na rekonstrukciji i prenamjeni bivše Varteksove robne kuće u Gradsku knjižnicu i čitaonicu.

Potpisivanju su prisustvovali zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica i ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović”, Mario Šoštarić.

Gradonačelnik Ivan Čehok tom prigodom je izjavio: „Nakon 180 godina, varaždinska Gradska knjižnica, prva gradska knjižnica i čitaonica uopće u ovom dijelu svijeta, konačno dobiva svoje prostorije. Oni su do sada bili podstanari u kazalištu, što naravno stvara određene poteškoće, ne samo u materijalnom smislu adekvatnih prostorija, nego i u stručnom smislu“.

Spominje se kako će se Knjižnica sa sadašnjih 700 m2 (radi se samo o Odjelu za odrasle) proširiti na 2000 m2 prostora, a prema riječima gradonačelnika, time se otvara mogućnost da postane ne samo regionalna, već i sveučilišna knjižnica, s obzirom na to da u Varaždinu djeluje nekoliko sveučilišta, te će se o tome i pregovarati s ministarstvom.

U daljnjem obraćanju javnosti ističe se: „Građani Varaždina dobit će u samom središtu grada jednu reprezentativnu kulturnu ustanovu koja je na neki način i dio identiteta ovog grada.

Riječ je o vrlo zahtjevnom objektu jer danas postoje strogi standardi kad su u pitanju knjižnice, od toga kako trebaju izgledati podovi, do toga kako se trebaju hladiti i grijati prostorije, pa čak i kako treba padati svjetlost kad netko čita knjigu u čitaonici i svi ti standardi moraju biti zadovoljeni. Kuća Ritz je inače jedan od simbola grada, spomenik kulture, upravo zato što čuva na sebi sva stilska obilježja - gotiku, renesansu i barok i jako je bitna za čuvanje upravo tih povijesnih slojeva grada. Stvarno sam sretan da su ova gradska vlast i ovo gradsko vijeće uspjeli u nakani da knjižnicu konačno smjestimo i da to bude baš u ovoj zgradi.“ Financiranju projekta pridružilo se i Ministarstvo kulture i medija, s početnih 2

3

milijuna kuna, a vrijednost cijelog projekta procjenjuje se na 12,5 milijuna kuna. Kao dan otvorenja spominje se Dan Grada Varaždina, blagdan Svetog Nikole, 06. 12. 2020. godine.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina, Damir Habijan i zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica u ponedjeljak su, 07. 12. 2020. povodom Dana grada obilježili završetak građevinskih radova na Knjižnici postavljanjem natpisne ploče na Franjevačkom trgu, pri samom ulazu u Gradsku knjižnicu.

Postavljanju ploče prisustvovao je i ravnatelj Gradske knjižnice Mario Šoštarić te Bojan Lukman, nadzorni inženjer za odvijanje radova u Kući Ritz.

Dogradonačelnica tom prilikom naglašava: „Na prostoru od 2000 m2, 70 % prostora bit će usmjereno prema korisnicima. Bit će to najljepša knjižnica u Hrvatskoj, suvremena, moderna, u spoju sa zgradom koja je zaštićeno kulturno dobro, jedna od najljepših palača u gradu Varaždinu. Dali smo niz dodanih vrijednosti, ne samo centru grada, već i cijelom našem razvoju grada, knjižnici, građanima, a bit će tu i prava studijska čitaonica. Navode se i završne financijske brojke, vrijednost građevinskih radova, 12 400 000,00 kn s PDVom, od čega je Ministarstvo kulture dodijelilo 4 200 000,00 kn te dodatnih 2 600 000,00 kn za opremu.“ Predsjednik Gradskog vijeća i saborski zastupnik Damir Habijan lobirao je za dodatna sredstva kako bi se projekt što prije priveo kraju: „S obzirom na to da je kraj godine, ostala su određena neraspoređena sredstva unutar Ministarstva kulture te sam inicirao da se 1 200 000,00 kn alocira upravo ovdje kako bi se što prije završio projekt koji se nalazi u završnoj fazi obnove. Drago mi je da je moja inicijativa naišla na plodno tlo. Grad Varaždin napokon dobiva prostor koji će ispunjavati sve uvjete koje mora imati jedna moderna gradska knjižnica.“ Nakon što je nova zgrada Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović u utorak, 22. prosinca 2020. godine prošla tehnički pregled, na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina gradski vijećnici izglasali su odluku da se zgrada knjižnice i službeno dodjeli na upravljanje i korištenje Gradskoj knjižnici Varaždin.

Tom odlukom, poručili su iz Grada, ostvarit će se preduvjeti za potpisivanje ugovora koje bi se održalo 15. siječnja 2021. godine, na sam dan osnivanja najstarije ilirske čitaonice u Hrvatskoj.

Planirano je da će preseljenje trajati do kraja veljače, a službeno otvorenje očekivalo se početkom ožujka od kada će građani Varaždina moći uživati u suvremenoj, modernoj, jednoj od

KONTEKST 7 2021

najljepših knjižnica u Republici Hrvatskoj. Grad Varaždin zahvalio je djelatnicima knjižnice na dosadašnjem radu.

Potpisivanje ugovora

Ugovor je potpisan, 15.01., na isti dan kada je 1838. godine, pravnik, poličar, i domoljub Metel Ožegović svojim Pozivom osnovao Družtvo narodno, prvu ilirsku čitaonicu u Hrvatskoj. Gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok i ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mario Šoštarić u prostorima nove Gradske knjižnice na Franjevačkom trgu potpisali su ugovor o korištenju i upravljanju nekretninom.

Potpisivanjem je počelo službeno preseljenje knjižnice u novouređene prostore, a svečani čin obilježen je uz puno simbolike.

Gradonačelnik i ravnatelj potpisali su ugovor na stolu koji je pripadao pjesniku i piscu Gustavu Krklecu, a izloženo je i jedno od knjižnih blaga Knjižnice, dopisnica koju su iz Madrida Gustavu poslali Ernest Hemingway, John Dos Pasos i Ludwig Renn (s njihovim potpisima).

Prva knjiga službeno preseljena u novi prostor bila je Krenimo u rano jutro, varaždinskog pjesnika Zvonka Milkovića, čija se zbirka također čuva u Knjižnici. Uz ravnatelja, Knjižnicu su predstavljali i kolega Ivan Božić, djelatnik s najduljim stažom u Knjižnici te kolegica Kristina Bakulić, voditeljica Odjela za obradu i nabavu Gradske knjižnice.

Gradonačelnik se i ovaj put referirao na važnost Knjižnice te njezin profesionalni put u podstanarstvu: „Presretan sam i ponosan i mislim da svi Varaždinci mogu biti ponosni. Sama knjižnica, prva uopće u ovom dijelu Europe, starosti 183 godine, nije do sada imala svoje prostore. Ta činjenica nije bila na ponos gradu Varaždinu. No ovaj objekt, ovaj kulturno povijesni spomenik, jednu od najljepših zgrada u Varaždinu, a i stilski najvažnijih jer u sebi čuva sve stilove gradnje, svu arhitekturu i bogatu povijest grada, pretvoriti u suvremenu, ne samo knjižnicu, nego multimedijski centar i pravu multimedijsku dvoranu i kompleks, to može

KONTEKST 7 2021

stvarno biti na ponos našim građanima.“ Spomenuti su i detalji novouređenog prostora od 2 000 m²: suvremeni sustavi grijanja i hlađenja, funkcionalni regali u skladišnom prostoru, studijska čitaonica, dvorana za prezentacije, oprema za samoposudbu, oprema za slabovidne osobe te za osobe s poteškoćama u kretanju.

4

smješteno više od 11 000 jedinica njezine knjižne građe. Procesi nabave i obrade građe te rad s korisnicima odvijaju se i dalje cjelodnevno. Sva građa Zavičajne zbirke (periodika, monografije, sitni tisak) preseljena je do sredine veljače. Uz rad s korisnicima svakodnevno se pakira građa predviđena za seljenje, a u obradu se uključuju kolegice iz Dječjeg odjela. Nakon početka preseljenja engleske i američke književnosti (38 634 knjiga), smještenih na staroj lokaciji, mijenja se radno vrijeme knjižnice.

Pripremljena građa za prijevoz

Iz podruma u kombi

Preseljenje započinje 18. i 19. siječnja, kad se iz Vile Bedeković izmješta zbirka novina te arhiva Gradske knjižnice i čitaonice. Pri radovima tijekom cijelog procesa preseljenja podršku djelatnicima pružaju, u prijevozu i prenošenju knjižnične građe, pripadnici Udruge veterana 7. gardijske brigade ''PUMA''. Sljedećih dana u novim prostorima, u podrumskom dijelu nove zgrade montirane su police te smještena zbirka novina. Proces se nastavlja preseljenjem periodike (serijske publikacije i časopisi) te se za taj dio montiraju police na novoj lokaciji. Sve poslove obavljaju sami djelatnici Knjižnice, uz neophodnu stručnu pomoć stolarskih usluga te logistiku već spomenutih Puma. Knjižnica je i dalje otvorena za korisnike, cjelodnevno, od 7:30 do 19:30 sati. Krajem siječnja završeno je preseljene periodike, ukupno 7 900 jedinica građe, a prema planu preseljenja započinje pakiranje građe jedne od najvrjednijih Zbirki knjižnice, Zavičajne zbirke. U novoj zgradi montiraju se drvene police na koje će biti

Knjižnica radi samo u jutarnjem terminu, od 7:30 do 15:00 sati, a subotom od 7:30 do 12 sati. Ostali Odjeli još tada rade po ustaljenom radnom vremenu, no Odjel za mlade i stranu literaturu prestaje 20. veljače raditi na svojoj lokaciji u Vili Bedeković i seli s građom u novu zgradu. Preseljenjem beletristike započinje jedan od najizazovnijih dijelova preseljenja, budući da se radi o vrlo velikom broju primjeraka. Knjižni fond smješten u zgradi kazališta, slovo po slovo, spaja se s primjercima spremljenim u dislociranom spremištu vojne pekare. Nakon toga izlučuju se dotrajali i uništeni primjerci te se promišlja o broju primjeraka koji će se smjestiti u slobodni pristup, a koji će se smjestiti u pokretne regale, kompaktuse. Kako bi što više knjiga stalo u slobodni pristup dodaje se još jedan red polica i određuje koji broj primjeraka svakog naslova će biti na raspolaganju korisnicima. Iz spremišta u Ogranku Banfica premješta se građa stručne skupine povijesti, te se spaja s ostatkom građe iz te skupine, prethodno preseljene na novu lokaciju.

Budući da se i dalje nastoji posuditi sva dostupna građa, nerijetko se netko od djelatnika iz stare upućuje u novu zgradu po određeni naslov kako bi se zadovoljile potrebe svih članova knjižnice, posebno učenika i studenata.

Na prvom katu nove zgrade uređuje se prostor za stručni dio knjižnične građe, dok je prizemlje

5

rezervirano za lijepu književnost. Pune se police s referentnom građom, te se osmišlja dio predviđen za stranu literaturu i stripove. Ilirska zbirka smješta se u staklom zaštićene ormare, zajedno s audiovizualnom građom Zavičajne zbirke. Na svakom katu nalazi se informativno - posudbeni pult, računala za korisnike te mjesta za učenje i čitanje.

KONTEKST 7 2021

čitanja) predstavljala je sadašnje i buduće čitatelje Knjižnice te je imala čast sudjelovati pri rezanju vrpce na ulazu u Knjižnicu iz Kranjčevićeve ulice.

Ministrica sa Zarom

Poluprazan prostor Knjižnice u zgradi HNK

Studijska čitaonica opremljena je stolnim lampama te priključcima za osobna računala i mobilne uređaje. Zbog lakšeg snalaženja i pronalaska građe na police se stavlja signalizacija s nazivima stručnih skupina.

Zadnji dio preseljenja odnosi se na smještaj stručne građe u podrumskim prostorijama za koju se montiraju drvene police iz Odjela za odrasle i Odjela za mlade.

Prostori na Trgu slobode 8a postaju sve prazniji i sablasniji, čiste se ormari, ladice, otpajaju se računala, telefoni…Pojedini dijelovi namještaja donirani su, prema iskazanim potrebama, osnovnim školama i odgojnim ustanovama Grada i Županije.

Radi se do zadnjeg trenutka kako bi se na vrijeme završili svi poslovi te spremno dočekali korisnici u novim prostorima.

Svečanom otvorenju, 26. travnja 2021., uz gradonačelnika Grada Varaždina Ivana Čehoka, njegove zamjenike Zlatana Avara i Sandru Malenicu, nazočili su ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Gradskog vijeća i saborski zastupnik Damir Habijan, saborski zastupnik Anđelko Stričak, arhitektica Gordana Nuić, pročelnica Konzervatorskog odjela Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Upravnog odjela Grada za kulturu, te pojedini predstavnici ostalih kulturnih institucija i izvođača radova.

Zara Manojlović, najčitateljica Gradske knjižnice za 2020. godinu (a i ovogodišnja pobjednica Nacionalnog kviza za poticanje

Sukladno epidemiološkim mjerama i protokolu, službenom dijelu otvorenja u multimedijalnoj dvorani, na drugom katu Knjižnice, nisu prisustvovali predstavnici knjižničarske zajednice na regionalnoj i nacionalnoj razini, a djelatnike Knjižnice predstavljala je Andreja Toljan, zamjenica ravnatelja i voditeljica Županijske matične službe.

Otvorenje se moglo pratiti uživo preko youtube kanala, koje se još uvijek može pogledati na poveznici https://varazdin.hr/video/otvorenjegradske-knjiznice-varazdinu-8835/.

Na početku je prikazan kratak promotivni film, u kojem nas varaždinski novinar Krunoslav Petković vodi od zgrade Kazališta, odnosno stare lokacije Knjižnice, Gundulićevom ulicom do nove zgrade Gradske Knjižnice. Pritom nabraja buduće usluge i programe u novoj zgradi te smještaj pojedinih spomen-zbirki Knjižnice.

Budući da je film sniman prije završetka preseljenja, u filmu su navedene neke netočne činjenice koje su kasnije zbunjivale korisnike Knjižnice. Radi se o Zbirkama Gustava Krkleca, Zvonka Milkovića i Marijana Zubera koje će biti prikladno biti smještene u Vili Bedeković.

Prisutnima se prvo obratila dogradonačelnica Sandra Malenica koja je pozdravila skup i uzvanike u ime ravnatelja Maria Šoštarića i djelatnika Knjižnice. Zahvalila je ravnatelju, koji nije mogao prisustvovati svečanom otvorenju, na ukupnom doprinosu i ukazanom povjerenju da umjesto njega zahvali te uputi nekoliko prigodnih riječi osobno ali i u njegovo ime. Istaknula je viziju grada o sinergiji svih kulturnih ustanova i njihovih programa, o otvaranju novih prostora i komunalnom uređenju prostora Grada, tijekom četverogodišnjeg procesa adaptacije i prenamjene kupljene kuće Ritz.

KONTEKST 7 2021

Dotaknula se i vizionarskog rada gospođe Vande Milčetić, prve ravnateljice Narodne gradske knjižnice, te Knjižnicu nazvala dušom grada.

Zahvalila je izvođačima radova, Singri, Mepru i Formi, arhitektici Nuić, pročelnicima Grada Varaždina, inženjerima i članovima Udruge veterana 7. gardijske brigade te onima najbitnijima, korisnicima Knjižnice. „Ova investicija otvara i nove horizonte, podiže ljestvicu planiranja javnih prostora i vizualnog identiteta grada. Iako se grad Varaždin naziva gradom baroka i doživljava prvenstveno kao grad tradicionalne kulture, željeli smo na tim temeljima graditi novu vizuru, otvoriti Varaždin svim povijesnim slojevima, uključujući i sadašnjost. Sanjamo Varaždin kao mjesto u kojem se spajaju kultura, suvremenost, IT, kreativnost i umjetnost sa zelenim, održivim i humanim Varaždinom. A što je humanije i potrebnije od knjižnice, mjesta znanja, mašte, informacije, inkluzije.“ Gradonačelnik Ivan Čehok nije krio ponos i zadovoljstvo novim prostorima te je podsjetio na četverogodišnji proces obnove i adaptacije zgrade, pri čemu se ona sačuvala kao kulturno povijesni spomenik, zaštitila od propadanja te na kraju pružila novi dom Gradskoj knjižnici.

Naglasio je i ostale projekte obnove gradskih spomenika kulture te pozvao građane da dođu u Knjižnicu: „Pozivam sve građane da dođu u našu knjižnicu, da prošeću, uzmu knjige, pročitaju, budu ovdje, nauče nešto novo, osobito studente, djecu i mlade ljude koji će i najviše koristiti ovu knjižnicu. Nije to bilo lako postići, međutim uspjeli smo u ove četiri godine uz Ministarstvo kulture i medija, na čijoj podršci iskreno zahvaljujem, obnoviti ovu zgradu, sačuvati kulturno povijesni spomenik od

6

propadanja i konačno smjestiti našu knjižnicu nakon 183 godine.”

Ministrica kulture i medija u svom obraćanju podsjetila je kako je 2021. godinu Vlada RH proglasila Godinom čitanja te kako je svjedočiti takvom događaju najljepši način njenog obilježavanja. Naglasila je podršku Ministarstva kulture i medija i Konzervatorskog odjela projektu nove zgrade Knjižnice od samog početka, uz mnoge druge projekte (obnova HNK, obnova Sinagoge). „Nakon dugo godina seljenja i djelovanja na nekoliko različitih lokacija u neprimjerenim uvjetima, Gradska knjižnica Varaždin dobila je zaista reprezentativni prostor. Čestitala bih i Gradu i svim partnerima koji su u tome sudjelovali. Vlada je putem Ministarstva kulture i medija od početka ovom projektu dala punu podršku, a angažiran je bio i naš Konzervatorski odjel… Varaždin je grad koji zaista može biti ponosan, i na svoju kulturu i na svoju baštinu, na suvremene umjetnike i na nove inicijative koje se u ovom gradu pokreću. Danas ovdje svi zajedno potvrđujemo važnost knjige i čitanja i zaista od srca čestitam na ovakvom sjajnom projektu, na prekrasnoj knjižnici. Sigurna sam da će ne samo vjerni čitatelji već i drugi građani, zaviriti ovdje, zaljubiti se u knjigu i postati vjerni korisnici, a tome će ovaj prostor pomoći“.

Iako protokolom nije bilo predviđeno da se medijima obrati netko od zaposlenika knjižnice, na zamolbu novinara nekoliko riječi uputila je Andreja Toljan, voditeljica Županijske matične službe. Najavila je pokretanje novih usluga i programa, posebno za mlade, te pozvala sadašnje i buduće korisnike na dolazak i boravak u novim prostorima, kojima će oplemeniti i obogatiti Knjižnicu.

Nakon otvorenja, Knjižnica je započela s radom.

Odjel znanstvene i stručne literature

7

Dio unutrašnjosti knjižnice

KONTEKST 7 2021

Delnice otvorena je nekoliko dana nakon varaždinske, a nakon pedeset osam godina postojanja Gradska knjižnica u Biogradu na moru, uselila je u nove prostore Pučkog otvorenog učilišta.

Dječji odjel Stribor Gradske knjižnice Rijeka, preselio je u svibnju u novouređene prostore Dječje kuće u novom riječkom kvartu kulture, u kojoj sada djeluje na površini od 450 m², s knjižnim fondom od 32 000 knjiga i slikovnica. Poseban prostor posvećen je roditeljima, s bogatom roditeljskom zbirkom, a svoj kutak za igru, slikovnice i previjanje dobile su i riječke bebe.

Ljetos je dodijeljena i međunarodna Nagrada za narodnu knjižnicu godine (IFLA / Systematic Public Library of the Year Award). U uži izbor od pet knjižnica ušle su knjižnica Deichman Bjørvika iz Norveške, Ningbo New Library iz Kine, Marrickville Library iz Australije, Het Predikheren – Bibliotheek Mechelen iz Belgije te Forum Groningen iz Nizozemske. Pobjedu je odnijela knjižnica Deichman Bjørvika, iz Osla u Norveškoj.

Knjižnica Deichman, Oslo

Pogled iz multimedijalne dvorane

Otvorenje Knjižnice popraćeno je u lokalnim novinama, na mrežnim portalima evaraždin, varaždinski.hr, varaždinske-vijesti.hr, te na službenim stranicama Ministarstva kulture i medija i VTV televiziji.

Uz varaždinsku knjižnicu, u nove prostore uselila je proljetos i Gradska knjižnica Požega, koja je svoju novu koncepciju rada i poslovanja predstavila na Stručnom skupu: Nova zgrada, nova knjižnica, a dobitnik je i nagrade „Knjižnica godine“ koju dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Gradska knjižnica Janet Majnarich

Novootvoreni prostori knjižnica dali su svoj doprinos promicanju kulture čitanja i pismenosti u proglašenoj Godini čitanja. Oni su vizualni poziv novim i starim korisnicima, te simboliziraju novi početak, nove sadržaje, nove događaje i spoznaje. Daju nam do znanja da interes za knjigu, učenje i zabavu ne prestaje, samo ga treba potaknuti, potom razvijati i na kraju njegovati. Nadamo se da će tako biti i u našoj knjižnici.

Ako želiš znati i osjećati, dođi u knjižnicu i čitaj !

Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

KONTEKST 7 2021

IZ RADA DRUŠTVA

8

1

FILM I PRIČU SPOJI, ZA KNJIŽNICU SLAGALICU OSVOJI

Na temelju Nacionalne strategije za poticanje čitanja u razdoblju od 2017. od 2022. godine, knjižnice i knjižničari pozvani su na svim razinama promicati čitanje, što je definirano i u strateškim ciljevima navedenog dokumenta.

Knjižnica kao mjesto poticanja kulture čitanja i pisanja, posebno čitalačke i informacijske pismenosti, svojim poslanjem i programima kontinuirano radi na uključivanju djece i mladih u aktivnosti koje provodi, posebno na Odjelima za djecu i mlade te u školskim knjižnicama.

Knjižničarsko društvo Varaždinske županije u suradnji s Varaždinskom županijom, a u sklopu projekta Knjižničari – promicatelji pismenosti i čitanja, osmislilo je radionice čije je provođenje usklađeno s epidemiološkim mjerama donesenim na početku nove školske godine. Zbog složene situacije i preporuke ograničenog okupljanja djece iz različitih škola, razrednih skupina i obitelji, izostala je provedba na

odjelima za djecu i mlade narodnih knjižnica u Županiji.

Pod nazivom Film i priču spoji, za knjižnicu slagalicu osvoji, nudeći jedan potpuno drugačiji pristup obradi djela po izboru ili iz školskog kurikuluma, provedene su radionice koje su se sastojale od čitanja priče, romana ili ulomka iz odabranog djela, gledanja animiranog ili igranog filma ekraniziranog prema tom djelu, razgovora o viđenom i pročitanom, te reinterpretacije vlastitog doživljaja likovnim izražavanjem.

Projekt je proveden na osam osnovnih škola (I. OŠ, II. OŠ, IV. OŠ, OŠ Breznički Hum, Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, OŠ „Gustav Krklec“ Maruševec, OŠ Cestica i OŠ Tužno) te tri područne škole Varaždinske županije (Područna škola Druškovec, Područna škola Greda-Jurketinec, Područna škola Črešnjevo). Sudjelovali su učenici od prvog do petog razreda u suradnji sa stručnim suradnicima – knjižničarima, učiteljima razredne nastave, profesoricama hrvatskog i njemačkog jezika, razrednicima, defektologom i edukacijskom rehabilitatoricom. Od ukupnog broja učenika najviše je sudjelovalo učenika trećeg razreda (40%), nešto manje prvog razreda (20%) a najmanje, 10 %, učenika drugog, četvrtog i petog razreda.

Kako bi potaklo najmlađe na dolazak u knjižnice. a ujedno nagradilo učenike za provedene radionice i poslane likovne radove, Knjižničarsko društvo uključilo se u proces darivanja poslavši slagalice s motivima izrađenim na temu „Volim knjižnicu“1 na adrese svih osnovnih škola u Županiji.

Slagalice su odabrane zbog pozitivnog utjecaja na razvoj socijalnih i psihofizičkih osobina djece, druženja, timskog rada te stvaranja posebne veze s prijateljima i učiteljima.

Odlična reakcija djece iznenadila je pojedine učitelje, a čitanje djela u usporedbi s 1 „Volim knjižnicu“ naslov je Natječaja Knjižničarskog društva Varaždinske županije, provedenog prilikom proslave 70-te godišnjice Društva, 2019. godine.

9

KONTEKST 7 2021

filmom dovelo do popularizacije lektirnih naslova. Svi sudionici izrazili su zadovoljstvo provedenim aktivnostima, navodeći kako su djeca nestrpljivo čekala projektni dan, te odličnu suradnju i susretljivost prilikom razgovora o odabranim djelima i filmovima. Bila je to iznimna prilika za kreativnost, budući da su provedbom programa nastala dva igrokaza (Šegrt Hlapić i Heidi) za koje su djeca sama izradila scenografiju, napisala scenarije te u njima i

glumila. Navedeni cilj promicanja i poticanja čitanja (posebno popularizacije lektirnih djela) uz suradnju svih sudionika time je u cijelosti ostvaren.

Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

ČITANJE JE BAŠ FORA

Plakat za radionicu

Čitanje kao jezičnu djelatnost sve više treba poticati među mladima i izvan redovnog obrazovnog programa zbog sveprisutne dominacije ekrana u našoj svakodnevici. Tom aktualnom temom bavi se i nizozemski profesor emeritus Studija za knjigu i digitalne medije Sveučilišta Leiden koji je na nedavno održanoj Međunarodnoj konferenciji o poticanju čitanja Čitajmo da ne ostanemo bez riječi upozorio na važnost dubinskoga čitanja, jer samo ono potiče mišljenje i razmišljanje.

Jedan od mogućih primjera kako promicati i poticati čitanje izvan školskoga okruženja kao dodatnu pomoć u razvijanju vještina pismenosti – predstavlja radionica

Čitateljskoga kluba Knjižničarskog društva Varaždinske županije, održana 25. studenoga 2021. godine pod nazivom Čitanje je baš fora. U radionici je sudjelovao manji broj učenika i nastavnika varaždinskih srednjih škola te autori tekstova.

Kao polazni tekstovi za tu priliku odabrane su pjesme i priče mladih i nagrađivanih, zavičajnih autora Vide Sever i Igora Ivka, koji su sudionicima pružili mogućnost usporedne analize dviju književnih vrsta te njihove različite osobne interpretacije. S ciljem da se u ponuđenim pjesmama i pričama pronađu zajednički (ali i posve različiti) elementi, sudionici su dubinskim čitanjem otkrivali i one razine teksta koje površnim čitateljima ostaju često nedostupne. U gotovo dvosatnom radioničkom radu – interaktivnom izlaganju, kritičkom čitanju, diskusiji te usporednoj analizi – otkrilo se sve što povezuje priču Životopis i pjesmu Mokre šalice u novom početku, priču Noć i pjesmu Kanon te priču Kuća i pjesmu San o pronalasku. Nakon čitanja tematski uparenih tekstova diskutiralo se o motivima, likovima i postignutoj atmosferi priča i pjesama te njihovoj aktualizaciji. Zapravo, razgovaralo se o svemu onome što je sudionike radionice, nakon čitanja, potaknulo na razmišljanje i propitkivanje.

Naročitu važnost tom književnom susretu doprinijela je prisutnost oba autora izabranih tekstova – Vide Sever, autorice zbirke pjesama Suho mjesto1 te Igora Ivka, autora zbirke kratkih priča Nepovredivo mjesto2. (Djelomična značenjska podudarnost naslova njihovih knjiga, naravno, poslužila je kao dodatna motivacija za usporednu analizu književnoga motiva „mjesto“.)

1 Sever, Vida. Suho mjesto. Zagreb: Studensko kulturno-umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić, 2021.

2 Ivko, Igor. Nepovredivo mjesto. Zagreb: Disput; 2021.

KONTEKST 7 2021

10

Sudionici radionice uspješno su aktualizirali osobne, intimne i društvene teme priča i pjesama te svoja iskustva doživljaja tekstova iskreno podijelili s autorima. (Unatoč čitalačkoj znatiželji sudionika, o značenju nekih detalja u tekstovima autori su ostali tajnoviti, ali i otvoreni za sve vrste tumačenja čime su ukazali na važnost i uvažavanje osobne, originalne interpretacije pročitanoga.)

U radionici Čitanje je baš fora polaznici su raspravljajući o pričama i pjesmama razmijenili osobna čitalačka iskustva, objasnili svoj odnos prema čitanju, istaknuli što sve utječe na razumijevanje čitanja, ali i stekli hrabrost u usmenom izlaganju i javnom nastupu. Zato je

radionica bila dobra prilika za propitkivanje osobne čitalačke pismenosti, ali i podsjetnik da čitanje mora biti aktivno i kritičko, odnosno dubinsko.

Ipak, najveću korist ovakvoga vida radioničkoga rada organizatori vide u vjeri da su učenicima/sudionicima omogućili razumijevanje važnosti čitanja iz užitka. Da, čitanje je bilo baš fora!

Tatjana Ruža tatjana.ruza@skole.hr Prva gimnazija Varaždin

IZVJEŠĆE S 45. I 46. SKUPŠTINE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA 45. skupština Hrvatskog knjižničarskog društva održana je od 7. do 10. listopada 2020. godine, pod nazivom Knjižice u doba krize, što je ujedno bio i naziv virtualne konferencije.

Hrvatsko knjižničarsko društvo je održanim programom obilježilo 80. obljetnicu osnutka, a u organizaciji konferencije i Skupštine pridružilo im se Zagrebačko knjižničarsko društvo te Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Skupština i konferencija su zbog epidemije COVID-19 održane u hibridnom okruženju, uz prijenos preko mrežne aplikacije, dok su radni i tematski dio Skupštine održani u virtualnom obliku.

Glasalo se elektronički. Iz varaždinskog Društva sudjelovali su predsjednica Andreja Toljan, te delegati Josip Rihtarić i Tina Bakšaj Hunjadi.

Pozdravne govore održali su predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Alka Stropnik, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, voditeljica Gradske knjižnice Zagreb Ismena Meić te državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak.

Pozvano izlaganje na temu digitalne demokracije održala je prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Plenarna izlaganja u povodu 80. obljetnice HKD-a održali su dr. sc. Dijana Machala (Krize ili prilike: prigodom 80. obljetnice Hrvatskoga knjižničarskog društva), Dunja Marija Gabriel (70. obljetnica rada Sekcije

za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva) i Kornelija PetrBalog(„Vjesnik bibliotekara Hrvatske“ – prvih 70 godina djelovanja časopisa).

Održano je šest izlaganja posvećenih međunarodnoj knjižničnoj suradnji te trideset šest izlaganja vezanih uz upravljanje, snalaženje knjižnica u doba pandemije te razvijanje digitalnih i usluga na daljinu.

Na radnom dijelu Skupštine za predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva je ponovo izabrana dr. sc. Dijana Machala.

Kukuljevićevom poveljom nagrađene su savjetnica za školske knjižnice u Zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica i koordinatorica Odsjeka za obradu omeđene građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Vesna Hodak, voditeljica Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vedrana Juričić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katica Matković Mikulčić i knjižničarska savjetnica i koordinatorica Glazbenog odjela Gradske knjižnice Zagreb Sanja VukasovićRogač.

Dobitnicama nagrade „Eva Verona“ proglašene su urednica portala i društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik, viša knjižničarka u Informacijskom centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivana Matijević, diplomirana knjižničarka u Zbirci za etnologiju i kulturnu antropologiju te Zbirci za povijest umjetnosti

11

KONTEKST 7 2021

Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lorena Martinić i viša knjižničarka u Odjelu rada s korisnicima Sveučilišne knjižnice u Rijeci Dora Rubinić.

46. skupština Hrvatskog knjižničarskog društva održana je elektroničkim putem 6.12.2021. godine, preko platforme Zoom. Iz KDVŽ-a je sudjelovalo dvoje delegata, Josip Rihtarić te Tina Bakšaj Hunjadi.

Nakon usvajanja Dnevnog reda izabrani su članovi radnih tijela Skupštine te se krenulo na usvajanje Izvješća o radu Glavnog odbora koji je od 1. rujna 2020. do 31. kolovoza 2021. godine održao osam sjednica. Sve su održane elektroničkim putem te su sve odluke donesene pravovaljano.

Usvojilo se Izvješće o radu Stručnog odbora, također se prihvatilo i Izvješće o radu HKD-a za razdoblje od 1. rujna do 31. kolovoza 2021. Financijsko izvješće pokazalo je da se sredstva troše namjenski i transparentno.

Nadzorni je odbor utvrdio da Društvo

posluje u skladu sa zakonima, Statutom i drugim aktima. Etičko je povjerenstvo izvijestilo da u navedenom razdoblju nije zaprimilo ni jednu prijavu o mogućem kršenju Etičkog kodeksa.

Financijski plan za 2022. godinu pokazuje planirane prihode i rashode u iznosu od 466.750,00 kn.

Ambiciozan Plan rada HKD-a u 2022. godini upućuje na aktivnosti vezane uz razvoj knjižničarske struke te poticanje unapređenja svih vrsta knjižnica kroz organizaciju programa stručnog usavršavanja knjižničara, organizaciju i održavanje stručnih skupova, izdavačku djelatnost, poticanje međunarodne kulturne suradnje te predlaganje standarda, pravilnika i drugih zakonskih i podzakonskih propisa iz područja knjižničarstva.

Tina Bakšaj Hunjadi tbaksaj@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

3. OKRUGLI STOL „FUTUR DRUGI“

U organizaciji Zagrebačkog knjižničarskog društva, 17. rujna 2021, na mreži je organiziran 3. okrugli stol „Futur drugi“, s temom Uloga stručnog knjižničarskog društva danas.

U tri tematska bloka (Knjižničarska društva u virtualnom svijetu, Regionalna knjižničarska društva u projektima EU i Novi informacijski stručnjaci u knjižničarskim društvima) razgovaralo se o radu regionalnih i nacionalnih knjižničarskih društava te o njihovoj prilagodbi u vrijeme pandemije. Sa svojim iskustvima u vođenju regionalnih društava u raspravu su se uključili predsjednici knjižničarskih društava iz Ljubljane, Srbije i Crne Gore.

Kolege iz virovitičke, karlovačke i koprivničke narodne knjižnice govorili su o sudjelovanju regionalnih knjižničarskih društava u EU projektima te o korištenju sredstava

dobivenim na istim. Njima su se pridružili Ana Pavlić, viša stručna savjetnica na Odjelu za odgoj i opće obrazovanje i koordinatorica za eTwinning u Agenciji za mobilnosti i programe EU, Danijela Jagušt Šumljak, voditeljica Odjela za obrazovanje odraslih pri Agenciji za mobilnosti programe EU,te Mate Krišto iz Key projecta.

U zadnjem tematskom bloku sudjelovali su, uz međunarodnu konzultanticu i predsjednicu American Library Association u mandatu 2018.2019.

Lidu Garcai-Fedo, knjižničari i informacijski stručnjaci iz Poljske, Kenije, Argentine i Ukrajine, a predstavljena je nova radna grupa ZKD-a, Novi informacijski stručnjaci (NIS).

Susret je bio iznimno dobro organiziran, a raznovrsnost i aktualnost tema pružila je opširan i vrijedan uvid u pojedine aspekte djelovanja knjižničarskih društava, knjižničara i informacijskih stručnjaka, ne samo kod nas nego i u inozemstvu. Iznesena iskustva, prijedlozi i ponuđena rješenja dala su velik doprinos u sagledavanju uloge koju knjižničarska društva trebaju i mogu imati danas.

Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin“

KONTEKST 7 2021

IZ POVIJESTI KNJIŽNIČARSTVA

12

2

RAZVOJ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA I ŠKOLSKO-KNJIŽNIČARSKE STRUKE KROZ ČETIRI STOLJEĆA

Ovaj se stručni članak temelji na kvalitativnom istraživanju razvoja školskog knjižničarstva, obrazovnih zakona, pravilnika i uredbi, a potom novije literature o školskom knjižničarstvu te na iskustvenom svjedočanstvu autorica istraživanja, Draženke Stančić i Jasne Milički.1 Povijesni pregled razvoja školskog knjižničarstva ukazuje nam na činjenicu da je uloga i zadaća školske knjižnice u edukaciji korisnika danas daleko šire postavljena nego što je bila u počecima njezina nastajanja. Knjižnice, koje su bile male zbirke, vodili su u prvo doba hrvatskog školstva ravnatelji škola ili učitelji hrvatskog jezika kao dio ostalih poslova, a činili su ih vođenje inventarnih knjiga te posudba i primanje povrata knjiga.

Vrijeme i brzi tehnološki napredak mijenjaju tradicionalnu ulogu knjižnica u kojima je knjiga bila glavna knjižnična građa, koja je omogućavala prenošenje znanja novim generacijama i stvaranje novih znanja, kao i očuvanje kulturnog kontinuiteta.

Danas knjižničari, uz knjižnične poslove, kao stručni suradnici pružaju podršku učiteljima i nastavnicima kroz savjetodavnu funkciju pri pokretanju projekata i programa, u razvijanju strategija informacijskog i medijskog opismenjavanja, pokretači su različitih aktivnosti kojima potiču razvijanje potrebnih vještina i stjecanje kompetencija koje suvremeno društvo traži. Uključivanjem knjižnice u školski kurikulum, kroz koji može sudjelovati u različitim programima suradničkog poticanja i povezivanja sadržaja različitih područja u edukaciji korisnika, mogu nastati strategije, projekti, radionice i modeli.

Suradnja sa školskim knjižničarem može pridonijeti razvoju onih ključnih kompetencija 1 Stančić, Draženka; Milički, Jasna. Odraz reformskih promjena u školskoj knjižnici: razvoj knjižnica i knjižničarske struke. // Odraz reformskih promjena u školskoj knjižnici: zbornik radova XXXII. Proljetne škole školskih knjižničara (na Mreži 24. – 26. ožujka 2021.). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2021. Str. 62. – 83.

koje su se danas pokazale nužnima za istraživačko, projektno i problemsko učenje, što potiče povezivanje prethodnog znanja i informacija s novim te predstavlja pripremnu fazu za daljnje stupnjeve obrazovanja (pogotovo visokoškolskog).

Ovaj rad bavi se razvojem školskih knjižnica i knjižničarske struke kroz praćenje razvoja aktivnosti školskih knjižničara, zakonodavnog okvira i prosvjetnih dokumenata koji kroz povijest i reformske aktivnosti nastoje unaprijediti odgojno-obrazovni sustav.

Počeci školskog knjižničarstva Zamah razvoja školsko je knjižničarstvo dobilo tek sredinom 20. stoljeća. Tijekom povijesti mijenjale su se vlasti, a samim time i zakonski okviri unutar kojih se moglo očekivati više senzibilizacije za formiranje knjižnica. No, u dokumentima iz 18. i 19. stoljeća školske knjižnice se gotovo i ne spominju pa slijedom toga ne možemo govoriti o zanimanju školskog knjižničara. Bilo je sporadičnih pokušaja formiranja knjižnica, ali bez kvalitetne zakonske podloge nisu imale jači odjek u obrazovnom okruženju pa prema tome ni potrebu za obučavanjem osoba koje bi ih vodile.

Samo školovanje školskih knjižničara od svojih početaka predstavlja kompleksni angažman u području obrazovanja jer obuhvaća knjižničarsku, učiteljsku i pedagošku ulogu.2 Istovremeno je informacijski stručnjak – knjižničar, obrazovni djelatnik u školi (učitelj) koji djeluje direktno u odgojno-obrazovnom procesu (školski knjižničar) ili kao posrednik ili stvaratelj informacija i znanja za obrazovanje.3 2 Vidi više: Mikačić, Mira. Školovanje bibliotekara: 1977-1978. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 23, 1-4, str. 85.

3 Vidi više: Lasić-Lazić, Jadranka. Kako obrazovati knjižničara za rad u 21. stoljeću. Školska knjižnica u 21. stoljeću: zbornik radova Proljetne škole školskih knjižničara (Crikvenica, 14.-17. svibnja 1998.). Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske - Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999. Str. 4.

13

Stoga se i obrazovanje kretalo prema stjecanju i razvoju potrebnih kompetencija školskih knjižničara koje integriraju vještinu poučavanja i knjižničarstva. Dakle, uz visoko ili više primarno obrazovanje bilo je potrebno i stručno knjižničarsko znanje da može samostalno obavljati stručne poslove vezane oko uređenja i vođenja školske knjižnice. Takve je stavove još sedamdesetih godina prošlog stoljeća zastupala Blažeković smatrajući da bi knjižničar trebao imati najmanje višu školsku spremu i dodatno znanje iz knjižničarstva koje bi se stalno nadograđivalo razvojem znanosti i tehnologije.

To je bilo vrijeme kada se od škola, ukoliko su željele ići ukorak sa znanstvenim, tehnološkim, društvenim i inim razvojem, tražilo da školsku knjižnicu transformiraju u centar u kojem bi se velikim dijelom provodila nastava i učenje (u školi). Da se krenulo u pravom smjeru govore nam IFLA-ine smjernice4 o sudjelovanju informacijskih stručnjaka u nastavi kako bi postali dio institucionalnih nastojanja u informacijskom procesu.

Iako se iz uvodnog dijela može naslutiti, moramo naglasiti da promjene koje su kroz povijest zahvaćale obrazovanje nisu istom mjerom obuhvaćale i knjižnice osnovnih škola. Česti razlozi takvog stanja bili su odraz nedovoljnog razumijevanja i indiferentnosti prosvjetnih vlasti, kao i samog društva u svijetu i kod nas. Danas, iako i dalje ima oprečnih mišljenja o ulozi školske knjižnice, njezinoj zadaći i uređenju, uslijed invazivnih promjena na tehnološkom i informacijskom području, ona se može percipirati kao važan dionik u uvođenju različitih vrsta pismenosti u strukturu formalnog obrazovanja. Jasno, uspješnost njezine uloge u tom procesu uvelike ovisi o položaju knjižnice u školskoj zajednici, a potom i šire.

Kroz povijesni pregled, začetke prvih knjižnica unutar obrazovnih institucija na ovom području (vezanih više za srednje i više školstvo) možemo pratiti od kraja 16. i početka 17. stoljeća pojavom isusovačkog reda u Hrvatskoj. U svrhu uspješnog podučavanja u svojim školama, na temelju nastavnoga plana Ratio atque institutio studiorum Societatis Jesu, isusovački red je posjedovao bogatu knjižnicu s vlastitom tiskarom. Ukidanjem reda 1773. godine, njihov sustav obrazovanja na ovom području ostaje isti sve do polovice 18. stoljeća.5 Važnu reformsku promjenu obrazovanja, tj. školskog sustava, pokrenula je Marija Terezija 4 Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju: završna verzija. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.

5 Dobronić, Lelja. Klasična gimnazija u Zagrebu: od 1607. do danas.

Zagreb: Školska knjiga, 2004. Str. 22.

KONTEKST 7 2021

čija je namjera bila da prosvjetu i školstvo podigne na višu razinu, a nadzor nad školama povjeri državi. Iako se u temeljnom zakonodavnom dokumentu uspostave državnoga školstva Habsburške monarhije iz 1774. godine ne spominju školske knjižnice, nova naučna osnova Ratio educationis (Sustav obrazovanja i cjelokupnog školstva za Ugarsko Kraljevstvo i njemu pridružene zemlje) iz 1777. godine6 u čl.

194. navodi da bi se u gimnazijama i gramatičkim školama trebalo potruditi oko osnivanja male knjižnice s nužnim materijalima. Ni ostali dokumenti, primjerice Systema scholarum elementarium (Sustav početnih škola u Ugarskoj) ili Entwurf der Grundzüge des öffentlichen Unterrichtswesens in Österreich (Nacrt temeljnih načela javne nastave u Austriji), ne spominju školske knjižnice.7 Pokušaji radikalnijih promjena cara Josipa II. s kraja 18. stoljeća i njegova želja da školama zada napredan i slobodouman pravac ubrzano su vraćeni na prijašnji sustav Marije Terezije.

Nova austrijska organizacija, tzv. Thunova8 školska osnova, temeljena na Entwurf der Organisation der Gymnasien und Realschulen (Nacrt ustroja gimnazija i realnih škola u Austriji - Nastavni plan za gimnazije) iz 1849.9, u naše se škole uvodi 1850. godine, za vrijeme cara Franje Josipa. U dokumentu se navodi da je poželjno da svaka gimnazija ima knjižnicu za učenike i knjižnicu za učitelje koja bi se redovito povećavala djelima koja učiteljima trebaju za napredovanje i nastavu, a o korištenju sredstava odlučuje učiteljsko vijeće na prijedlog bilo kojeg učitelja. Upravljanje provodi sam ravnatelj ili to izričito prepušta jednom od redovitih učitelja gimnazije. Knjižnica za učenike trebala bi osigurati da učenicima budu dostupna klasična djela na materinjem jeziku i djela koja bi učenicima na primjeren način koristila za proširenje i oživljavanje sadržaja pojedinih nastavnih predmeta, osobito povijesti, geografije, povijesti prirode i fizike.10 Tu se već naslućuje jedna od osnovnih zadaća školske knjižnice kao mjesta potpore u učenju svih nastavnih predmeta.

Uporaba novčanih sredstava odvija se kao i kod knjižnice za učitelje, a vođenje knjižnice ravnatelj prepušta jednome učitelju materinjeg jezika na višoj gimnaziji. Što se financiranja tih knjižnica 6 Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj: Knjiga 1.

Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017. Str. 27.

7 Isto, str. 16.

8 Leo Thun-Hohenstein (1811-1888), reformator austrijskog školstva i ministar nastave od 1849. do 1860. godine.

9 Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj: Knjiga 1.

Nav. dj. Str. 35.

10 Isto, str. 228.

KONTEKST 7 2021

tiče, u pravilu se predlažu prilozi od učenika, u skladu s lokalnim prilikama različiti, ali posvuda umjereni, koji će se upotrebljavati za njihovo proširenje. Istovjetni dokument, Entwurf der Organisation der Gymnasien und Realschulen (Nacrt ustroja gimnazija i realnih škola u Austriji - Nastavni plan za realne škole, 1849.) ali za realne škole, uopće ne spominje školske knjižnice.

Sklapanjem Austro-ugarske nagodbe 1867. i Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868., kojom su bogoštovlje i nastava postali autonomno pitanje Hrvatske, stvoreni su uvjeti za sustavno uređenje hrvatskoga državnoga školskog sustava. Zakoni iz 1869. i 1883. kojima se ustanovljuju načela nastave za pučke škole11 navode da se u svakom školskom kotaru treba osnovati učiteljska knjižnica kojom upravlja povjerenstvo koje bira kotarska učiteljska konferencija.12 U dijelu koji se odnosi na nastavu pučkih učionica Vojne krajine, stoji da u izdatke školskoga kotara spada i dotacija učiteljske knjižnice, za koju se može i od učitelja prikupljati iznos s polovicom postotka godišnje plaće.13 U vrijeme bana Ivana Mažuranića 1874. izglasan je Zakon14 po uzoru na mađarski i austrijski zakon o osnovnom školstvu, s time da su neke odredbe detaljnije razrađene i prilagođene prilikama u Hrvatskoj, a neke nove i liberalnije donesene prvi puta. Prvi je to hrvatski školski zakon o obaveznom obrazovanju kojim je hrvatski jezik postao nastavni jezik i kojim je određeno da se učitelji stručno usavršavaju koristeći stručnu literaturu (knjige i školski časopisi), za što služe knjižnice, a udžbenici (školske knjige) moraju biti jednaki u svim pučkim školama i drugi se ne smiju upotrebljavati.15 Prema istom zakonu svaka je općina dužna davati određenu dotaciju (najmanje deset forinti na godinu), za osnutak i održavanje općinskih knjižnica, koje vodi učitelj ili učiteljsko vijeće.16 Nadalje i Zakon od 31. listopada 1888. ob ustroju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kao i

11 Isto, str. 315.

12 Isto, str. 326.

13 Isto, str. 349.

14

prethodni zakon, navodi da se u daljnjem znanstvenom i pedagoškom obrazovanju učitelja koriste knjižnice, a svaka općina dužna je davati najmanje deset forinti (dvadeset kruna)17 na godinu za svaku opću pučku školu na svom području da se utemelji i uzdržava školska knjižnica.18 Kraljevska zemaljska vlada posebnom naredbom iz 1908. godine određuje, navodi Cuvaj, “da pučkoškolske knjižnice moraju pristupiti književnim društvima kao članovi”19.

Tu je i niz naredbi kr. zemaljske vlade, pa tako u jednoj iz 1889. godine stoji da svaka škola mora imati imovnik školskog pokućstva i učila i katalog knjižnice i školsku knjižnicu, a o izboru knjiga za knjižnicu odlučuje učitelj ili učiteljsko vijeće.20 Dragocjene podatke o knjižnicama srednjih škola nakon Prvog svjetskog rata 1918. imamo zahvaljujući Ligi naroda koja je prikupljala podatke iz područja školstva i prosvjetnih udruga u razdoblju od 1926. do 1930., a na temelju kojih možemo pratiti izbor osoba za rad u knjižnici i njihove kvalifikacije koji nam ukazuju na činjenicu da se nije previše inzistiralo na stručnoj spremi knjižničara i da je taj posao mogao obavljati bilo koji učitelj.21 U Zakonu o narodnim školama 1929. i drugim službenim dokumentima stoji da imovinu jedne školske općine čine zbirka učila i školske knjižnice za učitelje, učenike, a prema mogućnostima i za građane školske općine. Bilješke o postojanju pravila o inventarizaciji zbirki učila, knjižnici i namještaju nalazimo i u službenim dokumentima iz 1913. godine.22 Početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća, na području Nezavisne države Hrvatske uveden je novi školski sustav koji je u velikoj mjeri imao uporište u školskomu sustavu Banovine Hrvatske, njime je upravljalo Ministarstvo nastave, tj. narodne prosvjete, ali nije donio značajnije promjene u školske knjižnice.

17 Građa za povijest školstva: Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas: Knjiga IV. Pribrao i uredio Antun Cuvaj.

Zagreb: Trošak i naklada Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, Odjela za bogošt. i nastavu, 1912. Str. 650.

18 Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj: Knjiga 1.

Nav. dj. Str. 427.

19 Građa za povijest školstva: Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas: Knjiga IV. 1912. Nav. dj. Str. 650.

14 Zakon od 14. listopada 1874. ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Vidi u: Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj: Knjiga 1. Nav. dj. Str. 353.

20 Školski zakon od 31. listopada 1888. s provedbenim naredbama i načelnim rješidbama: Knjiga I. Zagreb: Trošak i naklada Kr. hrv.-slav.dalm. zem. vlade, Odjela za bogošt. i nastavu, 1901. Str. 119-135.

15 Gaćina Škalamera, Sonja. Zakon o pučkim školama i preparandijama u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji iz 1874. godine. // Anali za povijest odgoja, vol. 13(2014), str. 105.

21 Vidi više: Milički, Jasna. Srednjoškolske knjižnice u Zagrebu u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. (magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008.). Str.57.

16 Isto, str. 120-121.

22 Isto, str. 57.

15

Nakon Drugog svjetskog rata školstvo je organizirano i radilo je po Privremenom nastavnom planu i programu iz 1944. godine.

Zakonom o sedmogodišnjem obveznom školovanju iz 1945. počinje vanjska reforma škole. Integracija knjižnica u život i rad škole postaje neophodna zbog znanstvenog napretka i zbog sve veće potrebe informacijskog protoka.

Knjižnice su počele svoje fondove popunjavati popularno-znanstvenim djelima, obogaćivati stručnu literaturu za učitelje, a to je pak povlačilo za sobom i potrebu za njihovim stručnim uređenjem te obrazovanjem i osposobljavanjem voditelja knjižnica u osnovnim školama. Školska knjižnica pripada školi i dio je njezine cjeline s jasno određenim odgojnim i obrazovnim ciljevima i zadaćama. Osmogodišnje školovanje u hrvatski obrazovni sistem uveo je Zakon o osnovnim školama 1951. godine.23 Sljedećem reformiranju obrazovnog sustava pristupilo se 1956. godine i donošenjem Općeg zakona o školstvu 1958. i Zakona o osnovnoj školi iz 1959. godine s ustrojavanjem jedinstvene obavezne osnovne osmogodišnje škole po današnjem organizacijskom modelu, koji poziciju školskih knjižnica ne mijenja nabolje i jedino što spominje je da zgrada osnovne škole uz ostalo treba imati učeničku čitaonicu.24 Iako se Ustavom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) 1974. godine pristupilo reformiranju cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava, sam Zakon o osnovnoj školi iz 1974. godine ne donosi neke radikalnije promjene za školsku knjižnicu koja se u njemu spominje samo u navodu da ona „treba da ima… d) učeničku knjižnicu s čitaonicom“.25 Dok u drugim zemljama brojni propisi učvršćuju položaj knjižnice u životu škole, određuju njenu funkciju u nastavi, donošenjem standarda pospješuju njeno organiziranje i formiranje fonda, odnos prema školskim knjižnicama u nas, prije i nakon Drugog svjetskog rata26, daje drugačiju sliku. Odraz je stanja i mišljenja u društvu i prosvjetnoj politici. Školske knjižnice, premda su po osnivanju starije od javnih dječjih knjižnica, zbog nestručnog uređenja i vođenja te nedostatnog financiranja nabave, izgubile su svoju odgojnu vrijednost. Neki malo ozbiljniji, ali ne i dostatni pokušaji uključivanja školskih knjižnica u rad škole, javljaju se krajem 23 Trideset godina naše pedagogije i školstva: referati sa simpozija. Zagreb: Pedagoško-književni zbor, 1976. Str. 61.

24 Zakon o osnovnoj školi. 1959. Narodne novine, 32, čl. 86., str. 50.

KONTEKST 7 2021

šezdesetih godina prošlog stoljeća. Zakon o bibliotekama SR Hrvatske ipak govori nešto malo više o knjižnicama određujući zadaću školske knjižnice: „Biblioteke u općeobrazovnim i stručnim školama su specijalne biblioteke u kojima se prikupljaju knjige i bibliotečni materijal, potreban polaznicima i nastavnicima škole u izvršavanju zadataka škole i unapređenju nastave“.27 Premda samim Zakonom nije određeno postojanje tipa školske knjižnice, Blažeković je naglasila da u praksi prevladava misao o školskoj knjižnici. Čak su i standardi proklamirali školsku knjižnicu kao kulturno središte svake škole, a predložen je i obavezan pedagoški rad s pojedinim učenicima, grupni rad, uvođenje učenika u korištenje knjižnicom te pomoć učiteljima.

Nepotrebno je ponavljati sve promjene i značajne reforme koje su zahvaćale naše školstvo i cjelokupan odgojno-obrazovni sustav, a rezultirale su jedinstvenim i organizacijski vertikalno povezanim odgojno-obrazovnim radom od predškolskih ustanova do visokih škola za sve. Te je promjene morala pratiti i školska knjižnica, integrirana u sve ustanove od vrtića pa do fakulteta. Je li i kako je u tome uspijevala, može se vidjeti iz sljedećeg.

U Minimumu standarda za školske knjižnice iz 1973. godine28 stoji da je svaka škola dužna imati knjižnicu koja surađuje sa svim odjelima narodnih knjižnica na stručnim i pedagoškim osnovama. Školska knjižnica provodi informativnu, odgojno-obrazovnu i kulturnu djelatnost svake škole koju mora planirati unaprijed, mjesečnim i godišnjim planovima rada, kao i izvješćima o radu školske knjižnice. Tim je zadaćama njezina djelatnost potvrđena kao dio djelatnosti same škole.

Standard za školske knjižnice iz 2000.

29 godine školsku knjižnicu definira kao organiziranu zbirku „knjižne i neknjižne građe koja kroz djelatnost knjižničnog osoblja nabavlja, obrađuje, čuva i daje na uporabu građu radi zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i stručnih potreba korisnika i permanentnog obrazovanja.“ U standardima se informacijsko opismenjavanje u radu s učenicima sagledava kroz „poučavanje informacijskim vještinama pri uporabi dostupnih znanja“.

Ostavljaju se otvorene mogućnosti za kreiranje poticajnih oblika poučavanja učenika za samostalno i cjeloživotno učenje.

27 Zakon o bibliotekama SR Hrvatske. 1965. Narodne novine, 8.

25 Zakon o osnovnoj školi. 1974. Narodne novine, 14, čl. 91., str. 275.

28 Minimum jugoslavenskih standarda za školske knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 22, 1-4(1976), str. 113-114.

26 Vidi: Milički, Jasna. Srednjoškolske knjižnice u Zagrebu u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Nav. dj.

29 Standard za školske knjižnice. 2000. Narodne novine, 34.

KONTEKST 7 2021

Mora nam biti jasna važnost i uloga školske knjižnice u promicanju i poticanju čitanja, kojom se podiže prag pismenosti ne samo u našem društvu, već u čitavom svijetu.

Osmišljava se niz aktivnosti kojima se u lokalnim ili državnim okvirima nastoji djelovati u tom smjeru. Za škole je bio vrlo indikativan PISA projekt30 koji je u našoj zemlji proveden 2006. godine, a koji je jednim novim konceptom obrazovanja pokušao odgovoriti jesu li učenici dobro pripremljeni za izazove budućnosti, odnosno jesu li sposobni analizirati, logički zaključivati, kritički procjenjivati i djelotvorno priopćavati svoje ideje. Stoga se i čitalačka pismenost izdvojila kao nužan preduvjet osposobljavanja učenika u procjenjivanju i ocjenjivanju pisanih materijala i ostalih izvora informacija i iznošenju i argumentiraju vlastitog mišljenja o određenim činjenicama. Tu se mogu jasno izdvojiti nove zadaće koje su postavljene pred školsku knjižnicu i knjižničare.

U formiranje i prihvaćanje „suvremene školske knjižnice u društvenoj sredini“31 bili su uključeni knjižničari entuzijasti iz tadašnje Sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji su se suočili s dva velika problema, od kojih se prvi do danas nije razriješio. Radi se o problemu utvrđivanja pozicije školske knjižnice među drugim specijalnim nesamostalnim knjižnicama i njenog položaja u školi. S jedne strane ona je sastavni dio odgojno-obrazovne djelatnosti škole sa svim svojim specifičnim zadacima, a s druge po specijalnosti ulazi u područje kulture. Do rješenja drugog problema došlo je s vremenom. Kako su dugo školske knjižnice viđene kao mjesto gdje se samo čuvaju knjige, a iskazanih potreba za stručnjacima za rad u tim knjižnicama nije bilo, pomoć u njihovom uređenju pružili su stručni knjižničari iz narodnih knjižnica. S pojavom potrebe (posebice za školske knjižnice) za edukacijom učenika (upućivanje učenika kako se koristiti knjigom i knjižnicom) krenulo se sa školovanjem za buduće školske knjižničare, koje se prvo provodilo održavanjem kraćih ili dužih seminara.32 U NR Hrvatskoj se sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća osnivaju eksperimentalne škole, čiji je pokretač bio Zavod za unapređivanje osnovnog obrazovanja, što je posredno

16

pridonijelo razvoju školskih knjižnica. Pristup je u konačnici rezultirao potrebom za daljnjim unaprjeđenjem organizacije i zadaća školske knjižnice i knjižničara. U organizaciji i poslovanju školskih knjižnica su tada polaznu točku predstavljale teze,33 koje su u obliku preporuka za uređenje i vođenje školskih knjižnica dostavljene školskim tijelima i dugo predstavljale temelj organizacije i poslovanja školskih knjižnica.

Do unapređivanja knjižničarske struke došlo je 1964. godine osnivanjem Kolegija za knjižničarstvo za izvanredne studente na Katedri za hrvatskosrpski jezik Pedagoške akademije u Rijeci s namjerom da se osposobe učitelji hrvatskog jezika za vođenje školskih knjižnica.

Tiska se prvi priručnik za školske knjižnice u Hrvatskoj,34 Biblioteka osnovne škole Tatjane Blažeković, koji je bio od velike pomoći u radu onim knjižničarima koji su taj posao radili bez stručnog obrazovanja. Ista autorica izdaje Prijedlog standarda za školske knjižnice. Školske knjižnice postaju interes, kako stručnog bibliotekarskog društva, tako i stručnih suradnika, pedagoga, premda je tekst o školskim knjižnicama u novom Zakonu o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama iz 1973. godine ostao nepromijenjen. Sintagma koju je Tatjana Blažeković naglašavala tada, da se bez dobro uspostavljene suradnje ne bi mogla postaviti suvremena školska knjižnica, vrijedi i danas. Iste je godine na godišnjoj skupštini Hrvatskog bibliotekarskog društva 1973. godine, zatraženo da se osnuje sekcija za školske knjižnice.

U Opatiji je 1980. godine Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SR Hrvatske organizirao seminar na kojem su bila prezentirana dva važna referata, koje je priredila A. Skorupan35: Prijedlog programa rada školskih knjižničara i Prijedlog strukture radnog vremena školskih knjižničara.

Transformacija učenika iz objekta u subjekt učenja koji samostalno djeluje na stjecanje novog znanja, ključna je zadaća koja se naglašava kroz sve prijedloge reformi u odgojnoobrazovnom procesu. Knjižnica ne bi trebala biti samo u službi školske nastave, već ju treba transformirati u središte oko kojeg se velikim dijelom provodi proces nastave i učenja u školi.

Trebala bi preuzeti funkciju multimedijalnog

30 Dostupno na http://www.mzos.hr 31 Blažeković, Tatjana. Sazrijevanje zamisli o suvremenoj školskoj knjižnici u SR Hrvatskoj od 1945. do 1980. godine. // Pedagoški rad 36, 5-6 (1981), str. 246-260.

32 Teze predstavljene na savjetovanju DBH 1964. godine. Vidi više u: Društvo bibliotekara Hrvatske o školskim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 10, 1-2(1964), str. 64.

33 Vuković, Višnja. Izvještaj o radu Društva bibliotekara Hrvatske od travnja 1963. do travnja 1965. godine podnesen XV. godišnjoj skupštini društva. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 1-2(1965), str. 78.

34 Izdalo ga je Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969.

35 Blažeković, Tatjana. Sazrijevanje zamisli o suvremenoj školskoj knjižnici u SR Hrvatskoj od 1945. do 1980. godine. Nav. dj., str. 256.

17

centra koji bi prema didaktičkim postavkama učeniku omogućavao pristup raznim izvorima znanja, iako se ne spominje njihovo uvođenje i edukacija za korištenje tih izvora.

Prvi korak u toj transformaciji bila je izrada standarda. Prema Prijedlogu standarda za rad školskih knjižnica kao bibliotečno-informacijskih centara u organizacijama odgoja i osnovnog obrazovanja koji je ušao u Pedagoški standard za razdoblje 1986.-1990.36 školska je knjižnica kao knjižnično-informacijski centar trebala dopunjavati sva odgojno-obrazovna područja izvorima znanja i informacijama, te se posebnim programima aktivno uključiti u odgojnoobrazovni proces. Spominje se i bitna zadaća školske knjižnice, a to je organiziranje i provođenje postupnog i sistematičnog obučavanja korisnika vještinama korištenja raznih izvora informacija kao preduvjeta za kasnije samostalno i cjeloživotno učenje.37 Ovdje nije detaljnije prikazana razrada te djelatnosti kroz školsku knjižnicu, stoga ne možemo napraviti usporedbu s današnjim programima rada školskih knjižničara obrazovanja korisnika školskih knjižnica. Ono što bi još trebalo izdvojiti iz ovog dokumenta jest struktura djelatnosti školske knjižnice. Prema istoj je strukturi djelatnost školske knjižnice raspodijeljena i danas, na odgojno-obrazovnu djelatnost s korisnicima (60% cjelokupnog rada knjižničara), kulturnu i javnu djelatnost, informacijsku djelatnost i stručni rad (preostalih 40% cjelokupnog rada knjižničara).

Nositelj knjižnične djelatnosti u osnovnoj školi, prema standardu, trebao bi biti knjižničar, informatičar - dokumentarist i suradnik u nastavi.

Status djelatnika knjižnice treba biti jednak u pravima i dužnostima učiteljskog osoblja u školi.

Knjižničar u suvremenoj školi preuzima ulogu posrednika između izvora informacija, učenika i učitelja te mu se daje nova funkcija, da „obučava i upućuje u korištenje knjižnicom i tako odgaja trajnog korisnika knjige, knjižnične građe i informacija“.38 Ali da bi svi ti prijedlozi bili primjenjivi u praksi, trebaju proći zakonsku odredbu kojom bi se osigurao razvoj školske knjižnice i školskog knjižničara. Ipak, svjedoci smo da ni danas neke teze, isticane u prijedlozima koje je aplicirala Blažeković, nisu doživjele svoju punu afirmaciju.

Upravo s početkom transformacije školske knjižnice u bibliotečno-informacijski 36 Vidi: Standard za rad školskih knjižnica kao bibliotečno-informacijskih centara u organizacijama odgoja i osnovnog obrazovanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 29, 1-4(1986), str. 208.

37 Isto, str. 209.

38 Isto, str. 40.

KONTEKST 7 2021

centar počinje i rad Proljetne škole školskih knjižničara koja je u svojim začetcima imala veliku ulogu u mijenjanju stavova prema radu školske knjižnice. S ciljem da djeluje na stručno osposobljavanje djelatnika školske knjižnice Škola je pokrenula, navodi Križ39, intenzivniju edukaciju za samostalnu uporabu svih izvora informacija i stjecanje vještina i navika potrebnih za samoobrazovanje. Školsko knjižničarstvo Hrvatske

od

samostalnosti

S ulaskom u razdoblje samostalnosti Hrvatske možemo reći da su sve prethodne teze manje-više integrirane u praksu. Unutar odgojnoobrazovnih ustanova, temeljem zakona, osnovane su školske knjižnice. Jasno, ne možemo tvrditi da su osnovane baš u svim ustanovama, ali u posljednje vrijeme postoji tendencija da se zadovolje barem osnovni standardi oko osnivanja školskih knjižnica i zapošljavanja adekvatnog osoblja. Status i razvoj školske knjižnice u ovom periodu može se promatrati kroz Zakone o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, Standardu za rad školske knjižnice (2000), kao i Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008). Zakon o osnovnom školstvu iz 1990. navodi da svaka škola mora imati školsku knjižnicu, da je djelatnost školske knjižnice sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa te da je knjižničar jedan od stručnih suradnika dok Zakon o srednjem školstvu iz 1992. navodi da je djelatnost knjižnice sastavni je dio rada srednje škole, ne i odgojno-obrazovnog procesa. Zakon o osnovnom školstvu iz 2003. dodaje da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za programe opremanja školskih knjižnica, što ponavlja i Zakon o srednjem školstvu iz iste godine. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2008. objedinjuje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje te dodatno pojašnjava ulogu djelatnosti školske knjižnice navodeći da je djelatnost knjižnice sastavni dio obrazovnog procesa u kojem se stručnoknjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa. Također, knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima. Nazadak je u tome što je uklonjena komponenta vezana uz odgojnu ulogu knjižnice. Zakon navodi da se u državnom proračunu te u proračunu jedinice 39 Križ, Jadranka. Osvrt unatrag i pogled u budućnost. // Školska knjižnica u 21. stoljeću: zbornik radova Proljetne škole školskih knjižničara (Crikvenica, 14.-17. svibnja 1998.). Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske - Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1998. Str. 27.

KONTEKST 7 2021

lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva i za sufinanciranje opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom.

Riječ je istovremeno o napretku promišljanja sufinanciranja jer se ono stavlja i na teret lokalne samouprave te o nazatku jer se sufinanciranje specificira samo na opremanje knjižnica lektirom.

Zakoni iz 2012. i 2019. ne donose nikakve novine vezane uz status školskih knjižnica u odgojnoobrazovnom sustavu.

Za razvoj odgojno obrazovne uloge školske knjižnice važan je Naputak o obvezama, programu i normativu rada stručnog suradnika knjižničara40 koji je potpisala ministrica Ljilja Vokić, a koji je donio popis poslova unutar odgojno obrazovne djelatnosti školskog knjižničara, dijeleći te poslove na neposredan rad s učenicima te suradnju s nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljem u pripremi tog rada.

Dokument spominje uvođenje suvremenih metoda u rad knjižnice, ali se ne govori još toliko o metodama u IKT okružju jer je to vrijeme začetaka takve tehnologije, a time i njene primjene.

Sljedeće određivanje aktivnosti i programa rada školskih knjižničara zabilježeno je u jednom od pokušaja reformiranja hrvatskog školstva iz 2002. godine, u vrijeme ministra Vladimira Strugara, poznatog pod nazivom Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu. U razradama okvirnog nastavnog plana i programa za pojedina nastavna područja i predmete u uvodnom dijelu opisane su zadaće ravnatelja, stručnih aktiva nastavnih područja, učitelja te stručno razvojne službe - pedagoga, psihologa i školskog knjižničara. Autorica dijela o školskom knjižničaru savjetnica je Biserka Šušnjić. Ona navodi da knjižničar kroz mogućnosti svoje knjižnice kao komunikacijskog središta škole uz pomoć suvremene tehnologije i u suradnji sa svim učiteljima i učenicima treba osuvremenjivati odgojno obrazovni proces stavljajući u funkciju sve izvore znanja.41 Taj pokušaj reforme nije zaživio.42 Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS, 2005.) nije donio gotovo ništa za školske knjižnice. U njegovom Vodiču samo se spominje 40 Naputak o obvezama, programu i normativu rada stručnog suradnika knjižničara. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, 1996.

41 Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu : razrada okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji učenika : razredna nastava. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2002.

42 Lilek, Mirela. Zazivanje Šuvara: kako je njegova reforma postala aktualna danas. // Jutarnji list-Globus, 2018. https://www.jutarnji.hr/ globus/politika/zazivanje-suvara-kako-je-njegova-reforma-postalaaktualna-danas-on-je-uveo-model-skolovanja-za-potrebe-privrede-adanasnji-reformatori-traze-slicno-7175487 ( 27.1.2021.)

18

da je školska knjižnica važna za osuvremenjivanje odgojno obrazovnog procesa.

No Nastavni plan i program za osnovnu školu43 iz 2006. godine donekle je promijenio situaciju jer donosi plan rada školskog knjižničara koji školski knjižničari poznaju pod akronimima KIP (Knjižnična i informacijska pismenost), KOO (Knjižnični odgoj i obrazovanje) i KIO (Knjižnično i informacijsko obrazovanje).

Službeni plan rada omogućio je prelazak na konkretnije planiranje rada kroz suradnju s učiteljima i nastavnicima u svjetlu tada aktualnog korelacijskog planiranja. Voditelji ŽSV-a pripremili su dokument mogućih korelacija s programima predmeta, no i taj je dokument ostao u sferi neslužbenog.

Nacionalni okvirni kurikulum44 (NOK, 2010.) bio je opet korak unazad u razvoju službene normiranosti odgojno-obrazovnog rada školskog knjižničara i ostalih stručnih suradnika.

Ne govori se ni o ulozi školske knjižnice.

Primjedbe koje su školski knjižničari pripremili za savjetovanje prije usvajanje NOK-a nisu bile prihvaćene.

Pokušaj reforme poznate pod nazivom „Jokićeva reforma“ s kraja 2015. i početka 2016. godine trebao je konačno označiti početak izrade službenog kurikuluma rada školskog knjižničara jer se u krovnom Okviru nacionalnog kurikuluma u poglavlju Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata kao jedan od dokumenata spominjao i Posebni nacionalni Kurikulum za školsku knjižnicu.45 U već postojećim prijedlozima za dvije međupredmetne teme, Učiti kako učiti46 i Uporaba IKT-a47 otvoreno je mjesto aktivnostima školskih knjižničara čime nam je također olakšano planiranje. Ovaj put srednjoškolska razina nije zapostavljena budući su obje međupredmetne teme razrađene kroz sve obrazovne cikluse, a i planirana predstojeća izrada kurikuluma školske knjižnice trebala je zbog ujednačenosti dokumenata biti na tom tragu.

Taj je pokušaj reforme zaustavljen.

Slijedio je novi pokušaj reforme za mandata ministrice Divjak 2018. koji je trebao 43 Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006.

44 Nacionalni okvirni kurikulum. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2010.

45 Prijedlog Okvira nacionalnog kurikuluma: 2. inačica, svibnja 2016.

Zagreb: Cjelovita kurikularna reforma, 2016.

46 Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Kurikulum međupredmetne teme Učiti kako učiti za osnovne i srednje škole. // Narodne novine 7(2019).

47 Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Kurikulum međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole. // Narodne novine 7(2019).

19

biti temeljen na konsenzusu političkih aktera.

Dokumenti iz Jokićevevog doba su manje-više mijenjani. Zanemaren je krovni Okvir nacionalnog kurikuluma, čime je zaustavljen pokušaj da se u nastavku reforme izrađuju posebni kurikulumi, među kojima i onaj za školsku knjižnicu. Edukacije su osim učitelja i nastavnika bile namijenjene i ravnateljima i stručnim suradnicima, među kojima i knjižničarskoj struci. U tu svrhu organizirano je pet virtualnih učionica.

Tijekom rada u virtualnim učionicama školski su knjižničari kreirali ili podijelili cijeli niz kvalitetnih obrazovnih sadržaja i aktivnosti, a posebno u temama Rješavanje problema, Istraživačko učenje, Digitalna tehnologija u učenju i poučavanju te u Osnove rada u OneNote bilježnici.

Nakon što je u zemlji nastupila kriza uzrokovana koronavirusom te je slijedom mjera vezanih uz suzbijanje pandemije obrazovni sustav preselio aktivnosti u nastavu na daljinu pristupilo se izradi videolekcija za predmete i međupredmetne teme. Na poziv su se odazvali i knjižničari te su snimili četrdeset pet videolekcija na međupredmetne teme i kasnije za potrebe inastave pet videolekcija za predmet Srpski jezik i kultura.

U to je vrijeme Ministarstvo donijelo Odluku s uputama za rad koja je vrlo koncizno odredila zadaću školskih knjižničara: “Knjižničari trebaju biti na raspolaganju vezano uz pretraživanje izvora i knjiga te s učenicima i nastavnicima komunicirati na redovitoj osnovi.

Trebaju biti uključeni u virtualne zbornice i prema potrebi u virtualne razrede. Posebno ističemo potrebu da pomognu nastavnicima u kreiranju sadržaja i upotrebu materijala, uz reguliranje autorskih prava.”48 2019. donesen je novi Nastavni plan i time je van snage stavljen Nastavni plan i program iz 2006. te Knjižnično-informacijski program školskih knjižničara, no to nije spriječilo školske knjižničare da i dalje rade na jačanju čitateljskih kompetencija, razvoju višestruke pismenosti i transverzalnih vještina učenika samostalno ili u suradnji s učiteljima i drugim školskim suradnicima.

Rad u reformi 2015. - 2016.: Jasna Milički (međupredmetna tema Učiti kako učiti), Draženka Stančić (međupredmetna tema Uporaba IKT-a), Biljana Krnjajić (predmet Srpski jezik i 48 Odluka o izmjeni Odluke o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu: upute za rad od kuće. https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Vijesti/2020/ Uputa%20-%20osnovne%20i%20srednje%20skole%20-%2019.%203.% 202020..pdf (12.1.2021.)

KONTEKST 7 2021

kultura).

Rad u reformi 2018. - 2020.: Jasna Milički, Vedran Šperanda i Ivanica Beg, Draženka Stančić Dejan Šiptar, Bojan Lazić, Denis Vincek, Josip Strija i Mona Othman.

Podrška učiteljima, učenicima i roditeljima – i-nastava: Bojan Lazić.

Kao pomoć za rad u školskoj knjižnici objavljeno je od devedesetih godina više metodičkih i stručnih priručnika za učitelje i školske knjižničare koje su napisali stručnjaci i sami školski knjižničari. Nezaobilazni metodički priručnici u radu školskog knjižničara su i zbornici s državnih skupova školskih knjižničara Proljetnih škola školskih knjižničara Republike Hrvatske te cijeli niz autorskih. Ovdje valja istaknuti zadnji priručnik za rad školskih knjižničara koji su priredile Ruža Jozić i Alta Pavin Banović, Od knjige do oblaka, 2019.

Da bi školska knjižnica uspješno ostvarivala svoje zadaće moraju postojati kvalitetna odgovarajuća zakonska, pravilnička i programska rješenja na kojima se temelji rad školskih knjižničara, a ona danas nisu zadovoljavajuća. Dvostruki stručni ispiti, zapošljavanje, nejednako radno vrijeme školskih knjižničara u osnovnoškolskom i srednjoškolskom okružju, standardi za školske knjižnice koji nisu suvremeni, samo su neki od neriješenih problema.

Sustav je inicijalne i cjeloživotne edukacije školskog knjižničara, možemo ipak reći, zadovoljavajući. Školski knjižničari danas posjeduju stručne knjižničarske kompetencije kao i odgojno obrazovne koje proširuju znanjima vezanim uz uporabu suvremenih tehnologija.

No, da bi školski knjižničar ostvario ulogu školske knjižnice kao potpore nastavnom procesu, bio mentor učenicima koje osposobljava, mora imati zadovoljen i uvjet opremljenosti školske knjižnice. Ključan je to problem koji prati suvremeno školsko knjižničarstvo. Riječ je o izostanku specificirane financijske podrške izgradnji knjižničnog fonda i tehničkom opremanju školske knjižnice od strane nadležnih institucija. Vidljivost rada školskog knjižničara ovdje ima bitnu ulogu. Dobrodošlo je i pojačano lobiranje školsko-knjižničarskih predstavnika, npr. udruga, kod prosvjetnih vlasti za detaljniju razradu troškova škole od kojih bi opremanje knjižnice činilo točno određen udio u troškovima.

Odgojno obrazovni rad školskog knjižničara može se regulirati kroz popis aktivnosti koje školski knjižničar može provoditi49, kroz program rada školskog 49 Pravilnik o radnim obvezama, normi ili sl.

KONTEKST 7 2021

knjižničara ili kroz zaseban predmet. Popis aktivnosti postoji u različitim smjernicama (UNESCO-ve smjernice, Naputak Ljilje Vokić i sl.), no, on je u radu školskih knjižničara različit i ovisi o poimanju uloge školskog knjižničara u ravnateljevoj svijesti, a potom i kolektiva.

Također ovisi i o kompetencijama te o kreativnosti i radnom elanu samog školskog knjižničara.

Jedan je program školske knjižnice predstavljen na Proljetnoj školi (2021.), napravile su ga Danijela Riger-Knez, Tanja Telesmanić, Mišela Nežić, Hajdi Škarica i Ivana Perić kako bi olakšale rad svim školskim knjižničarima.

Ono što trenutno školski knjižničari imaju jesu popisi aktivnosti koji se koriste pri izradi godišnjeg plana rada školskog knjižničara. Tu bismo pridodali popise aktivnosti u programima renomiranih srednjoškolskih knjižničarki, Ruže Jozić, Ivane Vladilo i srednjoškolskih kolegica iz Zadarske županije. Pomoć u planiranju mogu im biti i najnoviji dokumenti reforme, prije svega kurikulumi međupredmetnih tema, posebice dvije teme koje se u velikoj mjeri bave informacijskom pismenošću, a to su Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Činjenica je da ni sam sustav odgoja i obrazovanja nema razvijen način vrednovanja bilo vanjskog, hibridnog ili samovrednovanja pa tako ne postoje ni za školske knjižnice. Postoje tek neki prijedlozi kako vrednovati rad školske knjižnice i školskog knjižničara. Korina Udina napravila je kriterije za samovrednovanje rada školskog knjižničara50, a Dinka Kovačević i Jasmina Lovrinčević51 prijedlog modela vrednovanja temeljen na također njihovom prijedlogu, normativu rada koji knjižnične poslove dijeli na neposredni odgojno obrazovni rad, pripremanje za radne aktivnosti, stručnu knjižničnu djelatnost, kulturne aktivnosti i povremene i ostale poslove.

Iz svega prethodnog možemo reći da postoji nedovoljno razumijevanje mogućnosti školske knjižnice među onima koji odlučuju o obrazovnoj politici. Stoga je osvješćivanje tih mogućnosti kroz dugotrajniji angažman u komunikaciji s tom skupinom ljudi zadatak koji se ne smije smetnuti s uma prilikom svake od aktivnosti koju MZOS planira provoditi i potrebno se javljati u sva povjerenstva i komisije i u njima lobirati za struku školskog knjižničara.

50 Udina, Korina. Samovrednovanjem do vrednovanja - mi znamo kako! // Smjernice za rad školskog knjižničara: zbornik radova XXIV Proljetne škole školskih knjižničara (Dubrovnik, 21.-24. ožujka 2012.). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2012. Str. 49-59.

51 Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina. Mjerila kvalitete rada u hrvatskom školskom knjižničarstvu. Osijek: Odjel za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014.

20

Zaključak Pregled položaja školske knjižnice i školskog knjižničara kroz povijest prosvjetnog sustava na području Hrvatske svjedoči nam da promjene koje su zahvaćale obrazovanje nisu istom mjerom obuhvaćale i školske knjižnice.

Veliki zamah u svom razvoju struka je dobila s uspostavom RH. Danas je razina stručnosti i educiranosti knjižničara na nivou stručnosti ostalih odgojno – obrazovnih djelatnika, što potvrđuju i brojni primjeri dobre prakse objavljivani u zbornicima s PŠŠK. Međutim, nepromijenjena je ostala slaba opremljenost školskih knjižnica, naravno, uz iznimke koje su rijetke i nisu sustavne.

Stavljanjem van snage Nastavnog plana i programa iz 2006. ukinut je i službeni program rada školskog knjižničara, što uopće ne ide u prilog školskom knjižničarstvu. U svakom slučaju, potrebno je uvijek iznova dokazivati vrijednost školskih knjižnica za odgojno obrazovni sustav svojim radom i predstavljanjem istog onima koji mogu odlučivati o smjeru razvoja obrazovanja.

Kroz povijest djelovanja u školama vidljiv je konstantan naglasak školskih knjižničara na važnosti odgojno-obrazovne uloge koju školske knjižnice imaju u edukaciji korisnika kao polazišne točke za razvijanje daljnjih vještina i sposobnosti potrebnih za kvalitetno pretraživanje informacija uz uspješno korištenje suvremenih tehnologija.

U ovom je radu pokazan razvoj školskih knjižnica i struke školskog knjižničara. Razvoju struke, kao i svim reformama, na putu će uvijek stajati nedostatna sredstva, različite lobističke grupe te sami članovi struke kojima je teško napraviti iskorak iz sigurne zone. Na ta je tri područja potrebno usmjeriti djelovanje za boljitak.

Literatura: 1.

2.

3.

4.

Blažeković, Tatjana. Sazrijevanje zamisli o suvremenoj školskoj knjižnici u SR Hrvatskoj od 1945. do 1980. godine. // Pedagoški rad 36, 5-6(1981), 246-260.

Dobronić, Lelja. Klasična gimnazija u Zagrebu: od 1607. do danas. Zagreb: Školska knjiga, 2004.

Društvo bibliotekara Hrvatske o školskim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 10, 1-2(1964), 64-67.

Gaćina Škalamera, Sonja. Zakon o pučkim školama i preparandijama u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji iz 1874. godine: sto

21

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

KONTEKST 7 2021

četrdeseta obljetnica hrvatskoga zakona o obveznom obrazovanju. // Anali za povijest odgoja, vol. 13, (2014). 99-133.

Građa za povijest školstva: Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas: Knjiga IV. Zagreb: Pribrao i uredio Antun Cuvaj. Trošak i naklada Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1912.

Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj: Knjiga 1. 2017.

Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017.

Izvještaj o radu Društva bibliotekara Hrvatske od travnja 1963. do travnja 1965. godine podnesen XV. godišnjoj skupštini društva. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 1-2(1965), 78.

Križ, Jadranka. Osvrt unatrag i pogled u budućnost. // Školska knjižnica u 21. stoljeću: zbornik radova Proljetne škole školskih knjižničara (Crikvenica, 14.-17. svibnja 1998.). Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999. 27-32.

Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina.

Mjerila kvalitete rada u hrvatskom školskom knjižničarstvu. Osijek: Odjel za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014.

Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu: razrada okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rasterećenja učenika: razredna nastava.

Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2002.

Lasić-Lazić Jadranka; Laszlo, Marija; Boras, Damir. Zagreb: Informacijsko čitanje. Zavod za informacijske studije, 2008.

Lilek, Mirela. Zazivanje Šuvara: kako je njegova reforma postala aktualna danas.

Zagreb. Jutarnji list-Globus, 2018. https:// www.jutarnji.hr/globus/politika/zazivanjesuvara-kako-je-njegova-reforma-postalaaktualna-danas-on-je-uveo-modelskolovanja-za-potrebe-privrede-a-danasnjireformatori-traze-slicno-7175487 (27.1.2021.)

Mikačić, Mira. Školovanje bibliotekara.

1977-1978. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 23, 1-4, 85-89.

Milički, Jasna. Model informacijskoga opismenjavanja u osnovnoškolskim knjižnicama. (doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014.)

Milički, Jasna. Srednjoškolske knjižnice u

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

Zagrebu u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. (magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008.)

Minimum jugoslavenskih standarda za školske knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 22, 1-4(1976), 113-116.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Kurikulum međupredmetne teme Učiti kako učiti za osnovne i srednje škole.

Zagreb: Narodne novine 7(2019).

Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Kurikulum međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole. Zagreb: Narodne novine 7(2019).

Nacionalni okvirni kurikulum. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2010.

Naputak o obvezama, programu i normativu rada stručnog suradnika knjižničara. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, 1996.

Nastavni plan i program za osnovnu školu.

Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006.

Odluka o izmjeni Odluke o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu: upute za rad od kuće. https://mzo.gov.hr/ UserDocsImages/dokumenti/Vijesti/2020/ Uputa%20-%20osnovne%20i%20srednje% 20skole%20-%2019.%203.%202020..pdf (12.1.2021.)

Prijedlog Okvira nacionalnog kurikuluma: 2. inačica, svibnja 2016. 2016. Cjelovita kurikularna reforma. Zagreb. http:// www.kurikulum.hr/wp-content/ uploads/2016/02/ONK-18.2-POPODNE2.pdf (27.1.2021.)

Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju: završna verzija.

Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.

Stančić, Draženka; Milički, Jasna. Odraz reformskih promjena u školskoj knjižnici: razvoj knjižnica i knjižničarske struke. // Odraz reformskih promjena u školskoj knjižnici: zbornik radova XXXII. Proljetne škole školskih knjižničara (na Mreži 24. – 26. ožujka 2021.). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2021. Str. 62. – 83.

Standard za rad školskih knjižnica kao bibliotečno-informacijskih centara u organizacijama odgoja i osnovnog obrazovanja. // Vjesnik bibliotekara

KONTEKST 7 2021

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

22

Hrvatske 29, 1-4(1986), 208-217.

Standard za školske knjižnice. 2000.

Narodne novine, 34. https:// sredisnjikatalogrh.gov.hr/ (17.2.2021.) Školski zakon od 31. listopada 1888. s provedbenim naredbama i načelnim rješidbama: Knjiga I. / Pribrao i uredio Antun Cuvaj. Zagreb: Trošak i naklada Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, Odjela za bogošt. i nastavu, 1901.

Trideset godina naše pedagogije i školstva: referati sa simpozija. Zagreb: Pedagoškoknjiževni zbor, 1976.

Udina, Korina. Samovrednovanjem do vrednovanja - mi znamo kako! // Smjernice za rad školskog knjižničara : zbornik radova XXIV Proljetne škole školskih knjižničara (Dubrovnik, 21.-24. ožujka 2012.). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje,2012.

Zakon o bibliotekama SR Hrvatske.

Narodne novine, 8(1965).

Zakon o osnovnoj školi. Narodne novine, 14(1974).

Zakon o osnovnom školstvu. Narodne novine, 59(1990).

Zakon o srednjem školstvu. Narodne novine, 59(1990). dr. sc. Jasna Milički jasna.milicki@skole.hr OŠ Marija Bistrica, Marija Bistrica

23

KONTEKST 7 2021

RAZGOVOR S POVODOM

3

LIDIJA ZEČEVIĆ, RAVNATELJICA GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE NOVI MAROF

Budući da usluga pokretnih knjižnica nije planirana već dugi niz godina u našoj Županiji, kako je došlo do ideje da se Knjižnica Novi Marof prijavi na natječaj Europskog socijalnog fonda?

Načelnik općine Breznički Hum, Zoran Hegedić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ravanteljica Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof, Lidija Zečević

U okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Europskog socijalnog fonda, Ministarstvo kulture i medija donijelo je u kolovozu ove godine Odluku o financiranju projekata u okviru otvorenog (privremenog) poziva na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“. Poziv je bio usmjeren na povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina (djece i mladih do dvadeset pet godina, osoba starijih od pedeset četiri godine, nezaposlenih, uključujući dugotrajno nezaposlene, osoba s invaliditetom te pripadnika Romske i drugih nacionalnih manjina) kroz razvoj čitalačke pismenosti.

Radi se o bespovratnim sredstvima od kojih je 85 % osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati Ministarstvo kulture i medija iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Od dvanaest knjižnica koje su ostvarile pravo na financiranje našla se i Gradska knjižnica Novi Marof koja je za prijavljeni projekt „Čitanje na kotačima“ potpisala ugovor u iznosu od 2 062 619,02 kuna.

Bio je to više nego opravdan povod za razgovor s ravnateljicom Knjižnice, Lidijom Zečević.

Ideja je potekla, zapravo, iz razgovora s našim gradonačelnikom koji nas podupire u svim aktivnostima i programima koje provodimo.

Novi Marof kao osnivač i gradonačelnik ispred Grada dao nam je zeleno svjetlo da se uopće prijavimo, uz sugestiju kako isplanirati cijeli projekt. Potreba za provedbom projekta pojavila se zbog kontinuiranog pada broja članova knjižnice te općenito broja čitatelja, posebno u teritorijalno izoliranim dijelovima Novog Marofa i općine Breznički Hum. S obzirom na to da se poziv na projekt čekao dulje vrijeme, mnoge knjižnice su već imale pripremljenu dokumentaciju i razradu projektnih aktivnosti. Pretpostavljam da ste pri pisanju projekta imali pomoć gradskih službi ili vanjskih suradnika ?

Imali smo angažiranu Agenciju koja nam je pomagala u pisanju projekta i koja nas je pratila sve do samog potpisivanja ugovora te kod pripreme prvih aktivnosti kad je projekt već započeo.

Za valjanu prijavu projekta bila je potrebna izjava jedinica lokalne samouprave o obvezi snošenja financijskih troškova pet godina nakon završetka projekta, kako bi se osiguralo daljnje provođenje programa. Jeste li tu imali podršku ?

Budući da će se projekt provoditi na području Grada Novog Marofa i općine Breznički Hum, oni su nam i partneri. Dobili smo njihovu garanciju odnosno Izjavu o održivosti projekta i u slučaju promjene upravljačke strukture Grada.

KONTEKST 7 2021

Vi ste kao partnera na projektu uz Grad Novi Marof odabrali općinu Breznički Hum. Kako je došlo do te suradnje i zašto je baš ta općina odabrana ?

Vrlo dobro surađujemo s općinom Breznički Hum, budući da nam mnogo korisnika dolazi u Knjižnicu, koristi naše usluge, mnogi dovode svoju djecu u našu pričaonicu. Sam načelnik sa svojom Općinom sudjeluje u brojnim europskim projektima, tako da je ta općina imala odlične reference za suradnju u projektu.

Uslugom pokretne knjižnice osigurat će se dostupnost knjiga u teritorijalno izoliranim dijelovima te općine.

Osnivanje Bibliobusne službe zahtjevan je projekt u mnogočemu te iziskuje brojne promjene u organizaciji i planiranju rada same Knjižnice. U kojoj ste sada fazi provedbe?

U mnogočemu trebamo suglasnost Gradskog vijeća, jer ja kao ravnateljica odlučujem o stavkama samo do 20 000 kuna, sve potrebne stavke su daleko iznad toga. Prema novom Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, nemamo Upravno vijeće Knjižnice, pa nam za sve treba Gradsko vijeće, a to je procedura koja traje. Morat ćemo ići u kreditno zaduživanje kako bismo na vrijeme proveli projekt, a onda pravdanjem kroz tromjesečne izvještaje dobili povrat sredstava. Proveli smo natječaj kojim smo odabrali administratora projekta, a na našim mrežnim stranicama i u knjižnici može se ispuniti anketa kojom želimo saznati interese čitatelja knjižnice, stanovnika općina u kojima će se provoditi projekt te teritorijalnu pokrivenost čitateljima.

Očekuje vas i javna nabava?

Očekuje nas javna nabava, tako je. Jedna od najvećih stavki je nabava kombi vozila.

Nabavit ćemo vozilo B kategorije, nismo išli na vozilo C kategorije jer bi nas to obavezivalo na daljnje zapošljavanje vozača, ovako ćemo zadovoljiti Standarde za III. tip vozila, gdje knjižničar može biti i vozač. Tijekom projekta zagarantirana su sredstva za zapošljavanje knjižničara i vozača.

Standardi za pokretne knjižnice navode precizno potrebne uvjete za opremu, rasvjetu, sjedala… Kako ćete vrednovati ponude za opremu i na koji način?

To će biti prepušteno stručnjacima za

24

javnu nabavu. Morat ćemo biti jako pažljivi i oprezni prilikom odabira.

Koliko ste naslova, odnosno knjiga predvidjeli za opremanje bibliokombija?

Projektom je predviđeno oko 1500 knjiga, što će zadovoljiti planirane potrebe budućih članova i korisnika (najmanje 500) usluga pokretne knjižnice.

Koje usluge ste predvidjeli osim same posudbe knjiga, hoće li biti kreativnih radionica, pričaonica ?

Tako je. Osmišljen je niz aktivnosti koje će se provoditi u sklopu bibliobusne službe, dio će biti namijenjen osobama starijim od pedeset četiri godine. Pripadnicima te ciljne skupine omogućit će se sudjelovanje u radionici u okviru koje će se provoditi kolektivno čitanje naglas s popratnim interaktivnim zadacima. Imat ćemo i radionice za osobe s invaliditetom. Tu smo prvenstveno ciljali na našu udrugu Sunce, iz Novog Marofa, koja okuplja djecu i osobe s poteškoćama u razvoju. Imat ćemo i posebne aktivnosti namijenjene za dugotrajno nezaposlene osobe kojima prijeti socijalna isključenost.

Hoće li biti nekih posebnih programa za djecu?

Imat ćemo promocije čitanja, nešto slično natjecanju u čitanju naglas, ali ne natjecateljskog karaktera. Bit će tu i interaktivno upoznavanje s putujućom knjižnicom. Većinu aktivnosti će provoditi vanjski suradnici umjetničkog profila, glumci, dizajneri, glazbenici. Oni su nam partneri na projektu, te ga će osmišljavanjem svojih aktivnosti dodatno oplemeniti.

Kad je predviđen početak usluge, kad će bibliokombi krenuti na put?

Ako sve bude u redu s nabavom kombija i svih potrebnih sredstava i dokumentacije, očekujemo da će naš bibliokombi krenuti prvi puta na put tijekom ljeta, sljedeće godine. Sve detaljne informacije mogu se pronaći na mrežnoj stranici projekta https://www.gknm.hr/nasiprogrami/citanje-na-kotacima/ .

Poštovana Lidija, u ime Knjižničarskog društva čestitam i želim što uspješniju provedbu „Čitanja na kotačima“!

Razgovor vodila: Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

25

KONTEKST 7 2021

IZ NARODNIH KNJIŽNICA

4

KAKO JE KOMERCIJALNA E-KNJIGA POSTALA VELIKA BRIGA

Pandemija koronavirusa u našim je knjižnicama pred knjižničare postavila nove izazove, barem u početku, od sredine ožujka 2020. Zatvaranje knjižnica za korisnike te kasnije popuštanje mjera, ali s ograničenjima koja su propisana u sklopu epidemioloških mjera, za većinu nas bilo je neočekivano.

Koliko god bilo teško, brzo smo se priviknuli na novu stvarnost. U prvi plan došli su virtualni sadržaji, među kojima je osobito važna usluga čitanja komercijalne e-knjige.

Pokušavajući ponuditi uslugu koja je, za razliku od razvijenih europskih zemalja, kod nas tek u začecima, naišli smo na velike probleme. Za samo uvođenje usluge trebalo je nekoliko mjeseci pripreme, pa u suradnji s tvrtkom Point, Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg napokon, 22. 11. 2020., počinje s posudbom. Potporu za uvođenje nove usluge dao je i Grad Ludbreg koji je za tu namjenu osigurao 10 000 kuna. Za taj je iznos kupljeno stotinjak naslova, uglavnom beletristike. Radi se o naslovima koje knjižnica nema u tiskanom formatu. Unatoč početnom optimizmu, nepunu godinu nakon uvođenja usluge statistika je porazna: u deset mjeseci evidentirana je samo dvadeset jedna posudba.

Gospodin Danko Tkalec, direktor tvrtke Point, u razgovoru koji smo vodili početkom uvođenja usluge navodi da je uslugu posudbe eknjige uvelo četrnaest knjižnica, ali je stvarnih korisnika samo jedanaest. Tada se očekivao i početak posudbe u koprivničkoj i varaždinskoj knjižnici, do kojeg nije došlo.

Od formata se koriste e-Pub, PDF i slikovni formati koji su izrazito pogodni budući da su u potpunosti pod kontrolom korištenja i pregledavaju se na isti način. Formati poput TXT -a, Word-a, XML-a, audia i videa su mogući ali podliježu drugim pravilima.

Nadalje, pojasnio je kako komercijalni čitači nisu primjenjivi za ovakvu vrstu usluga jer izdavači traže određenu razinu kontrole i zaštite, pa se knjige fizički ne preuzimaju na lokalne uređaje. Drukčija je situacija s knjigama s

Amazona ili nekih drugih servisa koji zaštitu imaju implementiranu na drukčije načine koji osiguravaju „neprobojnost“ preuzete knjige, ali za to traže specijalizirane (svoje) čitače (Kindle i sl.). Na njih se praktički mogu preuzeti i „otvorene“ knjige koje nemaju zaštitu. Kod nas nisu osobito popularni jer još uvijek ne postoji kultura korištenja digitalnih knjiga, što ne znači da se to neće mijenjati. Za razliku od nas, stanovnici Velike Britanije imaju besplatan pristup digitalnim knjigama posredstvom British Library, što funkcionira na sličan način kao i naš program.

U početku je u ponudi bilo petsto naslova e-knjiga, što se objašnjava nedovoljnim interesom izdavača, dok je otegotna okolnost i manjak interesa Ministarstva kulture za financiranje eknjige, kao i manjak pažnje medija. Kako bi se poboljšale usluge i zadovoljili zahtjevi u pogledu zaštite autorskih i izdavačkih prava, radi se na tehničkim pretpostavkama tako da se softver za pregledavanje stalno unaprjeđuje i dograđuje.

Prezentiran je sustav kroz koji će svaka knjižnica biti u mogućnosti sama kontrolirati svoju digitalnu knjižnicu te dodavati svoje sadržaje koji će se stavljati na raspolaganje članovima.

Gospodin Tkalec smatra kako knjižnice trebaju više promovirati uslugu posudbe e-knjige istraživanjem sadržaja koji bi korisnicima bili zanimljiviji.

I dok se problemi tehničke naravi mogu riješiti relativno brzo, čitateljske navike teško se mijenjaju. Posudba ponajprije ovisi o željama i

KONTEKST 7 2021

potrebama korisnika. Doista, petstotinjak naslova koji se nude knjižnicama za preuzimanje ne može potaknuti korisnike da se okrenu čitanju komercijalne e-knjige. Ukoliko se ulaganje u kupnju e-knjiga nastavi ovom dinamikom, za samo tisuću e-naslova ludbreškoj knjižnici trebat će nevjerojatnih deset godina! Bez većeg uključivanja i potpore ministarstava i lokalnih proračuna, čitanje komercijalnih e-knjiga ostat će

26

samo mrtvo slovo na papiru. Ipak, ne smijemo gubiti nadu. Jer svaki daleki put počinje prvim, malim korakom.

Stjepan Stjepić ravnatelj@knjiznica-ludbreg.hr Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” Ludbreg

PEDAGOŠKO-ANIMATORSKE AKTIVNOSTI NA ODJELU ZA DJECU GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE „METEL OŽEGOVIĆ“ VARAŽDIN U DOBA PANDEMIJE KORONAVIRUSA

U razdoblju od sredine siječnja do 10. ožujka 2020. godine varaždinsku dječju knjižnicu posjetile su brojne grupe polaznika vrtića i osnovnih škola. Čitale su se priče, stvarale su se dječje autorske slikovnice, obilježen je Svjetski dan čitanja naglas. Posebno zanimljiv bio je susret s Brunom Ćurkom i Matijom Škerbićem, autorima knjige Filozofija - ma što pak je to? na kojem je sudjelovalo šezdeset dvoje djece.

Početak godine izgledao je obećavajuće.

A onda – vijesti o opasnom virusu koji je sve bliže, strah, epidemiološke mjere. Nakon nekoliko tjedana tijekom kojih nije bila moguća ni posudba knjiga, u travnju je Knjižnica počela s radom u novim uvjetima. Maske, rukavice, ograničen broj ljudi u prostoru. Najteže od svega bilo je moliti korisnike da što prije izaberu knjige te izađu kako bi drugi korisnici mogli ući.

Najmlađi su bili tužni zbog zatvorene igraonice.

Prva aktivnost organizirana početkom srpnja, nakon tromjesečne stanke, bila je izložba likovnih radova polaznika Dječjeg vrtića Malo drvo. Radovi mališana nadahnuti gradskim ulicama unijeli su malo svježine i vedrine u prostore Odjela. U rujnu su izložene dječje autorske slikovnice, a u listopadu likovni radovi polaznika Dječjeg vrtića „Čira-čara“ nastali nakon čitanja priče Elmer (autor D. McKee).

Posudbom knjiga u ljeto 2020. podržan je projekt Udruge „Uz tebe sam“ namijenjen poticanju čitanja za osobe s posebnim potrebama.

Engleska (m)učionica cijelu školsku godinu 2020./21. djelovala je online. Voditeljica Lidija Detić uspjela je zainteresirati djecu predškolske i školske dobi, pa je održano četrdeset sedam virtualnih radionica na kojima je sudjelovalo 343 djece. Sredinom lipnja 2021. organizirana je

završna svečanost na travnjaku iza knjižnice. Ista je suradnica uspješno održala i virtualnu glazbenu radionicu krajem listopada 2020. pod nazivom Šum(a) glazbala i stihova. U Mjesecu hrvatske knjige 2020. nastojalo se potaknuti korisnike na kreativno izražavanje, pa su uspješno provedena dva natječaja. Odgojitelji iz varaždinskih dječjih vrtića poslali su ukupno šezdeset dva rada na temu Drvo iz mojih snova.

Učenici nižih razreda osnovnih škola poslali su jedanaest literarnih radova na temu Drugačiji kraj moje najdraže priče. Radovi su izloženi u prostorima dječje knjižnice te na Facebook stranici Odjela za djecu.1 Umjesto tradicionalne svečanosti proglašenja najčitatelja, sredinom studenog najaktivnijim čitateljima poštom su poslana priznanja i simbolične nagrade. Tijekom prosinca 2020. omogućena je humanitarna prodajna izložba radova polaznika Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar te članova Udruge „Uz tebe sam“. Uobičajeni susret s Djedom Mrazom zamijenjen je prigodnom pričom tete Snježane i porukom Djeda Mraza na Facebook stranici Odjela. Istim se putem cijelo vrijeme korisnike informiralo o novim knjigama te o značajnim datumima.

U veljači 2021. provedena je tradicionalna akcija darivanja knjiga Čitam, dam, sretan sam.

Prikupljene knjige proslijeđene su Zagrebačkom psihološkom društvu, čiji su ih aktivisti darivali djeci u okviru projekta Briga za mentalno zdravlje i psihosocijalnu pomoć na područjima pogođenim potresom u Sisačko–moslavačkoj 1 https://www.facebook.com/Gradska-knji%C5%BEnica-i-%C4% 8Ditaonica-Metel-O%C5%BEegovi%C4%87-Odjel-za-djecu395424773882594 (4.11.2021.)

27

KONTEKST 7 2021

županiji. Noć knjige 2021. obilježena je u petak, 23.4.2021., virtualnim susretom s Marijom Gradečak, autoricom slikovnice Mala Mica, dizajnerica. Sudjelovalo je dvadeset dvoje djece.

U svibnju 2021. postavljena je izložba keramičkih satova i ogledala, radova polaznike grupe Leptirići. Ta grupa djeluje u Dječjem vrtiću „Varaždin“, u objektu u Aleji kralja Zvonimira. Simpatični satovi izazivali su oduševljenje naših posjetilaca cijelo ljeto 2021.

Djeca su dolazila razgledati izložbu u manjim skupinama, do deset odjednom. Tijekom lipnja Odjel je posjetilo i nekoliko razreda, kojima su čitane priče na terasi. Od početka listopada 2021. moguće je ponovo koristiti igraonicu i čitaonicu, uz ograničenja i provođenje svih epidemioloških mjera. Ta vijest izazvala je oduševljenje naših članova. Ovih dana postavljena je i izložba Čarobni svijet bajki, u suradnji s odgojiteljicama iz Dječjeg vrtića Bajka. Prostore oplemenjuju radovi djece polaznika iz pet varaždinskih dječjih vrtića s motivima iz dječje književnosti. Nadamo se da će nam epidemiološka situacija dopustiti održavanje engleske igraonice i drugih planiranih aktivnosti u našim prostorima, na radost najmlađih korisnika varaždinske knjižnice.

Jasenka Vuković-Tomašek jvtomasek13@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” Varaždin

Mala mica, dizajnerica - plakat za radionicu

ŠTO RADE BABUŠKE U IVANEČKOJ KNJIŽNICI?

U vrijeme pandemije knjižnice su se našle pred novim izazovima. Nov način rada s korisnicima, postupanje s građom, prenošenje sadržaja na digitalne platforme i pronalaženje novih rješenja postali su dio knjižnične svakodnevice. Shodno tome i naša je knjižnica 23. travnja 2021. godine obilježila Noć knjige na malo drugačiji način. Knjižnica je organizirala malu izložbu babuški iz privatnih zbirki naših korisnika, prodaju otpisanih i poklonjenih knjiga knjižnici i intenzivirala aktivnosti i komunikaciju s korisnicima preko društvenih mreža i medija.

Kako je zaštitno lice Noći knjige 2021. godine bila Knjiguška, koja izgleda kao babuška, željeli smo svojim korisnicima približiti priču o najpoznatijem ruskom suveniru. Knjižnica je

posudila originalne babuške iz privatnih zbirki i priredila malu izložbu. Na izložbi su bile izložene babuške iz privatnih zbirki obitelji Matišić, Novak, Bračko, Jagić, Habek i Anje Kramarić.

Neobične i prekrasne babuške svakodnevno su plijenile pažnju korisnika knjižnice, a pratile su ih priče o putovanjima, avanturama i raznim načinima na koje su babuške stigle iz Rusije ili Ukrajine do njihovih vlasnika. Priču i detalje o babuškama, tj. matrjoškama, pripremila nam je prof. Mirjana Bračko. Tako smo saznali da se pojavila 1890. godine i da je njezin pralik bila izrezbarena figura budističkog svetog Fukuruma, dobrodušnog, ćelavog starca – mudraca, koju je iz Japana donijela žena mecene Save Mamontova na imanje Abramcevo, nedaleko Moskve. Ta se

KONTEKST 7 2021

28

figura mogla rastaviti, a u njezinoj su se unutrašnjosti nalazile manje figure i predstavljale su bogove sreće. Po liku te igračke drvodjelja iz Rusije, Vasilij Zvjezdočkin, izrezbario je figure, a umjetnik Sergej Maljutin ih je oslikao. U to je vrijeme najpopularnije žensko ime bilo Matrjona od kud se i pojavio naziv od milja Matrjoška.

Matrjoška je već 1900. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu osvojila zlatnu medalju, a zatim i na drugim sajmovima i tako potvrdila status nacionalnog simbola. Izložbu babuški u ivanečkoj knjižnici pratile sui kratke video priče koje su objavljene na Facebook i Instagram stranicama Knjižnice pod nazivom Što rade babuške u ivanečkoj Knjižnici?

Obilježavanje Noći knjige imalo je i humanitarni karakter. U čitaonici Knjižnice postavljen je Mali sajam knjiga na kojem su se prodavale otpisane knjige i one poklonjene Knjižnici. Cijene knjiga bile su simbolične, a sav sakupljeni novac uplaćen je na račun Gradske knjižnice u Petrinji koja je nastradala u potresu.

Akciji sakupljanja sredstava za potresom pogođenu Gradsku knjižnicu u Petrinji pridružio se i Grad Ivanec s vrijednim izdanjima, monografijama i knjigama poznatih domaćih autora. U organizaciji i provedbi Noći knjige

sudjelovali su i volonteri knjižnice. Posebna zahvala Petri Polančec i Dariu Belcaru. Iako se manifestacija odvijala u ograničavajućim uvjetima, uspjeli smo pronaći način da knjiga i čitanje dođu do naših korisnika.

Marina Grudenić marina.grudenic@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec“

13. SAVJETOVANJE ZA NARODNE KNJIŽNICE (UMAG, 20. - 22. 10. 2021.)

Ovogodišnje Savjetovanje za narodne knjižnice s međunarodnim sudjelovanjem, održano je u Umagu od 20. do 22. 10. 2021. godine u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Suorganizatori na projektu koji okuplja knjižničare narodnih knjižnica svake dvije godine bili su Hrvatsko knjižničarsko društvo – Sekcija za narodne knjižnice, Gradska knjižnica Umag te Društvo bibliotekara Istre. Nacionalna i sveučilišna knjižnica Ljubljana i Savez knjižničarskih društava Slovenije provjereni su partneri koji već tradicionalno sudjeluju na Savjetovanju dok je pokroviteljstvo pripalo Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske.

Savjetovanje je održano u hibridnom obliku, kako bi se omogućilo sudjelovanje svih zainteresiranih knjižničara i informacijskih stručnjaka, s obzirom na izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Kako bi što bolje prikazala ulogu i

djelovanje narodnih knjižnica na lokalnoj i nacionalnoj razini, tijekom krize izazvane pandemijom, potresom i poplavama, tema Savjetovanja Narodne knjižnice – jačanje kulturne, obrazovne i društvene uloge u globalnim kriznim situacijama predstavljena je u nekoliko podtema: Nacionalne smjernice i preporuke u kriznim situacijama, Uloga nacionalnih standarda i pravilnika u izvanrednim okolnostima, Godina čitanja 2021.

– čitanje za poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva u iznimnim okolnostima, Prilagodba poslovanja, usluga i programa narodnih knjižnica u vrijeme i nakon oporavka od pandemije bolesti COVID-19, Knjižnični prostori, zgrade, oprema i građa pod utjecajem elementarnih nepogoda (potresi, poplave, oborinske vode, požari) te Upravljanje narodnim knjižnicama u kriznim situacijama i komuniciranje s javnošću.

Sudionici iz Varaždinske županije bili su:

29

voditeljica Županijske matične službe, Andreja Toljan, koja je održala postersko izlaganje s temom: Nove (virtualne) usluge narodnih knjižnica na području Varaždinske županije, te Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner iz Ludbrega. Cilj navedenog izlaganja bio je prikazati razvoj usluga i programa narodnih knjižnica u Lepoglavi, Ludbregu, Novom Marofu, Ivancu i Varaždinu, nastalih tijekom prilagodbe rada i poslovanja u vrijeme globalne pandemije.

KONTEKST 7 2021

Pravilnicima i Standardima. Na kraju radnog dijela, Savjetovanju se pridružila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je predstavila pilot-projekt novog modela otkupa knjiga. Pojedini dijelovi prezentacije izazvali su podijeljene reakcije prisutne knjižničarske zajednice.

U sklopu Savjetovanja održan je 2.

Filmski knjižničarski festival na kojem je prikazano devetnaest filmova o uslugama, programima i aktivnostima pojedinih narodnih knjižnica. Glasanjem prisutnih knjižničara pobjednikom je proglašen film Gradske knjižnice Požega, a dodijeljene su i priznanja za najbolja posterska izlaganja.

Skup je završio razgledavanjem Gradske knjižnice Umag, a ponuđen je i obilazak Motovuna i vinskih podruma Istre.

Bila je to iznimna prilika za razmjenu iskustava, razmišljanja i upoznavanja kolega iz cijele Hrvatske. Predstavljena izlaganja (pecha kucha, posteri, filmovi i ppt prezentacije) pružila su dragocjen uvid u rad i poslovanje velikog broja narodnih knjižnica, te doprinijeli boljem razumijevanju i poznavanju pojedinih aspekata knjižničnog sustava.

Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

Voditeljice Županijskih matičnih službi sa savjetnicama iz NSK

Na Savjetovanju je predstavljena aplikacija mKnjižnica koju su razvili kolege iz koprivničke knjižnice.

Aplikacija nudi korisnicima knjižnica pretraživanje kataloga, pregled događanja, izradu digitalne iskaznice, radno vrijeme, odgovore na česta pitanja, izradu liste želja, produženje ili rezervaciju građe. Može se prilagoditi bilo kojoj knjižnici, bez obzira na to koji računalni program koristi.

Posljednjeg dana Savjetovanja pod nazivom: Nacionalna i međunarodna suradnja, suradnički projekti, sustavi i portali predstavljeni su portal NSK Hrvatski obvezni primjerak, zamišljen kao središnje mjesto edukacije o organizaciji i strukturi sustava obveznog primjerka na državnoj i županijskoj razini te projekt e-kultura-Digitalizacija kulturne baštine, koji provodi Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske uz stručnu potporu partnerskih ustanova. Cilj projekta je povećanje zaštite i online dostupnosti digitalnog kulturnog sadržaja uz sigurnu pohranu i pristup.

Održana je i panel-rasprava o profesionalnim strukturama IFLA-e te o novim

KONTEKST 7 2021

30

NOVE KNJIGE IZDAVAČKE KUĆE EVENIO NA ODJELU ZA DJECU VARAŽDINSKE GRADSKE KNJIŽNICE TIJEKOM 2021. GODINE Tijekom 2021. na Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ nabavljena su, uz ostalo, nova izdanja varaždinske izdavačke kuće Evenio.

Zbog velikog interesa za priče o Mrljeku i Prljeku, čije je likove uprizorila Varaždinka Jelena Brezovec, kupljeno je po nekoliko primjeraka ovogodišnjih izdanja svih naslova.

Ukazala se potreba i za primjercima ponovljenih izdanja slikovnica o emocijama, autorica Tatjane Gjurković i Tee Knežević.

Od novih naslova pažnju privlači biblioteka „Serija slikovnica o djeci s teškoćama“. Autorica teksta tog serijala je Nataša Šunić Vargec, a ilustratorica Jelena Brezovec.

Roditelji koji se u odrastanju svog djeteta susreću s poteškoćama, često pomoć traže u dobroj knjizi. Najčešće žele one koje odraslima pružaju kvalitetnu informaciju o samom problemu, a djeci priču koja omogućuje identifikaciju s glavnim likom. Četiri slikovnice iz spomenute serije tog su tipa. Dotiču se autizma, Downovog sindroma, disleksije, disgrafije, diskalkulije i mucanja. U svakoj od njih dijete rane školske dobi u prvom licu progovara o svom problemu i situacijama koje on donosi, mogućim rješenjima i stručnjacima koji doprinose poboljšanju. Na kraju svake knjige roditelji i stručnjaci pronaći će bitne informacije o tome kako prepoznati pojedini problem kod djeteta i što tada učiniti.

Roditeljima čija djeca već u mlađoj dobi pretjerano koriste mobitele i računala može pomoći priča Dječak koji je propustio trenutak.

Zabavan tekst o dječaku Luki, koji zbog računalnih igrica propušta mnoge lijepe doživljaje u djetinjstvu, napisala je Branka Dokić, a ilustracijama popratio Marko Pinjuh.

Priča Izgubljena lutkica nastala je prema navodnim doživljajima Franza Kafke. Tekst je prepričala Jelena Kovačić, a ilustracije osmislio Tomislav Zlatić. Uplakanu djevojčicu Gretu, koja je plakala za svojom izgubljenim lutkicom, gospodin Franc će utješiti uvjerivši je da je lutkica zapravo otputovala.

Ana Fabijanić u svojoj slikovnici Mačak Ručak upoznaje mlade čitatelje s dječakom Danom i njegovim mačkom neobičnog imena Ručak. Jednog dana mačak nestaje, a Dan ga traži. Dobre emocije izazivaju vedri stihovi kojima je izražena radnja, simpatične ilustracije Svena Nemeta te neočekivan kraj.

Ljubav prema muzejima potrebno je razvijati još od malih nogu. Tu može pomoći priča o plišanom medi koji s kustosom obilazi odjele jednog muzeja. Slikovnicu Što je medo vidio u muzeju napisala je Ivanka Ferenčić Martinčić, a ilustrirala Nikolina Dinješ.

Isti autorski tim napravio je i slikovnicu Kako je zeko zavolio knjižnicu, koja može potaknuti interes za korištenje knjižnice u ranoj dječjoj dobi. Djevojčica Tina zaboravlja svog zekana na dječjem odjelu. Na putu do povratka u ruke svoje vlasnice zeko upoznaje sve odjele knjižnice.

Sve nabavljene knjige primjerene su za djecu od četvrte do devete godine života. Bez iznimke su poučne, zabavne i mogu pomoći u odrastanju. Zato će se izdanja Evenia i dalje intenzivno posuđivati u varaždinskoj dječjoj knjižnici.

Jasenka Vuković-Tomašek jvtomasek13@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” Varaždin

31

KONTEKST 7 2021

IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

5

ŠKOLSKA KNJIŽNICA OŠ GROFA JANKA DRAŠKOVIĆA KLENOVNIK U NOVOM PROSTORU

Godinu 2020. koju će većina učenika i djelatnika pamtiti po epidemiji i novim oblicima nastave, učenici i djelatnici Osnovne škole grofa Janka Draškovića u Klenovniku pamtit će i po preuređenju školskih prostora.

Naime, krajem školske godine 2019./20. u školi su se izvodili opsežni radovi koji su zahvatili prostore kuhinje, blagovaonice, zbornice i školske knjižnice. Bivši prostor knjižnice bio je neadekvatan, čitaonica je bila improvizirana u dijelu hodnika te je imala samo šest mjesta za korisnike. Zbog toga je u prostoru knjižnice i čitaonice bilo gotovo nemoguće održavati nastavne satove ili radionice.

Donacijom viška polica iz svojeg bivšeg prostora, Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ iz Varaždina dodatno je obogatila klenovničku školsku knjižnicu. Ovom vrijednom donacijom sav je fond koji broji oko 5200 svezaka smješten na primjerene police, vitrine i ormar za periodiku.

Školska knjižnica Osnovne škole grofa Janka Draškovića Klenovnik danas je funkcionalan prostor u kojem uživaju i učenici i djelatnici. Veličina prostora i oprema omogućavaju provođenje nastavnih sati, održavanje nastave izvannastavnih aktivnosti te održavanje izložbi i provođenje raznih aktivnosti.

Adaptacijom škole knjižnica je preseljena s kata u prizemlje, u prostor koji je veći, adekvatniji i funkcionalniji. Knjižnica sada zauzima prostor od 65m² te ima dvadeset čitaoničkih mjesta.

Dragana Belščak knjiznica.osklenovnik@gmail.com OŠ grofa Janka Draškovića Kelemen

KONTEKST 7 2021

32

POTICANJE ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM

U stalnim pokušajima približavanja knjige učenicima te poticanja čitanja među učeničkom populacijom, Nacionalni projekt za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja Čitanjem do zvijezda pokazao se kao odličan i uspješan mamac za pridobivanje učeničke pažnje i usmjeravanje iste na zbližavanje s knjigama.

Nadasve popularna metoda obrade lektirnih djela među učenicima jest kviz znanja. Odgovaranje na pitanja o poznavanju radnje, likova, pokojeg detalja iz knjige te biografije autora čini se omiljenom metodom i dobitnom kombinacijom za uspješno odrađen sat lektire. Velika je stvar i veliki dobitak ako učenici prije svega uopće pročitaju zadani lektirni naslov, od korica do korica, i ako mogu ravnopravno sudjelovati na satu lektire. Doista, u današnje vrijeme pridobiti učenike na čitanje velika je stvar.

Ali, može li se ostvariti i više od toga? Želimo li se zadovoljiti pukom reprodukcijom pročitanog? Je li nam dovoljno da uspiju prepričati radnju, uočiti pokoju poveznicu među likovima, pouku i moral priče? Ili možemo doslovno okrenuti priču? Možemo li učenicima dati ulogu učitelja, voditelja nastavnog sata lektire, možemo li kako se popularno kaže „obrnuti učionicu“?

Kroz iskustvo vođenja Nacionalnog projekta za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja Čitanjem do zvijezda te stručnog rada u školskim knjižnicama, nameće se zaključak da možemo. I rezultati su fenomenalni! Reakcije učenika su nadmašile sva očekivanja. Dakle, postulat obrnute učionice je da su učenici ti koji vode sat, oni su u ulozi učitelja. Konkretno, vezano za sat lektire, učenicima se daje uloga sastavljača pitanja za toliko omiljeni kviz znanja.

Naravno, da bi to mogli, zadana knjiga koja će se obrađivati treba biti pročitana s razumijevanjem.

Potom valja kod učenika osvijestiti postavljanje dobrih, poticajnih, konstruktivnih pitanja kojima želimo ostvariti više od one prvotne reprodukcije pročitanog. Želimo poticati čitalačku pismenost i čitanje s razumijevanjem, najviše ideale procesa učenja i čitanja u sklopu odgojno-obrazovnog procesa.

Da bi se bilo koja praksa usavršila potrebno je vježbati, pokušavati, shvaćati i uviđati. Metodologija je vrlo jednostavna.

Učenicima se predstavi knjiga iz koje će se preuzimati odabrani, ciljani odlomci na temelju kojih će vježbati samostalno sastavljanje dobrih i poticajnih pitanja koja potiču čitanje s

razumijevanjem. Važno je motivirati učenike da u početku ponude gotova sva rješenja koja im padnu na pamet, iako su možda tek na tragu reprodukcije pročitanog kako bi se što bolje uživjeli u ulogu sastavljača pitanja. Valja pohvaliti svaki njihov pokušaj i usmjeravati ih prema poželjnom i konačnom rješenju, pri čemu je najvažnije da i oni sami uoče zašto je baš to konačno rješenje poticajno i produkt čitanja s razumijevanje.

Na kraju, valja pojasniti koji modeli pitanja se mogu koristiti, provjeriti koji su njima poznati i najdraži te pojasniti zašto. Valja naglasiti koliku odgovornost ima sastavljač pitanja te koji sve elementi ulaze u proces sastavljanja pitanja kako bi se istima ostvarili svi željeni ishodi, u našem slučaju poticanje čitanja s razumijevanjem.

Nakon više održanih satova po navedenom principu obrnute učionice, u vidu poticanja čitanja, promicanje kulture čitanja i naglašavanja važnosti čitanja s razumijevanjem, može se potvrditi da je ovo uspješna metoda.

Najvažnije je da je krivulja učeničke pažnje i aktivnosti na satu na samom vrhuncu na kraju sata, oni tada žele još. A ishod poticanja čitanja s razumijevanjem je u potpunosti ostvaren.

Nikolina Hader nikolina.hader@skole.hr Osnovna škola Petrijanec

33

KONTEKST 7 2021

ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR U ERASMUSOVIM PROJEKTIMA

Logo projekta Erasmus

Erasmusovi projekti u proteklih su desetak godina jedna od najpopularnijih aktivnosti koje se provode u sklopu odgojnoobrazovnog procesa. Provode se u vidu poboljšanja kvalitete odgojno-obrazovnog sustava, razvoja vještina, razmjene primjera dobre prakse i rješavanja izazova suvremenog odgoja i obrazovanja. Vrhunac svakog projekta Erasmus svakako su mogućnosti mobilnosti dogovorene u suradnji s partnerskim zemljama diljem Europe, a predstavljaju internacionalnu suradnju i europski susret različitih odgojnoobrazovnih sustava.

Platforma koju predstavlja svaki projekt Erasmus odlična je pozornica za zagovaranje struke i promoviranje stručne djelatnosti u nacionalnom odgojno-obrazovnom sustavu pa tako i za djelatnost školskog knjižničara, koju svakako valja iskoristiti na najbolji mogući način ako se za to pruži prilika.

Biti član Erasmusovog tima neke škole velika je čast kao i odgovornost, a predstavlja i dodatno opterećenje poslom, obavezama i odgovornošću. Valja naglasiti da bi školski knjižničar u neprestanoj težnji zagovaranja struke i neizbježnom stalnom dokazivanju trebao izboriti ravnopravno članstvo u timu, a ne biti onaj koji će odraditi preostale poslove, one usputne, nakon što se podijele sva zaduženja.

Mora biti osoba koja će rame uz rame s ostalim članovima provoditi sve aktivnosti, odlučivati i doprinositi, a ne samo odrađivati. Isto se naglašava radi, nažalost, prevelikog broja primjera gdje kolege školski knjižničari imaju sličan status u timu i prečesto su u potpunosti suglasni s istim.

Kao što svakodnevni rad i djelatnost školskog knjižničara predstavljaju idealno

izbalansiranu kombinaciju stručnih i osobnih kompetencija, u Erasmusovim projektima sve navedeno još je više potencirano, traži se ono najbolje od svakog člana tima i svatko daje najviše od sebe u svrhu najbolje prezentacije škole, mjesta, države, nacionalnog odgojnoobrazovnog sustava, struke te u konačnici sebe kao stručnjaka, ali i pojedinca. Moglo bi se reći da u projektima Erasmus do punog izražaja dolaze upravo sve stručne, ali podjednako i osobne kompetencije svakog člana tima.

Osobne kompetencije kao skup stavova, vještina i vrijednosti omogućuju učinkovit rad, vlastiti doprinos organizaciji rada i radu s ostalim članovima i partnerima. U domenu osobnih kompetencija mogu se uvrstiti intelektualna znatiželja, maštovitost, kreativnost, znanje stranih jezika i sve ono što proizlazi iz vlastitog odgoja i obrazovanja. U tom pogledu, osobni dodir svakog člana tima povrh stručnosti dobitna je kombinacija za uspješnu provedbu i realizaciju svakog Erasmusovog projekta.

Budući da se projekti Erasmus odvijaju na europskoj pozornici, znanje stranih jezika apsolutno spada u vrh osobnih kompetencija kojima članovi tima povećavaju vlastitu reprezentativnost u sklopu europskih susreta, a neposredno i reprezentativnost struke.

U sklopu projekta Erasmsus + I See Y ou, I Hear You, I Feel You čiji je partner OŠ Petrijanec, od 18. do 22. listopada 2021. godine održana je virtualna radionica na satu Domaćinstva u OŠ Petrijanec. Školska knjižničarka Nikolina Hader, kao članica Erasmusovog tima, prijavila je održavanje međunarodne radionice izrade straničnika na temu predstavljanja i promocije najpoznatijih književnih djela svih partnerskih nacionalnih

KONTEKST 7 2021

34

književnosti.

Tako su partneri iz Estonije, Turske, Poljske, Španjolske i Sjeverne Makedonije kroz izradu straničnika partnerima trebali predstaviti književno djelo koje drže najreprezentativnijim za svoju zemlju. OŠ Petrijanec odlučila se za predstavljanje Ivane Brlić-Mažuranić, hrvatskog Andersena, i njezinog djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Radionica se u potpunosti odvijala na engleskom jeziku, ali su partneri iz Španjolske imali privilegiju sve upute dobiti i na svojem materinjem španjolskom jeziku, budući da je školska knjižničarka OŠ Petrijanec ujedno i magistra španjolskog jezika i književnosti.

Oduševljenje i ugodno iznenađenje partnera iz Španjolske svakako je bilo dodatni plus našem

pozitivno ocijenjenom domaćinstvu, kao i radionici koju je provodila školska knjižničarka.

Vođenje međunarodne radionice spada u izlazak iz zone udobnosti i nešto je na što se valja odvažiti i u što treba hrabro zakoračiti. Dobrobiti i beneficije su nebrojene, sa stručnog, profesionalnog i osobnog gledišta te svakako preporuka svim kolegama da se odvaže na isto.

Nikolina Hader nikolina.hader@skole.hr Osnovna škola Petrijanec

DANAŠNJI DAN MOŽE BITI REMEK-DJELO Hrvatska mreža školskih knjižničara već godinama provodi više različitih programa i projekata, od kojih su mnogi prepoznati i uspješno provedeni na državnoj razini, a više školskih knjižničara iz Varaždinske županije aktivno je i u upravi HMŠK-a i u provedbi projekata. Knjižničari Barbara Dukarić i Josip Rihtarić voditelji su projekta Equip – Današnji dan može biti remek djelo.

Nakon što je nekoliko godina vodio projekt u svojoj školi, Josip Rihtarić je odlučio edukaciju Equip ponuditi i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima tako da se projekt prilagodi za mrežno okružje. Budući da se radi o edukaciji za osobni i profesionalni razvoj, a edukacija je usklađena s ciljevima i djelatnostima HMŠK-a, ponudio je i dobio potporu HMŠK-a da osmisli i organizira virtualnu učionicu na Loomenu1.

Hrvatska mreža školskih knjižničara zatražila je i dobila suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja s obrazloženjem da edukaciju može "ponuditi odgojno-obrazovnim radnicima svih profila koji će kroz edukaciju razvijati kompetencije i pridonijeti profesionalnom rastu i razvoju."

Već pri prvoj objavi na ettaedu, bez bilo kakve reklame ili slanja obavijesti, na edukaciju se prijavilo više od sto kolega, a iduće godine više od dvjesto kolega svih odgojno-obrazovnih profila i iz svih dijelova Hrvatske. Na Loomen se mogu prijaviti samo osobe koje imaju AAI CARNetove podatke, tako da su se mogli prijaviti samo odgojno-obrazovni djelatnici.

1 https://loomen.carnet.hr/

Edukacija profesionalnog i osobnog razvoja Equip A - Današnji dan može biti remek-djelo sastoji se od dva dijela. Ukupno se prolazi kroz dvanaest područja osobnog razvoja, po šest u svakom dijelu. U prvom dijelu edukacije Equip A1 - Današnji dan može biti remek-djelo obrađuje se prvih šest cjelina osobnog i profesionalnog razvoja: stav, prioriteti, zdravlje, obitelj, razmišljanja i obveze. U drugom dijelu edukacije Equip A2 obrađuje se drugih šest cjelina: financije, odnosi, darežljivost, vjera/ uvjerenja, vrijednosti i razvoj.

Svaka se cjelinu obrađuje suradničkom metodom u modulima "radionica" i "odgovora na pitanje" tako da se najprije pročita polazni tekst, izdvoji jednu misao koja je sudioniku najviše privukla pozornost, citira se tu misao, odnosno taj dio teksta u modulu "radionici " te obrazloži zašto je ta misao privukla pozornost.

U drugom dijelu modula "radionice" treba pročitati i prokomentirati tri misli koje su izdvojili drugi sudionici tečaja. To je drugi dio modula "radionice".

U svakoj cjelini postavljeno je pitanje (ili više njih), koje je povezano s tekstom koji smo čitali, na koje dajemo odgovore. Odgovore drugih sudionika u ovom modulu "odgovora na pitanje" ne komentira se (za razliku od odgovora u "radionici", gdje je obvezno komentiranje tri razmišljanja), ali ih se može pročitati i označiti znakom sviđanja.

Kroz cjeline prolazimo zajedničkim tempom, odnosno sljedeći se koraci u prolaženju kroz edukaciju otvaraju unaprijed određenih

35

datuma. Sudionike koji propuste unutar roka riješiti bilo koji od petnaest zadataka isključuje se iz edukacije.

Za dobivanje značke i potvrde o sudjelovanju potrebno je tjedno izdvojiti približno dva puta tjedno po 30-45 minuta, što ovisi ponajviše o prethodnom iskustvu. Ukupno trajanje edukacije iznosi za prvi dio dvanaest sati, a za drugi dio šesnaest sati.

Edukaciju se provodi tako da se svaki tjedan otvara jedna tema. U ponedjeljak ili utorak svatko treba pročitati tekst te ga kratko komentirati. U četvrtak ili petak svaki sudionik treba prokomentirati, to jest procijeniti tri rada drugih sudionika. Naglašeno je da komentari trebaju biti ohrabrujući i motivirati kolege na razvoj i rast. Evaluacija na kraju svakog ciklusa potvrdila je da su kolege bili izuzetno zadovoljni edukacijom, a kao ilustraciju izdvajamo jedan komentar sudionice drugog ciklusa "Približavamo se kraju naše edukacije (nadam se nastavcima) i razmišljam koliko me je i kako ovo naše druženje i zajedničko promišljanje o važnim temama istinski promijenilo. Premda vjerujem da sam ostala ista kao i prije, jako puno važnih pitanja smo izvukli na površinu. Osobno sam odlučila da ću SVAKOG dana pronaći vrijeme za sebe, za svoj razvoj, za svoje odnose i za odmor i mir i neću za to čekati ferije niti neku idealnu (irealnu) budućnost. To se pokazalo kao izvrsna odluka.

Kako sam se u lekciji o vrijednostima deklarirala kao otvorena osoba odlučila sam i riješiti neke loše odnose u životu. (J.I.)" Najveći je problem u ovoj edukaciji redovitost. Sudionicima se višekratno naglašava da svakog tjedna treba unutar određenog razdoblja napisati svoje razmišljanje prva dva dana u tjednu, a u četvrtak ili petak prokomentirati tri rada drugih sudionika. Tko propusti izvršiti svoju obavezu, ne može dalje sudjelovati u edukaciji, ispisuje ga se i više ne može vidjeti što drugi kolege pišu. Koliko god je to naglašavano, prilično je velik broj kolega koji ne završe višetjednu edukaciju zbog neredovitog rješavanja zadataka. Neki kolege koji su propustili izvršiti određeni zadatak te im je onemogućeno daljnje sudjelovanje to prihvaćaju mirno, no ima i onih koji se teško mire s tom činjenicom. Budući da se radi o masovnom tečaju, premda je tehnički uvijek moguće pomaknuti rokove, ipak ne bi bilo opravdano zbog jednog ili dva sudionika mijenjati rokove za ostalih sto do dvjesto sudionika koji su zadatke uspješno riješili unutar zadanih rokova.

U prvom pravom ciklusu s edukacijom je započelo točno sto kolegica i kolega. Prvi dio (prvih šest cjelina) uspješno je završilo njih

KONTEKST 7 2021

pedeset devet, a sve je do kraja odradilo njih dvadeset šest.

U drugom ciklusu upisalo se na tečaj njih dvjesto četrdeset četiri, međutim prvi zadatak nije izvršilo njih četrdeset sedam. Iz nekog razloga nisu ozbiljno pristupili. U sljedećim koracima dva puta tjedno su ispadali oni koji nisu na vrijeme riješili traženo, tako da ih je na kraju uspješno završilo edukaciju njih sto dvadeset devet.

Tijekom 2021. godine odlukom CARNeta edukacija je premještena s Loomena na Mooc.

Početkom 2022. godine istodobno će započeti Equip A1 koji vodi Josip Rihtarić s polaznicima koji se uključuju prvi put te Equip A2 koji vodi Barbara Dukraić s polaznicima koji su uspješno završili Equip A1 te nestrpljivo očekuju nastavak edukacije.

Premda je ova edukacija interdisciplinarna i namijenjena svim profilima odgojno-obrazovnih djelatnika, u edukaciji su prisutni elementi informacijske pismenosti, što se smatra područjem knjižničara kao informacijskih stručnjaka. Polaznici kroz edukaciju uvježbavaju sljedeće vještine informacijskog čitanja: samopropitivanje značenja pročitanoga teksta, prosudbeno čitanje (razlikovanje činjenica od osobnog stajališta), čitanje s promišljanjem (skraćivanje zabilježenoga i dopisivanje vlastitih misli i razmišljanja), nalaženje glavne misli i izradba sažetka pročitanog teksta, prepričavanje i interpretacija pročitanog teksta, kontekstualizacija pročitanog teksta, rasprava o pročitanom tekstu.

Equip – program edukacija za profesionalni i osobni razvoj osmišljen je, izrađen i prilagođen za odgojno-obrazovne djelatnike na temelju knjiga i radnih materijala Johna C. Maxwella i programa edukacije Train the Trainers Equip Leadership Training Program u organizaciji Maxwellove tvrtke Equip (iequip.org) i neprofitne Udruge poslovnih ljudi „Partner“ (ipartner.hr). Uspješnim završetkom edukacije i stjecanjem zvanja Equip II Certified Trainer Josip Rihtarić stekao je pravo diseminacije, odnosno daljnje edukacije.

Na hrvatski jezik prevedeno je više knjiga Johna C. Maxwella, a na engleskom jeziku u zadnjih dvadesest pet godina objavljeno je više od sedamdeset naslova Maxwellovih knjiga koje su prodane u više od 26 milijuna primjeraka. John C. Maxwell uvršten je među najprodavanije autore, prepoznat je u SAD-u kao najutjecajniji lider iz područja liderstva i managementa prema Inc. Magazine (www.inc.com), provodi brojne edukacije u SAD-u i širom svijeta ponajprije u poslovnom svijetu, savjetuje i predstavnike državnih i lokalnih vlada.

KONTEKST 7 2021

Zainteresirani sudionici za uključivanje u edukaciju mogu informaciju o početku pojedinog ciklusa pronaći na mrežnom sjedištu https:// mooc.carnet.hr/, najavom edukacije na http:// ettaedu.azoo.hr/, https://ema.e-skole.hr/ ili objavom na društvenim mrežama.

Literatura: 1.

Maxwell, John C. Today matters : 12 daily practices to guarantee tomorrow's success.

New York : Warner Faith, 2004.

36

2.

3.

4.

Maxwell, John C. Pobjednički stav.

Varaždin: „Katarina Zrinski“, 2001.

Maxwell, John C. Uspjeh iz dana u dan.

Ljubljana : Lisac & Lisac, 2002.

Maxwell, John C. Razvijte vođu u sebi.

Zagreb : V.B.Z., 2003.

Josip Rihtarić Josip.Rihtaric@skole.hr II. osnovna škola Varaždin

POČETNO ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM - METODA UPORABE OSJETILNIH SLIKA U članku se opisuje primjer vježbanja čitanja s razumijevanjem s učenicima nižih razreda uporabom metode stvaranja osjetilnih slika. Knjiga koja je tom prilikom čitana dio je fonda školske knjižnice, riječ je o slikovnici Figaro – mačak koji je hrkao, a i sam proces učenja odvijao se u knjižnici te ga je vodila školska knjižničarka.

Rasprave i istraživanja o niskoj razini čitateljske pismenosti u stručnoj javnosti brojne su i dugotrajne, a česte su i u medijskom prostoru jer je problem nečitanja i nerazumijevanja pročitanog zahvalna medijska tema. Traže se rješenja kako od učenika čitača stvoriti čitatelja. Činjenica je da se učitelji u svojoj satnici Hrvatskog jezika ne mogu dovoljno posvetiti učenicima s nižom razinom čitateljske vještine, a roditelji su također ponekad preopterećeni obavezama. Školske knjižničare se još uvijek često doživljava isključivo kao posuđivače knjiga, pa im se daju različiti poslovi koji im nisu primjereni, dok se njihova stručnost u razvijanju višepismenosti zaboravlja. Ovdje se ne govori o učenicima koji zbog posebnih potreba nemaju razvijene čitateljske vještine, njima se bave logopedi. Rješenje bi bilo u zajedničkom naporu učitelja, roditelja, školskih knjižničara, knjižničara gradskih knjižnica, u potpori lokalne i šire zajednice te medija vezano uz promociju čitanja među mladom populacijom.

Tu ne pomažu Strategije poticanja čitanja koje za većinu djece ostaju mrtvo slovo na papiru. Ni Akcijski planovi koji u kampanji koriste sredstva za knjižnice koje ni nemaju pristup depriviranim skupinama, a ni svoj djeci

poput školskih knjižnica i k tome su takva sredstva samo kap u moru. U uvjetima u kojima još nema zajedničkih aktivnosti, najbolje je svoja nastojanja usmjeriti prema učenicima, svima, a dodatno i onima koji zaostaju u osnaživanju svoje čitateljske vještine. Dobro je dijeliti i primjere prakse, kao što slijedi u nastavku ovog teksta.

Primjer prakse iz OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog temeljen je na vizualizaciji, tj. stvaranju mentalnih ili senzornih (osjetilnih) slika tijekom polaganog čitanja sa zastajkivanjem, književnog teksta Figaro – mačak koji je hrkao Jean-Baptiste Baroniana. Senzorne slike su film što se projicira u umu, čime čitanje postaje trodimenzionalno.1 Kako tekst u sebi nosi problematiku (ne)tolerancije prema različitima, dobro ga je iskoristiti za Međunarodni dan tolerancije, 16. studenoga.

U uvodnom dijelu sata učenici igraju igru Vjetar puše za…2 Po završetku igre potrebno je naglasiti kako su se na zahtjev voditelja igre sa stolica u krugu dizali različiti učenici. U igri Dvosmislene slike učenicima se ukazuje na to da su vidjeli slike na različit način, ali svi su bili u pravu. Zatim se spomene pojam tolerancija i njegovo značenje te Međunarodni dan tolerancije.

Slijedi razgovor o čitanju – gdje i kad čitamo, o razlici između čitača i čitatelja.

U središnjem dijelu sata učenici se 1 Pristup videolekciji Figaro – mačak koji je hrkao: https:// drive.google.com/file/d/1yRR-Wg40970R4ga0JtZ9uL_Z_-KCGj1r/view? usp=sharingv 2 Učenici sjede na stolicama u krugu, jedna stolica nedostaje za voditelja igre. On izgovara, na primjer: „Vjetar puše za one koji imaju plave oči“, svi s plavim očima na to ustaju i šetaju krugom dok ih voditelj ne pozove da se vrate na mjesto. Pri tome netko ostane bez stolice i on je novi voditelj koji motivira dio učenika da ustanu u šetnju kako bi se domogao stolice i prepustio drugome voditeljsko mjesto.

37

upoznaju s pojmovima: osjetila, osjetilni organi i osjetilne slike. Važno je naglasiti da uz pojedinu riječ pri čitanju možemo zamisliti više osjetilnih slika. Nakon toga slijedi provjera usvojenosti pojmova kroz zadatak uparivanja pojmova osjetila i organa koji učenici u grupi izvršavaju na piši-briši folijom3 presvučenom stolu i potom vršnjački vrednuju – grupe zamijene stolove.

Prepričavanjem se najavljuje priča koja će se čitati. Povezuje se s tolerancijom, budući da u priči magarac, pas i pijetao izoliraju prijatelja mačka iz društva zato što hrče dok spava, no kasnije se pokaju i mole ga da se vrati. Ulazi se u priču u kojoj likovi ne vide učenike, ali učenici mogu vidjeti njih. Čita se zamišljanjem osjetilnih slika.

Knjižničarka čita rečenicu, zastaje i pita djecu jesu li im sve riječi poznate, a ako nisu, objašnjava im ili ih upućuje na učenički rječnik.

Odabire jednu od riječi iz rečenice i opisuje kako je zamišlja koristeći osjetilne slike, a može prikazati i glumom. Potom opet čita rečenicudvije, zamišlja i opisuje pojedine riječi iz tih rečenica.

Slijedi faza u kojoj knjižničarka čita nekoliko rečenica, a učenici zamišljaju osjetilne slike. Iza knjižničarke, na ormaru su zalijepljeni glagoli vezani uz osjetila da pomognu u zamišljanju: vidim, čujem, mirišem, kušam, dodirujem, hladno je – toplo je, boli – ugodno je.

Nakon toga učenici koji žele i čitaju i zamišljaju te opisuju osjetilne slike.

Na kraju središnjeg dijela sata provodi se vrednovanje za učenje dizanjem ruku pri pitanjima poput jesu li zamišljali svaku pojedinu osjetilnu sliku te koje im je slike bilo teže zamišljati, jesu li slušali, čitali, bili marljivi na satu i što im se posebno sviđalo na satu?

Knjižnica ivanečke OŠ s Piši-briši stolovima

KONTEKST 7 2021

članovima obitelji pročitaju do kraja knjigu Figaro – mačak koji je hrkao uz zamišljanje osjetilnih slika ili da uzmu neki drugi naslov i čitaju ga na opisani način.

Kako su četiri učenika bila u samoizolaciji, za njih je osmišljena i napravljena videolekcija4 koju je učenicima proslijedila razrednica dan prije samog sata. Uz pomoć videolekcije i učenici i roditelji imaju mogućnost upoznati se s metodom čitanja uz zamišljanje osjetilnih slika. To se pokazalo kao dodatna vrijednost mrežne videolekcije, budući da su tako i roditelji mogli vidjeti princip čitanja i pobrinuti se da u budućnosti sa svojom djecom rade na jačanju vokabulara i čitateljskoj vještini.

Valja napomenuti i da spomenuta slikovnica nije idealan izbor zbog prilično siromašnog rječnika, a i djeluje pomalo nedovršeno jer nije naveden Figarov odgovor na molbu prijatelja da se vrati kući. U njoj zbog siromašnog rječnika nema primjera za mirisne i dodirne slike te fizičku bol, no ima za psihičku.

Stoga je iste potrebno dobiti proširivanjem razgovora na pojedinim mjestima u tekstu. Na primjer, miris se može prizvati u svijest razgovorom o tome kako izgledaju napuštena mjesta – u priči napuštena staja u koju su prijatelji poslali Figara, a potom učenike pitati znaju li kakav je miris na napuštenim i zapuštenim mjestima. Plan ploče s tekstom o osjetilima i osjetilnim slikama u ispisanom je obliku podijeljen učenicima da ga zalijepe u bilježnicu.

Ovaj prikazani primjer tek je jedan koji je dio programa za poticanje čitanja s razumijevanjem naziva Klikčitzemska, a pokrenut je školske 2021./22. godine u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec. Program je osmislila školska knjižničarka, provediv je s cijelim razredima i dodatno s učenicima koji imaju zapuštenu vještinu čitanja, ali ne i poteškoće s čitanjem. Učenici s poteškoćama u čitanju i razumijevanju pročitanog svoju vještinu razvijaju u radu sa školskom logopetkinjom.

Draženka Stančić drazenka.stancic@skole.hr OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec

U završnom dijelu sata učenicima se predstavlja još jedan način zamišljanja onog što su pročitali, uz već spomenuti razgovor i glumu: zamišljanje crtežom. Nakon toga učenici na pišibriši folijom presvučenom stolu crtaju osjetilnu sliku koja im je najviše ostala u sjećanju tijekom sata. Za domaću zadaću poziva ih se da s 3 Post-it® Piši-briši folija

4 Zimmermann, Susan i Hutchins, Chryse. 2009. 7 ključeva čitanja s razumijevanjem. Ostvarenje. Zagreb.

KONTEKST 7 2021

38

IZ VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA

6

KNJIŽNICA FOI U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 Kao sve knjižnice u Republici Hrvatskoj, i Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu zatvorila je potpuno ili djelomično svoj fizički prostor u vrijeme pandemije uzrokovane širenjem bolesti COVID-19 i time promijenila svoje svakodnevno funkcioniranje. Djelatnici knjižnice bili su prisiljeni promijeniti uhodanu praksu poslovanja i prilagoditi se novim uvjetima s ciljem ne samo doprinosa zaštiti zdravlja i suzbijanja bolesti na nivou matične ustanove, već i osiguranja rada i potreba korisnika.

Na početku pandemije Knjižnica je bila zatvorena za korisnike. Posuđivanje i vraćanje građe privremeno je bilo obustavljeno. Korisnici su se javljali telefonom i elektroničkom poštom za produženja i rezervaciju građe. Građa im je dostavljana poštom ili elektroničkom poštom.

Nakon popuštanja mjera i otvaranja Fakulteta, Knjižnica je na mrežnoj stranici, sukladno uputama epidemiološke službe, objavila mjere kojih se trebaju pridržavati korisnici knjižnice. Ulaskom u zgradu Fakulteta, kao i u Knjižnicu, obavezno se nose maske, mjeri temperatura i dezinficiraju ruke. Preporuka je da korisnici dan prije dolaska u Knjižnicu elektroničkom poštom pošalju popis potrebne literature. Za rad u čitaonici potrebna je najava, a u čitaonici je potrebno držati razmak i sjediti na dodijeljenim radnim mjestima koja se nakon odlaska korisnika dezinficiraju. Na pultu za posudbu i između radnih mjesta djelatnika postavljene su zaštitne prozirne barijere.

Prema naputku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, sva knjižnična građa i poštanske pošiljke odlažu se u karantenu u izdvojenom dijelu knjižnice te se slažu po datumima pristizanja. Nakon isteka sedamdeset dva sata karantene knjižnična građa daje se drugim korisnicima ili se vraća na police, a pošiljke se otvaraju i obrađuju. Korisnici tako sa sigurnošću i nadalje mogu posuđivati knjižničnu građu.

Zadaća svake visokoškolske knjižnice, koja se u novije vrijeme sve više oslanja na

informacijsko-komunikacijske tehnologije, jest potpora nastavnom i istraživačkom procesu.

Razvoj digitalne tehnologije, osobito u ovim kriznim uvjetima i ograničenjima, otvorio je nove mogućnosti poslovanja i oblikovanja drugačijih usluga. Kako smo se snašli u vrijeme krize?

Odgovor se nalazi upravo u digitalnom okruženju.

Knjige u karanteni

Mnoge usluge Knjižnice su i prije pandemijskih uvjeta bile dostupne elektroničkim putem. Spomenimo samo neke: rezervacija i produženje građe, pohranjivanje radova u repozitorij Fakulteta organizacije i informatike na DABRU ili u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI, pohranjivanje radova časopisa Journal of Information and Organizational Sciences u baze podataka i repozitorije. Tu su također različite bibliometrijske usluge za djelatnike Fakulteta: potvrde o zastupljenosti i citiranosti radova znanstvenika u relevantnim bazama podataka ili potvrde o zastupljenosti časopisa za potrebe uredništva znanstvenog časopisa Fakulteta te digitalizacija na zahtjev. Posljednja usluga, digitalizacija na zahtjev, osobito je bila korisna kad su knjižnični prostori bili zatvoreni.

Korisnici svoje zahtjeve upućuju Knjižnici putem elektroničke pošte, a digitalizirane materijale

39

KONTEKST 7 2021

istim putem dobivaju u obliku PDF-a.

Edukacija korisnika je usluga kojom Knjižnica već tradicionalno sudjeluje u nastavnom procesu u cilju razvijanja i povećanja informacijske pismenosti studenata. Radionice su organizirane na svim prvim godinama preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, a obuhvaćaju teme vezane uz pronalaženje, vrednovanje i korištenje izvora informacija. U vrijeme odvijanja online nastave i Knjižnica je svoje programe edukacije morala prilagoditi i preseliti ih u virtualno okruženje.

Putem aplikacije Zoom snimljeni su video materijali i raspoređeni su u nekoliko najvažnijih cjelina namijenjenih kako studentima brucošima tako i onima viših godina. Videozapisi su postavljeni na mrežnoj stranici Knjižnice putem platforme Vimeo za gledanje i dijeljenje videozapisa.

U istom razdoblju knjižničari se stručno usavršavaju te su tijekom akademske 2020./2021. godine odslušali dvadeset četiri domaća i strana webinara te nekoliko međunarodnih konferencija.

Ograničenja, zatvaranje, prazna čitaonica, sve to motiviralo nas je da osmislimo sadržaje koji će privući i ponovo dovesti naše korisnike u Knjižnicu. U tom cilju organizirali smo izložbu pod nazivom Što se krije u spremištima Knjižnice FOI-ja? Izložba je organizirana povodom Godine čitanja 2021. Izloženi su najstariji eksponati i građa u posjedu Knjižnice od njezina osnutka 1962. godine. Izložba se mogla razgledati u čitaonici Knjižnice FOI-ja od 22. ožujka do 30. travnja 2021. godine, radnim danom od 8:00 – 15:00 sati. S obzirom na epidemiološke mjere izložba je bila otvorena bez nazočnosti publike.

Pozivnica na izložbu Što se krije u spremištima Knjižnice FOI-ja?

Ljiljana Hajdin lhajdin@foi.hr Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu Bernarda Kos bernarda.kos@foi.hr Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu Ladislav Cvetko ladcvetko@foi.hr Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

ELEKTRONIČKE KNJIGE POZNATIH SVJETSKIH IZDAVAČA U KNJIŽNICI FOI-JA

Početkom srpnja 2021. godine Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike osigurala je za svoje korisnike trajni pristup zbirci EBSCO eknjiga1 u otvorenom pristupu poznatih svjetskih izdavača. Zbirka s više od 2700 e-knjiga, koju je sastavio EBSCO-ov tim knjižničara-stručnjaka, dostupna je na platformi EBSCOhost. Novi naslovi će se u zbirku dodavati dva puta godišnje.

Neki od izdavača su Oxford University Press,

Znak EBSCO eBooks

1 Publication Finder for Zg Fakultet organizacije i informatike. URL: https://publications.ebsco.com/? custId=ns017427&groupId=main&profileId=pfui (16.7.2021.)

KONTEKST 7 2021

40

Cambridge University Press, University of California Press, Yale University Press, MIT Press, Taylor & Francis, ABC-CLIO, John Wiley & Sons, Elsevier, Ashgate Publishing.

Sve e-knjige dostupne su i putem platforme EBSCO Discovery Service (EDS)2 gdje je objedinjeno pretraživanje e-knjiga u trajnom pristupu, koje osigurava Knjižnica FOI-ja, te pretplaćenih sadržaja za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu koji su osigurani nacionalnom licencom, pretplatom Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i pretplatom Sveučilišta u Zagrebu. Udaljeni pristup za korisnike Knjižnice FOI-ja je putem Shibboletha.

Knjižnica FOI-ja podupire inicijativu otvorenog pristupa te svojim korisnicima pruža prošireni, globalni pristup sadržajima pouzdanih znanstvenih izdavača putem Zbirke elektroničke građe, Zbirke e-Knjige za posudbu, Zbirke znanstvenih izvora u otvorenom pristupu te Zbirke baza podataka u privremenom pristupu.

Bernarda Kos bernarda.kos@foi.unizg.hr Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

2 EBSCO Discovery Service (EDS). URL: http://eds.b.ebscohost.com/eds/ search/basic?vid=0&sid=6573a240-eb53-40eb-9994-f339a76f1f42%40pdc -v-sessmgr03 (16.7.2021.)

IZLOŽBA UDK 502 OKOLIŠ. ZAŠTITA OKOLIŠA U petak, 13. kolovoza 2021. godine na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu otvorena je izložba pod nazivom UDK 502 Okoliš. Zaštita okoliša.

Izložba je upriličena povodom proglašenja „crvene uzbune za čovječanstvo“ koju je 9. kolovoza 2021. godine objavio UN-ov odbor za klimu. Proglašeno je tada pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a za što je nedvosmisleno krivo čovječanstvo.

Detalj s izložbe UDK 502 Okoliš. Zaštita okoliša održane u Knjižnici FOIja od 13. kolovoza do 13. rujna 2021. godine

Knjižnica FOI-ja pridružila se inicijativi za očuvanje Planeta izložbom knjižnične građe koja obrađuje teme okoliša, njegove ugroženosti i zaštite. Cilj izložbe je svim korisnicima knjižnice omogućiti pristup informacijama i znanju koje će

ih potaknuti na djelovanje i doprinos ostvarivanju Agende Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030. pod nazivom Promijeni svijet.

Nadalje, Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (International Federation of Library Associations and Institutions - IFLA) vjeruje da omogućavanje pristupa informacijama i znanju svima, uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije, doprinosi održivom razvoju i kvaliteti života. U tom kontekstu Knjižnica FOI-ja izgradila je mrežnu stranicu pod nazivom Zelena knjižnica koja na jednom mjestu okuplja baze podataka u otvorenom pristupu, najnovija znanstvena saznanja, vijesti i konkretne akcije koje se poduzimaju na lokalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini, a koje mogu doprinijeti održivom razvoju i kvaliteti života. Autorica izložbe i mrežne stranice je voditeljica Knjižnice Bernarda Kos, mag. inf., viša knjižničarka.

Postavljanjem izložbe i izgradnjom mrežne stranice posvećene očuvanju okoliša i njegove zaštite Knjižnica FOI-ja priključila se projektu Zelena knjižnica, globalnoj kampanji za očuvanje prirode čiji je cilj educirati javnost i širiti svijest o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša.

Bernarda Kos bernarda.kos@foi.unizg.hr Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

41

KONTEKST 7 2021

IZ SPECIJALNIH KNJIŽNICA

7

OBILJEŽAVANJE MJESECA HRVATSKE KNJIGE U BISKUPIJSKOJ KNJIŽNICI VARAŽDIN

U Biskupijskoj knjižnici Varaždin 15. listopada 2021. otvoren je Mjesec hrvatske knjige i obilježen je prigodnim programom kroz četiri susreta petkom navečer. Budući da je tema ovogodišnje manifestacije u Godini čitanja bila Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto „Ajmo hrvati se s knjigom“, u Biskupijskoj knjižnici Varaždin naglasak je stavljen na promociju i predstavljanje hrvatskih katoličkih autora gradu Varaždinu i svoj zainteresiranoj publici.

Uz otvorenje manifestacije, gost večeri u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije bio je prof.dr.sc. Tonči Matulić, svećenik, znanstvenik, dobitnik nagrade „Hrvatska knjiga godine“ 2008. za knjigu Metamorfoze kulture. Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije. U jednosatnom razgovoru prof. Matulić govorio je o osobnoj motivaciji autora velikog broja knjiga i recenziranih znanstvenih radova objavljenih u domaćim i stranim znanstvenim časopisima s međunarodnom recenzijom, nerecenziranim zbornicima radova te stručnih radova objavljenih također u znanstvenim i popularnim časopisima.

Njegova motivacija za pisanje leži ponajprije u želji da se aktualni događaji promatraju u svjetlu vjere, zatim u činjenici da obavlja odgovornu službu profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu koja ga motivira i potiče na čitanje, pisanje i objavljivanje, ali u svemu tome itekako postoji unutarnja strast i glad za znanjem, razumijevanjem, spoznajom.

Posebna pozornost u razgovoru posvećena je knjizi Metamorfoze kulture i temama koje ona obrađuje. Riječ je o knjizi koju je ocjenjivački sud prilikom dodjele nagrade „Hrvatska knjiga godine“ 2008. godine ocijenio izvrsnom analizom i kritikom suvremenog društva, kulture, religije, znanosti i etike. To je ujedno vjerojatno i prva knjiga na hrvatskom jeziku koja sustavno razmatra utjecaj znanosti i tehnike na duhovnost, moral i općenito pogled na svijet. Prof. Matulić, govoreći o navedenom naslovu, prepričao je

okupljenom auditoriju okolnosti nastanka, prisjetio se trenutka, vremena i mjesta u kojima je dobio nadahnuće da napiše tu knjigu koja ga je, kako sam kaže, obilježila kao autora zauvijek.

Govorio je prof. Matulić o svom prvom susretu s knjigom, o osobnom iskustvu s čitanjem, dotaknuo se i pitanja hiperprodukcije loše literature jer „papir svašta podnosi“, a posebnu pažnju posvetio je pitanju važnosti i uloge knjige koju je nazvao „osovinom ljudskosti“. „Znanje je bolje od neznanja, čitanje je bolje od nečitanja, čitanjem dolazimo do znanja. Ta sama Božja riječ se ukoričila u knjigu.“ Vrlo je ohrabrujuće rekao. „Knjiga ima budućnost i knjiga je sigurni način prijenosa znanja, kulture i duhovnosti. Digitalna budućnost je upitna, ne smijemo se prepustiti digitalnom“, zaključio je profesor Matulić.

Sljedeći gost Večeri s autorom, u petak, 22. listopada 2021., godine bio je jedan od najčitanijih autora u Biskupijskoj knjižnici Varaždin. Riječ je o don Damiru Stojiću, svećeniku, salezijancu, donedavnom studentskom kapelanu Sveučilišta u Zagrebu, danas župniku Župe Duha Svetoga na Jarunu u Zagrebu.

Razgovor je započeo s temom teologije tijela s kojom se don Stojić, kao što je ispričao, susreo sasvim slučajno u Rimu prije svojih doživotnih zavjeta 2000. godine kada je u knjižari pronašao knjigu Ivana Pavla II. Teologija tijela.

Da ljudsko tijelo priopćava jednu teologiju bilo mu je apsolutno novo i nevjerojatno iskustvo, te je ta tema postala njegov apostolat unutar svećeničkog apostolata. Upravo je zato njegova zasluga da se i ta tema pojavila u Hrvatskoj te je o njoj održao mnoga predavanja i video uratke dostupne online.

U osvrtu na njegov opus kroz razgovor dotaknuta je tema Božjeg milosrđa o kojem je autor u Godini milosrđa progovorio u knjizi Prispodobe milosrđa. U tom kontekstu don Damir je pojasnio kako vjernici često imaju krivu sliku o Bogu kojeg doživljaju samo kao suca. „Krive

KONTEKST 7 2021

slike o Bogu Ocu temelje se u ljudskom iskustvu koje je teško nadići, ali iz razuma u srce spustiti spoznaju da je Bog moj Otac je prekretnica u razumijevanju Božjeg milosrđa, tada spoznajemo vlastiti identitet ljubljenog djeteta Božjeg“, pojasnio je don Stojić.

Gost don Damir Stojić (S. Conar)

Razgovor je nastavljen o knjizi Don Damir odgovara: 303 pitanja i odgovora o vjeri i životu, koju je autor izdao kao plod pastorala studenata jer je od 2007. do 2020. godine obnašao službu studentskog kapelana na Zagrebačkom sveučilištu. Kako je rekao sam autor, u knjizi su ukoričena tek tristo tri pitanja od više od sedamnaest tisuća pitanja koja su mu poslana elektronskom poštom ili upućena na neki drugi način. Na neka je zaista bilo teško odgovoriti, osobito kada je riječ o pitanjima patnje, besmisla, odbačenosti, muke, životnih borbi i osobnih tragedija u kojima su ljudi molili za pomoć, utjehu, vodstvo. Takve teme su najteže zbog saznanja da je komunikacija elektroničkom poštom s jednim svećenikom za te ljude možda zadnja slamka spasa. Da bi ozbiljno obavio taj zadatak nerijetko je morao istraživati, znati i razumjeti teme s kojima su se suočavali mladi. „Volio sam taj svoj kreativan posao, istraživanja, čitanja, susrete i seminare“, zaključio je o ovoj temi don Stojić.

Posljednja izdana knjiga don Damira, My propovijedi, zapravo je zbirka autorovih propovijedi i bila je povod da gost večeri progovori i o načinu na koji priprema svoje propovijedi. Don Damir je rekao kako se u pristupu Bibliji koristi tzv. tipološkim pristupom koji u središte stavlja odnos Starog i Novog zavjeta, a nerijetko poseže i za tekstovima Crkvenih otaca te primjerima iz svakodnevice koji aktualiziraju riječ Božju u sadašnjem trenutku.

Budući da je don Damir itekako aktivan na društvenim mrežama bilo je govora i o toj

42

temi. Stoga je don Damir istaknuo kako je njegov salezijanski poziv biti ondje gdje su mladi, a mladi su u tom virtualnom dvorištu te se bez sumnje mora otisnuti u prostranstva internetske komunikacije i biti tamo prisutan. Govorilo se i o Godini sv. Josipa, koja se u obilježava u katoličkom svijetu, zatim o autorovim osobnim afinitetima za čitanje, a don Damir vratio se i u dane svoje mladosti kada je iz privrženosti prema učiteljici iz književnosti počeo čitati poznata djela svjetske književnosti ne bi li je zadivio.

Završna misao susreta posvećena je budućnosti knjige i čitanja pa je autor zaključio kako „knjiga, tiskana, papirnata zasigurno ima svoju budućnost i ne smije se odustati od promoviranja čitanja i učenja iz knjige“.

Planirana promocija Zbornika o Ljubomiru Marakoviću zbog izvanrednih je okolnosti morala biti otkazana, pa je posljednji susret u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin održan 5. studenog 2021., a gost je ovoga puta bio Miro Gavran. Miro Gavran je izuzetno poznati suvremeni hrvatski autor beletristike, najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu čija su djela prevedena na više od četrdeset jezika. Napisao je pedesetak kazališnih tekstova, objavio deset romana za odrasle te deset knjiga za djecu i mlade, a dobio je više od dvadeset književnih i kazališnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu. Miru Gavrana ugostili smo kao pisca psihološkoegzistencijalnih romana inspiriranih Biblijom.

Gost Miro Gavran (A. Treščec)

Gost Miro Gavran podijelio je s okupljenim auditorijem razne zanimljivosti, poput odgovora na pitanje ima li rutinu u pisanju, bira li i na koji način formu i žanr, kako osmišljava likove i njihove karaktere. Govoreći o svojoj biblijskoj trilogiji, tj. romanima Judita, Krstitelj i Poncije Pilat usporedio je navedene likove s biblijskim likovima te se osvrnuo na sličnosti i razlike Marulićeve i gavranove Judite.

43

U tom kontekstu progovorio je o i tome koliko je vjera utjecala na njega kao čovjeka i kao pisca. „U biti, ne može se ni jedan tekst napisati bez nadahnuća, pogotovo tekstovi koji su nadahnuti Biblijom. Naravno da je Biblija knjiga nad knjigama i čak za one ljude koji nisu vjernici, a za nas koji smo vjernici ona je puno više od obične knjige, ona je zaista jedan veliki prostor nadahnuća. Imam tu sreću da sam uspio ono što je u mojoj duši kao vjernika i ono što je u mojoj duši kao književnika spojiti u jedno baš kroz te romane iz Biblijske trilogije Juditu, Ivana Krstitelja i Poncija Pilata.“, poručio je gospodin Gavran.

Autor je progovorio i o osobnom odnosu s kolegama piscima, o autorima koji ga nadahnjuju i koje sam čita, o tome čime bi se bavio da nije pisac te o temama o kojima bi volio pisati, ali se još ne osjeća spremnim.

Spomenuvši poemu u deset pjevanja pod nazivom Obrana Jeruzalema koja je do sada objavljena u tri časopisa, a kao knjiga će biti objavljena u 2022. g., Miro Gavran je istaknuo kako je upravo to djelo s kojim se najviše „hrvao“. Otkrio je i naslov najnovijeg romana na kojem trenutno radi, Portret duše, i usput dodao kako je skicu napravio još pretprošlo ljeto. „Nijedan roman nisam otipkao, sve sam rukom napisao u svoje bilježnice. Tako će biti i s ovim, to će biti polako, a ja uvijek govorim knjiga je gotova kad je gotova. Ne valja to forsirati, ni ubrzavati, ni usporavati.“

Publika na Večeri s autorom (A. Treščec)

Na pitanje o tome kako vidi budućnost knjige i čitanja Miro Gavran spremno je odgovorio: „Ja nemam nikakvih dilema. To će preživjeti, to će postojati i dalje. Bit je u svemu priča i pripovijedanje, to je vječno. A sad, hoće li to biti u obliku tvrde knjige, elektronske, serije, filma, kazališne predstave, to je manje bitno.

Iskonska je potreba čovjeka da mu netko drugi pripovijeda, ili on sam, ako je po vokaciji pisac,

KONTEKST 7 2021

da ispripovijeda drugim ljudima svoje osjećanje, da im prenese svoje misli, neke situacije za koje osjeća da su univerzalne, da nadilaze sadašnji trenutak.“ Osobita radost i zadovoljstvo po obilježavanju manifestacije Mjeseca Hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin, osim vrlo inspirativnih misli izabranih gostiju, leži i u činjenici da su pripremljene programe svojim dolaskom počastili mnogi Varaždinci, ali i posjetitelji iz šire okolice pa čak i iz susjedne Međimurske županije. Dokaz je to da je prepoznata kvaliteta programa, a to se nisu libili potvrditi kako sami pozvani gosti, tako i mnogi posjetitelji.

Irena Gotal irenagotal@gmail.com Biskupijska knjižnica Varaždin

KONTEKST 7 2021

U KONTEKSTU

44

8

STREAMING SERVISI U KONTEKSTU KNJIŽNIČNE DJELATNOSTI

Ubrzanim razvojem interneta i novih usluga dostupnih pomoću mreže, knjižnice se nalaze u nezavidnom položaju. Razvojem dostupnosti sadržaja koji ne ovise o fizičkom mediju, knjižnice ostaju izostavljene iz lanaca distribucije, osim ako ne promijene svoje poslovne modele. To ne znači da su knjižnice zastarjeli model pružanja pristupa sadržaju, upravo suprotno. Iskustvo i poslovni modeli koji su izdržali test vremena mogu ponuditi unikatnu perspektivu u razvoju novih tipova usluga za krajnje korisnike. Zadaća knjižnice i knjižničara u svijetu pretrpanom sadržajima nije samo ponuditi informacije, već i pružiti kontekst za tumačenje informacija koje nude korisnicima.

Streaming servisi (na hrvatski se prevodi kao tehnologija strujanja, ali se taj izraz u praksi rijetko koristi) su vrsta internetskih servisa za dobavljanje multimedijskih sadržaja koji su specifični po tome što se sadržaj istovremeno preuzima i reproducira (za razliku od ranijih modela, gdje je prvo bilo potrebno preuzeti sadržaj, a tek ga je zatim bilo moguće reproducirati).1 Kod ovog tipa prijenosa sadrža, on niti u jednom trenutku nije pohranjen na tvrdom disku računala (ili drugog uređaja), već se nalazi isključivo u radnoj memoriji, u onolikoj mjeri koja je potrebna za neometanu reprodukciju. Preduvjet ovog tipa usluge je stabilna internetska veza brzine koje zadovoljava minimalne tehničke preduvjete koje propisuje davatelj usluge.

Davatelji usluge mogu imati različite poslovne modele, koji su objašnjeni u pravilima korištenja streaming servisa. Besplatni servisi uslugu ne naplaćuju od svojih korisnika, već se financiraju na alternativne načine (npr. iz reklama

koje emitiraju sa svojim sadržajem). Servisi koji se plaćaju obično nude više modela plaćanja uz različitih opsega usluge. Plaćanje može biti definirano na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj ili godišnjoj bazi, ili po sadržaju (npr. jedan film ili sezona tv serije), a u sklopu različitog opsega kvalitete usluge mogu ponuditi sadržaj u nižoj ili višoj kvaliteti reprodukcije (npr. 4K kvalitetu slike) te manji ili veći broj uređaja na kojima je moguće istovremeno reproducirati sadržaj.

Osim ugovaranja usluge izravno sa servisom, moguće je ugovaranje iste posredstvom pružatelja internetskih ili drugih usluga. Ovakvi paketi koji sadrže usluge jednog ili više streaming servisa krajnjem korisniku mogu djelovati privlačno. U državi gdje postoji veliko nepovjerenje prema plaćanju pretplate na nacionalnu televiziju2, potrebno je stvoriti povjerenje krajnjeg korisnika u streaming servis kao ideju. Navedeni poslovni model rješava taj problem - koristi postojeće povjerenje pojedinca u davatelja internetske ili druge usluge kako bi korisniku ponudio svoju, u ovom slučaju dodatnu uslugu.

Sadržaj koji ovi servisi nude može biti različitog tipa. To su najčešće filmovi ili serije, glazba, kratki filmovi, govorne emisije odnosno njihova novija inačica pod nazivom podcast i sl.

Osim po tipu, sadržaj možemo razlikovati i po tome emitira li se on sinkrono (tzv. live ili u živo) ili asinkrono (on demand, emitiranje na zahtjev unaprijed pripremljenog sadržaja). Tehnologija streama može se koristiti i kako bi se zaobišao problem slabije tehnologije s korisničke strane, npr. kod igranja videoigara.

Popularnosti streaming servisa prethodila je era piratizacije, odnosno korištenja P2P tehnologije za dijeljenje sadržaja među korisnicima. Nije sav sadržaj koji se dijeli u P2P mreži ilegalan, ali šira se javnost s ovim konceptom upoznala upravo preko sudskih tužbi

1 Usp. Toma, Lucija. Internet streaming servisi. (Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2020) URL: https://zir.nsk.hr/islandora/ object/ffzg%3A2651/datastream/PDF/view (25.9.2021.) Str. 6.

2 Usp. I vi imate prava : Evo kako se riješiti HRT-ove pristojbe i kako izbjeći kontrolu. //Zagreb.info, 21.11.2019. URL: https://www.zagreb.info/ aktualno/i-vi-imate-prava-evo-kako-se-rijesiti-hrt-ove-pristojbe-i-kakoizbjeci-kontrolu/241603/ (25.9.2021.)

1. Općenito o streaming servisima

45

KONTEKST 7 2021

zbog povrede autorskih prava.3 Prosječnim korisnicima bilo je teško snalaziti se u moralno upitnom krajoliku ovakvih mreža, a i osobno su preferirali izbjeći mogućnost da izravno krše zakon te su pojavom legalnih streaming servisa s oduševljenjem prihvatili usluge koje im oni pružaju.

Streaming servisi a. Filmovi i serije Sigurno najpoznatiji streaming servis za gledanje filmova i serija jest Netflix. Reed Hastings i Marc Randolph osnovali su Netflix 1997. godine. Prvi poslovni model uključivao je prodaju i iznajmljivanje fizičkih medija (DVD-a) uz mogućnost slanja poštom. Razvojem tehnologije i širenjem kvalitetne internetske mreže 2007. godine tvrtka je predstavila mogućnost primanja i dekodiranja sadržaja izravno na korisničke uređaje. Već 2010. godine Netflix pruža svoju uslugu videa na zahtjev izvan granica SAD-a, a od 2013. proizvodi i vlastiti sadržaj.4 U Hrvatskoj je legalno dostupan od 2016. godine.5 Uz Netflix u Hrvatskoj je iznimno popularan HBO GO. To je streaming usluga nastala iz Home Box Office Inc., američkog televizijskog kanala koji je dostupan uz pretplatu.

Svoju popularnost u Hrvatskoj zahvaljuje visokom stupnju lokalizacije sadržaja (sučelje je u potpunosti prevedeno na hrvatski jezik, a gotovo svi filmovi i serije popraćeni su prijevodom na hrvatskom jeziku), ali i pravima na emitiranje uspješnice Igre prijestolja.

YouTube je osnovan 2005. godine, a bio je jedinstven u vrijeme svojeg nastanka po tome što je svakom korisniku omogućavao da objavi vlastiti video uradak. Kreiranje sadržaja od strane korisnika stvorilo je društvenu angažiranost oko servisa koja se zadržala do danas. Googleova kupnja YouTube-a u ono vrijeme podigla je dosta prašine6 i značajno usmjerila ekosistem objavljivanja kratkih video sadržaja na internetu.

YouTube ne generira profit koji bi trebao, s 3 Usp. Macfarlane, Andrew. Illegal Downloading & P2P URL: https:// sjrstate.edu/libraries/P2P.pdf (25.9.2021.)

4 Usp. Hosch, William L. et. all. Netflix // Britannica. URL: https:// www.britannica.com/topic/Netflix-Inc (25.9.2021.)

5 Usp. Kralj, Ira. Na listi zemalja po dostupnosti sadržaja na Netflixu, Hrvatska na 116. mjestu (Od njih 184) : Najavljeno je uvođenje novih opcija za dizanje kvalitete servisa. // Telegram, 29.2.2016. URL: https:// www.telegram.hr/biznis-tech/na-listi-zemalja-po-dostupnosti-sadrzaja-nanetflixu-hrvatska-na-116-mjestu-od-njih-184/ (25.9.2021.)

6 Usp. Luckerson, Victor. A Decade Ago, Google Bought YouTube : and It Was the Best Tech Deal Ever // The Ringer, 10.10.2016. URL: https:// www.theringer.com/2016/10/10/16042354/google-youtube-acquisition-10years-tech-deals-69fdbe1c8a06 (25.9.2021.)

obzirom na ulaganja koja svakodnevno traži za održavanje “hladnog pogona”, ali se za sada održava u jedinstvenom simbiotskom odnosu s Googleom.

Osim već navedenih, na svjetskom tržištu postoje još brojni slični servisi, ali manji broj dostupan je u Hrvatskoj. Prilikom širenja streaming servisa u novu državu, osim ugovaranja mogućnosti pružanja usluge građanima te države i usklađivanja pravila korištenja usluga sa zakonskom regulativom te zemlje smatra se primjerenim izvršiti određeni stupanj lokalizacije, tj. prilagoditi postojeće ugovore s nositeljem autorskih prava (gdje je to potrebno) i ponuditi prijevode sučelja i sadržaja na lokalne jezike. b. Glazba Prijelaz s 20. na 21. stoljeće donio je značajne promjene u način na koji konzumiramo glazbu. Naše društvo prošlo je daleki put od prvih komercijalno dostupnih nosača zvuka do danas, kad medij nije taj koji čuva naše omiljene zvukove, već svoje povjerenje predajemo streaming servisima.

Povijest razvoja streaming servisa za reprodukciju muzike svoje stranice ispisala je u nastojanju da pomiri dva suprotna svjetonazora, onaj koji je moguć i onaj koji je dozvoljen.

Razvojem interneta, pojavom P2P tehnologije prijenosa podataka i povećanjem dostupnosti pristupa mreži s kućnih računala, krajnji korisnici, mladi audiofili s ograničenim budžetom, tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih koristili su sve moguće tehnološke puteve da bi međusobno dijelili datoteke koje su sadržavale pjesme omiljenih izvođača. Američka industrija glazbe u ovom podzemnom pokretu prepoznala je glavnog krivca za pad profita, te su zaredale brojne tužbe zbog kršenja autorskih prava.7 Jedan od poznatijih sporova zbog autorskih prava iz tog vremena je onaj Metallice protiv Napstera. Iako sami članovi Metallice navode da je svrha tog “križarskog rata” bila vraćanje nadzora nad vlastita autorska djela, nikako ne smijemo zaboraviti da su materijalna prava autora ono zbog čega se obično lome koplja.

Nepravda u vezi s financiranjem umjetnika u čijim radovima uživamo posebno je počela biti vidljiva tijekom perioda zabrana održavanja javnih okupljanja uzrokovanog

7 Usp. Law, Sam. Metallica vs. Napster : The lawsuit that redefined how we listen to music, // Kerrang!, 13.3.2021. URL: https://www.kerrang.com/ features/metallica-vs-napster-the-lawsuit-that-redefined-how-we-listen-tomusic/ (25.9.2021.)

KONTEKST 7 2021

pandemijom COVID-19.8 Mnogi umjetnici koji su ovisili o koncertima i predstavama, kako bi zaradili za život našli su se u situaciji da im je bilo zabranjeno raditi. Paralelno s time, mnogi od njih uočili su povećan interes za svoje radove na streaming servisima, ali taj interes nije se izravno pretvorio u zaradu, jer je zarada od reproduciranja preko streaming servisa relativno mala.

Za razliku od streaminga filmova i serija, gdje se Netflix profilirao kao jedinstveni fenomen, djelomično zahvaljujući svojem impresivnom katalogu s više od 15 000 naslova9, a dijelom zbog mudre promidžbe, kada govorimo o streamingu glazbe teško je izdvojiti jedan servis. U Hrvatskoj odabir u određenoj mjeri olakšavaju telekom operateri koji u paketima svojih usluga nude pretplatu na neki od glazbenih streaming servisa.

Spotify koji je na tržištu od 2006. godine tek je 2020. godine došao u Hrvatsku10, nakon što su naše tržište već zasitili drugi servisi. T-com i A1 sklopili su partnerske ugovore s Deezerom, a Telemach (bivši Tele2) uz svoje pakete nudi Tidal. Vlasnici uređaja Apple već su navikli na vlastita (in-house) rješenja što se tiče svih oblika digitalnih usluga. Google je i ovdje uočio svoju priliku za rast, te zadnjih godina svoj servis YouTube gura u tom smjeru, odvajajući poseban servis YouTube Music. c. Videoigre Igranje videoigara jedna je od tehnološki najnaprednijih aktivnosti na računalima. Veliki AAA naslovi predviđeni za igranje na osobnim računalima zahtijevaju izrazitu procesorsku snagu i snažne grafičke kartice. Kako bi zaobišli taj problem proizvođači i distributeri videoigara za računalo pokušavaju tradicionalna snažna stolna računala zamijeniti slabijim uređajima (npr. pametnim mobitelima) koristeći tehnologiju streama. Prilikom igranja (računalnih) igara, pojedinačna računala (ili drugi uređaji) nemaju procesorsku snagu potrebnu za izračunavanje svih aspekata igre, već se veći dio same igre odvija na centralnom računalu (serveru), dok uređaji koje igrači posjeduju izračunavaju i 8 Usp. Suterland, Mark. Where does your money go? The real cost of music streaming //Kerrang, 19.3.2021. URL: https://www.kerrang.com/ features/where-does-the-money-go-the-real-cost-of-music-streaming/ (25.9.2021.)

9 Usp. Cook, Sam. 50+ Netflix statistics & facts that define the company’s dominance in 2021. // Comparitech, 10.9.2021. URL: https:// www.comparitech.com/blog/vpn-privacy/netflix-statistics-facts-figures/ (25.9.2021.)

10 Usp. Luzar, Ivan. Sad kad je konačno došao u Hrvatsku, isplati li se uzeti Spotify?... // Telegram, 15.7.2020. URL: https://www.telegram.hr/ biznis-tech/sad-kad-je-konacno-dosao-u-hrvatsku-isplati-li-se-uzeti-spotify -testirali-smo-ga-i-usporedili-s-apple-musicom/ (25.9.2021.)

46

reproduciraju samo onaj dio igre koji je potreban da bi igrač mogao (imerzivno) sudjelovati u igri.

Umjesto ulaganja u skupe komponente za osobno računalo korisnik bi trebao uložiti u brzu i stabilnu internetsku vezu.11 Tehnologiju streama neki proizvođači videoigara koriste kako bi uvijek imali nadzor nad inačicom igre koju korisnici igraju. Tako im je omogućen konstantni razvoj igre, dodavanje novih sadržaja i sl., ali i povlačenje svoje igre s korisničkih uređaja bez odobrenja korisnika.

Zbog toga se postavlja pitanje vlasništva nad sadržajem kojemu se pristupa preko streama.

2. Stream u knjižnici Većina streaming usluga namijenjena je krajnjem korisniku, privatnoj osobi koja prilikom ugovaranja usluge pristaje na uvjete korištenja streaming usluge, na način na koji je to definirao davatelj usluge. U nekim slučajevima moguće je u određenoj mjeri ugovoriti komercijalnu upotrebu servisa (npr. u e-sport svrhe), ali većina servisa u svojoj biti nije namjena za daljnje komercijalno korištenje, već za konzumiranje od strane privatne osobe, u okvirima zajedničkog kućanstva.

Knjižnice, škole i ostale ustanove koje u svoje prostore primaju veći broj korisnika mogu imati potrebu za reproduciranjem određenog tipa medijskog sadržaja. Osim što prilikom toga trebaju paziti na poštivanje autorskih prava i prilagođavati se zakonima države u kojoj rade, trebaju i obratiti pažnju na pravila korištenja servisa. Čak i fizički mediji nekih izdavača u svojim pravilima korištenja mogu sadržavati zabrane reproduciranja pod određenim uvjetima.

Ovaj problem proizlazi iz ugovora koji proizvođač medija ima s nositeljem autorskog prava. Nositelju autorskog prava u interesu je ograničiti javno izvođenje iz medija koji se prodaje za kućnu upotrebu, jer mu to omogućuje da javno izvođenje dogovara s pojedincem ili tvrtkom koja će organizirati javno emitiranje, tako mu ostaje sloboda da dogovori naknadu za takvo emitiranje koja mu se čini adekvatna. Što se tiče streaming servisa, njihova pravila korištenja u najvećem broju slučajeva zabranjuju svako korištenje koje nije u privatne svrhe, do te mjere da zabranjuju posuđivanje mogućnosti korištenja usluge osobama koje nisu član kućanstva osobe koja je ugovorila uslugu. U praksi bi se to prevelo tako da, ukoliko nečije dijete nije član istog kućanstva, ta osoba mu u 11 Usp. Greenwald, Will. The Best Game Streaming Services for 2021. // PcMag, 15.6.2021. URL: https://www.pcmag.com/picks/the-best-gamestreaming-services (25.9.2021.)

47

pravilu ne smije posuditi pristupne podatke za gledanje omiljenog crtanog filma. Naravno, u praksi je teško nadzirati provođenje ovakvih pravila, te se ponekad i institucije koriste uslugama različitih streaming servisa kako bi lakše i jeftinije došle do multimedijskih sadržaja za svoje korisnike.12 U većini zapadnih zemalja smatra se neuobičajenim pokrenuti sudske tužbe protiv knjižnica, ali to ne znači da bi svako kršenje pravila korištenja streaming servisa u knjižnicama prošlo bez posljedica. Zanimljivo je pročitati neformalne savjete američkih knjižničara o korištenju Netflixa u privatne svrhe u knjižnici.13 Korisnik koji je putem Reddita pitao hoće li mu biti dozvoljeno da se koristi nekim streaming servisom na vlastitom uređaju u knjižnici (uz korištenje slušalica, kako ne bi ometao druge korisnike) dobio je više-manje potvrdne odgovore, uz molbu da poštuje sva pravila knjižnice i da obrati pažnju na tehnološke limite (potrošnju interneta ako se odluči spojiti na javni Wi-Fi i eventualno blokiranje pristupa određenim sadržajima temeljeno na ključnim riječima). Prvo pravilo je da gledanje ne smije biti javno (ovo se referira na već prije spomenuto javno prikazivanje), a drugo je da obrati pažnju na primjerenost sadržaja (većina javnih prostora ima stroga pravila o javnom ćudoređu, uključujući eksplicitno nasilje i pornografiju).

KONTEKST 7 2021

zadovoljan korisnik knjižnice koji se ponovno vraća koristiti knjižnične usluge, dokaz je nezamjenjivosti knjižnica. Streaming servisi pronašli su svoje kupce. Knjižnice imaju svoje korisnike.

3. Zaključak Streaming servisi u svojem vokabularu koriste izraz knjižnica (eng. library) za cjelokupnost sadržaja koji nude svojim korisnicima na korištenje. Opravdano se pitamo, da li to znači da oni pretendiraju na društvenu nišu koja tradicionalno pripada knjižnicama? U trenutnoj fazi njihovog razvoja odgovor je jednostavno ne. Razlog leži u društvenom povjerenju koje knjižnice, ustanove s dugom tradicijom i kvalitetom svojih zbirki i usluga, uživaju. Stabilni izvori financiranja, institucijska podrška i namjenski prostori stvaraju atmosferu intelektualizma koja omogućuje namjensko stvaranje zbirki koje mogu odgovoriti i na najspecifičniji korisnički upit. Streaming servisi mogu u određenoj mjeri zadovoljiti trenutnu potrebu za određenim sadržajem. Dolaskom televizije u kućanstva postojala je bojazan za kulturu čitanja iz dokolice, pa ipak, svaki 12 Usp. Hirtle, Peter. Using Netflix in a Library // LibraryLaw Blog, 31.10.2010. URL: https://blog.librarylaw.com/librarylaw/2010/09/usingnetflix-in-a-library.html (25.9.2021.)

13 Usp. Throwawaydumbqusk. Can you watch Netflix in a library? // Reddit, 10.4.2018.

URL: https://www.reddit.com/r/Libraries/ comments/8brdlq/can_you_watch_netflix_in_a_library/ (25.9.2021.)

Literatura: 1.

2.

3.

4.

5.

Toma, Lucija. Internet streaming servisi.

(Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2020) URL: https:// zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg%3A2651/ datastream/PDF/view (25.9.2021.)

I vi imate prava : Evo kako se riješiti HRTove pristojbe i kako izbjeći kontrolu. // Zagreb.info, 21.11.2019. URL: https:// www.zagreb.info/aktualno/i-vi-imate-prava -evo-kako-se-rijesiti-hrt-ove-pristojbe-ikako-izbjeci-kontrolu/241603/ (25.9.2021.)

Macfarlane, Andrew. Illegal Downloading & P2P URL: https://sjrstate.edu/libraries/ P2P.pdf (25.9.2021.)

Hosch, William L. et. all. Netflix // Britannica.

URL: https:// www.britannica.com/topic/Netflix-Inc (25.9.2021.)

Kralj, Ira. Na listi zemalja po dostupnosti sadržaja na Netflixu, Hrvatska na 116. mjestu (Od njih 184) : Najavljeno je uvođenje novih opcija za dizanje kvalitete servisa. // Telegram, 29.2.2016. URL:

KONTEKST 7 2021

6.

7.

8.

9.

10.

https://www.telegram.hr/biznis-tech/nalisti-zemalja-po-dostupnosti-sadrzaja-nanetflixu-hrvatska-na-116-mjestu-od-njih184/ (25.9.2021.)

Luckerson, Victor. A Decade Ago, Google Bought YouTube : and It Was the Best Tech Deal Ever // The Ringer, 10.10.2016.

URL: https:// www.theringer.com/2016/10/10/16042354/ google-youtube-acquisition-10-years-techdeals-69fdbe1c8a06 (25.9.2021.)

Law, Sam. Metallica vs. Napster : The lawsuit that redefined how we listen to music, // Kerrang!, 13.3.2021. URL: https://www.kerrang.com/features/ metallica-vs-napster-the-lawsuit-thatredefined-how-we-listen-to-music/ (25.9.2021.)

Suterland, Mark. Where does your money go? The real cost of music streaming // Kerrang, 19.3.2021.

URL: https:// www.kerrang.com/features/where-does-the -money-go-the-real-cost-of-musicstreaming/ (25.9.2021.)

Cook, Sam. 50+ Netflix statistics & facts that define the company’s dominance in 2021. // Comparitech, 10.9.2021. URL: https://www.comparitech.com/blog/vpnprivacy/netflix-statistics-facts-figures/ (25.9.2021.)

Luzar, Ivan. Sad kad je konačno došao u Hrvatsku, isplati li se uzeti Spotify?... // Telegram, 15.7.2020. URL: https:// www.telegram.hr/biznis-tech/sad-kad-jekonacno-dosao-u-hrvatsku-isplati-li-seuzeti-spotify-testirali-smo-ga-i-usporedili-s -apple-musicom/ (25.9.2021.)

48

11.

12.

13.

Greenwald, Will. The Best Game Streaming Services for 2021. //PcMag, 15.6.2021. URL: https://www.pcmag.com/ picks/the-best-game-streaming-services (25.9.2021.)

Hirtle, Peter. Using Netflix in a Library // LibraryLaw Blog, 31.10.2010. URL: https://blog.librarylaw.com/ librarylaw/2010/09/using-netflix-in-alibrary.html (25.9.2021.)

Throwawaydumbqusk. Can you watch Netflix in a library? // Reddit, 10.4.2018.

URL: https://www.reddit.com/r/Libraries/ comments/8brdlq/ can_you_watch_netflix_in_a_library/ (25.9.2021.)

Zrinka Lončar zhrzenja@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” Varaždin

49

KONTEKST 7 2021

NAGRADE I NAPREDOVANJA U STRUCI ČLANOVA KDVŽ-A

9

JOSIP RIHTARIĆ—DOBITNIK “NAGRADE IVAN FILIPOVIĆ”

Ponosni smo što među članove KDVŽ-a ubrajamo pojedince koji svojim predanim radom doprinose ne samo našoj struci, već i društvu u cjelini. Jedan od svijetlih primjera je i Josip Rihtarić, prof. kroatistike i južnoslavenskih filologija i dipl. bibliotekar, stručni suradnik - savjetnik, zaposlen na II. osnovnoj školi Varaždin, gdje predano radi od 1997. godine. Već 2007. godine promaknut je u zvanje stručnog suradnika mentora, a 2012. u zvanje stručnog suradnika savjetnika. Poseban profesionalni interes mu je korištenje novih tehnologija i multimedije u školskim knjižnicama.

„Nagrada Ivan Filipović“ za 2019. godinu dodijeljena je 17. 12. 2020. godine, a dodjeljuje se za značajna ostvarenja u odgojnoobrazovnoj djelatnosti. Ova nagrada predstavlja najviše priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Činjenica da je Josip Rihtarić dobitnik ove prestižne nagrade posebno je priznanje ne samo njegovom profesionalnom radu, već i ulozi koju školski knjižničari imaju unutar dinamike škole. Kolegi od srca čestitamo! Neka mu ova nagrada bude vjetar u leđa u daljnjem profesionalnom radu.

DRAŽENKA STANČIĆ—NAPREDOVANJE U ZVANJE IZVRSNOG SAVJETNIKA

Draženka Stančić za sebe kaže da svoj posao voli neizmjerno, a ta ljubav s vremenom je stasala u brojna profesionalna postignuća. Na mjesto knjižničara u knjižnici Osnovne škole Ivan Kukuljević Sakcinski Ivanec došla je 2001. godine.

Voditeljica je knjižnice Edward Bernays visoke škole za komunikacijski menadžment.

Kolegica Stančić posebno je svjesna uloge koju školska knjižnica ima u životu školske djece, o čemu često govori na stručnim skupovima, ali i piše u stručnim publikacijama. Zvanje savjetnika stekla je 2016. godine. Aktivan je član HUŠK-a i HKD-a (član Komisije za osnovnoškolske knjižnice).

Voditeljica je ŽSV-a za školske knjižničare Varaždinske županije. Autorica je projekata za poticanje čitanja Tulum s(l)ova i Daj šapi glas, a pod njezinim mentorstvom nastala je i

jedinstvena publikacija Šenoinih Povjestica prilagođenih po smjernicama građe lagane za čitanje. Za svoj rad primila je više prestižnih nagrada, od kojih je važno istaknuti nagradu "Ivan Filipović" za promicanje pedagoške teorije i prakse 2013., nagradu Hrvatske udruge školskih knjižničara "Višnja Šeta" za doprinos školskom knjižničarstvu 2013. i nagradu za najuspješnije djelatnike MZO za 2020. godinu. Njezin rad i zalaganje prepoznati su u široj zajednici, a od ove godine s ponosom nosi zvanje izvrsnog savjetnika.

Pripremila Zrinka Lončar zhrzenja@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” Varaždin

KONTEKST 7 2021

ODABRANA IZDANJA IZ STRUKE

50

10 Jović, Marija. Knjižnice kao novi oblik pružanja usluga u hotelima.

Zagreb: V.B.Z, 2020.

Knjiga Marije Jović, ravnateljice Gradske knjižnice „Don Mihovil Pavlinović“ Imotski na koncizan i zanimljiv način prikazuje ulogu knjižnica u razvoju hotelijerstva i turizma. Autorica na 114 stranica spaja kulturu i turizam te čovjekovu potrebu za odmorom, ali i edukacijom. U današnje vrijeme, vrijeme lova za profitom, hoteli uvođenjem knjižnica i tematskih literarnih kutaka dižu razinu usluge na viši nivo, unatoč većim početnim izdacima za opremanje te edukaciju osoblja. Knjiga je namijenjena knjižničarima, turističkim radnicima te svim ljubiteljima knjige.

Stantić, Vedrana; Peti-Stanić, Anita. Znatiželja: zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah?. Zagreb: Ljevak, 2021.

Specifično djelo, pisano iz dva aspekta: jedan ugledne sveučilišne profesorice, drugi gimnazijalke željne znanja i čitanja. Čitanju popularnoznanstvene literature se u ovoj knjizi inovativno pristupa sa stajališta sociologije čitanja te psihologije. Također, razmatra se međugeneracijsko razumijevanje te sve veća upotreba informacijske tehnologije. Naglasak je na važnosti čitanja popularnoznanstvenih tekstova između trinaeste i devetnaeste godine, kada mozak mladih postaje spreman na razumijevanje apstraktnih koncepata te usvajanje intelektualnog vokabulara. Knjiga je namijenjena učiteljima, mladima i njihovim roditeljima.

13. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem: Narodne knjižnice – jačanje kulturne, obrazovne i društvene uloge s globalnim kriznim situacijama / uredile Dunja Marija Gabrijel, Dobrila Zvonarek. Zagreb: NSK, 2021.

Programska knjižica 13. savjetovanja za narodne knjižnice, održanog u Umagu 2021. godine sadrži detaljan program te sažetke izlaganja, pisane paralelno na hrvatskom i engleskom jeziku. Glavne teme bile su snalaženje narodnih knjižnica u uvjetima pandemije uzrokovane virusom COVID-19, 2021. kao Godina čitanja te funkcioniranje narodnih knjižnica u kriznim situacijama uzrokovanim elementarnim nepogodama.

Kovač, Miha. Čitam da se pročitam: deset razloga za čitanje u digitalno doba. Zagreb: Naklada Ljevak, 2021.

U doba digitalnih medija, ima li čitanje knjige i dalje smisla? Miha Kovač, profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani te stručnjak u području čitanja i izdavaštva, na jednostavan i čitak način obrađuje smisao čitanja te nudi deset razloga zbog kojih je dobro i pametno čitati baš knjige. Knjigu je sa slovenskog prevela Anita Peti-Stanić. Nezaobilazno je djelo za svakog knjižničara.

51

KONTEKST 7 2021

Bašić, Ivana. Biblioterapija i poetska terapija: priručnik za početnike.

Zagreb: Školska knjiga 2021.

Drugo izdanje popularne knjige profesorice Ivane Bašić pokazuje koliko je važno čitanje od najranije dobi za stvaranje samog temelja biblioterapije.

Knjiga nudi povijesni i teorijski pregled biblioterapije, opis susreta u poetskoj terapiji, materijale za grupni rad te pjesme obrađene u skladu s potrebama poetske terapije. Nezaobilazno je štivo za svakoga tko želi raditi na sebi i tko je prepoznao ljekovitost riječi.

Gradska knjižnica u Zagrebu: ususret novom vremenu / urednica Ismena Meić. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2021.

Monografija koja na bogato ilustriranim stranicama ocrtava povijest knjižnice u Zagrebu, sežući u 1907. godinu. Namijenjena je stručnoj zajednici, kao i široj javnosti. Povijesni je dio napisao Željko Vegh, dugogodišnji voditelj Rare. U drugom su dijelu knjige okupljeni svi odjeli Knjižnice, a tekstove je napisao koordinator odjela. Monografija je svojevrsna kulminacija kampanje za novu zgradu Gradske knjižnice.

Dvadeset i pet godina Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca RH : 1995. - 2020. / Katarina Todorcev Hlača. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 2021.

Ova publikacija nastala je na temelju materijala prikupljenih tijekom deset godina djelovanja Katarine Todorcev Hlača na mjestu voditelja knjižnice nacionalnih manjina. Knjiga je podijeljena u tri cjeline. Prvi dio bavi se povijesti, zakonskim okvirima i djelovanjem Središnje knjižnice nacionalnih manjina. Drugi dio posvećen je Središnjoj knjižnici Rusina i Ukrajinaca RH koja obilježava dvadeset pet godina rada, a treći dio čine reprezentativne fotografije iz arhive događanja Knjižnice. Knjiga je pisana na hrvatskom i ukrajinskom jeziku, a predstavlja vrijedan doprinos proučavanju prakse djelovanja manjinskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Pripremile: Tina Bakšaj Hunjadi tbaksaj@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin Zrinka Lončar zhrzenja@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” Varaždin

KONTEKST 7 2021

ZAVIČAJNA IZDANJA

52

11 ODABRANA ZAVIČAJNA IZDANJA

Već se uobičajilo da u ovu rubriku uvrštavamo djela koja su u fond Zavičajne zbirke Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” Varaždin prinovljena u periodu između objavljivanja dva broja časopisa tako da ovdje obuhvaćamo kraj 2020. godine (od sredine studenog) i gotovo cijelu 2021. godinu (do sredine prosinca). Putem on-line kataloga GK Varaždin moguće je preko kriterija godine izdanja pratiti navedenu knjižnu produkciju, a na niže navedenoj poveznici moguće je pogledati cijeli dio popisa koji se odnosi na 2021. godinu. https://library.foi.hr/lib/booksearch.php?B=15&H=&E=&V=&lok=&zbi=&bib=&ogr=&upit=2021&K=D

Horvat, Rudolf. Kulturna povijest grada Varaždina. Varaždin: Zavod za znanstveni rad u Varaždinu; Grad Varaždin; Gradski muzej Varaždin, 2020.

U prosincu 2020. godine Zavod za znanstveni rad u Varaždinu objavio je trideset četvrtu knjigu u svojem nizu Posebnih izdanja. Kao suizdavači navode se još Grad Varaždin i Gradski muzej Varaždin, a djelo iza kojeg stoje tri takve renomirane institucije je Kulturna povijest grada V araždina.

Nakon osam desetljeća čekanja suvremenom je obradom javnosti predan (vjerojatno) posljednji neobjavljeni rukopis dr. Rudolfa Horvata koji se tematski nastavlja i dopunjava široko poznatu Povijest grada V araždina.

Oba su djela rezultat iscrpnog istraživanja arhivske i druge slične građe, no dok se u prvom djelu (objavljenom 1993.) tekstovi sadržajno odnose uglavnom na političku i dijelom na društvenu povijest, u novom je izdanju naglasak na kulturnim, gospodarskim i društvenim zbivanjima. Sam po sebi izuzetno bogat autorov tekst historiografskog sadržaja dodatno obogaćuje rječnik koji objašnjava kajkavske ili povijesno zastarjele riječi, kazala imena, prezimena, pojmova i mjesta i izabrane biografije te kompletna biografija radova Rudolfa Horvata o gradu Varaždinu. Na računalnom prijepisu, pripremi za tisak, korekturi, izradi biografskih jedinica i kazala te općem uređenju monografije radili su Ljiljana Biškup, mag.hist. Jasmin Medved, prof. Spomenka Težak i dr.sc. Vladimir Huzjan.

Vargović, Eduard. Varaždin 1981. godine – znanstveni skup i začetak zavoda Hrvatske Akademije u Varaždinu : prilozi za povijest. Zagreb; Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2021.

Radeći na knjizi gotovo dvije godine autor je proveo opsežno istraživanje vezano uz temu. Izvori informacija nisu mu bili samo gradski arhiv, knjižnica i muzej nego i manji broj još uvijek živućih sudionika događaja od čijeg je održavanja prošlo više od četrdeset godina. Imajući u vidu taj vremenski odmak, istraženo iscrpno gradivo sustavno je i na čvrstim temeljima prikazano kroz četiri cjeline. Tematski se prva cjelina odnosi na ukazivanje značaja proslave 800. obljetnice prvog spomena Varaždina (1181. – 1981.) te objašnjava u kakvom je specifičnom društvenom i

53

KONTEKST 7 2021

političkom kontekstu pripremljen bogat program proslave kroz razne komisije i odbore. Druga cjelina razrađuje znanstveni skup organiziran tim povodom i ukazuje na vrijednost Zbornika radova objavljenog nakon skupa.

Do kulminacije dolazi u trećoj cjelini jer je posljedica spomenutih događanja bilo osnivanje Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu 1983. godine. Četvrtom cjelinom zaokružuje se tema gotovo u revijalnom tonu – kao na izložbi nanizani dokumenti, fotografije, suveniri, značke i ostali slični materijali imaju funkciju detalja koji će učvrstiti sjećanje na veliku proslavu.

Žulj, Nikola [fotografije]; Balog, Zdenko [tekst]. Drugi Varaždin – grad u kojem spavaju anđeli. Križevci: Izdavačka kuća Veda, 2021.

Žulj, Nikola [fotografije]; Balog, Zdenko [tekst]. Varaždinska županija.

Križevci: Izdavačka kuća Veda, 2021.

Tematski nepresušno vrelo područja Varaždinske županije i grada Varaždina poslužilo je autorskome dvojcu iz Križevaca profiliranom za izradu monografija da naprave jedno novo intrigantno izdanje. Kada čovjek pomisli da je o toj temi sve već vidio i čuo, listajući ovo izdanje shvati da postoje još neke neotkrivene perspektive koje mu se sada ovdje nude i to prikazane na jedan sasvim drugačiji i inovativni način. Putujući kroz prostor i vrijeme područja sjevera Hrvatske, autori prikazuju gradivo uz bogatstvo zanimljivih detalja dajući čitatelju dublji i prisniji uvid u događaje, što u krajnosti rezultira osjećajem kao da čitatelj na neki način poznaje protagoniste spomenutih događaja ili kutke atraktivnih krajolika, a to onda nije više suhoparna klasična faktografska povijest ili geografija, već novo viđenje koje razbija sve do sada poznate stereotipe. Zahvaljujući tom principu „druge povijesti“, grad Varaždin dobiva novu dimenziju koja nadrasta ideju „malog Beča“, ili grada barokne glazbe i cvijeća, ili grada anđela, ili grada „Varteksa“ i nogometa… pa čitatelj nakon što okrene i posljednji list knjige pred očima ima novu mozaičnu sliku – poznati motiv, ali s puno više kamenčića. Neobično je da knjiga o Varaždinu donosi tek crno-bijele fotografije. Zbog obilja građe, naime, tematski su napravljene dvije odvojene monografije, jedna o gradu i jedna o županiji, svaka po 112 stranica.

Krapinec, Krešimir... [et al.]. Lovstvo u Varaždinskoj županiji.

Vidovec: Terra vox; Varaždin: Varaždinska županija, 2021.

Kroz desetak poglavlja a na 256 stranica knjige grupa autora je donijela cjeloviti stručni prikaz razvoja lovstva na prostoru Varaždinske županije.

Djelo se temelji na višegodišnjim istraživanjima te vrijednim spoznajama potvrđuje tezu autora da se upravo ovaj kraj može smatrati kolijevkom hrvatskoga lovstva, a sve zahvaljujući prvenstveno bogatstvu prirodnih resursa (na području Županije nalazi se čak dvadeset sedam zaštićenih područja). Ono što je prirodno i povijesno imalo dobru uvjetovanost, s vremenom se razvilo u ugodnu društvenu djelatnost koja je osiguravala dobru razonodu i prestiž (stoljećima među plemstvom, a kasnije i među mnogobrojnim istaknutim osobama iz javnoga života uključujući i strane državnike), ali je također postalo značajna gospodarska djelatnost gdje se u sprezi s uzgojem divljači lov kroz turističku ponudu percipira kao izvor prihoda. Naravno, cjelokupna je lovačka aktivnost od vremena prvih lovaca do danas evoluirala do te mjere da se danas na lov treba gledati kao na djelatnost koja brigom o sustavnoj obnovi matične divljači pomaže

KONTEKST 7 2021

54

očuvanju prirodnog okoliša i njegove bioraznolikosti. Detaljni brojčanostatistički podaci i vizualni prilozi o trideset lovišta na području Županije daju dobre smjernice te pozivaju čitatelja da iskuša dobru kob!

Crleni, Damir; Vincek, Dragutin; Skočibušić, Kristijan. Varaždinski klipič. Vidovec: Terra vox; Varaždin: Varaždinska županija, 2021.

Tradicionalno jelo varaždinske županije, varaždinski klipič, od 2020. godine uživa zaštitu na razini Europske unije i to kao jedan od dvadeset devet trenutno zaštićenih proizvoda u Hrvatskoj. No tek nakon što je o tom tradicionalno najpoznatijem varaždinskom suveniru/simbolu dječji zbor snimio pjesmicu, a likovni umjetnik napravio uličnu instalaciju, knjiga autora Damira Crlenog, Dragutina Vinceka i Kristijana Skočibušića na 139 stranica u boji i u paralelnom prijevodu na engleski jezik konačno donosi njegov zaokruženi prikaz kroz povijest. Od prvog spomena peciva i recepta u 18.st., klipič je od seljačkog zalogaja preko grofovskih stolova stigao i u dvorane za sjajni bal, a kao nezaobilazan dio gastronomske ponude varaždinskog kraja najčešće se nudi uz kavu. Budućnost mu je u procesu certificiranja mreže ugostiteljskih objekata kojima se kontinuirano obogaćuje turistička ponuda, a to je potrebno zbog statusa zaštićenog proizvoda. Upravo je posebno vrijedan dio knjige s prikazom kako je tekao sam proces zaštite počevši s osnivanjem Udruge kuhara Varaždinske županije 2003. godine na čelu s Damirom Crlenim. Tom zaštitom se zadržava njegov jedinstveni identitet, vizualna prepoznatljivost i specifičan okus. Na kraju, zainteresirani će pronaći i recept (na kajkavskom) i upute za (još uvijek i samo) ručnu izradu pa mogu iskušati vlastito kulinarsko umijeće, jer, kako kaže reklama, „nije svaki klipić varaždinski klipič“! Županić, Sanja. Germanizmi u varaždinskom govoru. Zagreb; Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2021.

Na više od 900 stranica djelo donosi prikaz opsežnog istraživanja varaždinskoga govora ili kajkavštine. Opisan je utjecaj njemačkog jezika i germanofonih doseljenika u Varaždin pa tako proizlazi da zbog intenzivnih povijesnih, administrativno-upravnih, gospodarskih i kulturnih kontakata kajkavsko narječje varaždinskoga kraja obiluje germanizmima. Autorica ih je sakupila 6 589. Radi se o riječima koje koristi veliki broj građana Varaždina u svom svakodnevnom govoru. Rezultati dodirnojezikoslovne analize posljedica njemačko-hrvatskih jezičnih dodira u varaždinskom kajkavskom govoru prikazani su na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Ova znanstvena monografija, nastala po doktorskom radu iz područja dodirnoga jezikoslovlja, jednako je važna zbog toga što je u njoj jezična baština varaždinskoga govora ne samo znanstveno obrađena, nego i sačuvana.

Neven Jerbić: Od Ludbrega do Olimpa Biblioteka „Ludbreške razglednice“ Knjiga 6 U šestoj knjižici iz edicije „Ludbreške razglednice“, ludbreški sportski novinar Neven Jerbić opisao je sportski put od Ludbrega do Olimpa zlatne ludbreške olimpijke Sare Kolak.

Zanimljiva priča na tridesetak stranica donosi javnosti manje poznate detalje

55

KONTEKST 7 2021

o uspjesima mlade kopljašice koji su zadivili sportski svijet te o velikom slavlju na gradskom trgu nakon njezinog povratka iz Rio de Janeira.

U ediciji „Ludbreške razglednice“ sabrano je sve ono što je vrijedno, prepoznatljivo i reprezentativno za ovaj podravski gradić: znameniti Ludbrežanikoji su pridonijeli razvoju svojeg rodnog mjesta ili su svojim djelom pronijeli glas o njemu kao i kulturni, povijesni, sportski i drugi društveni događaji koji predstavljaju ludbrešku baštinu.

Svaka dosad izdana knjižica dar je svakom Ludbrežaninu, a ujedno je i razglednica koja se daruje svima onima koje se želi upoznati s bogatim naslijeđem ovog grada.

Novi naslovi Miroslava Cmuka na Odjelu za djecu Gradske knjižnice „Metel Ožegović“ Varaždin Tijekom 2021. godine Odjel za djecu Gradske knjižnice „Metel Ožegović“ Varaždin postao je bogatiji za četiri nova naslova dječje beletristike autora Miroslava Cmuka.

Cmuk, Miroslav. Knjiški vampir. Zagreb: Knjiga u centru, 2020.

Naš kolega (školski knjižničar) u priči Knjiški vampir progovara o prijateljstvu dva dječaka koji su najbolji prijatelji usprkos različitim interesima. Kiril obožava knjige, posebno one o vampirima. Okrugli Ivica odmore provodi tamaneći sendviče. Bolest školskog knjižničara Mate omogućuje privremenu promjenu strogih pravila ponašanja u knjižnici. To ima za ishod da i Okrugli Ivica postaje stalni posjetitelj školske knjižnice te ljubitelj knjiga.

Zanimljiva priče prožeta je blagim humorom te može poslužiti kao mamac za privlačenje nekog poput Okruglog Ivice u školsku knjižnicu, prvenstveno u u nižim razredima osnovne škole. Dopadljivosti knjige doprinose i ilustracije Valentine Briški.

Cmuk, Miroslav. Zimogrozni zrikavac Zrinko. Zagreb: Sipar, 2021.

U slikovnici Zimogrozni zrikavac Zrinko, koja je dobila naslov po glavnom liku, nastaje neobično prijateljstvo zrikavca i hrčka Hrge. Hrga primjećuje da Zrinko iz dana u dan svira sve tužnije melodije. Kad se sazna da je razlog tome Zrinkov strah od zime, Hrga predlaže Zrinku da se preseli na otok Zlarin preko zime. Prijevoz im je osiguran u automobilu gospodina Alana i gospođe Nine. Morska pustolovina može početi. Djeca predškolske dobi te učenici prvih i drugih razreda uživat će u ovoj toploj priči popraćenoj simpatičnim ilustracijama Korine Hunjak.

Cmuk, Miroslav. Strašni Piki i strašljivi Riki. Zagreb: Ibis grafika, 2021.

Neobično prijateljstvo psa i mačka tema je slikovnice Strašni Piki i strašljivi Riki. Mačor Piki, s velikim iskustvom u uličnim borbama, zavodi red po svom u dvorište miroljubivog psa Rikija. Međutim, u određenom trenutku i Riki odlučuje pokazati svoju volju, snagu i hrabrost... Izvrsne ilustracije uradak su Davora Schunka.

KONTEKST 7 2021

56

Cmuk, Miroslav. Oton Smoton. Zagreb: Knjiga u centru, 2021.

Sredinom prosinca ove godine obavljena je ilustrirana knjiga za djecu Oton Smoton.

Glavni lik je Oton, dobrodušan i nespretan dječak. Svaki mudar čovjek prepoznat će sebe u nekoj od njegovih (ne)zgoda. Majstorske ilustracije djelo su Dalibora Talajića.

S ova četiri nova naslova Miroslav Cmuk zauzima sve istaknutije mjesto među suvremenim hrvatskim piscima za djecu.

Pripemili:

Janja Kelava janja.kelava72@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin Stjepan Stjepić ravnatelj@knjiznica-ludbreg.hr Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” Ludbreg Jasenka Vuković-Tomašek jvtomasek13@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” Varaždin

57

KONTEKST 7 2021

UPUTE AUTORIMA Kontekst je časopis Društva knjižničara Varaždinske županije u kojem se objavljuju stručni i informativni tekstovi iz knjižničarstva i srodnih znanosti.

Radove treba slati uredništvu časopisa u periodu od 15. studenoga 2021. do 15. srpnja 2022. (iznimno do 15. rujna 2022. godine) u elektroničkom obliku na adresu: kontekst.urednistvo@gmail.com.

UPUTE AUTORIMA Uredništvo prima tekstove na hrvatskom jeziku.

Tekstovi i prilozi primaju se isključivo u elektroničkom obliku: Tekstovi moraju biti u Wordu, u fontu Times New Roman, veličine 12 točaka (naslov 14 točaka,  fusnota 10 točaka), proreda 1,5 obostranog poravnavanja.

Fotografije i priloge potrebno je slati odvojeno od teksta u tiff ili jpg formatu. U većim tekstovima  moguće je predložiti mjesto za fotografiju na ovaj način: [Opis fotografije (foto: Inicijal imena.

Prezime)]. Uz svaku karticu teksta prihvaćaju se najviše dvije ilustracije, a o objavljivanju većeg broja ilustracija odlučuje uredništvo. Zaprimljene fotografije moraju biti u skladu s odredbama GDPR-a.

Radovi se primaju u minimalnom opsegu od ½ kartice (800 - 900 znakova).

Na kraju rada potrebno je navesti ime i prezime autora, e-mail adresu i naziv institucije u kojoj autor radi.

Uredništvo zadržava pravo da tekstove grafički oblikuje u skladu s uputama. Prije objavljivanja svi tekstovi bit će lektorirani.

UPUTE ZA CITIRANJE 1. Bilješke (fusnote) Bilješke (objasnidbene i bibliografske) navode se na dnu stranice. U objasnidbenim se bilješkama pobliže objašnjava pojedinost vezana uz tekst o kojemu se govori. U bibliografskim se bilješkama pozivamo na korištenu literaturu, tj. izvor iz kojega je citat preuzet. Ako se tekst izravno ne citira, potrebno je ispred bibliografske bilješke navesti „Usp.”.

U bilješkama se navode puni bibliografski podaci s rednim brojem stranice i to u svakom slučaju kada se navod pojavi prvi put. Za svako sljedeće navođenje, uz prezime i ime autora kojega se citira, potrebno je staviti oznaku „Navedeno djelo”/„Nav. dj.”1 ili latinski izraz „Op. cit.”, popraćenu rednim brojem stranice s koje je navod preuzet ili oznakom za stranice (od-do) ako je preuzet veći dio teksta citiranog autora.

U slučaju kada se bilješke vezane uz određeno djelo navode jedna za drugom, koristi se oznaka „Isto” ili latinski „Ibid”. Ukoliko je navod preuzet s različite stranice istog djela, dodaje se i broj stranice. Ako je navod preuzet s iste stranice kao i prethodni, stranica se uz oznake „Ibid” ne piše ponovno. Oznaka „Ibid” koristi se i ako se u sljedećoj fusnoti koristi isti izvor, ali je ona navedena na novoj stranici.

Za posredno citiranje koristi se izraz „Navedeno prema”. Posredno citirati znači citirati određenog autora/djelo koje je već citirano unutar izvora koji koristimo. Posredno citirano djelo se u popisu literature ne navodi, već samo izvorno djelo iz kojega je preuzet citat.

2. Popis literature na kraju rada: Knjiga Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju ako postoji. Mjesto izdavanja: Nakladnik; Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja.

1 Navodnici samo u ovim uputama imaju značenje, tj. u autorskim tekstovima se ne pišu.

KONTEKST 7 2021

  

58

za knjige koje imaju dva ili tri autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora; Prezime, Ime drugog autora; Prezime, Ime trećeg autora. za knjige koje imaju četiri i više autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora…[et al.]. za knjige koje nemaju podatak o autoru navodi se: Naslov / podatak o uredniku.

Poglavlje u knjizi Prezime, Ime autora. Naslov poglavlja. // Naslov knjige / Ime i prezime autora knjige. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Početna-završna stranica.

Rad u zborniku Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov zbornika: podnaslov / podatak o uredniku.

Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Početna-završna stranica.

Natuknica u enciklopediji Prezime, Ime autora natuknice (ako postoji). Naslov natuknice. // Naslov enciklopedije. Podatak o izdanju (ako postoji). Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja prvog i zadnjeg sveska (ukoliko enciklopedija ima više svezaka). Godina izdavanja sveska u kojemu se nalazi natuknica. Stranica. Članak u časopisu Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa oznaka sveska/godišta, broj(godina), početna-završna stranica. Članak u novinama Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov novina oznaka sveska/godišta, broj(dan, datum), početna-završna stranica.

Elektronički izvori Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji).

Potpuna URL adresa (12.9.2018.)

Članak na mrežnoj stranici: Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji).

Potpuna URL adresa (12.9.2018.)

Ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku, iza početne–završne stranice dodaje se potpuna URL adresa (12.9.2018.)

Mrežna stranica: Naslov stranice. Potpuna URL adresa (12.9.2018.)

CD-ROM: Podaci se navode ovisno o tome radi li se o knjizi, časopisu, zborniku. Na kraju se dodaje oznaka [CDROM] Intervju: Prezime, Ime intervjuirane osobe. Osobni intervju. Datum intervjua.

Neobjavljeni radovi Magistarski i doktorski radovi: Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. (mag./dok. rad, akademska institucija na kojoj je rad obranjen, godina) Predavanja, materijali sa sastanaka/konferencija Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. (Vrsta izvora. Institucija, organizator ili naziv skupa, mjesto, datum)

pubweb.carnet.hr/KDVZ https://www.facebook.com/KDVzupanije