Draženka Stančić: Početno čitanje s razumijevanjem - metoda uporabe osjetilnih slika

Zainteresirani sudionici za uključivanje u edukaciju mogu informaciju o početku pojedinog ciklusa pronaći na mrežnom sjedištu https:// mooc.carnet.hr/, najavom edukacije na http:// ettaedu.azoo.hr/, https://ema.e-skole.hr/ ili objavom na društvenim mrežama.

Literatura:

1. Maxwell, John C. Today matters : 12 daily practices to guarantee tomorrow's success.

New York : Warner Faith, 2004. 2. Maxwell, John C. Pobjednički stav.

Varaždin: „Katarina Zrinski“, 2001. 3. Maxwell, John C. Uspjeh iz dana u dan.

Ljubljana : Lisac & Lisac, 2002. 4. Maxwell, John C. Razvijte vođu u sebi.

Zagreb : V.B.Z., 2003.

Josip Rihtarić Josip.Rihtaric@skole.hr II. osnovna škola Varaždin

POČETNO ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM - METODA UPORABE OSJETILNIH SLIKA

U članku se opisuje primjer vježbanja čitanja s razumijevanjem s učenicima nižih razreda uporabom metode stvaranja osjetilnih slika. Knjiga koja je tom prilikom čitana dio je fonda školske knjižnice, riječ je o slikovnici Figaro – mačak koji je hrkao, a i sam proces učenja odvijao se u knjižnici te ga je vodila školska knjižničarka. Rasprave i istraživanja o niskoj razini čitateljske pismenosti u stručnoj javnosti brojne su i dugotrajne, a česte su i u medijskom prostoru jer je problem nečitanja i nerazumijevanja pročitanog zahvalna medijska tema. Traže se rješenja kako od učenika čitača stvoriti čitatelja. Činjenica je da se učitelji u svojoj satnici Hrvatskog jezika ne mogu dovoljno posvetiti učenicima s nižom razinom čitateljske vještine, a roditelji su također ponekad preopterećeni obavezama. Školske knjižničare se još uvijek često doživljava isključivo kao posuđivače knjiga, pa im se daju različiti poslovi koji im nisu primjereni, dok se njihova stručnost u razvijanju višepismenosti zaboravlja. Ovdje se ne govori o učenicima koji zbog posebnih potreba nemaju razvijene čitateljske vještine, njima se bave logopedi. Rješenje bi bilo u zajedničkom naporu učitelja, roditelja, školskih knjižničara, knjižničara gradskih knjižnica, u potpori lokalne i šire zajednice te medija vezano uz promociju čitanja među mladom populacijom. Tu ne pomažu Strategije poticanja čitanja koje za većinu djece ostaju mrtvo slovo na papiru. Ni Akcijski planovi koji u kampanji koriste sredstva za knjižnice koje ni nemaju pristup depriviranim skupinama, a ni svoj djeci

poput školskih knjižnica i k tome su takva sredstva samo kap u moru. U uvjetima u kojima još nema zajedničkih aktivnosti, najbolje je svoja nastojanja usmjeriti prema učenicima, svima, a dodatno i onima koji zaostaju u osnaživanju svoje čitateljske vještine. Dobro je dijeliti i primjere prakse, kao što slijedi u nastavku ovog teksta. Primjer prakse iz OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog temeljen je na vizualizaciji, tj. stvaranju mentalnih ili senzornih (osjetilnih) slika tijekom polaganog čitanja sa zastajkivanjem, književnog teksta Figaro – mačak koji je hrkao Jean-Baptiste Baroniana. Senzorne slike su film što se projicira u umu, čime čitanje postaje trodimenzionalno.1 Kako tekst u sebi nosi problematiku (ne)tolerancije prema različitima, dobro ga je iskoristiti za Međunarodni dan tolerancije, 16. studenoga. U uvodnom dijelu sata učenici igraju igru Vjetar puše za… 2 Po završetku igre potrebno je naglasiti kako su se na zahtjev voditelja igre sa stolica u krugu dizali različiti učenici. U igri Dvosmislene slike učenicima se ukazuje na to da su vidjeli slike na različit način, ali svi su bili u pravu. Zatim se spomene pojam tolerancija i njegovo značenje te Međunarodni dan tolerancije. Slijedi razgovor o čitanju – gdje i kad čitamo, o razlici između čitača i čitatelja. U središnjem dijelu sata učenici se

1 Pristup videolekciji Figaro – mačak koji je hrkao: https:// drive.google.com/file/d/1yRR-Wg40970R4ga0JtZ9uL_Z_-KCGj1r/view? usp=sharingv 2 Učenici sjede na stolicama u krugu, jedna stolica nedostaje za voditelja igre. On izgovara, na primjer: „Vjetar puše za one koji imaju plave oči“, svi s plavim očima na to ustaju i šetaju krugom dok ih voditelj ne pozove da se vrate na mjesto. Pri tome netko ostane bez stolice i on je novi voditelj koji motivira dio učenika da ustanu u šetnju kako bi se domogao stolice i prepustio drugome voditeljsko mjesto.

upoznaju s pojmovima: osjetila, osjetilni organi i osjetilne slike. Važno je naglasiti da uz pojedinu riječ pri čitanju možemo zamisliti više osjetilnih slika. Nakon toga slijedi provjera usvojenosti pojmova kroz zadatak uparivanja pojmova osjetila i organa koji učenici u grupi izvršavaju na piši-briši folijom3 presvučenom stolu i potom vršnjački vrednuju – grupe zamijene stolove. Prepričavanjem se najavljuje priča koja će se čitati. Povezuje se s tolerancijom, budući da u priči magarac, pas i pijetao izoliraju prijatelja mačka iz društva zato što hrče dok spava, no kasnije se pokaju i mole ga da se vrati. Ulazi se u priču u kojoj likovi ne vide učenike, ali učenici mogu vidjeti njih. Čita se zamišljanjem osjetilnih slika. Knjižničarka čita rečenicu, zastaje i pita djecu jesu li im sve riječi poznate, a ako nisu, objašnjava im ili ih upućuje na učenički rječnik. Odabire jednu od riječi iz rečenice i opisuje kako je zamišlja koristeći osjetilne slike, a može prikazati i glumom. Potom opet čita rečenicudvije, zamišlja i opisuje pojedine riječi iz tih rečenica. Slijedi faza u kojoj knjižničarka čita nekoliko rečenica, a učenici zamišljaju osjetilne slike. Iza knjižničarke, na ormaru su zalijepljeni glagoli vezani uz osjetila da pomognu u zamišljanju: vidim, čujem, mirišem, kušam, dodirujem, hladno je – toplo je, boli – ugodno je. Nakon toga učenici koji žele i čitaju i zamišljaju te opisuju osjetilne slike. Na kraju središnjeg dijela sata provodi se vrednovanje za učenje dizanjem ruku pri pitanjima poput jesu li zamišljali svaku pojedinu osjetilnu sliku te koje im je slike bilo teže zamišljati, jesu li slušali, čitali, bili marljivi na satu i što im se posebno sviđalo na satu?

U završnom dijelu sata učenicima se predstavlja još jedan način zamišljanja onog što su pročitali, uz već spomenuti razgovor i glumu: zamišljanje crtežom. Nakon toga učenici na pišibriši folijom presvučenom stolu crtaju osjetilnu sliku koja im je najviše ostala u sjećanju tijekom sata. Za domaću zadaću poziva ih se da s

Knjižnica ivanečke OŠ s Piši-briši stolovima članovima obitelji pročitaju do kraja knjigu Figaro – mačak koji je hrkao uz zamišljanje osjetilnih slika ili da uzmu neki drugi naslov i čitaju ga na opisani način. Kako su četiri učenika bila u samoizolaciji, za njih je osmišljena i napravljena videolekcija4 koju je učenicima proslijedila razrednica dan prije samog sata. Uz pomoć videolekcije i učenici i roditelji imaju mogućnost upoznati se s metodom čitanja uz zamišljanje osjetilnih slika. To se pokazalo kao dodatna vrijednost mrežne videolekcije, budući da su tako i roditelji mogli vidjeti princip čitanja i pobrinuti se da u budućnosti sa svojom djecom rade na jačanju vokabulara i čitateljskoj vještini. Valja napomenuti i da spomenuta slikovnica nije idealan izbor zbog prilično siromašnog rječnika, a i djeluje pomalo nedovršeno jer nije naveden Figarov odgovor na molbu prijatelja da se vrati kući. U njoj zbog siromašnog rječnika nema primjera za mirisne i dodirne slike te fizičku bol, no ima za psihičku. Stoga je iste potrebno dobiti proširivanjem razgovora na pojedinim mjestima u tekstu. Na primjer, miris se može prizvati u svijest razgovorom o tome kako izgledaju napuštena mjesta – u priči napuštena staja u koju su prijatelji poslali Figara, a potom učenike pitati znaju li kakav je miris na napuštenim i zapuštenim mjestima. Plan ploče s tekstom o osjetilima i osjetilnim slikama u ispisanom je obliku podijeljen učenicima da ga zalijepe u bilježnicu. Ovaj prikazani primjer tek je jedan koji je dio programa za poticanje čitanja s razumijevanjem naziva Klikčitzemska, a pokrenut je školske 2021./22. godine u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec. Program je osmislila školska knjižničarka, provediv je s cijelim razredima i dodatno s učenicima koji imaju zapuštenu vještinu čitanja, ali ne i poteškoće s čitanjem. Učenici s poteškoćama u čitanju i razumijevanju pročitanog svoju vještinu razvijaju u radu sa školskom logopetkinjom.

Draženka Stančić drazenka.stancic@skole.hr OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec