KONTEKST BROJ 6/2020 by KDVZ

BROJ 6, PROSINAC 2020. KONTEKST 6 2020

pubweb.carnet.hr/KDVZ

ČASOPIS KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

ISSN: 1849-8590

IMPRESUM Izdavač: Knjižničarsko društvo Varaždinske županije

Grafičko oblikovanje i priprema: Ladislav Cvetko

Za izdavača: Andreja Toljan

Stranice Knjižničarskog društvo Varaždinske županije: pubweb.carnet.hr/KDVZ

Uredništvo: Tina Bakšaj Hunjadi, Ladislav Cvetko, Irena Gotal, Ljiljana Hajdin, Jasminka Horvatić-Bedenik, Ana Jureković-Crnčec, Draženka Stančić, Jasminka Štimac, Mario Štrlek, Andreja Toljan

Kontakt: kontekst.urednistvo@gmail.com

Glavna urednica: Andreja Toljan Lektura i korektura: Leira Harabalja

Učestalost izlaženja: Godišnje

SADRŽAJ UVODNIK.................................................................................................................................................................................

1. IZ RADA DRUŠTVA............................................................................................................................................................. 2 Ana Jureković-Crnčec: Proslavljena 70. obljetnica Knjižničarskog društva Varaždinske županije ..................................... 2 Miroslav Katić: Zagovaranje knjižnica i knjižničarstva kroz regionalna strukovna udruženja............................................. 3 Jasminka Horvatić-Bedenik: Volim knjižnicu, poticajan likovni i literarni natječaj KDVŽ-a.............................................. 6 Ljiljana Hajdin: Izvodi iz recenzija brošure Tragovi............................................................................................................ 8 Martina Mesek: Na 19. skupštini Knjižničarskog društva Varaždinske županije izabrano novo vodstvo i dodijeljena Nagrada „Vanda Milčetić”.......................................................................................................................... 10 2. IZ POVIJESTI KNJIŽNIČARSTVA................................................................................................................................ 12 Jasminka Štimac: Otac Filip Fribec, franjevački knjižničar.................................................................................................... 12 3. RAZGOVOR S POVODOM............................................................................................................................................. 14 Irena Gotal: Stjepan Stjepić, novi ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner” Ludbreg.............................. 14 4. IZ NARODNIH KNJIŽNICA........................................................................................................................................... Dorotea Toljan: Promocija Zavičajne zbirke Warasdiniensie Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin u lokalnoj zajednici......................................................................................................................................... Stjepan Stjepić: Težak (su)život s koronom............................................................................................................................ Tina Bakšaj Hunjadi: Čitam i uz tebe sam............................................................................................................................. Marina Grudenić: Čitateljski klub Pavica............................................................................................................................. Marina Grudenić: Draga domača rieč 2020. - tradicija čuvana četrdeset godina.................................................................. Karmela Geček: „Samo mijena stalna jest”........................................................................................................................... Nadica Rain: Digitalizacija razglednica Grafičke zbirke Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof................................... Jasminka Štimac: Umjetnička djela u varaždinskoj Gradskoj knjižnici................................................................................

5. IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA ........................................................................................................................................... Marinela Marčetić: Njegovanje kulturne baštine kroz programe školske knjižnice: 10. okrugli stol za školske knjižnice.. Violeta Lukač: Obilježavanje Mjeseca knjige u OŠ Trnovec 2013. - 2020............................................................................ Josip Rihtarić: Preseljenje knjižnice II. osnovne škole Varaždin........................................................................................... Josip Rihtarić: Poticanje čitanja lektire metodom pitanja – usmjerivača za vrijeme nastave na daljinu............................... Draženka Stančić: Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice za nastave na daljinu u doba lockdowna – primjer knjižnice OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec.............................................................................. Ivana Štimec-Sajko: Međunarodna konferencija školskih knjižničara IASL-a Convergence – Empowering – Transformation: School Libraries, Dubrovnik, 21.-24. listopada 2019. ............................................... Ivana Štimec-Sajko: Unatoč virusu COVID-19 održan projekt Čitanjem do zvijezda – kviz za poticanje čitanja i kreativnosti za srednje škole 2019./2020. ............................................................................................ Rahela Posavec, Robert Posavec: Knjižnične usluge za osobe s intelektualnim teškoćama.................................................

31 31 34 35 37

16 19 20 21 21 23 24 28

40 43 46 49

6. IZ VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA ........................................................................................................................... 52 Ivančica Rosner: Knjižnica Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.......................................................................... 52 7. IZ SPECIJALNIH KNJIŽNICA ...................................................................................................................................... 54 Irena Gotal: Uz 1600. obljetnicu smrti svetog Jeronima (izložba u Biskupijskoj knjižnici Varaždin)................................. 54 Marina Sakač: Bilješka o porijeklu primjerka...................................................................................................................... 61 8. U KONTEKSTU ................................................................................................................................................................ 63 Janja Kelava: Hommage Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin (Vila Bedeković) povodom 10. jubilarnog VAFI-ja.................................................................................................................... 63 Ana Škriljevečki: Metel Ožegović, promicatelj školstva, učenja i knjige u belskoj župi...................................................... 65 9. IN MEMORIAM ................................................................................................................................................................ 68 Andreja Toljan: In memoriam Vladimira Piskač - Duda (Varaždin, 28.3.1947. - Varaždin, 12.11.2020.)............................ 68 Andreja Toljan: In memoriam Dražen Sokolić - Dragec (Trogir, 12.12.1961. - Varaždin, 12.12.2019.).............................. 69 10. ODABRANA IZDANJA IZ STRUKE ......................................................................................................................... 70 11. ZAVIČAJNA IZDANJA ................................................................................................................................................... 73 UPUTE AUTORIMA ............................................................................................................................................................. 79

KONTEKST 6 2020

UVODNIK Poštovani kolegice i kolege, čitateljice i čitatelji, Predstavljam vam 6. broj Konteksta, nastao u vrijeme kada su knjižnice svoje djelovanje preselile u jednu posve novu virtualnu i digitalnu dimenziju. Brza prilagodba nas knjižničara, kako bismo što kvalitetnije i kreativnije unaprijedili nove usluge i približili ih našim korisnicima, dovela nas je pomoću suvremenih medija u njihove domove da im pružimo mnoštvo sadržaja prilagođenih trenutnoj epidemiološkoj situaciji. Budući da smo krajem prošle godine obilježili 70. obljetnicu postojanja našeg Knjižničarskog društva Varaždinske županije održavanjem okruglog stola, kao i provedbom natječaja Volim knjižnicu u koji smo uključili djecu Varaždinske županije predškolske i školske dobi te izdavanjem brošure Tragovi o povijesti Društva, prva rubrika Iz rada Društva posvećena je tim događajima. Autori priloga su Ana JurekovićCrnčec, Jasminka Horvatić-Bedenik, Ljiljana Hajdin te naš gost iz Karlovačke županije, tada podpredsjednik Hrvatskog knjižničarskog društva, Miroslav Katić. Održana je i 19. izborna skupština na kojoj je izabrano novo vodstvo Društva te je prvi puta dodijeljena Nagrada „Vanda Milčetićˮ za iznimne zasluge u radu, o čemu piše Martina Mesek. Franjevački knjižničar otac Filip Fribec tema je rubrike Iz povijesti knjižničarstva, autorice Jasminke Štimac, koja u ovom broju još jednim osobitim prilogom daje izniman doprinos upoznavanju umjetničkih djela Gradske knjižnice u Varaždinu. S posebnim osvrtom na razdoblje djelovanja u doba pandemije pišu nam ravnatelji narodnih knjižnica Varaždinske županije Marina Grudenić, Karmela Geček i Stjepan Stjepić koji je ujedno gost u našem Razgovoru s povodom. Nadica Rain iz Gradske knjižnice Novi Marof predstavlja nam jedan vid očuvanja i prezentacije kulturne baštine pišući o digitalizaciji razglednica Grafičke zbirke. Iz varaždinske Knjižnice dolazi nam prilog Tine Bakšaj Hunjadi o zajedničkoj akciji s Udrugom „Uz tebe samˮ, namijenjenoj osobama s posebnim potrebama.

Načine promocije građe pohranjene unutar Zavičajne zbirke Warasdiniensie te analizu istih tijekom petogodišnjeg vremenskog perioda opisuje dobitnica bibliotekarske nagrade Zaklade dr. Ljerka Markić Čučuković, Dorotea Toljan. Krajem 2019. godine održana su dva vrlo važna događaja za školske knjižnice na kojima smo imali svoje predstavnike. Jedan od njih je 10. okrugli stol za školske knjižnice s temom Njegovanje kulturne baštine kroz programe školske knjižnice te Međunarodna konferencija školskih knjižnica, održana u Dubrovniku. O njima nas detaljno izvješćuju Marinela Marčetić i Ivana Štimec-Sajko. U rubrici su i prilozi kolega Josipa Rihtarića, Draženke Stančić i Violete Lukač koji opisuju pojedine aktivnosti svog rada tijekom ovog, za sve nas zahtjevnog perioda. Ponovo su s nama i kolege iz Međimurske županije, Rahela Posavec i Robert Posavec. Prvi puta u Kontekstu predstavljena je visokoškolska knjižnica Geotehničkog fakulteta, a iz specijalnih knjižnica dolaze nam značajni prilozi Irene Gotal o djelovanju Svetog Jeronima, te Marine Sakač o raritetnom primjerku iz knjižnice Opće bolnice Varaždin. Vrijedan su doprinos ovom broju Konteksta posveta Dječjem odjelu Gradske knjižnice u Varaždinu kao prvom domu VANIME, autorice Janje Kelave, te prilog povjesničarke Ane Škriljevečki o djelovanju Metela Ožegovića kao dobročinitelja belske župe. U rubrici In memoriam odajemo počast preminuloj kolegici i kolegi. Pregled izdanja iz struke kao i onih vezanih uz zavičaj, donosi vam u ovom broju glavna urednica. Zahvaljujem svim autorima i kolegama, posebno članovima Uredništva, lektorici i grafičkom uredniku na zajedničkim naporima, trudu i zalaganju kako bi ovaj broj Konteksta bio što bolji, kvalitetniji i raznovrsniji. Vaša glavna urednica, Andreja Toljan

KONTEKST 6 2020

IZ RADA DRUŠTVA

PROSLAVLJENA 70. OBLJETNICA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE U petak, 13. prosinca 2019. u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović” Varaždin održan je okrugli stol Knjižničarska društva – nositelji stručnog razvoja: u povodu 70. obljetnice Knjižničarskog društva Varaždinske županije. Nazočni knjižničari i njihovi gosti prisjetili su se 29. listopada 1949. godine, kada je Vanda Milčetić, tadašnja upraviteljica Gradske knjižnice i čitaonice „Sloboda” prihvatila dužnost povjerenika Društva bibliotekara Hrvatske za grad Varaždin. Voditeljica Županijske matične službe iz Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Andreja Toljan otvorila je skup, a nakon toga okupljene su pozdravili i zamjenica gradonačelnika Grada Varaždina Sandra Malenica, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Dijana Machala, te predsjednica Knjižničarskog društva Varaždinske županije Irena Gotal.

Tina Bakšaj Hunjadi, Irena Gotal, Dijana Machala i Sandra Malenica

Stručni dio skupa moderirala je Tina Bakšaj Hunjadi, dopredsjednica Knjižničarskog društva Varaždinske županije. Predavanje s temom Hrvatsko knjižničarsko društvo: povijest, ustroj, značenje regionalnih društava održala je Dijana Machala, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva, dok je predavanje s temom Zagovaranje knjižnica i knjižničarstva kroz regionalna strukovna

udruženja održao Miroslav Katić, predsjednik Društva bibliotekara Karlovačke županije i prvi potpredsjednik HKD-a.

Radni dio okruglog stola

Varaždinsko knjižničarsko društvo svojim izlaganjima predstavile su predsjednica KDVŽ-a Irena Gotal, povijesnim pregledom Knjižničarsko društvo Varaždinske županije – nekad i danas, te Draženka Stančić, koja je prezentirala izdanja Knjižničarskog društva Varaždinske županije. Naime, KDVŽ vrlo aktivno izdaje svoje publikacije, pa je osim petog broja Konteksta, zahvaljujući financijskoj potpori Grada Varaždina, slavljenička godina obilježena i izdavanjem monografije Tragovi. Autorica monografije je Jasminka Štimac, a u njoj je predstavljeno sedamdeset godina djelovanja Društva. Publikacija je dostupna u tiskanom i u online obliku1. Na kraju skupa podijeljene su nagrade za najbolje radove djeci predškolske i školske dobi pristiglih na natječaj Volim knjižnicu u organizaciji KDVŽ-a. O provedbi natječaja odlučivalo je tročlano Prosudbeno povjerenstvo (Iva Pintarić Mandić, Tatjana Ruža, Jasminka Horvatić-Bedenik). Rezultate natječaja predstavila je Jasminka 1 Point d.o.o. URL: http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&sqlx=X01883&H=kdvz&dm=0

KONTEKST 6 2020

Horvatić-Bedenik, predsjednica Prosudbenog povjerenstva. Cilj natječaja bio je poticanje dječjeg stvaralaštva korištenjem raznih tehnika i načina stvaralačkog izražavanja za prikazivanje vlastitog stava prema knjižnicama. Svi likovni i literarni radovi izloženi su na virtualnoj izložbi koja se može vidjeti na mrežnim stranicama Knjižničarskog društva Varaždinske županije2. Stručnom skupu prisustvovalo je šezdesetak knjižničara iz narodnih, školskih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica Varaždinske županije, predstavnici Grada, Biskupije, srodnih kulturnih ustanova, te drugih regionalnih društava. Bila je to i prilika za razmjenu mnogih novih iskustava i saznanja. Ukazalo se na veliku vrijednost knjižničara i knjižničarstva u društvenom i kulturnom životu zajednice. Zaključeno je da je osim važnosti djelovanja na razini nacionalnog i regionalnih društava vrlo važno zalaganje svakog knjižničara za vrijednosti knjižničarske profesije, te da je potrebno poraditi na poticanju djelovanja postojećih i privlačenju novih članova knjižničarskih društava. 2 Knjižničarsko društvo Varaždinske županije. URL: https://pubweb.carnet. hr/kdvz/2019/12/13/objava-rezultata-natjecaja-volim-knjiznicu-otvorenjevirtualne-izlozbe/

Zajedničkom fotografijom sudionika uz slavljeničku tortu, prigodno je završila svečanost proslave 70. godišnjice Društva.

Zajednička slika svih sudionika na kraju okruglog stola

Ana Jureković-Crnčec anna.crncec@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

ZAGOVARANJE KNJIŽNICA I KNJIŽNIČARSTVA KROZ REGIONALNA STRUKOVNA UDRUŽENJA

Miroslav Katić tijekom predavanja

Utjecaj na politike „namjeran je i sustavan proces utjecaja na politike, prakse i ponašanje različitih ciljanih dionika koji imaju najveći utjecaj na problem o kojem je riječ, uključenja korisnika i povećavanja njihova udjela i kapaciteta

rješavanja problema.”1 U utjecaju na politike riječ je o promjeni ponašanja određenih dionika, to jest promjena ponašanja onih koji imaju moć donošenja odluka, što je i preduvjet za mijenjanje politika. Pojmovi vezani za utjecaj na politike su lobiranje i zagovaranje. Termini javno zagovaranje i lobiranje često se koriste kao sinonimi iako nemaju isto značenje. U najširem smislu oba se pojma odnose na proces tijekom kojega pokušavamo na legitiman način i argumentirano informirati donositelje odluka, kako bi oni mogli donijeti optimalne odluke. Lobiranje se može definirati kao način zastupanja određenih legitimnih interesa pojedinih skupina prema predstavnicima i dionicima iz političkog života, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, ali i kao legitimni utjecaj na javno mnijenje. Zagovaranje možemo definirati kao praktičnu primjenu znanja s ciljem socijalnih i drugih promjena, pri čemu te 1 Roebeling, G., de Vries, J. Zagovaranje i lobiranje u svrhu društvenih promjena. Zagreb: Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva TACSO, 2013., str. 19. URL: https://www.zaklada-slagalica.hr/tasco/HTML/Zagovaranje i lobiranje u svrhu drustvenih promjena/Zagovaranje i lobiranje.html (29.10.2020.)

promjene mogu biti usmjerene prema državnim politikama, zakonima, pravilnicima, procedurama itd. Lobiranje je svojim najvećim dijelom usmjereno na izravne razgovore i pregovore s donositeljima odluka, a javno zagovaranje je šire i podrazumijeva mobilizaciju podrške, izgradnju koalicija ili partnerstava s drugim grupama sličnih vrijednosti i opredjeljenja, komuniciranja sa širom javnošću, korištenje medija i druge slične aktivnosti. „Zagovaranje za knjižnice znači zagovaranje za vrijednosti knjižničarske profesije, u prvom redu otvoren i jednak pristup korisnicima, profesionalnu objektivnost i dostupnost informacija svim građanima, a potpora knjižnicama temelj je gospodarskog napretka i održivog razvoja općenito.”2 Ako knjižničari žele uspješno zagovarati, važno je da spoznaju i prihvate svoju misiju te različitim aktivnostima senzibiliziraju širu društvenu zajednicu i tako usmjere javni fokus na knjižnice i njihove vrijednosti. Postoje dvije vrste javnog zagovaranja. Neizravno zagovaranje koje u postupku utjecaja koristi posrednike (građane, birače, koalicije, stvaraoce javnog mnijenja, medije, udruge) radi aktiviranja većeg kolektiva koji je u mogućnosti izvršiti snažniji pritisak na donositelje odluka. Akcije zagovaranja mogu biti neformalni razgovori, slanje pisama, elektroničke pošte, protestna okupljanja, pružanje podrške na razne načine s ciljem senzibiliziranja i educiranja građana za pitanja kojima se bavi ista. Izravno javno zagovaranje, s druge strane ima za cilj uspostavljanje odnosa s visokopozicioniranim pojedincima koji posjeduju mogućnost utjecaja na donositelje odluka.3 Hrvatsko knjižničarsko društvo 2003. godine osnovalo je Radnu grupu za javno zagovaranje, a 2012. godine ta Radna grupa djeluje kao Komisija za javno zagovaranje. Cilj Komisije je promocija knjižnica i jačanja utjecaja knjižničarskih udruženja u široj društvenoj zajednici i educiranje članova knjižničarske zajednice za uspješno zagovaranje strukovnih interesa. Od njihovih aktivnosti valja izdvojiti neke: obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, dodjela nagrade Knjižnica godine, kampanja Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu, pokrenut portal Pravo na knjižnicu, kampanja Budimo aktivni - zagovarajmo zajedno, natječaj Najbolji selfie u knjižnici na temu Što mi znači knjižnica, održane brojne edukacije. Donesena 2 Bačić, Edita. Zagovaranje za knjižnice i partnerstvo za održivi razvoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 370. 3 Usp. Vlahović, Natko. Profesionalni lobist: priručnik o interesnom zagovaranju. Zagreb: M.E.P., 2015., str. 124-125.

KONTEKST 6 2020

je Strategija javnog zagovaranja: zagovaranje za knjižnice na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Većina regionalnih knjižničarskih društava u Hrvatskoj nema sustavno razrađenu strategiju zagovaranja kao što je ima krovna organizacija HKD. Valja svakako izdvojiti dvije iznimke: Društvo knjižničara u Splitu i Zagrebačko knjižničarsko društvo. Društvo knjižničara u Splitu su 2000. godine osnovali Klub prijatelja splitskih knjižnica. Glavni cilj tog kluba bila je promocija knjižnica i njihove uloge u razvoju grada Splita, pronalaženje različitih oblika potpore za razvoj splitskih knjižnica, povezivanje programa splitskih knjižnica i informacijskih potreba lokalne zajednice i slobodan pristup informacijama. Prvi predsjednik Skupštine Kluba bio je akademik Ivo Petrinović. Klub je do 2013. godine bio aktivan uz redovito uključivanje svojih članova u različita studijska putovanja i posjete knjižnicama u organizaciji Društva knjižničara u Splitu. Za drugi pozitivan primjer može se izdvojiti Zagrebačko knjižničarsko društvo i njihova sekcija ZKD Biciklisti. ZKD Biciklisti formirani su 2014. godine kako bi prvi put sudjelovali na obilježavanju Dana hrvatskih knjižnica u Sisku. Bicikliranjem zagovaraju ulogu knjižnice u lokalnoj zajednici i pritom stvaraju pozitivnu sliku u javnosti o djelatnostima kojima se knjižnice bave. Od njihovih važnijih akcija i projekata valja izdvojiti: Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije i Biciklom kroz knjižnice Hrvatske. U ovom kratkom radu dan je prikaz zagovaranja knjižnica i knjižničarstva kroz Hrvatsko knjižničarsko društvo i kroz regionalna društva. Knjižničari često nisu ni svjesni važnosti samog zagovaranja. Stoga umjesto zaključka ovdje ćemo staviti deset mitova o zagovaranju koje je sastavila dječja knjižničarka Jenna Nemec-Loise: 4 10. „To je sve samo politika”. To je istina, politika jest dio zagovaranja, ali na najnižoj razini zapravo se sve svodi na međusobne odnose. Kao što gradimo odnose s našim obiteljima i kolegama, tako moramo raditi i sa predstavnicima vlasti, to jest, s ljudima koji mijenjaju javne politike i mogu promijeniti situaciju kojom smo nezadovoljni. 9. „Sve se svodi na traženje novaca”. Zagovaranje podrazumijeva više od traženja novaca. Ono podrazumijeva informiranost, uključenost u 4 Usp. Nemec - Loise, Jenna. Top Ten Advocacy Myths - Busted! // Children and Libraries, 2016., str. 34-35.

KONTEKST 6 2020

zajednicu, komunikaciju sa svim dionicima te širenje i progovaranje o ciljevima zagovaranja. „Teško je”. Svakodnevno zagovaranje u pravilu znači i istupati iz zone udobnosti - učiti, dijeliti naučeno znanje s drugima i učiniti potrebnu razliku u životu za zajednicu u kojoj rade. „Nitko me neće slušati”. Potrebno je točno identificirati donosioce odluka u našem društvu i kreirati poruke prema njima. Nekada nije najvažnije ni ono što kažemo, nego na koji način smo to učinili. Dobro promišljen govor koji u sebi ima sadržane sve vrijednosti koje želimo prenijeti može potaknuti željene promjene. „Sve se to događa izvan knjižnice”. Zagovaranje se mora provoditi i unutar knjižnice. Jer sudionici procesa su i naše kolege i voditelji, suradnici - škole, lokalne tvrtke, udruge… „Naša knjižnica ne treba zagovarati (Sve je u redu u našoj knjižnici)”. Treba raditi na svakodnevnom zagovaranju jer tako oblikujemo dugoročne veze i odnose što može utjecati na budućnost knjižnice. „Nisam kvalificiran/a”. Knjižničari su savršeno kvalificirani jer tko zna više od ljudi koji se svakodnevno bave ljudima u zajednici kroz knjižnične usluge od njih samih? „Netko drugi radi na tome”. Možda netko od kolega u knjižnici ciljano radi na aktivnostima vezanim za zagovaranje, ali svaki knjižničar neovisno o području rada kojim se bavi, može biti aktivan svakodnevni zagovaratelj. „Nemam vremena”. Tajna zagovaranja je u tome što knjižničari već to rade. Male stvari koje utječu na korisnike i njihove živote - razni programi koji se odvijaju u knjižnicama, pomoć pri traženju literature, instrukcije, također su dio zagovaračkih aktivnosti. Način na koji mijenjamo i pomažemo našim korisnicima najbolji su pokazatelji i razlozi aktivnog javnog zagovaranja. „To nije moj posao”. Da. To jest posao knjižničara. To je srž rada u knjižnicama, i to svih djelatnika, na svim razinama!

Literatura: 1. Bačić, Edita. Zagovaranje za knjižnice i partnerstvo za održivi razvoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 367-380. 2. Nemec - Loise, Jenna. Top Ten Advocacy Myths - Busted! // Children and Libraries, 2016. 3. Roebeling, G., de Vries, J. Zagovaranje i

lobiranje u svrhu društvenih promjena. Zagreb: Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva - TACSO, 2013. URL. https://www. zaklada-slagalica.hr/tasco/HTML/Zagovaranje i lobiranje u svrhu drustvenih promjena/ Zagovaranje i lobiranje.html (29.10.2020.) 4. Vlahović, Natko. Profesionalni lobist: priručnik o interesnom zagovaranju. Zagreb: M.E.P., 2015. Miroslav Katić miroslav@gkka.hr Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić” Karlovac

KONTEKST 6 2020

VOLIM KNJIŽNICU, POTICAJAN LIKOVNI I LITERARNI NATJEČAJ KDVŽ-A Knjižničarsko društvo Varaždinske županije poslalo je 7. veljače 2019. godine Poziv za sudjelovanje na likovnom i literarnom natječaju Volim knjižnicu, povodom obilježavanja 70. obljetnice Društva. U kategoriji literarnog rada mogla su se natjecati djeca samo jednim radom u stihu ili prozi, a u kategoriji likovnog rada također jednim radom u izabranoj tehnici. Radove s potrebnim podacima trebalo je dostaviti do 1. lipnja 2019. godine. Likovni radovi prosuđivani su prema dobnim skupinama: predškolska dob, djeca od 1. do 4. i od 5. do 8. razreda osnovne škole i srednjoškolski uzrast. U Prosudbenom povjerenstvu za likovne radove bile su: Iva Pintarić Mandić, prof. povijesti umjetnosti i njemačkoga jezika kao ocjenjivačica i prof. Jasminka Horvatić-Bedenik, dipl. knjižničarka kao predsjednica komisije, obje iz Prve gimnazije Varaždin. Na natječaj je pristigao iznenađujuće velik broj radova u raznim tehnikama. Od sedamdeset sedam radova šesnaest ih nije odgovaralo zadanoj temi natječaja, jedan uradak je diskvalificiran jer je poslan kao skupni rad (takvog kriterija nije bilo u natječaju), a Komisiju je i bez tih radova čekao ogroman posao, pregledati, ocijeniti i rangirati šezdeset preostalih radova.

Detalj atmosfere na početku dodjele

Nagrađeni likovni radovi U kategoriji predškolske dobi pristiglo je dvadeset pet radova, a nagrađen je sedmogodišnji Nikola Besak radom nazvanim Bajke iz varaždinskog Dječjeg vrtića „Čira čara”, mentorice

Žakline Antolić koja je usmeno pohvaljena jer je poslala čak petnaest vrijednih radova polaznika svojeg vrtića. Na natječaj su pristigla još četiri rada iz Dječjeg vrtića Bajka, četiri rada iz Dječjeg vrtića Panda i dva rada iz Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović”.

Trenutak dodjele nagrade najmlađem dobitniku

Učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole poslali su dvadeset radova, devet iz Osnovne škole Vidovec, tri iz Gradske knjižnice i čitaonica „Mladen Kerstner” Ludbreg i osam iz Osnovne škole Sveti Đurđ. Najboljim je proglašen rad Razgledavanje knjižnice učenice 2. razreda Osnovne škole Vidovec, Ivone Košćak, mentorice Verice Grd. U kategoriji od 5. do 8. razreda osnovne škole najboljim je proglašen rad Teodore Hublin, učenice 8. razreda OŠ Sračinec, mentorice Dore Bakek. U ovoj kategoriji stiglo je deset radova i to iz Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner” Ludbreg, iz osnovnih škola u Sračincu, Svetom Đurđu, Petrijancu te iz Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec. U kategoriji srednjih škola nagrađena su oba poslana rada i to iz Srednje strukovne škole Varaždin, mentorice Ane Goričanec i Ane Ravić. To su radovi Laure Sukačić Maštam kroz knjige iz 1. razreda i Ele Novosel Knowledge is power također iz 1. razreda. Virtualnu izložbu svih radova možete pogledati na adresi: https://library.foi.hr/vzvirtualna/ Literarni radovi prosuđivani su prema dobnim skupinama od 1. do 4. i od 5. do 8. razreda osnovne škole, te od 1. do 4. razreda srednje škole, a u Povjerenstvo su izabrane: Tatjana Ruža, prof.

KONTEKST 6 2020

hrvatskoga jezika i književnosti kao ocjenjivačica i Jasminka Horvatić-Bedenik, profesorica i dipl. knjižničarka kao predsjednica Komisije, zaposlene u Prvoj gimnaziji Varaždin. Ukupno je pristiglo trinaest učeničkih radova, sedam pjesama i šest proza, od kojih su dva rada diskvalificirana zbog nepoštivanja kriterija natječaja. U kategoriji od 1. do 4. razreda osnovne škole ocjenjivana su dva rada iz Osnovne škole Vidovec i jedan iz Osnovne škole Breznički Hum, a najboljim je proglašen rad učenice 4. razreda Dorotee Kliček pod mentorstvom Ivane Mrvelj, pod zgodnim naslovom Knjižnica je baš fora. Radove od 5. do 8. razreda poslale su osnovne škole iz Martijanca, Vidovca i Svetog Đurđa. Po mišljenju Komisije najboljim je proglašen rad Svet knjigi, učenice Dalile Bačani iz 8. razreda Osnovne škole Sveti Đurđ, mentorice Ljiljane Šarec. Nagrađen je i rad Volim knjižnicu učenice Valentine Buhin iz 3. razreda Druge gimnazije Varaždin, mentorice Jasminke Vuković Vidačić koja se jedina prijavila u srednjoškolskoj kategoriji. Sve literarne radove možete čitati u e-knjizi na adresi:https://www.yumpu.com/xx/document/ read/62968409/natjecaj-volim-knjiznicu

Teodora Hublin - 1. nagrada u kategoriji viših razreda

Ovakva vrsta natječaja prva je u organizaciji KDVŽ-a i ugodno smo iznenađeni odazivom mentora i njihovih učenika, raznovrsnošću i kvalitetom radova, pogotovo likovnih. Ovakva okupljanja predškolaca, učenika osnovnih i srednjih škola i knjižničara s raznovrsnim radovima trebao bi nam biti putokaz, poticaj i postati praksa za barem svaku petu obljetnicu Društva. U sklopu svečanog obilježavanja 70. obljetnice Društva, 13. prosinca 2019. godine, u čitaonici Gradske knjižnice „Metel Ožegović” djeci i mentorima uručene su nagrade i priznanja. Zahvaljujemo donatorima knjiga za

učenike i tvrtki Point za virtualnu izložbu likovnih radova i e-knjigu literarnih radova, a posebna zahvala prof. Ruži i prof. Pintarić Mandić na trudu oko pregledavanja i prosuđivanja radova i stručnom i poticajnom opisu svakog nagrađenog rada. Jedna od zamisli bila je da radovi nastaju u našim knjižnicama uz vodstvo knjižničara u suradnji s kolegama iz hrvatskoga jezika i likovne umjetnosti. Najvažniji cilj bio je potaknuti učenike na likovno i literarno stvaralaštvo korištenjem raznovrsnih izričaja i tehnika, pokazujući tako ljubav prema knjižnici kao mjestu ne samo čitanja, učenja i pripremanja za nastavu već i mjestu ugodnih druženja. Ovakvim manifestacijama razbijamo predrasude o knjižnici kao samo čitaonici ili posudionici knjiga koje još uvijek, nažalost, susrećemo u društvu. Knjižničari moraju istupiti, otvoriti knjižnice ne samo prema lokalnoj zajednici već i u sve pore društva uopće. A ovo događanje upravo je bilo takvo. Jasminka Horvatić-Bedenik jasminka.horvatic-bedenik@skole.hr Prva gimnazija Varaždin

KONTEKST 6 2020

IZVODI IZ RECENZIJA BROŠURE TRAGOVI

Brošura Tragovi, autorice Jasminke Štimac, objavljena povodom 70. obljetnice Knjižničarskog društva Varaždinske županije pruža iscrpan prikaz djelovanja našeg Društva od početka do danas. Korištena je arhivska dokumentacija Knjižničarskog društva Varaždinske županije koja seže sve do 1949. godine kada je Vanda Milčetić, koja se smatra i utemeljiteljicom Društva, imenovana prvom povjerenicom Hrvatskog bibliotekarskog društva u Varaždinu. Kronološki možemo pratiti i povijest osnutka Hrvatskog bibliotekarskog društva i to samo nekoliko godina prije no što su se knjižničari varaždinske regije priključili ovoj našoj najvažnijoj strukovnoj udruzi. Kako bi se pojedini događaji mogli u potpunosti rekonstruirati, jer je dostupna dokumentacijska građa često bila nepotpuna ili nesređena, korišteni su privatni arhivi i specijalne zbirke Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin, a što rad čini osobito zanimljivim. Za vizualno rješenje monografije zaslužan je Mario Štrlek, grafički urednik brošure. Draženka Stančić, članica uredništva, predstavila je brošuru na stručnom skupu - okruglom stolu pod nazivom: Knjižničarska društva – nositelji stručnog razvoja: u povodu 70. obljetnice Knjižničarskog društva Varaždinske županije, koji je održan 13. prosinca 2019. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović” Varaždin. Objavljivanje ove publikacije financirano je sredstvima Grada Varaždina. Knjižničarsko društvo Varaždinske županije prijavilo je projekt pod nazivom Iz tame

knjižničnih spremišta u kulturno osvjetljenje temeljem kojeg su se pokrili troškovi lekture, grafičkog oblikovanja i tiskanja. Osim tiskanog, brošura je dostupna i u elektroničkom obliku, čiji pristup je omogućila tvrtka Point d.o.o. putem kataloga svoje digitalne knjižnice. Nova generacija preglednika koju koristi ova knjižnica, tzv. trodimenzionalni prikaz digitalizirane knjige, pruža široku lepezu pretraživanja i čitanja, a prilagođena je i mobilnim uređajima. Reakcije koje su uslijedile objavom publikacije zaslužuju ostati trajno zabilježene u ovom članku, a njihovi dijelovi na najbolji način opisuju ovaj rad. „Svojom pojavom ova knjižica na najbolji način propagira ključne ciljeve djelovanja knjižničarske struke: poticanje i osnivanje knjižnica, promicanje i unapređivanje knjižničnih službi, omogućivši pritom slobodan i ravnomjeran pristup građi i informaciji. Vidljiv je veliki trud, samoprijegor, pa i samozatajnost naših knjižničara u realizaciji prije spomenutih ciljeva […]. Sustavno, dakle temeljito i argumentirano, obrađena tema o knjižničarskoj profesiji, vodeći uvijek računa o njezinoj povijesnoj dimenziji nastanka, razvoja i ugleda jedne od ključnih djelatnosti u životu svake knjižnice […]. Znači, ponovno jedan pionirski posao, na radost struke i svih nas koji smo, u svojem radu, koristili znanja, iskustva i marljivost naših knjižničara.” -- Mr. sc. Eduard Vargović, upravitelj Zavoda HAZU u Varaždinu u miru „Tragovi Jasminke Štimac imaju svoju povijesnu vrijednost bilježeći trenutke, osobe i knjižnice u kojima je Društvo imalo svoje vrijedne i marljive članove. Time je sav trud i rad Knjižničarskog društva Varaždinske županije, kroz dugi niz godina postojanja, zabilježen za sva vremena […]. Smatram da je navedena publikacija dokument koji svjedoči o izuzetnom i kvalitetnom radu knjižničara unutar Knjižničarskog društva dviju Županija, nekad jedne zajednice općina.” -- Borivoj Radojčić, bivši član Knjižničarskog društva Varaždinske županije i prvi predsjednik Knjižničarskog društva Međimurske županije „Brošura

Knjižničarskog

društva Varaždinske

KONTEKST 6 2020

županije umnogome unapređuje rad same udruge, ali i knjižnica i knjižničara koji su (bili) članovi te sudjeluju u njenom radu […]. Publikacija unapređuje knjižničarstvo kao struku i znanost, a ima i mnogo širi doseg, što će se vidjeti tek s prolaskom vremena. Puno truda i istraživanja uloženo je u ovu publikaciju, te je već iz prvih stranica neosporivo da daje veliki doprinos promicanju knjižničarske struke […]. Brošura daje izvanredan doprinos knjižničarskoj zajednici cijele regije sjeverozapada Hrvatske i uvelike jača pismenu povijest našeg knjižničarskog postojanja.” -- Natalija Hrženjak Šopar, predsjednica Knjižničarskog društva Međimurske županije „Publikacija prikazuje bogat rad cijele knjižničarske zajednice i društva, kronologiju djelovanja i rada knjižničara Varaždinske županije te može biti poticaj za daljnji rad i razvoj. […] smatramo da je navedena publikacija napisana stručno i na temelju dugogodišnjeg iskustva rada u knjižnici i matičnoj službi.” -- Marina Grudenić, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice „Gustav Krklec” Ivanec „Unatoč mnogim problemima i šturoj i nepotpunoj građi i nedostatku mnogih važnih dokumenata autorica Jasminka Štimac ne odustaje od svoje zamisli. Pronalazi mnoge podatke u specijalnim zbirkama varaždinske Gradske knjižnice i privatnim arhivima te završava publikaciju Tragovi s mnoštvo podataka o Društvu […]. Izuzetno vrijedan rad […] koji će nas u svakom trenutku podsjećati koliko truda knjižničari Varaždinske županije ulažu u svojim knjižnicama.” -- Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner” Ludbreg „Navedena je publikacija izniman doprinos knjižničarskoj struci zbog samog djelovanja autorice kroz svoj dugogodišnji staž u knjižničarskoj struci i angažiranost na stručnom planu.” -- Lidija Zečević, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof „Objavljivanjem brošure Tragovi obilježava se 70. godišnjica KDVŽ-a […] s kojom će se javnost informirati i upoznati s radom Društva,

čije djelovanje nije prepoznato u široj javnosti, nego samo u uskom krugu stručne zajednice. Pokazuje se doprinos napretku knjižničarske struke mnogih generacija knjižničara s ovih prostora […]. Smatram da je navedena publikacija izniman doprinos radu ne samo KD Varaždinske županije već i KD Međimurske županije te knjižničarstvu sjeverozapadne Hrvatske. Nikad na jednom mjestu nije bila navedena, kompletirana i dokumentirana cjelokupna povijest djelovanja tih Društava. Stoga je brošura izniman pothvat s obzirom na njenu ideju, nastanak i na koncu samo izdavanje u današnjim uvjetima.” -- Andreja Toljan, voditeljica Županijske matične službe, Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin Pripremila Ljiljana Hajdin lhajdin@foi.unizg.hr Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu

KONTEKST 6 2020

NA 19. SKUPŠTINI KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE IZABRANO NOVO VODSTVO I DODIJELJENA NAGRADA „VANDA MILČETIĆ” Dana 4. rujna 2020. godine, Knjižničarsko društvo Varaždinske županije održalo je 19. izbornu Skupštinu. U dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije, poštujući propisane epidemiološke mjere, članovi Skupštine izabrali su novo vodstvo Društva za naredni mandat i prvi puta dodijelili Nagradu „Vanda Milčetić” . Radni dio Skupštine otvorila je predsjednica Irena Gotal podnijevši izvješće o radu Društva za razdoblje od 2018. do 2020. godine, podsjetivši pritom članove Skupštine na održane aktivnosti i događaje. Andreja Toljan nova predsjednica Društva

Bakšaj Hunjadi, dipl. knjižničarka s Odjela za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin. Kao članovi Upravnog odbora imenovani su školski knjižničar iz II. osnovne škole Josip Rihtarić te dosadašnja predsjednica Društva Irena Gotal, voditeljica Biskupijske knjižnice u Varaždinu. Rad Društva nadzirat će Mare Cestar i Zrinka Lončar iz Gradske knjižnice „Metel Ožegović” Varaždin te Ladislav Cvetko iz knjižnice Fakulteta organizacije i informatike Varaždin. Nova predsjednica Knjižničarskog društva Varaždinske županije Andreja Toljan kratko se obratila članovima Skupštine nakon provedenog izbornog postupka, predstavivši pritom plan aktivnosti za naredno mandatno razdoblje Društva. Za rad u Komisijama Hrvatskog knjižničarskog društva predloženi su kandidati Barbara Dukarić (Gospodarska škola Varaždin), Ljiljana Hajdin (FOI), Josip Rihtarić (II. osnovna škola Varaždin) te Marina Sakač (Opća bolnica Varaždin), dok su za 45. skupštinu Hrvatskog knjižničarskog društva jednoglasno prihvaćeni delegati Knjižničarskog društva Varaždinske županije Andreja Toljan, Tina Bakšaj Hunjadi i Josip Rihtarić. Nagrada „Vanda Milčetić” u prave ruke

Andreja Toljan i Irena Gotal

Nakon što je jednoglasno prihvaćeno i financijsko izvješće Društva blagajnice Janje Kelava, skupština je prionula najvažnijoj točki dnevnog reda – izborima novog vodstva. Odlučeno je da će dužnost predsjednice u narednom mandatu obnašati Andreja Toljan, voditeljica Županijske matične službe. Zamjenicom je imenovana Tina

Najsvečaniji dio Skupštine bilo je prvo dodjeljivanje Nagrade „Vanda Milčetić”, nazvane po dugogodišnjoj ravnateljici varaždinske Gradske knjižnice, utemeljiteljici Ilirske zbirke i prvoj povjerenici za grad Varaždin Društva bibliotekara Hrvatske. Ocjenjivački odbor u sastavu Ivana Anđelković, Bernarda Kos i Jasenka VukovićTomašek, obrazložio je dodjelu Nagrade Jasminki Štimac, umirovljenoj voditeljici Županijske matične službe, kojoj je Nagrada dodijeljena za iznimne rezultate u radu, posebno na stručnim knjižničarskim poslovima koje je obavljala izuzetnom pedantnošću te izvrsnim organizacijskim sposobnostima. Najvišim ocjenama vrednovana je njezina društvena angažiranost, vođenje projekata, edukacije na terenu, strpljivo prenošenje znanja te pisanje i prezentiranje radova na stručnim i

KONTEKST 6 2020

znanstvenim skupovima kojima je stekla veliko poštovanje te zadužila širu knjižničarsku zajednicu. Vrlo emotivno bilo je samo uručivanje Nagrade koju je dobitnici uz dotadašnju predsjednicu Irenu Gotal uručila i Bojka Kršlak, kći Vande Milčetić. U obraćanju Skupštini, gospođa Kršlak prisjetila se vremena u kojima se u njihovoj kući često razgovaralo o knjižničarskim temama.

Skupština je završila zajedničkim fotografiranjem svih sudionika i prigodnim domjenkom.

Zajednička fotografija svih sudionika

Martina Mesek martina.mesek@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

Gospođa Bojka Kršlak zajedno s dobitnicom Nagrade gospođom Jasminkom Štimac

Dobitnica Jasminka Štimac biranim riječima zahvalila je na Nagradi i ukazanoj pažnji, a zanimljiv je detalj kako je svoj rad u Knjižnici započela kao mlada knjižničarka upravo pod mentorstvom Vande Milčetić, što je utjecalo na njezin daljnji profesionalan razvoj i životni poziv.

KONTEKST 6 2020

IZ POVIJESTI KNJIŽNIČARSTVA

OTAC FILIP FRIBEC, FRANJEVAČKI KNJIŽNIČAR U bogatoj knjižnici Franjevačkog samostana u Varaždinu čuva se građa od 15. do 21. stoljeća. Po broju inkunabula najbogatija je to knjižnica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u kojoj se nalaze i knjige koje su svojevremeno pripadale drugim samostanima pa i onima koji su bili ukinuti. Osim neprocjenjivog blaga koje je zavrijedilo status kulturnog dobra Republike Hrvatske, u samostanu su sačuvane i knjige franjevačkih organizacija i institucija pa je danas poznato što je bilo u fondu nekadašnje Lektorske knjižnice te školske, učeničke knjižnice Franjevačke klasične gimnazije čiji je rad poslije Drugog svjetskog rata bio zabranjen. Široj javnosti bio je omogućen pristup jedino posudbenom fondu knjižnice III. reda sv. Franje Asiškog. Najveći doprinos stručnoj organizaciji knjižnice Franjevačkog samostana u Varaždinu dao je o. Filip Fribec kojemu je posvećen ovaj rad.1 Zna se da je početkom 20. stoljeća za reorganizaciju bogatog fonda samostanske knjižnice bio zadužen o. Filip Fribec2. U svom rodnom Varaždinu radio je kao lektor i bibliotekar. Knjižnicu je počeo dovoditi u red 1906. godine, ali je zbog bolesti posao prekinuo. Njegovo liječenje u Zagrebu potrajalo je nekoliko mjeseci, a po povratku iz bolnice nastavio je uređivati knjižnicu u čemu su mu zdušno, radeći dnevno od tri do pet sati, pomagali učenici klerici. Popisivanje knjiga trajalo je od 15. prosinca 1906. do 15. siječnja 1907. godine. Uvezane obrasce za popis knjiga tiskala je Tiskara Platzerova u Varaždinu 1905. godine. Sadržavali su šest rubrika: „[Redni] Broj, Ime pisca, Naslov djela, Slovo, Broj i Godina”. Zadnja rubrika, koja se odnosila na godinu kada je knjiga objavljena, naknadno je podijeljena tako da se ispred godine mogao upisati i broj sveska. 1 Članak o franjevcu o. Filipu Fribecu dio je autoričinog teksta Knjižnica Franjevačkog samostana u Varaždinu nastalog 2013. godine s ciljem da se novim spoznajama upotpune poznate činjenice o njihovoj vrijednoj zbirci te da se ustraje na njezinoj stručnoj obradi i primjerenijem smještaju. 2 Poznato je da je Varaždinac o. Filip Fribec bio vrstan glazbenik te da je bio učitelj o. Kamilu Kolbi, podučavajući ga sviranju i pjevanju.

Popis knjiga koji je započeo o. Fribec sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu abecedni je niz zastupljenih autora, a u drugom dijelu, popisana su anonimna djela. Da bi se katalog lakše i brže mogao pretraživati, istaknuta je signalizacija. Na komadićima tkanine, s desne strane obrasca, ispisana su slova abecede (i uz autorski i uz anonimni popis djela) te se tako jednostavno otvarala stranica koja počinje traženim slovom. Na kraju svakog abecednog niza ostavljene su prazne rubrike, ponegdje i više praznih listova, da bi se mogle dopisivati novonabavljene knjige. Tako je sastavljen Alfabetički izkaz pisaca djela, nalazećih se u franjevačkoj knjižnici u Varaždinu te je knjižnica imala svoj Catalogus bibliothecae maioris P. P. Franciscanorum Varasdini3.

Catalogus bibliothecae maioris P. P. Franciscanorum Varasdini

S unutrašnje strane korica o. Fribec ispisao je popis svih korištenih klasifikacijskih oznaka („struka”) te uputu kako ubuduće treba postupati s novim knjigama. Velika i mala slova abecede („od A a do I i”) ponegdje kombiniranih s rimskim brojevima (npr. f I., f II., I I., i I.) čine osnovnu klasifikaciju. Najznačajnije mjesto dobila su „djela biblička, Concordantiae, tumačenja…” Slijede „djela dogmatička, djela crkv. otaca i pisaca etc; djela theologije moralne, pastoralne i u 3 Catalogus bibliothecae maioris P. P. Franciscanorum Varasdini. Varaždin, 1907. [Rukopis].

KONTEKST 6 2020

savezu stoječih struka; djela crkvenog – svjetskog i privatnog prava t. j. juridica; djela spadajuća na crkvenu i svjetsku povjest i savezne ogranke…”4 Nisu izostala ni filozofska, medicinska i umjetnička djela, a posebno su bile izdvojene i knjige koje se odnose na Red Manje Braće, na životopise svetaca „i drugih znamenitih muževa”. Nekim su knjigama tijekom vremena mijenjane slovne (klasifikacijske) oznake, a ujedno se mijenjao i broj knjige koji je određivao njezin smještaj na polici. O. Fribec sastavio je i rukopisni „cjedulični” katalog. Gotovi obrasci mogli su se nabaviti u Platzerovoj, poslije i u Stiflerovoj knjižari. Svaki kataložni listić podijeljen je na deset rubrika, a većim se dijelom podaci poklapaju s onima iz abecednog popisa: „Slovo, Broj, Naslov djela, Pisac, Godina, Svezaka, Format, Broj imeničnog izkaza, Jezik, Opazka”5. Uz naslov djela ponekad je upisano i mjesto izdanja, iako se taj podatak ponegdje može naći i u opasci u kojoj se obično navodio podatak o uvezu (npr. „broširano”) ili podatak o knjizi (npr. „manjkavo”). Taj je posao završen 5. veljače 1907. godine. „Na uvaženje”, u svom je katalogu, o. Fribec dao i sljedeće: „Novonadošla djela imadu se ponajprije smjestit zgodno u odiel u koji spadaju, tada se neposredno predidući broj duplicira, te sa oznakom slova a, b, c, već prema potrebi označi. Za svaku knjigu t. j. djelo neka se popuni cjedulja i uvrsti u tekući i brojni red – isto se tako neka svako djelo odmah uvede i u nazočni popis, pa će Knjižnica uvjeke uregjena biti”6. Kad je posao završen, korisnicima je na raspolaganju bilo 3 106 djela, odnosno 4 141 svezak.

O. Fribec s velikim je zadovoljstvom i s puno znanja i strpljenja uređivao knjižnicu, a svoju veliku želju ispisao je pri dnu stranice kataloga: „Dao Bog podvostručila se naskoro!!!” No, nije dočekao da se to ostvari. Još iste godine, 2. lipnja 1907. u 37. godini života, podlegao je opakoj bolesti. Vijest o njegovoj smrti objavile su Hrvatske pravice7. Svog omiljenog sugrađanina ispratili su brojni poštovatelji, članovi obitelji i svećenstva, a dirljivi govor, nakon svečanih zadušnica, održao je petrijanečki župnik vlč. Stjepan Mihinić. Sprovod je uz dvostruku asistenciju vodio o. Josip Kolačko, kapucinski gvardijan, a o. Fribec sahranjen je u samostanskoj grobnici na gradskom groblju.

Franjevačka grobnica na Gradskom groblju u Varaždinu (foto J. Štimac)

Knjižničar koji je naslijedio o. Filipa Fribeca spominje se u ljetopisu za 1910. godinu. To je o. Kazimir Vajdić, gvardijan koji je tada treći put imenovan definitorom i podravnateljem studija filozofije, propovjednikom i knjižničarom. Kasnijih godina ljetopisac spominje Engelberta Firšta, bibliotekara i samostanskog historiografa (1913.) te Henricusa Požlepa (1915.). Literatura: 1. O. Filip Fribec. // Hrvatske pravice 1, 2(8. lipnja 1907.), str. 6. 2. Štimac, Jasminka. Knjižnica Franjevačkog samostana u Varaždinu. Varaždin, 2013. Jasminka Štimac j_stimac@net.hr

Iskaz uzajmljenih knjiga iz knjižnice Franjevačkog samostana u Varaždinu od god. 1907. 4 Isto. 5 Isto. 6 Isto.

7 Hrvatske pravice 1, 2(1907), str. 6.

KONTEKST 6 2020

RAZGOVOR S POVODOM

STJEPAN STJEPIĆ, NOVI RAVNATELJ GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE „MLADEN KERSTNER” LUDBREG knjižnica postala prepoznatljiva. Ali, na žalost, postojeći prostor postao je premalen za obavljanje osnovne knjižnične djelatnosti i predstavljanje svih tih programa. Mislim da više od 1300 naših članova knjižnice koji na godinu posude oko 24 000 knjiga zaslužuje bolje uvjete. Kakvi su Vam prvi dojmovi?

Pozitivni, naravno.

Da li se rad u knjižnici promijenio tijekom proteklih godina? Stjepan Stjepić na svom novom radnom mjestu

Možete li se čitateljima Konteksta predstaviti u nekoliko rečenica? U Ludbregu živim od 1985. godine. Diplomirani sam novinar, počeo sam raditi u tadašnjem Narodnom sveučilištu, točnije na Radio Ludbregu i u Ludbreškom listu. 1990. godine prešao sam u knjižnicu, položio stručni ispit i do 1996. radio sam kao knjižničar u knjižnici. Bilo je to turbulentno poratno vrijeme pa iz knjižnice odlazim na HRT gdje sam ostao sve do siječnja 2020. Što Vas je motiviralo da se javite na natječaj za ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner” u kojoj ste devedesetih godina radili kao knjižničar? Ja sam iz knjižnice otišao 1996. godine. Ovdje sam proveo sedam lijepih godina. To su bila poratna vremena kad su u državi još zarastale ratne rane, sasvim drugo vrijeme, neusporedivo s današnjim. Plaće su bile niske i naravno, okrenuo sam se novim izazovima. U protekle dvadeset četiri godine dogodile su se brojne promjene u knjižničnoj djelatnosti, došli su novi ljudi koji su donijeli nove ideje i programe po kojima je naša ludbreška

Naravno, promjene su se dogodile najviše u posudbi i obradi knjižne i neknjižne građe. To se danas sve radi uz pomoć računala. Puno je lakše raditi nego prije. Zahvaljujući internetu, svijet je postao globalno selo i lakše se dolazi do informacija. Tu se uloga knjižnice i knjižničara mijenja. Mi informacije korisnicima trebamo učiniti dostupnima. To se najviše moglo osjetiti u razdoblju kad smo bili zatvoreni. Korisnici su trebali knjige pa smo im preko interneta nudili poveznice na različite baze podataka i besplatne e-knjige. Na žalost, kod nas to tržište još nije razvijeno pa je ovo iskustvo poticaj da pratimo svjetske trendove i u e-izdavaštvu… Kakvo je zatečeno stanje? Možda to najbolje mogu ilustrirati podaci o aktivnostima. Uz redoviti rad s korisnicima, uz nabavu i obradu knjižne i neknjižne građe, u prošloj smo godini imali 649 različitih programa u kojima je sudjelovalo 8 423 korisnika. U tom je segmentu ludbreška knjižnica, zahvaljujući kolegama knjižničarima, napravila najveći iskorak. Problem nam je, međutim, skučeni prostor za rad. Imamo samo 184 m2, a po standardu trebamo minimalno 450 m2. Nemamo mjesta za čitaonice, urede. Više

KONTEKST 6 2020

nemamo ni kamo s knjigama. Dio građe smo premjestili u podrumski prostor u dvorcu Batthyany, ali ondje nam, na žalost, vlaga uništava građu. Jeste li pratili dosadašnje aktivnosti Gradske knjižnice? Hoće li se one nastaviti? Planirate li nove? Sve aktivnosti koje su izravno vezane uz rad s korisnicima, osobito s mlađima, nastavljamo. Što se tiče novih aktivnosti, zbog pandemije korona virusa mnoge se neće moći održati pa ćemo ih morati prilagoditi novim uvjetima i ograničenjima. Jeste li upoznati s projektom nove zgrade Gradske knjižnice? Koji su daljnji koraci u njegovoj realizaciji? Do sada su završeni glavni i izvedbeni projekti te je izdana građevinska dozvola. Ukupna površina objekta je 4 400 m2 i prema mojim informacijama, projekt nove knjižnice za sada je još na čekanju. Za njega treba osigurati oko 30 milijuna kuna. U planu je bilo da se nova knjižnica gradi novcem iz EU fondova. Ja u ovom trenutku doista ne znam kad ćemo i kako osigurati novac za taj projekt. Kakvi su Vaši planovi razvoja Gradske knjižnice u Ludbregu? Kako je za sada neizvjesno kada će i hoće li početi realizacija projekta nove knjižnice, mi moramo čim prije dobiti neki dodatni prostor za smještaj nove građe. Doslovno se spotičemo na knjige koje su nam na parketu između polica. Na policama nemamo mjesta ni za građu koju ćemo kupiti ove godine. Kako su nam brojni kulturni programi zbog pandemije korona virusa i ograničenja socijalnih kontakata upitni, u planu je nabava opreme kako bismo mogli sami kreirati određene video i audio programe za našu mrežnu stranicu i društvene mreže. Što se tiče nabave nove knjižne građe, dio novca utrošit ćemo na kupnju e-knjiga te ih ponuditi našim korisnicima. Čime se bavite u slobodno vrijeme? Imam brojne hobije, a višak slobodnog vremena najradije provodim u svojem pčelinjaku u

Ludbreškim Vinogradima. Pozivamo Vas na suradnju u našem e-časopisu Kontekst i zahvaljujemo na razgovoru. Razgovor vodila: Irena Gotal irenagotal@gmail.com Biskupijska knjižnica Varaždin

KONTEKST 6 2020

IZ NARODNIH KNJIŽNICA

PROMOCIJA ZAVIČAJNE ZBIRKE WARASDINIENSIE GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE „METEL OŽEGOVIĆ” VARAŽDIN U LOKALNOJ ZAJEDNICI Svijest o važnosti očuvanja i promicanja vlastite kulturne posebnosti odražava se kroz zavičajne zbirke.1 U njima je uspješno inkorporirana sva kulturna raznolikost zavičaja – povijest, topografija, priroda, socijalno stanje, ekonomska i politička struktura, umjetničko stvaralaštvo, tradicija, običaji – sve ono od čega se identitet jedne lokalne zajednice sastoji, stoga je građu pohranjenu u njima važno učiniti dostupnom.2 Budući da se zbog neosporive vrijednosti građa zavičajne zbirke ne posuđuje izvan prostorija matične knjižnice, postavlja se pitanje na koje joj načine lokalna zajednica može pristupiti, koliko često i pod kojim uvjetima. Od najranijih se vremena o sustavnom prikupljanju, nabavi, obradi, smještaju, čuvanju, korištenju zavičajne građe te pružanju obavijesti o njoj brinu narodne knjižnice ; koje kao javno dostupna kulturna, informacijska i obrazovna središta imaju veliku ulogu u životu svakog člana lokalne zajednice jer svakodnevno svojim korisnicima pružaju informacije za cjeloživotno učenje te promiču pismenost i čitanje dajući im na korištenje građu pohranjenu u knjižničnim zbirkama. Posebno se dugom tradicijom vođenja zavičajne zbirke može pohvaliti upravo narodna knjižnica u Varaždinu – Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin, koja je Zavičajnu zbirku Warasdiniensiu javnosti predstavila prije pedeset i dvije godine. Zavičajna zbirka (engl. local collection, local history collection, local studies collection, njem. Heimatskunde) poseban je dio knjižničnoga fonda jer označava sustavno prikupljenu, uređenu i 1 Usp. Tošić-Grlač, Sonja. Uloga zavičajne zbirke u promociji lokalne zajednice. // Hrvatski znanstveno stručni skup o menadžmentu u turizmu i sportu / glavni i odgovorni urednik Nevenka Breslauer. Čakovec: Međimursko veleučilište u Čakovcu, 2010. Str. 312. 2 Toljan, Dorotea. Promocija zavičajne zbirke narodne knjižnice u lokalnoj zajednici na primjeru Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin. (diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020.).

obrađenu građu: a. koja se svojim sadržajem odnosi na određeno zavičajno područje, b. koja je objavljena, tiskana ili nastala na teritoriju zavičaja te c. čiji su autori osobe rođene na tom teritoriju i/ ili su ondje ostavili zamjetan trag nekim vidom svoga djelovanja.3 Shodno tome, Warasdiniensiu čine djela čiji se sadržaj u novije vrijeme (od 90-ih) odnosi samo na teritorij Varaždinske županije, koja su tiskana u Varaždinu do 1945. godine4 (što je posljedica komercijalizacije tiskarstva nakon Drugog svjetskog rata) te djela autora koji su rođenjem ili djelovanjem vezani uz teritorij zavičaja (primjerice, Tituš Brezovački i Juraj Habdelić jer su predavali u varaždinskoj gimnaziji). Budući da se prikupljanjem građe takvoga tipa osvješćuje, ali i osnažuje, pripadnost jednoj kulturnoj, povijesnoj i geografskoj sredini, čuva i obogaćuje identitet lokalne zajednice te omogućuje upoznavanje zavičaja od njegova nastanka do suvremenog doba, zavičajna zbirka s pravom se smatra nacionalnim blagom određene sredine te mjestom očuvanja kulturne baštine, ali i dragocjenim izvorom mnogim znanstvenicima za istraživanje te nepresušnim vrelom za proučavanje.5 Ipak, njezina funkcija nije samo obilježavanje zavičaja, već i populariziranje građe koja se u njoj čuva. Razne prigodne izložbe, književne večeri, predstavljanja publikacija, promocije novih jedinica građe, predavanja, znanstveni skupovi, prezentacije i drugi događaji vrsna su prilika promocije građe u lokalnoj zajednici, a nerijetko i šire. U nastavku će se prikazati rezultati istraživanja provedenog 2020. godine u svrhu izrade diplomskog rada. Na temelju dokumentiranih 3 Usp. Toljan. Nav. dj., str. 5. 4 Pritom u Zbirku ulaze i djela tiskana nakon 1945. godine, ali ne prema kriteriju tiskarstva. 5 Ibid., str. 6.

KONTEKST 6 2020

knjižničnih zapisa, njihova pregledavanja i proučavanja te razgovora s djelatnicima Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin utvrđeno je na koje se načine, koliko često i u kojim uvjetima odvijala promocija Warasdiniensie zadnjih pet godina. Iz Tablice 1. vidljivo je da je Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” od 2015. do 2019. godine uspjela organizirati čak osamdeset i tri događaja kojima je promovirala građu Zavičajne zbirke Warasdiniensie, i to u samo devet mjeseci (od veljače do prosinca) svake godine. Uglavnom su to bile književne večeri na kojima su se predstavljale nove publikacije, no priredilo se i nekoliko izložbi, okruglih stolova, večeri poezije i glazbe… Skoro svake godine održalo se i jedno znanstveno predavanje, a tradicionalno se dodjeljivala Književna nagrada „Katarina Patačić” za najbolje djelo pisano na kajkavskom jeziku. Svi su se promotivni događaji događali uvečer, između 18 i 19 sati, što većini lokalne zajednice odgovara jer nije odmah nakon kraja radnog vremena, te krajem tjedna (gotovo uvijek četvrtkom i petkom), kada se zajednica već opuštenije kreće.6 Ukupno je 37,35% događaja upotpunio glazbeni dio (harmonika, gitara, vokali…), 21,69% čitanje stihova, a 18,07% dramski dio, što znači da je u pet godina 78,31% događaja uz službeni dio imalo i dodatan atraktivan program, prikazuje Tablica 2. Svojim su nastupima glazbeni izvođači i dramski umjetnici pridonijeli kvaliteti promocije te su večeri učinili još zanimljivijima, privlačnijim i dojmljivijim, a često su u promociji građe sudjelovali i poznati varaždinski srednjoškolski te sveučilišni profesori (Joža Skok, Ivan Zvonar) koji bi govorili o djelima koja su se predstavljala lokalnoj zajednici, dok bi novinari redovito izvještavali o organiziranom događaju.7 Pri organiziranju promotivnih događaja uvijek je poželjno ostvariti suradnje s drugim ustanovama i organizacijama jer se time proširuju resursi kojima određena knjižnica raspolaže, stvara mreža međusobne podrške i međusobno povjerenje, ali i određena tradicija, a upravo to, dade se zaključiti iz provedenog istraživanja, čini Gradska knjižnica „Metel Ožegović” Varaždin. Mnogo se u posljednjih pet godina surađivalo s odgojno-obrazovnim, kulturnim i znanstvenim ustanovama, prosvjetnim udrugama, društvima te pojedincima – čak sedamdeset i devet puta (vidljivo 6 Ibid., str. 39. 7 Ibid., str. 40.

iz Tablice 3.), dok je Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” jedini organizator bila dvadeset i jedan put. Najaktivniji je suorganizator bio Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu, za što nesumnjivo najviše zasluga može preuzeti njezin predsjednik Ernest Fišer. Istaknulo se i Varaždinsko književno društvo, a sve su češće s godinama i suradnje sa Zavodom za znanstveni rad u Varaždinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.8

Nekoć su informacije o Warasdiniensii

8 Ibid., str. 40.

KONTEKST 6 2020

rijetko izlazile izvan uskog kruga, no ona više nije toliko zatvorena i nedostupna. Osim što joj se zahvaljujući današnjoj tehnologiji može pristupiti u bilo koje doba i online9, Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin gotovo dvadesetak puta godišnje priređuje događaje kojima ju promovira. Također, statistika promotivnih događaja organiziranih u posljednjih pet godina jasna je potvrda da se varaždinska gradska knjižnica aktivno uključuje u razvoj kulturnog turizma i kulturne industrije te lokalnoj zajednici omogućuje bolje upoznavanje njezina zavičaja i njegove povijesti. Naravno, uvijek ima mjesta za poboljšanje i unapređenje – možda češće prirediti izložbe kako bi se privukla mlađa populacija, upriličiti igrokaz na kajkavskom koristeći djelo zavičajnika,10 održati predavanje o nekoj rijetko viđenoj publikaciji… Prigoda je to za knjižničare da građu tako posebne zbirke približe mladima i potaknu ih na aktivno sudjelovanje u promicanju knjige i čitanja. Literatura: 1. Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin. Kronologija događanja: [2015. – 2019.]. Varaždin: Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin, [2015. – 2019.]. 2. Digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin. URL: http://library.foi.hr/zbirke/varazdin/ (12. 10. 2020.) 3. Toljan, Dorotea. Promocija zavičajne zbirke narodne knjižnice u lokalnoj zajednici na primjeru Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin. (diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020.). 4. Tošić-Grlač, Sonja. Uloga zavičajne zbirke u promociji lokalne zajednice. // Hrvatski znanstveno stručni skup o menadžmentu u turizmu i sportu / glavni i odgovorni urednik Nevenka Breslauer. Čakovec: Međimursko veleučilište u Čakovcu, 2010. Str. 307–314. Dorotea Toljan dorotea.toljan95@gmail.com

9 Digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin dostupna je na internetskoj stranici https://library.foi.hr/ zbirke/varazdin/. 10 Osobe koja je rođena na području zavičaja ili je ondje djelovala i svojim radom ostavila trag u hrvatskoj baštini ili šire.

KONTEKST 6 2020

TEŽAK (SU)ŽIVOT S KORONOM Ova će nam godina, kao ni jedna druga, ostati u sjećanju po zatvaranju vrata naših knjižnica tijekom ožujka i travnja, te propisanim epidemiološkim mjerama zbog kojih su posjeti korisnika u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner” Ludbreg u prvih devet mjeseci smanjeni za čak 34 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše se osjetio nedolazak najmlađih, djece predškolske i školske dobi, i bilo se doista teško naviknuti na novu stvarnost jer je knjižnica bez veselih dječjih glasova postala pusta. Svjesni rizika, ali uz ograničenje broja sudionika svakoga programa i strogo pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, s početkom školske godine u knjižnici su nastavljene sredinom ožujka prekinute pričaonice na njemačkom jeziku, radionica Slušam, pričam, stvaram, te pričaonica Slovo po slovo. U vrijeme dok je knjižnica bila zatvorena, za najmlađe smo uz prethodno pribavljeno odobrenje izdavača čitali priče, snimali ih i video snimke stavljali na našu mrežnu stranicu i Facebook profil. Ako je suditi prema komentarima posjetitelja naše mrežne stranice, ovaj način čitanja priča svidio se i djeci, ali i starijima. Svake srijede tijekom Mjeseca knjige u sklopu radionice Slušam, pričam, stvaram, a u skladu s motom „Razlistaj se” čitali smo dječje knjige i slikovnice s ekološkom tematikom kako bi se djeci prenijela poruka o važnosti očuvanja okoliša u kojem žive. U skladu s epidemiološkim uvjetima i ograničenjima u broju posjetitelja zbog održavanja socijalne distance, nastavljene su i programske aktivnosti na odjelu za odrasle. Program Čitajmo grofovski započeo je nešto ranije, potkraj rujna, predstavljanjem autora koji su pisali kajkavskim jezikom. O knjizi Tomaša Goričanca Opseđenje i poboj sisečki 1593. govorio je prof. Vladimir Mihaljević Kantor, pisac predgovora i suizdavač ovog iznimno vrijednoga pjesničkog djela kajkavske literature. Goričanec je u svome epu opjevao pobjedu hrvatske vojske u bitci kod Siska u kojoj je sudjelovao cvijet hrvatskog plemstva s kraja 16. stoljeća. Knjiga je iz tiska izašla u Zagrebu, 1837. godine, nakon što je Ljudevit Gaj uveo štokavsko narječje u svoje novine Danicu Ilirsku, pa je i to jedan od razloga što je ovaj ep više od 140 godina zaboravljen skupljao prašinu na policama knjižnica.

Knjigu je sasvim slučajno u budimpeštanskoj Szechenyjevoj knjižnici pronašao prof. dr. Zvonimir Bartolić.

Promocija knjige Zdenke Čavić: Niska crnih bisera

Naša radost što smo nastavili održavanje programa te se počeli okupljati i u nešto smanjenome broju posjetitelja nije dugo potrajala. Zbog dramatičnog pogoršanja epidemiološke situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i mi smo morali otkazati dio planiranih aktivnosti u Mjesecu knjige. Na dva tjedna prekinuli smo održavanje redovitih pričaonica i radionica za najmlađe. Ipak nije sve tako crno kako na prvi pogled izgleda. Uz korona virus, kraj ove godine, prema najavama iz varaždinske tvrtke Point, pamtit ćemo po uvođenju posudbe e-knjiga u našim knjižnicama. Ova nova usluga obogatit će ponudu naših knjižnica i u slučaju najcrnjeg scenarija, njihova zatvaranja, omogućit će posudbu knjiga korisnicima barem u elektroničkom obliku. Stjepan Stjepić ravnatelj@knjiznica-ludbreg.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner”

KONTEKST 6 2020

ČITAM I UZ TEBE SAM

Plakat kampanje

Udruga savjetovališta „Uz tebe sam” provela je tijekom srpnja 2020. godine kampanju pod nazivom Čitam i uz tebe sam, u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom „Metel Ožegović” Varaždin. Kampanja je provedena u sklopu nacionalne kampanje Čitaj mi!, a bila je namijenjena članovima Udruge, djeci s poteškoćama u razvoju te mladim osobama s invaliditetom. Pandemija koronavirusa koja je pogodila Hrvatsku i cijeli svijet otežala je pristup knjigama osobama s poteškoćama. Kao posebno rizičnoj skupini, preporučeno je da se čim manje kreću među ljudima, a to, nažalost, uključuje i otežani pristup knjigama. Članovi Udruge savjetovališta „Uz tebe sam” osmislili su način kako bi priče, bajke i pjesme približili svojim članovima, kako bi povezali zajednicu te potaknuli svoje sugrađane na empatiju. Cilj kampanje bio je da volonteri i građani izaberu djelo koje ih inspirira, koje ih ispunjava pozitivnim emocijama te da se snime kako čitaju određenu priču ili pjesmu. Tu je svoju ulogu odigrala Gradska knjižnica. Knjižničari Odjela za djecu te Odjela za mlade i stranu literaturu svojim su savjetima te pomoći oko odabira priča

bili na raspolaganju volonterima i građanima zainteresiranim za sudjelovanje u kampanji. Odjel za djecu već čitav niz godina sudjeluje u nacionalnoj kampanji Čitaj mi!, u promociji čitanja naglas od prvog dana, kroz tjedne igraonice i čitaonice za najmlađe. Čitanje naglas izuzetno je važno za razvijanje čitateljskih navika te olakšava stjecanje znanja i vještina u kasnijem obrazovanju. Već petnaestak minuta čitanja dnevno doprinosi cjelokupnom razvoju djeteta1. Na e-adresu2 Udruge pristiglo je šezdeset snimaka priča, u kampanji su sudjelovala i djeca i odrasli, uključile su se osobe iz javnog života Varaždina te je odjek bio jako dobar. Djela iz hrvatske književnosti čitana su u jednakom omjeru kao i djela iz strane književnosti, što je veliko priznanje domaćim autorima. Pristiglo je i nekoliko autorskih uradaka. Uradci su objavljeni na Facebook stranici Uz tebe sam3 i na Youtube kanalu Udruge4 te će i dalje biti dostupni javnosti. Snimke su pregledane više od 74000 puta5, što govori o uspješnosti same kampanje. Suradnja Udruge i Knjižnice nastavlja se i dalje, kroz prodajnu izložbu radova štićenika Udruge na Odjelu za djecu te na Odjelu za mlade i stranu literaturu Gradske knjižnice „Metel Ožegović” Varaždin. Također, Knjižnica će i dalje biti na raspolaganju volonterima i štićenicima Udruge, kako savjetima oko odabira primjerene građe, tako i možebitnom budućom zajedničkom kampanjom za promicanje čitanja. Tina Bakšaj Hunjadi tbaksaj@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

1 Čitaj mi - Čitanje naglas. URL: https://www.citajmi.info/citanje-naglas/ (1.12.2020.) 2 citam.i.uztebesam@gmail.com 3 Uz tebe sam - Facebook. URL: https://www.facebook.com/ uztebesam/?ref=page_internal (1.12.2020.) 4 Udruga Uz tebe sam - Youtube. URL: https://www.youtube.com/channel/ UCoVrATrw6_tINv9XO1zblVQ/videos (1.12.2020.) 5 U kampanji „Čitam i uz tebe sam” snimljeno 150 minuta glasnog čitanja, 11.8.2020. URL: https://aktualno.hr/empatija-na-najjace-u-kampanji-citami-uz-tebe-sam-snimljeno-150-minuta-glasnog-citanja/ (1.12.2020.)

KONTEKST 6 2020

ČITATELJSKI KLUB PAVICA Ovog ljeta volonteri Gradske knjižnice i čitaonice „Gustav Krklec” osnovali su Čitateljski klub Pavica. Klub redovito održava sastanke, donio je pravila i plan rada, a osnovan je na poticaj ravnateljice knjižnice Marine Grudenić. Za voditeljicu Čitateljskog kluba izabrana je dugogodišnja volonterka knjižnice i učenica drugog razreda Druge Gimnazije u Varaždinu Laura Tkalčec. Uz Lauru u radu čitateljskog kluba sudjeluju: Sara Kelemen i Nika Krtanjek, učenice Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu, Laura Putar i Valerija Četrtek, učenice Srednje škole Ivanec i Petra Polančec, studentica bibliotekarstva i učiteljica informatike. Glavni je cilj kluba osnažiti čitalačke navike i ljubav prema knjigama kod djece i mladih grada Ivanca. Jedna od glavnih zadaća članova kluba je aktivno sudjelovanje u izradi preporuka za čitanje, pisanje kraćih recenzija knjiga i izrada plakata koji potiču i ističu važnost čitanja. Klub redovito uređuje policu za knjige na kojoj se nalaze preporuke za čitanje i panoe s novitetima. Petra Polančec osmislila je i logo kluba. Klub je dobio ime po ivanečkoj književnici Pavici Hrazdiri koja je bila predsjednica odbora Narodne čitaonice u Ivancu i šezdesetih godina "prva čitateljica Ivanca" prema riječima tadašnjeg knjižničara Marijana Kraša. Pavica je autorica ivanečke himne Poleg jedne velke gore koju je uglazbio skladatelj i glazbeni pedagog Rudolf Rajter. Pavica je i sama autorica novela, pripovijetki i putopisa i ostavila je dubok trag u kulturnom životu Ivanca. Tijekom ljetnih mjeseci članovi kluba uređivali su posebnu policu s knjigama i preporukama i objavljivali su

svoje preporuke čitateljima u obliku Knjigopriča – prihvati izazov i pročitaj i ti! Članovi kluba vrlo su aktivni i na društvenim mrežama Knjižnice i redovito objavljuju razne vijesti ili preporuke. Zbog epidemiološke situacije klub će se ove godine sastajati samo jednom tjedno i online. Kad se popravi epidemiološka situacija klub će primati nove članove i mogu se priključiti svi ljubitelji knjiga i čitanja s područja Grada Ivanca. Marina Grudenić marina.grudenic@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec” Ivanec

DRAGA DOMAČA RIEČ 2020. – TRADICIJA ČUVANA ČETRDESET GODINA Malo se koja knjižnica može pohvaliti tako dugom tradicijom jedne manifestacije kao što je Draga domača rieč. To je kajkavski književni natječaj koji okuplja velike i male pjesnike koji pišu isključivo na domaćoj kajkavštini. Ove godine Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec” obilježava četrdeseti natječaj po redu i objavu tridesetog Zbornika Drage domače rieči 2020. Specifični uvjeti rada i nesigurna epidemiološka situacija dovela je do obilježavanja naše jubilarne

manifestacije na jedan drugačiji način. Ove godine natječaj se nije održao, no tiskan je Zbornik revijalnog karaktera u kojem su objavljeni svi prvonagrađeni radovi od objave prvog Zbornika 1990. godine. Zbornik upotpunjuju i autentične fotografije s obilježavanja manifestacije koja je svoje početke zabilježila 1976. godine u sklopu folklorno-umjetničke smotre Poleg jedne velke gore. U počecima natječaj je raspisan i odrađen u suradnji s Radio-stanicom Ivanec, čije je uredništvo

emisije Zagorski cug dodjeljivalo i svoje posebne nagrade. Prvih deset godina natječaj se raspisivao samo za autore ivanečkog kraja. Od 1984. godine natječaj raspisuje i organizira Knjižnica, a broj pjesnika kontinuirano raste iz godine u godinu. Od 1994. godine na natječaj se mogu javiti i mali pjesnici, skupno po školama. Ovogodišnji Zbornik tiskan je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Grad Ivanec financijski podržava manifestaciju od njenih samih početaka i svakako je uz pjesničke entuzijaste i organizatore manifestacije najzaslužniji za njenu dugovječnost i prepoznatljivost. Posljednjih godina u financiranju manifestacije sudjeluje i Varaždinska županija. Iako je specifičnost Drage domače upravo u tome da na završnoj priredbi svoje radove izvode sami pjesnici, zbog epidemioloških ograničenja završna priredba se kao takva nije mogla održati. To je bio razlog postavljanja izložbe pod nazivom 40 godina Drage domače rieči koja je bila postavljena u čitaonici. Izložbu je postavila kustosica Ana Škriljevečki. Kustosica Ana je na osam plakata predstavila presjek manifestacije kroz novinske članke, fotografije i pjesme. Osim plakata, na izložbi je izložena je i zastava manifestacije Poleg jedne velke gore u sklopu koje je održan prvi natječaj. U čitaonici je uređen i postavljen i pjesnički kutak gdje su posjetioci mogli prelistati Zbornike sa svih dosadašnjih natječaja i čak i napisati pjesmu. Za inspiraciju su im mogli poslužiti izloženi stihovi pjesama iz ovogodišnjeg Zbornika. Također, na izložbi su izloženi i svi objavljeni Zbornici i to u ormaru iz ostavštine Otokara i Pavice Hrazdire. Za potrebe otvorenja izložbe snimljen je video kojim smo pokušali sadržaj manifestacije prenijeti na novu platformu i na nove medije kako bi postao dostupan svima koji nisu u mogućnosti posjetiti izložbu u Knjižnici. Video je snimio, režirao i obradio Zoran Stanko. Grafičku obradu Zbornika odradila je Petra Polančec, a tiskan je u suradnji s Grafičkim studijem Mimi. Zbornik će se moći pročitati i u digitaliziranom obliku u Zavičajnoj zbirci knjižnice. Svi koji ne mogu doći i razgledati izložbu mogu pogledati video otvorenja izložbe dostupan na Youtube kanalu Grada Ivanca pod nazivom Izložba 40 godina Drage domače rieči, na web stranici Knjižnice, Grada Ivanca i društvenim mrežama. Za potrebe izložbe tiskan je i deplijan. Za svakog posjetitelja izložbe osiguran je besplatan primjerak ovogodišnjeg Zbornika. I u „novom normalnom” na koje se svi moramo naviknuti nastavili smo naglašavati važnost očuvanja domaće kajkavštine

KONTEKST 6 2020

jer ona je naš autentični trag u vremenu i ostavština koja nam je dana da ju sačuvamo za buduće naraštaje. Ovogodišnji objavljeni Zbornik upravo daje presjek stvaralaštva na domaćoj kajkavštini i pokazuje snagu i važnost koju Draga domača rieč ima među sličnim i vrijednim manifestacijama u Hrvatskoj.

Marina Grudenić marina.grudenic@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec” Ivanec

KONTEKST 6 2020

„SAMO MIJENA STALNA JEST” Heraklit je u davno doba izrekao tu svoju misao, a ona se pokazala točnom u ovoj godini. Pregršt ideja, planova i dogovora promijenjeno je u jednom trenutku da bi se nakon gotovo dvomjesečne stanke vratili na „osnovne postavke” i radili svoju osnovnu djelatnost. Sve su druge aktivnosti otkazane, prolongirane, u planu za neko drugo vrijeme kada se nećemo morati bojati za zdravlje naših korisnika i naše vlastito. Lepoglavska je knjižnica u siječnju sudjelovala u obilježavanju Noći muzeja, u veljači ugostila Srđana Depola i upriličila večer francuskih šansona. Također svake godine prigodno obilježimo Valentinovo manifestacijom Stihovima na dar. Početkom ožujka održano je predavanje Silvije Kolar Fodor s temom Najbolje organske metode uzgoja hrane te razmjena starih sorti sjemenja. Nakon duže stanke tijekom koje smo prisustvovale webinarima u organizaciji Centra za stalno stručno usavršavanje, u lipnju smo imali radionicu Instituta za razvoj i inovativnost mladih, a u srpnju smo postavili izložbu likovnih radova mlade slikarice Amarili Marović Matić. Posjet djece iz Dječjeg vrtića Lepoglava (foto K. Geček)

Noć muzeja u lepoglavskoj knjižnici (foto K. Geček)

Prigodno je obilježen i Međunarodni dan pismenosti. Kako je epidemiološka situacija nepovoljna, aktivnosti povodom mjeseca knjige su odgođene, osim za najmlađe članove – djecu iz Dječjeg vrtića Lepoglava koji su posjetili knjižnicu. Za njih je tim povodom upis u knjižnicu tijekom Mjeseca hrvatske knjige besplatan. Prilikom posjeta upoznali su se s načinom rada knjižnice, a naglasak je stavljen na temu Mjeseca knjige te smo u prvi plan istaknuli očuvanje planeta Zemlje.

Karmela Geček k.vrabac@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Lepoglava

KONTEKST 6 2020

DIGITALIZACIJA RAZGLEDNICA GRAFIČKE ZBIRKE GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE NOVI MAROF Uvod Razglednice novomarofskog kraja i razglednice Ivana Rabuzina važan su dio Grafičke zbirke koja je organizirana u sklopu Zavičajne zbirke Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof. Grafička zbirka je sustavno prikupljana, uređena i obrađena knjižnična zbirka koja se svojim sadržajem odnosi na vizualni medij. Obuhvaća raznovrsnu građu poput fotografija, plakata, razglednica, umjetničkih reprodukcija, a ponekad i skulpturalnih djela. Fond artoteke poseban je i jedinstven jer se u njemu čuvaju originalna umjetnička djela. Razglednica je ilustrirana dopisnica ili dopisnica sa slikom namijenjena poštanskom prometu. Ilustracija može zauzimati cijelu stranu ili samo jedan dio.1 Razglednice su poučne, dokument su prošlosti i dio su kulturne baštine. Ponekad su mala umjetnička djela. U one starije, stvorene između 1890. i 1905. godine, ulagalo se mnogo ručnoga rada i tiskarske vještine. Razglednice su relevantna i arhivska grafička građa. Arhivska građa je izvorni i reproducirani materijal od trajne društvene, znanstvene i kulturne vrijednosti. Pohranjuju se u arhive, ali ih čuvaju i knjižnice te muzeji. Muzeji su više usmjereni prema izložbama, a arhivi i knjižnice prema uslugama istraživanja i čitanja.2 Međunarodna federacija bibliotekarskih ustanova razvrstava razglednice u neknjižnu grafičku građu. Danas se uglavnom prihvaća da je razglednica stvorena devet mjeseci nakon pronalaska dopisnice, tj. 16. srpnja 1870. godine te da su njeni izumitelji podjednako Nijemac August Schwartz - dvorski knjižar iz Oldenburga kod Bremena i Francuz Leon Besnardeau - knjižar i prodavač pisaćeg pribora iz Sille le Guillaume, mjesta na granici Normandije i Bretanje. Obojica su iste godine tiskala i pustila u poštanski promet dopisnice ilustrirane vojničkim motivima. Kod nas u Hrvatskoj najstarija razglednica potječe iz Opatije, iz 1891. godine. Smatra se da je u to vrijeme nastala i prva zagrebačka razglednica, ali najstarija poznata je iz 1894. godine. Prva razglednica Novog Marofa poslana je već 1899. godine. 1 Usp. Leko, Krunoslav. Umijeće sakupljanja razglednica. Zagreb: Ex libris, 2015., str. 15. 2 Isto, str. 18.

Najstarija razglednica: Gruss aus Novimarof, 1899. godine

Razglednice u Grafičkoj zbirci Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof U Grafičkoj zbirci Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof najbrojnije su fotografije (oko 1000 primjeraka), a zatim slijede razglednice, plakati i umjetničke reprodukcije. Prva razglednica poslana je već 1899. godine. (Sl. 1). Zbirka je nadopunjena skulpturalnim djelima te velikim brojem originalnih umjetničkih likovnih djela. Sakupljanje razglednica u Gradskoj knjižnici i čitaonici Novi Marof traje više od dvadeset godina. Počelo je s manjim brojem razglednica iz privatne arhive autorice ovog teksta. Dio razglednica kupljen je na sajmu antikviteta na Britanskom trgu u Zagrebu, što je brzo zamrlo, jer su prodavači uvidjeli potražnju i jako povećali cijenu. Najveći dio razglednica prikupljen je putem internetskih portala (Aukcije i Njuškalo) te zalaganjem velikog kolekcionara razglednica Zdravka Valentakovića iz Zeline koji je obilazeći sajmove u Europi nabavljao i za naš fond. Jedan manji dio prikupljen je donacijom stanovništva našeg kraja. Do sada je prikupljeno 185 razglednica i jedna dopisnica Novog Marofa i okolnih mjesta (Visoko, Breznički Hum, Bela, Remetinec, Presečno, Oštrice, Madžarevo), te 135 razglednica Ivana Rabuzina. Prema motivima u zbirci su zastupljene: pozdravne razglednice, kamenotisci s tekstom („Gruss aus…, Pozdrav iz…”). Cijenjene su zbog estetskih vrijednosti.

KONTEKST 6 2020

foto - razglednice te imaju veliku dokumentarnu vrijednost i danas su često unikatne. „Autori tih razglednica bili su amateri (putnici, učitelji, župnici, seoski kroničari) i lokalni fotografi, a najčešće su prikazivale neku godišnjicu ili svečanost, izlet, procesiju, posvetu itd.”5

Razglednica: Pozdrav iz Novogmarofa

„Secesijske razglednice ukrašene su cvijećem, lišćem ili girlandama koje povezuju prizore. Mogu biti tiskane kamenotiskom ili svjetlotiskom.”3 Pozdrav iz Remetinca

Razglednice Ivana Rabuzina su mahom izdane u dobrotvorne svrhe, a mali broj ustupljen je na tiskanje ustanovama u kulturi. Najčešći motivi su pejzaži i cvijeće. O ljepoti njihovog izgleda nije potrebno govoriti.

Pozdrav iz Bele (Hrvatska)

„Kompozitne razglednice sastoje se od više slika motiva jednake veličine u slobodnoj ili geometrijskoj kompoziciji.”4

Razglednica Ivana Rabuzina: Cvijeće, 1984

Formalna i sadržajna obrada razglednica

Pozdrav iz Novogmarofa

Razglednice s pravom fotografijom zovu se

3 Valentaković, Zdravko. Sveti Ivan Zelina – sjećanje u razglednicama, 03.02.2020. URL: https://www.muzej-zelina.hr/hr/nakladnistvo/sveti-ivanzelina-sjecanje-u-razglednicama/ 4 Isto.

Digitalizaciji razglednica prethodila je formalna i sadržajna obrada kojom se nastojalo osigurati što jednostavniji pristup mrežnoj građi te potaknuti korisnike na korištenje postojećih sustava pretraživanja što je više moguće. Za formalnu obradu vizualne građe primijenjen je ISBD (NBM), Međunarodni standardni bibliografski opis neknjižne građe, a podaci su uneseni putem 5 Isto.

CROLIST-a, u koji je implementiran UNIMARC 20. CROLIST je integrirani informacijski knjižnični sustav što znači da u sebi objedinjuje sustav identifikacije, formalne i sadržajne obrade te omogućuje korištenje cjelokupne knjižnične građe koju pojedina knjižnica u sustavu posjeduje.6 Kako bi se opisao sadržaj dokumenta i jasno definiralo o čemu pojedini dokument govori, knjižnična se zajednica služi jezikom za predmetno i stručno označivanje dokumenta. Predmetnim označivanjem opisuju se osobine predmeta ili događaja o kojima se govori u nekom dokumentu. Predmetni katalog preko predmetnih odrednica upućuje na to što sve knjižnica posjeduje o određenom predmetu te na sve odrednice u skupu koje donose sadržaje srodne i slične traženoj temi. Predmetno pretraživanje putem mrežnih kataloga odvija se kroz katalog koji sadržava detaljne metapodatke koji opisuju podatke okupljene u katalogu. U bibliografskoj obradi korišteni su ovi tagovi:

001 Identifikator zapisa 101 Jezik djela 102 Zemlja izdavanja ili proizvodnja 116 Polje kodiranih podataka: Grafika $a Kodirani podaci za grafiku Posebna oznaka građe (f- fototisak) Građa primarne podloge (i – papir) Građa sekundarne podloge – ynema sekundarne podloge Boja a - jednobojan, monokroman b – crno-bijelo c – višebojan Tehnike (crtež, slike ) – (zz – drugo) Tehnike (otisci) –bj – fotolitografija Oznaka namjene- ae- razglednica 200 Stvarni naslovi i podaci o odgovornosti 210 Izdavanje, raspačavanje itd. 215 Materijalni opis 300 Opća napomena 327 Napomena o sadržaju 6—stručna i predmetna identifikacija bibliografske jedinice 7—Podaci o odgovornosti 801 Polje izvora podataka 992 Interna lokacija (Zavičajna zbirka)

6 Usp. Majlinger-Tanocki Inga; Marijana Špoljarić. Zaboravljeni motivi Osijeka na razglednicama iz Zavičajne zbirke GISKO // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničarstva Slavonije i Baranje 18, 1-2(2014), str. 76 https://hrcak.srce.hr/239670

KONTEKST 6 2020

Provedba digitalizacije Digitalizacija je suvremeni oblik prezentiranja i zaštite vizualne građe. Za ovu vrstu vizualne građe naročito je važan digitalizirani oblik jer su tako vidljive sve informacije koje zanimaju potencijalne korisnike. Do sada je mali broj razglednica iz naše zbirke bio prezentiran široj javnosti putem društvene mreže - Facebook stranice Stari Novi Marof, koja je od privatne stranice Nadice Rain postala stranica Knjižnice. Projekt digitalizacije razglednica kao samostalni projekt Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof započeo je u prosincu 2019., a dovršen je u veljači 2020. godine. Digitalizirano je 185 razglednica Grada Novog Marofa i okolice te 135 razglednica Ivana Rabuzina. Osnovna namjera pokretanja projekta bila je omogućiti pristup razglednicama grada Novog Marofa i okolice i razglednicama Ivana Rabuzina kao izvorima podataka za istraživanje kulturne prošlosti novomarofskog područja. Svrha digitalizacije građe je olakšati pristup knjižničnom fondu i omogućiti njegovo korištenje te zaštititi vrijedne izvornike. Digitalizacijom je Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof obogatila svoje usluge, a zbirki se može pristupiti putem računala na mrežnoj adresi Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof www.gknm.hr (ikone za digitalizirane razglednice). Adrese za pristup putem kataloga su: • http://193.198.9.207/cgi-bin/wero. cgi?q=razglednica+novi+marof • http://193.198.9.207/cgi-bin/wero. cgi?q=razglednica+rabuzin&x=0&y=0 Za pohranu i prikaz digitaliziranih razglednica koristi se sustav CROLIST i baza podataka ORACLE u cloud arhitekturi. Sustav omogućuje pohranu digitaliziranih razglednica u repozitorij i integraciju s kataložnim podacima u realnom vremenu. Prilikom integracije repozitorija i metapodataka u UNIMARC bibliografskom i normativnom formatu koristi se modul sustava CROLIST „upravljanje izvorima” (engleski Resource Management). Kod prikaza na mrežnom sustavu CROLIST koristi vlastiti razvijeni OPAC treće generacije, VERO, što znači da se primjerak digitalizirane građe pohranjen u repozitorij na cloudu

KONTEKST 6 2020

odmah, preko metapodataka u FRBR (Functional Requirements for Bibliographic Records) modelu, može pretraživati i pregledavati. Digitalizirani primjerci pohranjeni su u višoj i nižoj rezoluciji kako bi mogli biti prikazivani na različitim mjestima u okviru aplikacije. Svi postupci digitalizacije koncipirani su tako da ih obavlja sam korisnik (knjižničar), bez usluga specijaliziranih tvrtki. Sustav cloud, osim što omogućuje da knjižnica ne mora imati vlastiti poslužitelj u svojim prostorijama, osigurava i sigurnosne kopije (backup) svih podataka integriranog knjižničnog sustava CROLIST. Literatura i izvori: 1. CROLIST. URL: http://www.unibis.hr/ (20.06.2020.) 2. Cuculić, Mihaela. Grafičke zbirke u hrvatskim knjižnicama. (diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2017) 3. Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof. URL: http://www.gknm.hr/ 4. ISBD(NBM): međunarodni standardni bibliografski opis neknjižne građe / preporučila Komisija za pregled ISBD-a; odobrio stalni odbor Sekcije za katalogizaciju Međunarodne federacije bibliotekarskih društava i ustanova. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1993. 5. Leko, Krunoslav. Umijeće sakupljanja razglednica. Zagreb: Ex libris, 2015. 6. Majlinger-Tanocki, Inge. Digitalizacija starih razglednica grada Osijeka. // HKD novosti 52 (2011), str. 1-1. URL: https://www.hkdrustvo. hr/hkdnovosti/clanak/434 (20.06.2020.) 7. Majlinger-Tanocki, Inge; Špoljarić, M. Zaboravljeni motivi Osijeka na razglednicama iz Zavičajne zbirke GISKO. // Knjižničarstvo: Glasnik Društva knjižničarstva Slavonije i Baranje 18, 1-2 (2014), str. 71-82. URL: https:// hrcak.srce.hr/239670 8. Pintač, Ivana. Zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof – očuvanje novomarofskog identiteta. (diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, 2016) 9. Sveti Ivan Zelina: sjećanja na razglednicama / glavni urednik Mladen Houška. Sv. Ivan Zelina : Matica hrvatska Sveti Ivan Zelina: Grad Sveti Ivan Zelina, 2000. 10. Valentaković, Zdravko. Sveti Ivan Zelina –

sjećanje u razglednicama, 03.02.2020. URL: https://www.muzej-zelina.hr/hr/nakladnistvo/ sveti-ivan-zelina-sjecanje-u-razglednicama 11. UNIMARC: bibliografski format: autorizirani prijevod International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA) / [glavna urednica Mirna Willer; hrvatski prijevod formata iz 1999. osuvremenila Marijana Tomić]. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, Zadar: Sveučilište u Zadru, 2009. Nadica Rain nrain@gknm.hr Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof

KONTEKST 6 2020

UMJETNIČKA DJELA U VARAŽDINSKOJ GRADSKOJ KNJIŽNICI Organiziranje prostora za posebne fondove, u koje spadaju i artoteke (zbirke originalnih umjetničkih djela i umjetničkih reprodukcija), predviđeno je Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj1. Pozitivan odnos prema likovnoj umjetnosti, koja u knjižnici nije isključivo vezana uz tiskanu građu, u Varaždinu se njeguje već desetljećima. Poslije Drugog svjetskog rata knjižnična djelatnost organizirana je u prostoru nekadašnje Kazališne restauracije. Novoosnovana narodna knjižnica, prethodnica današnje Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović”, nosila je naziv „Sloboda”. Njezin početni fond sastojao se od knjiga bivših javnih knjižnica koje su u novi prostor preseljene zajedno sa slikama, ali i s namještajem koji se funkcionalno mogao iskoristiti. U preuređenom prostoru prilagođenom brojnim korisnicima 1947. godine otvorena je velika čitaonica novina i časopisa sa stotinjak sjedećih mjesta. U manju, studijsku čitaonicu smještena je referentna literatura, a do kraja godine, korisnici su mogli posuđivati stručno obrađene knjige koje su im knjižničari donosili iz zatvorenog spremišta. U impozantnoj čitaonici prvih su godina velika, raskošno ukrašena ogledala visjela na zidovima između prozora, ali se zaključilo da bi bilo primjerenije prostor ukrasiti umjetničkim slikama. Posredstvom Prosvjetnog povjereništva Gradskog narodnog odbora za obje čitaonice zatražena je od Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti posudba umjetnina. Dopisu je priložen tlocrt čitaonica da bi se bolje mogao dočarati prostor koji se željelo oplemeniti i zatražena je posudba dvadesetak umjetničkih slika koje bi se na zahtjev vratile vlasniku.2 Akademija je mogla posuđivati slike samo galerijama pa ta zamisao nije realizirana, ali je iste godine Arhiv grada Zagreba udovoljio molbi te je knjižnici, osim knjiga, darovao i jednu grafičku mapu Stari Zagreb Vladimira Kirina. Tiskana knjižnična građa koja obuhvaća sva područja umjetnosti od tada se za knjižnicu nabavlja kontinuirano, a posebno su vrijedni povijesni pregledi pojedinih stilskih razdoblja, monografije brojnih umjetnika te grafičke mape. 1 Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. URL: https:// narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_58_1071.html (20.8.2020.) 2 Dokumentacija Gradske knjižnice, Dopis Vande Milčetić iz Narodne čitaonice i knjižnice „Sloboda” Varaždin Prosvjetnom povjereništvu GNO-a, br. 253/48 od 1. rujna 1948. Predmet: Predstavku za akademiju – dostavlja.

S vremenom se broj slika povećao kupnjom ili darovanjem. U travnju 1949. godine, kupljena su dva ulja na platnu - Jesen i Oluja slovenskog akademskog slikara Lojza Perka. Iduće godine u prisustvu upraviteljice Vande Milčetić i režisera (administrativnog manipulanta) Josipa Divića obavljena je revizija poslovanja te je poreznik Mirko Dolenčić, predstavnik Gradskog narodnog odbora, u svojem zapisniku naveo da knjižnica vodi knjigu inventara kronološki i to „količinski po istovjetnim predmetima”.3 Vrijednost predmeta nije iskazana. Tih je dana preuređivan prostor knjižnice i čitaonice pa zatečeno stanje nije bilo u skladu s popisom predmeta po prostorijama, ali unakrsnom provjerom utvrđeno je da se popisi uredno vode. Stare fotografije interijera dokazuju da su umjetničke slike u velikoj čitaonici postavljene umjesto ogledala. U lipnju 1953. knjižnica je dobila uljanu sliku Malinska I akademskog slikara Ive Režeka, a njegove je akvarele posjedovala od ranije. Prijenos te slike iz Gradske uprave stambenih zgrada odobrio je Odjel za komunalne poslove Narodnog odbora Gradske općine Varaždin4. Veći broj slika (čak sedamdeset devet) Gradska knjižnica ustupila je 1953. godine Srednjoškolskom đačkom domu u Varaždinu čiji je upravitelj zahvalio na daru. Iz dopisa kojim je potvrdio primitak slika saznaje se da su preuzeti portreti brojnih uglednika, pretežno književnika. Pretpostavlja se da se radi o portretima iz Albuma zaslužnih Hrvata 19. stoljeća Milana Grlovića. Njemački nazivi odnose se na dvadeset slika, dok ih je osam bez naslova.5 Krajem godine u knjižnici je izvršena procjena cjelokupnog inventara, a zapisnik je sastavio Josip Divić.6 Na popisu su bile raznovrsne obične slike (23), dva uljana portreta Tita i Staljina neutvrđenog autorstva te jedan portret Tita Pavla Vojkovića. Pobrojana su tri akvarela Ive Režeka i njegova Malinska.7 Popisana su i dva 3 Dokumentacija Gradske knjižnice, Zapisnik izaslanika GNO-a Mirka Dolenčića nakon završene revizije 15. kolovoza 1950. 4 Usp. dokumentacija Gradske knjižnice br. 123/1953., dopis Narodnog odbora Gradske općine Varaždin, Odjela za komunalne poslove br. 4366/1953., 17. lipnja 1953. 5 Usp. dokumentacija Gradske knjižnice, dopis od 2. prosinca 1953. Potpis nečitljiv. 6 Usp. dokumentacija Gradske knjižnice, Zapisnik od 7. prosinca 1953. o procjeni inventara Gradske knjižnice i čitaonice „Sloboda u Varaždinu. Uz upraviteljicu Vandu Milčetić u procjeni su sudjelovali službenici knjižnice Ivan Brlek, Blaženka Schulte i Terezija Siber te vanjski suradnik Ivan Nemeti, stolarski obrtnik. 7 Četiri slike Ive Režeka koje posjeduje varaždinska Gradska knjižnica evidentirane su u monografiji Ivanke Reberski Ivo Režek: realizam kao

KONTEKST 6 2020

već spomenuta Perkova pejzaža, uljani portreti Puškina Ferde Ladike i portret Silvija Strahimira Kranjčevića Miljenka Stančića. Radio ga je prema dobro poznatoj fotografiji.

nauku i kulturu NR Hrvatske. Posebno vrijedan dar bio je litografski kamen s likom Metela Ožegovića koji je njegov praunuk Ivan Ožegović iz Bele darovao knjižnici.10 Litografije Metela Ožegovića iz mlađih dana (1849.), ogrnutog ilirskom surkom, autora Josefa Kriehubera svojevremeno su krasile brojne javne prostore. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici umjetnička djela nisu katalogizirana, a ona sa zavičajnim obilježjem imaju posebnu vrijednost. Veći broj slika koje posjeduje Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” dijelovi su pojedinih specijalnih zbirki. S ostavštinom Gustava Krkleca otkupljene su i slike koje je pjesnik dobivao od svojih poštovatelja. Među njima je i nekoliko pjesnikovih portreta različitih autora, izrađenih u raznovrsnim tehnikama. U starijoj dobi Krkleca je portretirao i varaždinski slikar Goran Merkaš te je njegov rad manjeg formata naknadno pridružen ostavštini. Brojne slike bile su i u vlasništvu RKUD-a „Sloboda – VIS” te su, nakon prekida njegova rada, preuzete s cjelokupnom dokumentacijom. Antun Boris Švaljek autor je ulja na platnu pod nazivom Perivoj koji krasi Odjel za djecu. Slika većeg formata otkupljena je na aukciji u Zadru kojom se željelo pomoći u ratu stradaloj knjižnici.

Miljenko Stančić: Silvije Strahimir Kranjčević

Na popisu su bili i njegovi Peskari. Julije Merlić bavio se rekonstrukcijom unutrašnjosti Narodnog kazališta u Varaždinu te je evidentiran i njegov crtež, kao i bista Vladimira Majakovskog koju je izradio mladi kipar Radoslav Terstenjak. Prvotno se nalazila u studijskoj čitaonici, a nije poznato gdje se danas čuva.8 Talentirani zavičajni umjetnici u različitim su se prigodama predstavljali varaždinskoj publici.9 Obilježavajući 120. obljetnicu osnivanja prve čitaonice u Varaždinu, Gradska knjižnica dobila je od brojnih ustanova i pojedinaca različite darove. Osim knjiga, darovana su i vrijedna umjetnička djela. Svojim se formatom isticala uljana slika Stogovi sijena Voje Dimitrijevića koju je darovao Savjet za književna konstanta (Zagreb: Institut za povijest umjetnosti; Varaždin: Muzej grada Varaždina; Zagreb: Skener studio, 2001.). Nazivi im se razlikuju od onih koji su se koristili u Gradskoj knjižnici. Odstupanja su i u godinama njihova nastanka. 8 Starija dokumentacija Gradske knjižnice nije pregledana u cijelosti pa se ni za sve slike nije mogao utvrditi način i vrijeme nabave. 9 Na Petoj izložbi likovnih radnika Hrvatskog zagorja i Međimurja Ivo Režek izlagao je motive iz Malinske u ulju (Malinska I i II). Stančić je izlagao Peskare, a Merlić svoj crtež Rekonstrukcija unutrašnjosti kazališta. Usp. Peta izložba likovnih radnika Hrvatskog zagorja i Međimurja. // Varaždinske vijesti, 6, 248(7. prosinca 1950.), str. 3.

Antun Boris Švaljek: Perivoj

Na Odjelu za odrasle izložene su njegove grafike Legenda nad gradom i Misteriozno buđenje. U novije vrijeme nabavljena je grafička mapa Ivana Lovrenčića Dvorci Hrvatskog zagorja. Među uramljenim grafikama dominiraju zavičajni motivi Varaždina, Šaulovca, Maruševca i Trakošćana. Zbirku zavičajnih umjetničkih djela 10 Na popisima inventara vodi se kao „kamenorez”. Pismo zahvale uputila je Vanda Milčetić, upraviteljica Gradske knjižnice i čitaonice „Sloboda” Varaždin Ivanu Ožegoviću iz Bele, pošta Radovan, 10. svibnja 1958. godine. Dokumentacija Gradske knjižnice br. 188-4/1958.

KONTEKST 6 2020

dopunjuju i tri skulpture samoukih umjetnika. Braća Cikač darovala su skulpturu mladića s knjigom u krilu. Mladen Jambrošić izradio je u glini starijeg muškarca sa šeširom koji u rukama drži knjigu i pero. Drvena sova rad je Dragutina Jamnića, a u slikanju na drvenoj podlozi okušao se Đuro Mihinjač čiji je rad bio prezentiran zahvaljujući knjižničaru Draženu Sokoliću. Umjetnička djela u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović” čuvaju se u radnim i spremišnim prostorima. Vrijedne grafičke mape pohranjene su s knjigama, a prezentiraju se u vrlo rijetkim prigodama pa se za njih najčešće niti ne zna.

Dragutin Jamnić: Sova

Literatura i izvori: 1. Reberski, Ivanka. Ivo Režek: realizam kao slikarska konstanta. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti; Varaždin: Muzej grada Varaždina; Zagreb: Skaner studio, 2001. 2. Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj URL: https://narodne-novine. nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_58_1071.html (20.8.2020.) 3. Štimac, Jasminka. Narodne knjižnice u Varaždinskoj županiji. Varaždin: Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović”, 2017. U radu je korištena dokumentacija Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin. Pojedini dokumenti opisani su u bilješkama uz tekst. Jasminka Štimac j_stimac@net.hr

KONTEKST 6 2020

IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

NJEGOVANJE KULTURNE BAŠTINE KROZ PROGRAME ŠKOLSKE KNJIŽNICE: 10. OKRUGLI STOL ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE

Plakat za 10. okrugli stol

U Prvoj gimnaziji Varaždin 3. listopada 2019. godine održan je 10. okrugli stol za školske knjižnice Njegovanje kulturne baštine kroz programe školske knjižnice. Okrugli stol organiziralo je Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za osnovnoškolske i Komisija za srednjoškolske knjižnice, u suradnji s Knjižničarskim društvom Varaždinske županije i Prvom gimnazijom Varaždin. Školski su knjižničari iz Hrvatske i Mađarske, uz sudjelovanje stručnjakinja iz zagrebačkog Etnografskog muzeja i Nacionalne i sveučilišne knjižnice, govorili o kulturnim i javnim aktivnostima kojima se promiče, njeguje i čuva materijalna i nematerijalna baština.

Nastup članova glazbene radionice

Okrugli stol otvoren je prigodnim umjetničkim programom članova gimnazijske dramske grupe Theatron te glazbene radionice, koji je svojim ugodnim i poticajnim tonom predstavljao najbolji uvod u događaj koji je uslijedio. Prisutne je u ime učenika i djelatnika škole pozdravila ravnateljica Janja Banić, dipl. inf., predstavivši gostima Prvu gimnaziju, njezine osobitosti i izuzetna postignuća na području srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, pri čemu je istaknula i važan doprinos Školske knjižnice. Ravnateljica je zaželjela svima ugodan boravak i uspješan rad, nakon čega je uslijedilo otvaranje Okruglog stola. Okrugli stol otvorila je predsjednica HKD-a, dr. sc. Dijana Machala, ukazujući na važnost čuvanja baštine i u okviru djelovanja školskih knjižnica. U uvodnom izlaganju pod naslovom Djelatnost Knjižnice prve gimnazije Varaždin kao čuvarice i promicateljice kulture, knjižničarka Prve gimnazije Varaždin Marinela Marčetić sudionike je upoznala s bogatom prošlošću jedne od triju najstarijih gimnazija u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na osnutak, razvoj i djelovanje Školske knjižnice. U izlaganju je prikazan međusobni utjecaj društveno-povijesnih okolnosti i odgojnoobrazovnih, te kulturno-umjetničkih aktivnosti Gimnazije, kao i djelovanje Gimnazije i njezine knjižnice na njegovanju, promicanju i čuvanju bogatog kulturnog i znanstvenog identiteta zajednice u svim povijesnim okolnostima, od osnutka do danas. Muzejska savjetnica u zagrebačkom Etnografskom muzeju dr. sc. Iris Biškupić Bašić potom je govorila o važnosti očuvanja i njegovanja kulturnih dobara, u izlaganju pod naslovom Etnografski muzej u Zagrebu – čuvar dječjih uspomena. Predstavila je dvije zbirke igračaka: Zbirku tradicijskih dječjih igračka i Zbirku dječjih igračaka i igara, koja obuhvaća igračke nastale od 19. stoljeća do danas. Osim postavljanjem ovih zbirki, Muzej je priču o igračkama popratio i dvjema

efektnim publikacijama autorice dr. Biškupić Bašić, u kojima se obrađuje povijest izrade dječjih igračaka od rukotvorina do tvorničke proizvodnje.

Iris Biškupić Bašić - Etnografski muzej Zagreb

Na polju očuvanja kulturne baštine nemjerljiva je uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Digitaliziranje građe i oblikovanje digitalnih zbirki značajna su djelatnost kojom se građa štiti i čuva, ali i postaje dostupnija korisnicima. To je posebno došlo do izražaja u izlaganju dr. sc. Sofije Klarin Zadravec Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu - baština za obrazovanje i kreativnu nadogradnju, gdje su predstavljeni portali i projekti koji su i najava Hrvatske digitalne knjižnice. Ujedno je ukazano na prednosti koje digitalizirana građa unosi u područje odgoja i obrazovanja, pri čemu su velike mogućnosti i izazovi upravo pred školskim knjižničarima. Za očuvanje i promicanje kulturne baštine izuzetno je važna i plodonosna suradnja kulturnih ali i drugih institucija sa školskim knjižnicama, pa je tako u izlaganju Marianne Pataki iz mađarskošpanjolske gimnazije u Budimpešti, Ambivalence, or the Relationship Between School Libraries and Cultural Institutions in Hungary, bila riječ na primjeru Mađarske o različitim mogućnostima i prednostima suradnje, ali i o poteškoćama koje se javljaju u praksi. Očuvanje baštine djelatnost je kojom se bave gotovo sve školske knjižnice, ovisno o svojim mogućnostima, ali i osobnim afinitetima i angažmanu školskih knjižnice. U popodnevnim satima sudionici su tako imali prigodu vidjeti i niz različitih aktivnosti koje se provode u školskim knjižnicama u svrhu očuvanja materijalne i nematerijalne baštine od zaborava. To je djelovanje u lokalnim sredinama, ali i na onoj nacionalnoj, uvijek rado prihvaćeno i prepoznato kao osobita

KONTEKST 6 2020

vrijednost. Zavičajne zbirke vrlo su raširen i efektan način njegovanja kulturne baštine, a taj je oblik prikupljanja i čuvanja baštinske građe osobito čest u osnovnim školama. U Osnovnoj školi prof. Franje Viktora Šignjara u Virju tako već dvadeset šest godina održavaju Kajkavski etnografski kviz kojim na poseban način okupljaju osnovne škole koje njeguju književnu i kulturnu baštinu kajkavskog govornog područja. Knjižničarka Đurđica Krčmar Zlatar predstavila je zadnji održani kviz, s temom Stari zanati i obrti. Slično, dvadesetpetogodišnje iskustvo u očuvanju baštine i njegovanje kajkavskog govora pronalazimo i u Osnovnoj školi Donja Stubica, gdje je knjižničarka Danica Pepelko sa svojim učenicima provela niz projekata na tu temu, od kojih su neki bili i međunarodni. Kroz projekte se čuvaju i prezentiraju lokalni jezik i običaji, a neki su od tih projekata rezultirali i tiskanim izdanjima. Među njima je možda najvrjedniji komplet kajkavskih rječnika stubičkog kraja. Naša baština – gdje prošlost susreće budućnost projekt je koji su u Osnovnoj školi „Ljudevit Gaj” u Krapini na inicijativu profesorice geografije M. Hršak proveli učenici sa svojom knjižničarkom Suzanom Pracaić kao koordinatoricom projekta, u suradnji s učiteljicama razredne nastave i voditeljicom folklorne skupine. Ovaj je projekt objedinio prošlost, sadašnjost i budućnost, kako sadržajem, tako i korištenim sredstvima, od radionica tradicionalnog obrta do suvremenih web-alata.

Nataša Mesić Muharemi - Osnovna škola Darda

U Osnovnoj školi Darda otišli su i korak dalje. Naime, knjižničarka Nataša Mesić Muharemi koordinatorica je Erasmus+ projekata, od kojih jedan s ciljem upoznavanja europske kulturne baštine, angažira učenike u nepovoljnom položaju. Tako učenici slabijeg materijalnog stanja, učenici s poteškoćama, pripadnici nacionalnih manjina te

KONTEKST 6 2020

izbjeglice i pripadnici drugih osjetljivih skupina imaju prigodu učiti o svojoj baštini, ali i upoznavati druge zemlje i njihovu kulturu, od čega višestruku korist imaju učenici i škola, ali i društvo. Knjižnice srednjih škola imaju specifične strategije promicanja i očuvanja baštine, ovisno o sredinama u kojima djeluju. Neke knjižnice kao nasljednice starih obrazovnih institucija imaju bogatu knjižnu građu, poput Prve gimnazije Varaždin. U izlaganju Korištenje knjižne baštine Prve gimnazije Varaždin – inspiracija i privilegij, koje je održala knjižničarka Prve gimnazije Jasminka Horvatić-Bedenik, predstavljena je bogata zaštićena zbirka knjiga s vrijednim primjercima građe rabljenima kroz stoljeća djelovanja Gimnazije, od kojih je najstariji De conservanda bona valetudine, Arnaldusa de Villanove, tiskan u Frankfurtu 1551. Knjižnica Prve gimnazije promovira knjižnu baštinu kroz prigodne izložbe povodom stručnih skupova, obljetnica i sl. S ciljem boljeg upoznavanja korisnika s građom organiziraju se radionice i projekti koje Knjižnica provodi sama ili u korelaciji s aktivima biologije, likovnog odgoja te hrvatskog, latinskog i njemačkog jezika. U cilju bolje dostupnosti, ali i zaštite osjetljive građe provodi se digitalizacija, pa je dio građe već dostupan i na mrežnim stranicama Knjižnice. Srednje škole često povezuju specifičnosti odgojno-obrazovnih ustanova u kojima djeluju sa svojim aktivnostima na očuvanju i promociji baštine.

Projekt je ostvario odgojno-obrazovne ciljeve i iznjedrio niz rezultata značajnih za grad Osijek i širu zajednicu, između ostalog doprinijevši osnaživanju Osijeka kao destinacije kulturnog turizma. Knjižničarka Iva Grisogono iz Tehničke škole Zagreb u sklopu projekta Kultura turizma Turističke zajednice grada Zagreba sa svojim je učenicima provela projekt Nitima prošlosti istkana suvremenost. Učenici su se bavili kravatom kao simbolom nacionalnog identiteta koji uz to djeluje kao poveznica s cijelim svijetom. U knjižnici Gimnazije Sesvete, Ruža Jozić također provodi projekte istraživanja, obrade i izlaganja baštinske građe kako bi učenici bolje razumjeli korijene vlastite kulture i osvijestili nacionalni identitet unutar globalnog okružja. Za projekte i aktivnosti u kojima istražuju sve što ima veze s kulturnim identitetom, od pisma do ruha, nerijetko se koriste i nepresušnim izvorom kulturnopovijesne i sakralne građe grada Zagreba. Učenici koristeći razne tehnike i alate istražuju, prikupljaju i vrednuju informacije, organiziraju ih, uče, prezentiraju: izložbama, radionicama, prezentacijama, filmovima i sl. Pritom razvijaju osjećaj nacionalne i kulturne pripadnosti, čuvaju baštinu, oživljavaju običaje, spašavaju lokalne govore od zaborava i osvještavaju značaj kulturne baštine za budućnost.

Detalj iz publike

Ksenija Kesegi-Krstin - Ugostiteljsko-turistička škola Osijek

Knjižničarka Ksenija Kesegi-Krstin iz osječke Ugostiteljsko-turističke škole predstavila je izuzetno zanimljiv i složen projekt kojim je korištenjem knjižnično-informacijsko-medijskih vještina objedinila kulturno-povijesne, turističke i gospodarske aspekte aktivnosti vezane uz znamenitog Osječanina Ivana Martina Divalta.

Školska knjižnica osim što je, kao izvor informacija i znanja podrška odgojno obrazovnom procesu, ujedno je i mjesto kulturnog i javnog djelovanja, a jedna od iznimno važnih uloga u njemu je čuvanje baštine, na što je na poseban način ukazao ovaj skup. Marinela Marčetić knjiznicarka.mm@gmail.com Knjižnica Prve gimnazije Varaždin

KONTEKST 6 2020

OBILJEŽAVANJE MJESECA KNJIGE U OŠ TRNOVEC 2013. – 2020. Knjižnica OŠ Trnovec niz godina u Mjesecu hrvatske knjige osim u nacionalnim projektima i kvizovima sudjeluje u projektima International Association of School Librarianship (IASL): Bookmark Project i Skype Project. Zahvaljujući IASL-u pronađeni su inozemni partneri (školske knjižnice iz različitih regija Indije, Portugala, Engleske, Tajvana, Kine, Turske, Slovenije, Poljske…). Za prijavu, kontakte i komunikaciju zadužena je knjižničarka Violeta Lukač, za dogovor u vezi s temom Skype Projecta učiteljica engleskoga jezika Romina Kresonja, a za izradu straničnika učenici od 5. do 8. razreda s učiteljicom likovne kulture Biserkom Hudoletnjak (Bookmark Project).

posebno edukativni jer, zahvaljujući njima, upoznajemo književnike iz različitih dijelova svijeta i njihove najpoznatije knjige za koje možda uopće ne bismo znali. Na kraju svake razmjene materijala upriliči se izložba Putujemo svijetom - Projekt razmjene straničnika, koja se može pogledati na panou ispred knjižnice. Ove godine u projektu sudjeluju dva razreda, četvrti i peti, a škole partneri su iz Mađarske i Slovenije. Skype Project

Bookmark Project Knjižnica Osnovne škole Trnovec u projektu sudjeluje osmu godinu. Prvi korak je registracija za Bookmark Project na IASL-ovoj web stranici, nakon čega koordinatori projekta biraju partnere među prijavljenim školama koji se najviše podudaraju. Međusobno se uspostavi kontakt te se radovi zajedno s pismima, poklonima, materijalima o školi, mjestu i državi pošalju na adrese izabranih škola.

Bookmark Project - Junior School Walden, Essex England

Od inozemnih partnerskih škola stigli su paketi s vrlo lijepim i zanimljivim karticama, slatkišima, pismima i materijalima na engleskom jeziku s puno informacija o državama naših partnera, o njihovim školama i o njima samima. Svi (vrlo raznoliki) straničnici oduševljavaju kreativnošću stvaralaca i pažljivom izradom. Straničnici su

Skype Project - Bal Bharati Public School, Indija

U ovom projektu knjižnica OŠ Trnovec sudjeluje četvrtu godinu zaredom. Nakon registracije u ovom projektu partneri se međusobno sami biraju. Svaki put skupina učenika od 5. do 8. razreda poveže se sa svojim vršnjacima iz škola u svijetu. Ni najmlađi - desetogodišnjaci - nemaju problema u komunikaciji na engleskom jeziku. Razgovori se tiču neposrednog okruženja učenika: škole, grada i regije u kojoj žive. Mladi dijele dojmove o pročitanim knjigama, razgovaraju o svojim omiljenim aktivnostima, glazbi i sportskim idolima. I premda ne nedostaje informacija o jelima specifičnim za pojedine zemlje, uvijek se ispostavi da svi najviše vole pizzu, Harryja Pottera, Kronike iz Narnije, ali i Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić. Violeta Lukač lukac.violeta@gmail.com Knjižnica Osnovne škole Trnovec

KONTEKST 6 2020

PRESELJENJE KNJIŽNICE II. OSNOVNE ŠKOLE VARAŽDIN Sredinom 90-tih godina 20. stoljeća II. OŠ Varaždin polazilo je oko 1500 učenika, a od tada se broj učenika postupno smanjuje pa zadnjih godina stagnira i iznosi oko 700 učenika. Kako se postupno smanjivao broj učenika i razrednih odjela, dok je škola još radila u dvije smjene, bilo je dovoljno učionica za sve pa je jedna učionica prenamijenjena u prostoriju za suradnju učiteljica razredne nastave, a uz prostoriju veličine učionice u kojoj je bila smještena školska knjižnica, dodatna je učionica, na inicijativu tadašnjeg ravnatelja Branka Tomljenovića, prenamijenjena u čitaonicu. Tada je školska knjižnica II. OŠ Varaždin postala po kvadraturi jedna od najvećih osnovnoškolskih knjižnica u Varaždinskoj županiji, s više od 100 m2 prostora i smještena u čak tri prostorije: prostor knjižnice, ulazni prostor s pultom za posudbu te prostor čitaonice. Sve su tri prostorije bile povezane pa se u čitaonicu moglo ući izravno iz hodnika ili kroz glavni ulaz knjižnicu. Uz jedini „nedostatak” što knjižničar ne može istodobno biti na dva ili tri mjesta, učenici su se veoma brzo navikli na povećani prostor, a u sve tri prostorije moguće je mnogo kvalitetnije ponuditi i organizirati različite knjižnične usluge. Postupno je nabavljena i nova oprema za čitaonički dio. Kad su prije desetak godina škole u Varaždinskoj županiji prelazile na rad u jednu smjenu, u više su škola prostorije školske knjižnice pretvorene u učionice, a školske su knjižnice premještene u manje i neprikladne prostorije. Ono što je trebalo biti privremeno stanje, ponegdje se je održalo duže vrijeme. Premda knjižničarska struka jasno i nedvosmisleno utvrđuje poželjan smještaj prostorija školske knjižnice, premda je jasno da atomsko sklonište nikako nije prikladan prostor za smještaj školske knjižnice, budući da je u IV. OŠ školska knjižnica smještena u atomsko sklonište, uz obrazloženje da će to biti privremeno, pokrenuta je inicijativa nadležnih da se i školska knjižnica II. OŠ Varaždin premjesti u školsko atomsko sklonište kako bi se na što jeftiniji način došlo do dviju dodatnih učionica. Zahvaljujući velikom angažmanu voditeljice Županijske matične službe Jasminke Štimac te uz potporu savjetnica za školske knjižnice pri NSK i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Veronike Čelić-Tica i Mire Zovko, od te se je inicijative napokon odustalo. I ovaj slučaj ukazuje da struka školskog knjižničarstva stalno mora

raditi na izvrsnosti te ukazivati i dokazivati korist i vrijednost školske knjižnice u sustavu odgoja i obrazovanja kako bi se zadržao standard do kojeg se često dolazi mukotrpno. Prelazak nastave u jednu smjenu u II. OŠ Varaždin donio je niz prednosti, ali također i nedostataka i problema. Neke manje prostorije prenamijenjene su u učionice, dograđeno je 5 novih učionica po standardu za najviše 24 učenika, a naknadno su oformljeni razredi s više od 24 učenika. Budući da je i knjižni fond u međuvremenu narastao te bi bilo fizički nemoguće sav inventar izmjestiti iz tri u jednu prostoriju, knjižnica je nastavila funkcionirati na postojećem mjestu – na drugom katu unutar učionica razredne nastave, a od ideje preseljenja u atomsko sklonište ipak se odustalo. Premda smještaj školske knjižnice unutar učionica razredne nastave ima mnogo prednosti, školski je knjižničar dužan uskladiti djelatnost školske knjižnice s cjelokupnim školskim potrebama. Prelaskom u jednu smjenu broj učenika se ustalio na oko 700 i broj razrednih odjela na 32, ali su 2 razredna odjela bila smještena na 3. katu među učionicama predmetne nastave, izdvojeno od ostalih učionica razredne nastave. Kako bi se otklonio taj nedostatak, knjižničar je u dogovoru s ravnateljem Ernestom Habekom dogovorio da se pristupi rotaciji prostorija: školska knjižnica izmješta se u prizemlje, dva razredna odjela premještaju se s 3. kata u prostorije školske knjižnice, a učionice predmetne nastave na njihovo mjesto na 3. katu.

Plan prostorija prizemlja škole s prostorom za knjižnicu

Nove prostorije, u odnosu na stare, imaju određenih prednosti, ali i manjkavosti. Prednost je što je sada školska knjižnica smještena u prizemlju, blizu ulazu u školu i na sjevernoj je strani, pa fond nije izložen izravnoj sunčevoj svjetlosti – što je sve preporuka za smještaj školske knjižnice. Tri prostorije zamijenjene su za tri prostorije približne kvadrature pa nije došlo do smanjenja kvadrature.

Kabinet, odnosno knjižnični arhiv nije povezan s druge dvije prostorije, a u knjižnicu i čitaonicu ulazi se iz hodnika i te dvije prostorije nisu međusobno povezane; sanitarne prostorije za knjižničara nalaze se udaljene na prvom katu. Estetski gledajući novi prostor je slabije opremljen, ali to se može uvijek popraviti, posebice s obzirom na najavljene radove na energetskoj obnovi škole.

KONTEKST 6 2020

sudjeluju u premještanju stvari. Izvrsno se uklopila u cjelogodišnji školski projekt Zdravokreta kao jedan od zaključnih dijelova projekta. Ostatak fonda i opreme preselio je knjižničar uz pomoć tehničkog osoblja. Do početka nove nastavne godine knjižničar je uspio s poda na police razvrstati i premjestiti svu lektirnu građu, a tijekom rujna 2018. i sve ostale knjige. S obzirom da cjelokupni fond iznosi cca 7000 svezaka, u cjelini i ne izgleda prezahtjevan posao, ali budući da je imperativ bio da s početkom nastave učenici odmah mogu početi posuđivati knjige, nisu postojali uvjeti da se napravi revizija, što bi po propisima bilo nužno prilikom preseljenja knjižnice.

Učenici 4. razreda nestrpljivo iščekuju početak selidbe (foto M. Pajtak)

Tijekom svibnja i lipnja 2018. knjižničar je, uz redovit rad, pripremao fond i inventar za preseljenje, ali samo preseljenje nije moglo biti izvedeno dok traje nastava, jer se u budućim prostorijama školske knjižnice odvijala nastava. Susretljivošću vjeroučitelja koji je zadnji tjedan nastave nastavu održavao u drugim učionicama, ipak je jedan dio fonda preseljen na pod prostorije buduće čitaonice. Dio fonda premješten je zahvaljujući angažmanu učitelja i učenika. Dana 12. i 13. lipnja 2018. učenici petih, šestih i sedmih razreda, a 14. lipnja učenici drugih, trećih i četvrtih razreda sudjelovali su u školskom projektu „Zdravokretom iz knjižnice u knjižnicu”. Cilj projekta je bio primjenom tehnike „vlakića” - dodavanjem knjige iz ruke u ruku - premjestiti dio knjižne građe u nove prostorije – iz drugog kata, gdje se knjižnica tada nalazila, u učionicu 01 u prizemlju, gdje će se knjižnica nalaziti od početka iduće školske godine. Primjenom ove tehnike učenici su iskusili kako se zajedničkim, timskim radom te suradnjom postižu učinkovitiji rezultati, uz manji napor, na zabavan način, a pri tom su sudjelovali u korisnim aktivnostima. Učenici su uvježbali spretnost, brzinu i točnost; razvijali su koordinaciju i timski rad. Ova tehnika premještanja veće količine manjih stvari dolazi do izražaja kad se radi o većem broju stvari koje treba premjestiti i o većem broju sudionika koji

Kad se male ruke slože… (foto M. Pajtak)

Fond školske knjižnice II. OŠ Varaždin redovito se pročišćava i obnavlja, izlučuje se i otpisuje zastarjela i oštećena građa, a nabavlja se nova pa zadnjih godina stagnira na oko 7000 svezaka, što je prilično zadovoljavajuće za oko 700 učenika i 80-ak djelatnika. Sva građa namijenjena za posudbu sada je smještena u prostoriji „knjižnice” u kojoj se ujedno nalazi i pult za posudbu. Uvažavajući potrebe korisnika, građa je signirana i razvrstana tako da učenici u slobodnom pristupu mogu što brže i lakše pronaći željeni naslov. Promijenjenim smještajem, dio građe posebice je postao atraktivan mlađim učenicima pa se nakon preseljenja u nove prostorije neki naslovi znatno više posuđuju nego prije. U prostoriji „čitaonice” smješten je čitaonički fond te učiteljska i AV zbirka. U čitaonici je također 8 stolnih računala s pristupom internetu. Premda je po ukupnoj kvadraturi knjižnica i čitaonica II. OŠ Varaždin jedna od najvećih u županiji i blizu

KONTEKST 6 2020

kvadrature određene standardima, često je prostor čitaonice premalen za sve zainteresirane korisnike. Činjenica da se u čitaonicu ulazi iz hodnika i nije neposredno vezana uz prostoriju za posudbu knjiga ima i svojih prednosti: mogu se organizirati videoprojekcije ili održavati neke glasne aktivnosti, a da to ne ometa korisnike koji posuđuju knjige. Također, učenici se i učitelji prostorijom čitaonice mogu poslužiti i izvan radnog vremena školske

knjižnice, osim za uporabu knjižnične građe, jer je sva građa zaštićena u zaključanim ormarima pa nema opasnosti od otuđenja. Josip Rihtarić Josip.Rihtaric@skole.hr Knjižnica II. osnovne škole Varaždin

POTICANJE ČITANJA LEKTIRE METODOM PITANJA - USMJERIVAČA ZA VRIJEME NASTAVE NA DALJINU Obrada lektire (analiza književnih tekstova za cjelovito čitanje) te poticanje čitanja radi razvijanja ljubavi prema čitanju dvije su aktivnosti koje se preklapaju u poslovima učitelja i nastavnika predmeta Hrvatski jezik s poslovima školskog knjižničara. U novije vrijeme možemo s različitih mjesta uočiti trend traženja da lektirni tekstovi budu isključivo zabavni1, kao da im je jedina svrha poticanje čitanja u smislu da svojim zabavnim sadržajima omoguće mladom čitatelju upoznavanje i usvajanje estetskog doživljaja, stvaranje unutarnjeg duhovnog i emotivnog zadovoljstva kao vrhunske vlastite nagradu za čitanje. U kurikulu nastavnog predmeta Hrvatski jezik ističe se važnost lektirnih tekstova: „Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja književnosti”2. Na više se mjesta ističe važnost čitanja iz užitka (rekreativnog čitanja): „Učenike se također potiče na literarno i estetsko čitanje književnih tekstova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi(…) Osobito se naglašava poticanje čitanja iz užitka i potrebe, stjecanje čitateljskih navika i čitateljske kulture”3. Međutim, u kurikulu se navode i drugi ciljevi poučavanja književnosti. Na temelju pročitanih tekstova za cjelovito čitanje nastavnik Hrvatskog jezika pristupa analizi književnih tekstova „u dijakronijskome slijedu, (…) tematski (problemski) i/ili žanrovski(…) Ciljevi su 1 Usp. Ott Franolić, Marija. Lektira treba poticati i čitanje iz užitka. URL: https://www.tportal.hr/kultura/clanak/lektira-treba-poticati-i-citanje-izuzitka-20190705 (23.10.2020.) 2 Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, 29.1.2019. URL: https:// narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_215.html (23.10.2020.) 3 Ibid.

predmeta(…) razvijanje čitateljske pismenosti i kulture, (…) razumijevanje teksta u različitim kulturnim, povijesnim, međukulturnim i društvenim kontekstima(…) Pri izboru književnoga teksta za čitanje(…) produbljuje spoznaje i vještine na tekstovima iz književnopovijesnih i stilskih razdoblja(…) Književni se tekst čita i uspoređuje s drugim tekstovima radi osobnih i obrazovnih razloga(…) sposobnost razumijevanja, tumačenja i vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura(…) Čitanjem se književni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se te tako ostvaruje smisao i svrhu da poučava, zabavlja te potiče različite refleksije učenika.”4 Iz navedenoga je razvidno da lektirni tekstovi trebaju poslužiti zabavi, odnosno poticanju čitanja radi razvoja estetskog užitka, ali također da lektirni tekstovi i dalje tijekom obrazovanja trebaju poslužiti i poučavanju te da se čitanjem lektirnih tekstova učenik treba upoznati i analizirati ne samo zabavnu literaturu, nego i literaturu različitog sadržaja i strukture, iz različitih književnopovijesnih i stilskih razdoblja, nastalom u različitim kulturnim, povijesnim i društvenim kontekstima. Kao što poreznu prijavu ne ispunjavamo iz užitka, nego radi financijske stabilnosti i sigurnosti; kao što poriluk i kelj jedemo radi zdravlja, a čokoladu i sladoled iz užitka, tako i u školama učenici čitaju neku literaturu radi obrazovanja, a neku iz užitka; u školskoj kuhinji ne dobivaju samo hranu u kojoj će uživati, nego ponajprije hranu prikladnu zdravom razvoju. Svrha škole nije pružanje užitka polaznicima, nego stjecanje obrazovanja. Idealno je kad se obrazovanje stječe na zabavan način, ali nije nužno. 4 Ibid.

Sve kad bi se i htjelo, bilo bi nemoguće dobiti takav lektirni popis na kojem bi bili naslovi koji su svim učenicima zabavni i rezultiraju osjećajem estetskog užitka. Mnoga istraživanja o popularnosti dječje literature ukazuju da isti naslov nekim učenicima bude zabavan i privlačan, a drugima ne. U skladu s kurikularnom reformom, učenike bi trebalo poticati, ohrabrivati i nagrađivati da osim lektirnih naslova samostalno izgrađuju svoj literarni ukus čitanjem iz užitka. Posao poticanja i ohrabrivanja zajednički je posao i školskog knjižničara i nastavnika Hrvatskog jezika, a posao nagrađivanja, kao i analize, odnosno obrade književnog teksta valja prepustiti nastavniku Hrvatskog jezika. Školski knjižničar zajedno s učiteljem Hrvatskog jezika radi na poticanju čitanja kako literature za čitanje iz užitka (rekreativno čitanje) tako i lektire – koja može biti, ali i ne mora biti u funkciji čitanja iz užitka. Nastava na daljinu koja nam se svima dogodila neplanirano i nepredviđeno uslijed virusne pandemije, otvorila je školskim knjižničarima nove mogućnosti poticanja čitanja i suradnje sa svim nastavnicima, uključujući i suradnju s nastavnicima Hrvatskog jezika. U odnosu na klasičnu nastavu, velika prednosti nastave na daljinu za školskog knjižničara jest u tome što su mu svi učenici dostupni na jednak način kao i svakom drugom nastavniku pa sa svakim učenikom može svakodnevno komunicirati bez ikakvih ograničenja – učenik ne mora dolaziti u knjižnicu, niti knjižničar ne mora odlaziti u razred. S kolegicama iz Hrvatskog jezika viših razreda dogovoreno je da će prvih mjesec dana nastave na daljinu školski knjižničar preuzeti poticanje čitanja novog lektirnog naslova, dostupnog s mrežne stranice lektire.skole.hr, a one će s učenicima po potrebi provesti analizu, odnosno obradu. Na početku su učenici dobili zadatak upoznavanja sa stranicom, trebali su se prijaviti i preuzeti na svoje računalo, tablet ili mobitel lektire: Mama je kriva za sve (učenici petih razreda), Filip, dječak bez imena (učenici šestih razreda) te Bilješke jedne gimnazijalke (učenici sedmih i osmih razreda). Za poticanje čitanja ovih lektirnih naslova knjižničar se odlučio za metodu vođenog čitanja uz pomoć pitanja-usmjerivača. Učenicima je objašnjeno čemu služe pitanja-usmjerivači. To su pitanja koja učeniku pomažu da mu tijekom čitanja misli ne odlutaju, da mu održe koncentraciju na čitani tekst. To, dakle, nisu najvažnija pitanja niti pitanja

KONTEKST 6 2020

kojima je cilj razumijevanje i tumačenje pročitanog književnog djela, nego pomoćna pitanja. Budući da su učenici u nastavi na daljinu u provedenoj anketi naveli da im je najzabavniji dio učenja rješavanje kvizova, svaki je tjedan pripremljen jedan kviz, a učenici su unaprijed dobili pitanja koja će biti u kvizu za tjedan dana. Učenici su sami odlučili hoće li odgovore unaprijed zabilježiti ili će ih pokušati zapamtiti. Učenici su na početku također dobili informaciju koliko im je približno vremena potrebno za čitanje cijelog djela, a tjedno su dobivali upute koja poglavlja čitati po danima, uz pitanja koja će biti na kvizu. Zbog problema s kvalitetom interneta, učenici su srijedom mogli rješavati kviz od 8 do 20 sati. Odmah su prihvatili taj kviz kao dio natjecanja te se, čim bi ga riješili, pohvalili da su ga riješili i naveli koliko su bodova osvojili. Možda je, kao i uvijek, bilo pokušaja dogovaranja prilikom rješavanja kvizova, ali činjenica da nisu svi davali iste odgovore ukazuje i da je mnogo učenika kvizove rješavalo samostalno. Za sva tri književna djela školski je knjižničar sastavio pitanja. Kod sastavljanja pitanja treba voditi računa o sljedećem: pitanja moraju biti ravnomjerno raspoređena kroz djelo. Ne smije ih biti previše da ne bi prekidali tijek čitanja, ali ih ne smije biti ni premalo da čitatelju ne popusti zanimanje. Traženi odgovori trebaju biti što kraći, kako učenik ne bi gubio mnogo vremena na bilježenje odgovora, nedvosmisleni, jednoznačni i specifični kako bi učenik točno znao koji je točan odgovor na koje pitanje. Budući da cilj ovog kviza nije provjera znanja, nego poticanje čitanja, distraktori ne smiju biti preteški, ne smiju učenike dovesti u preveliku poteškoću prilikom rješavanja. Učenik koji je pročitao djelo i zabilježio si ili zapamtio odgovore mora brzo i lagano uočiti točan odgovor. Ipak, distraktori moraju biti takvi da ometu učenika koji nije pročitao djelo da ostvari iste rezultate kao i onaj učenik koji se je pripremio za rješavanje kviza. Učenici petih i šestih razreda čitali su knjigu četiri tjedna, a učenici sedmih i osmih razreda pet tjedana s ravnomjerno raspoređenim tekstom tijekom tog vremena. Budući da je za vrijeme nastave na daljinu dolazilo do neravnomjerne opterećenosti učenika, na ovaj način je osigurano da i čitanje lektire ne zauzme previše učenikovog vremena. Nakon svakog kviza, idući je dan školski knjižničar dostavio učenicima rezultate, pohvalivši sve koji su riješili kviz, a istaknuvši i navevši samo one učenike koji su ostvarili najbolje rezultate,

KONTEKST 6 2020

odnosno koji su 100% točno riješili kviz. Prema povratnim reakcijama učenika, to je bila velika motivacija većini učenika da se potrude idući tjedan što bolje riješiti kviz. Za učenike sedmih i osmih razreda koji su čitali Bilješke jedne gimnazijalke školski je knjižničar pripremio uz svako poglavlje, osim pitanja-usmjerivača i „poticaje za razmišljanje”. To je bilo nekoliko pitanja za razmišljanje, a u vezi sa sadržajem iz tog poglavlja. Taj dio nije bio obvezan, ali je ostavljeno učenicima na volju hoće li riješi i taj zadatak koji im učiteljica Hrvatskog jezika može posebno i dodatno vrednovati. Budući da u knjizi Nade Mihelčić ima mnogo žargonizama, regionalizama, stranih riječi i spominju se poznate osobe za koje su neki učenici čuli, a neki ne – iz svakog su poglavlja učenicima ispisane te riječi te im u prostor „Bilježnice za predmete MS Teamsa” upisane te riječi te ostavljena mogućnost da zajednički suradnjom dođu do značenja riječi i informacija o osobama. Neke od tih riječi bile su u kvizu. U kvizu koji su učenici rješavali zadnji tjedan bila su na kraju dva pitanja za koja su učenici znali da se ne boduju i da na njih ne moraju odgovoriti, međutim svi koji su rješavali taj kviz odgovorili su i na ta pitanja. Prvo je pitanje glasilo: „Što ti se JE svidjelo u ovakvom načinu čitanja lektire i rješavanju kvizova? Bi li htio još koji put čitati lektiru uz pitanja-usmjerivače?” Svi su odgovori bili pozitivni, od kratkih „da” do opširnijih u kojima su učenici izrazili svoje oduševljenje i želju da ponovno čitaju lektiru na takav način. Primjeri odgovora: • Bilo je praktično i mogla sam je lagano pročitati. • Knjiga je zanimljiva i zabavnije ju je čitati s laptopa. • Htjela bih čitati još lektira, a i knjiga koje nisu na popisu na ovaj način. Kvizovi su lijepo posloženi i nisu previše zahtjevni. Rješavati ih samo je dodatna zabava. • Moglo se je čitati malo po malo te nismo trebali sve odjednom. Nekoliko roditelja posebno se obratilo školskom knjižničaru zahvaljujući mu na ovakvom poticanju čitanja izjavljujući da je njihovo dijete konačno sa zanimanjem prilazilo čitanju lektire, komentiralo pročitani tekst i veselilo se unaprijed kvizovima. Drugo je pitanje glasilo: „Što ti se NIJE svidjelo u ovakvom načinu čitanja lektire i

rješavanja kvizova uz pitanja-usmjerivače?” Većina je učenika dala odgovore poput ovog: „Sve mi se svidjelo. Nemam nikakvu zamjerku.” Ipak, učenici su kritični pa su upozorili i na neke nedostatke tako da je bilo i ovakvih odgovora: • Radije bih da smo pitanja dobili odjednom sva podijeljena u grupe. Ponekad mi je knjiga bila toliko zanimljiva da sam čitao unaprijed, a onda sam, kad su došla pitanja, sve još jednom provjeravao. • Imala sam male poteškoće s preuzimanjem lektire, ali sam se obratila prijateljima koji su mi pomogli. • Nisu mi se dopali usmjerivači. Lakše mi je čitati neku knjigu za koju znam da neću trebati odgovarati na pitanja. • Nije mi se svidjelo to da su neka pitanja možda malo predetaljna. • Neka pitanja su jako detaljna (poput boje nečega) kojih se odmah nisam sjetio pa sam morao pogledati u knjigu. • Jedino mi se nije svidjelo digitalni način čitanja jer ja više volim čitati knjigu u pravom životu tj. u obliku knjige od papira. • Nije mi se svidjelo to što smo morali čitati preko računala jer su mene nakon nekog vremena počele boljeti oči. Na temelju provedene evaluacije i prema učeničkim reakcijama i komentarima može se zaključiti da je najvećem broju učenika ovakav drukčiji pristup bio zanimljiv zbog novine i elemenata natjecanja s drugim učenicima te su izrazili želju za ponovnim čitanjem nekog drugog lektirnog naslova na ovakav način. One učenike, koji inače imaju razvijenu ljubav prema čitanju, nije niti potrebno posebno motivirati i voditi, poticati na čitanje. U drugoj su krajnosti oni učenici kojima je čitanje iz raznih razloga odbojno pa ih ni ovaj način nije uspio posebno motivirati. Ipak, jednom velikom dijelu učenika ovakvo vođeno čitanje olakšalo je pročitati knjigu, jer su im pitanja-usmjerivači održavali koncentraciju, što je u današnje doba novim generacijama mladih najveći problem. Literatura: 1. Barišić, Anita. Istraživanje čitateljskih potreba i interesa učenika osnovne škole : diplomski rad, 2016. URL: https://repository.ffri.uniri.hr/ islandora/object/ffri%3A1113/datastream/PDF/ view (09.05.2020.) 2. Blaslov, Zdenka. Metode i tehnike (oblici)

za razvijanje suradničkog učenja i kritičkog mišljenja, 2014. URL: https://issuu.com/ zdenkablaslov/docs/metode_i_tehnike__ oblici__za_razvij (09.05.2020.) 3. Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje : inovativne metode rada, učenja i poučavanja, 2016. URL: http://www.stem-genijalci.eu/ wp-content/uploads/eucenje/cip/Prirucnik_ Kriticko_citanje_web.pdf (09.05.2020.) 4. Kovačević, Snježana. Virtualni i stvarni projekti za poticanje čitanja, 2015. URL: https:// pogledkrozprozor.wordpress.com/2015/05/31/ virtualni-i-stvarni-projekti-za-poticanje-citanja/ (09.05.2020.)

KONTEKST 6 2020

5. Mrdeža, Ana. Razvoj kritičkog mišljenja : diplomski rad, 2017. URL: https://zir.nsk.hr/ islandora/object/pfst:218/preview (09.05.2020.) 6. Nacionalna strategija za poticanje čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, 2017. URL: https://www.min-kulture.hr/userdocsimages/ NAJNOVIJE%20NOVOSTI/a/ NSPC%CC%8C.pdf (09.05.2020.) Josip Rihtarić Josip.Rihtaric@skole.hr Knjižnica II. osnovne škole Varaždin

KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLSKE KNJIŽNICE ZA NASTAVE NA DALJINU U DOBA LOCKDOWNA – PRIMJER KNJIŽNICE OŠ IVANA KUKULJEVIĆA SAKCINSKOG, IVANEC Prilagodba rada školske knjižnice izvanrednim uvjetima Nema ustanove, institucije, poduzeća, osobe koja nije bila zatečena situacijom koja nas je sredinom ožujka zatekla vezano uz mjere borbe protiv pandemije COVID-19. Cjelokupni odgojno-obrazovni sustav prebacio se na nastavu na daljinu. Na taj je način bila onemogućena redovna djelatnost školskih knjižnica. To se posebno odnosi na neposredan rad školskih knjižničara s učenicima i provedbu kulturne i javne djelatnosti. Već treći dan nakon početka nastave na daljinu stigle su upute o radu u takvim uvjetima1 koje su definirale rad stručnih suradnika, pa tako i školskih knjižničara. Tako se u članku 2. navodi „Knjižničari trebaju biti na raspolaganju vezano uz pretraživanje izvora i knjiga te s učenicima i nastavnicima komunicirati na redovitoj osnovi. Trebaju biti uključeni u virtualne zbornice i prema potrebi u virtualne razrede. Posebno ističemo potrebu da pomognu nastavnicima u kreiraju sadržaja i upotrebu materijala, uz reguliranje autorskih prava.” Prema procjeni knjižničarki i ravnatelja, a s obzirom na potrebu prilagodbe učitelja i učenika dotad nepoznatom načinu rada, odlučeno je da se 1 Uputa o Odluci o izmjeni Odluke o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu od 19. 3. 2020. Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2020. (mail)

knjižničarke u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec, neće uključivati u virtualne razrede nego će potrebna komunikacija ići preko virtualne zbornice i razgovora u aplikaciji Teams. Suženi program rada iz gore spomenute upute bio je lako ostvariv. Potrebe za knjigama i izvorima rješavane su kreiranjem popisa i davanjem uputa i popisa u razgovorima i timovima Teamsa poput Zbornice, Razrednika, Predmetne nastave, Razredne nastave, Razrednih vijeća. Knjižničarke su zajedno s ostalim stručnim suradnicama i ravnateljem kreirale i svoj tim kako bi pomogle unaprjeđivanju nastave na daljinu kroz mogućnost brze reakcije, dok su samostalno kreirale tim Međunarodne edukacije za zainteresirane učitelje kako bi ih redovno informirale o mogućnostima edukacija na međunarodnoj razini. Daljnjim radom u nastavi na daljinu pokazalo se da je potrebno sve pribavljene izvore staviti na jedno mjesto koje bi bilo lako dostupno učiteljima, da ne gube vrijeme na prelistavanje objava u školskim timovima. Osim toga, promišljanjem cjelokupnog djelovanja škole u posebnim uvjetima, knjižničarke su došle do zaključka da će segment kulturne i javne djelatnosti biti najpogođeniji upravo na kulturnom polju. Slijedom toga planirane su aktivnosti premještene u mrežno okružje. Ta su dva razloga bila poticaj izradi virtualne školske knjižnice2. Objave u aplikaciji Teams odvijale su 2 Web stranica knjižnice: https://sites.google.com/view/knjiznica-xnica/ knjiznica

KONTEKST 6 2020

se u realnom vremenu, dok su objave na virtualnu stranicu školske knjižnice stavljene naknadno po uočavanju potrebe za grupiranjem izvora i materijala za rad. Javna djelatnost školske knjižnice Pretraživanje izvora, knjiga i materijala odvijalo se preko stranica Škole za život, edukativnih stranica i objava na društvenim mrežama. Prije svega, radilo se o vodičima koji su mogli pomoći nastavnicima u kreiranju materijala, te videolekcije međupredmetnog tipa za satove razredne zajednice i psihosocijalnu podršku. Taj se dio posla može smatrati javnom djelatnošću školske knjižnice, potporom nastavnom procesu. Primjeri za to su objave Priručnika o radu s OneNote bilježnicama, Adobe Connectom, Loomenom, Microsoft Teamsima, obrnutoj učionici. Objavljeni su materijali drugih knjižničara i stručnih suradnika poput infografike Autorska prava i korištenje autorskih djela u učenju na daljinu, Mone Othman, knjige Korištenje slika s interneta, videolekcija, Kako prepoznati točnu i važnu informaciju, brošura Pregled radova o koronavirusu za učitelje, Roberta Posavca, videolekcija Kako koristiti eLektire, Dejana Šiptara. Stavljane su obavijesti o načinu rada stručnih suradnica u uvjetima nastave na daljinu, ostale obavijesti za učitelje, poveznice besplatnih e-knjiga na hrvatskom jeziku, obavijesti o webinarima poput webinara o platformi G Suite za edukaciju i o međunarodnim webinarima. Na stranici knjižnice objavljene su poveznice na pružatelje edukacija i portale s edukativnim sadržajima. Kontinuirane obavijesti o novim materijalima na virtualnoj stranici knjižnice i njihovoj mogućnosti uporabe za potrebe nastave ili edukacije učitelja, obavijest o radu knjižnice s obzirom na povratak učenika razredne nastave i vraćanje knjiga u knjižnicu zbog kraja školske godine, o javnom pozivu za nagrađivanje učitelja. Podijeljene su i poveznice s besplatnim e-knjigama na stranim jezicima za učiteljice njemačkog i engleskog jezika. Učitelji, kojima je to bilo potrebno, educirani su o razlici između suradničkih dokumenata i obrazaca s obzirom na uređivanje i preuzimanje te o načinu suradničkog rada na dokumentima. Knjižničarka je savjetovala pojedine učitelje o tome kako snimati videolekcije, kako napraviti e-knjigu u Book Creatoru, kako obrisati datoteke s Teamsa, koja je razlika u novim stručnim

pojmovima vezanim za vrednovanje te je pomagala s nedoumicama vezanim uz povratne informacije učenicima u virtualnoj zbornici. Zajedno s ostalim stručnim suradnicama kreirala je mrežne anketne upitnike za evaluaciju nastave na daljinu za učenike viših razreda, roditelje i učitelje razredne nastave, te su nakon njihovog popunjavanja kodirale prikupljene podatke, analizirale ih, tumačile, kreirale prezentaciju i izvješća s rezultatima te ih na kraju objavile za školsku javnost na stranicama škole. Za potrebe djelatnika škole knjižničarka je osmislila vodiče Promjena postavki jezika u Teamsu, Kako upravljati važnijim objavama u Teamsu, te Uporaba Sharepointa za dijeljenje dokumenata i mapa. Osmislila je sljedeće obrazovne materijale: infografiku Podsjetnik za izradu postera, videolekcije Internacionalna dječja digitalna knjižnica, Pale sam na svijetu – poticanje čitanja, Daj šapi glas!, Dječji časopisi i Autentičnost fotografija te potragu za blagom (escape room) Potraga za radoznalice (Povijest, Geografija, Hrvatski jezik, Knjižnično informacijsko obrazovanje) za učenike 8. razreda. Za učenike su na virtualne stranice stavljene potrage za blagom iz pojedinih predmeta za dodatno zabavno uvježbavanje gradiva. Na dijelu stranice namijenjene školskim knjižničarima objavljen je primjer pripreme nastavne jedinice Pale sam na svijetu – poticanje čitanja sa zvučnim zapisom dijela sata, te upute kako provesti školsko mrežno natjecanje u čitanju naglas. Kulturna djelatnost školske knjižnice Drugo polugodište školske 2019./20. godine zahtijevalo je i prilagodbu kulturne djelatnosti školske knjižnice. Školska je knjižnica objavila preporuku web stranice Ostajem doma, kolege školskog knjižničara Josipa Strije o mogućnostima zadovoljavanja kulturnih potreba u doba lockdowna, poetske videolekcije Vodič za preživljavanje godine za pamćenje, psihologinje Alke Alfirev Radmanović. Objavljene su poveznice na e-knjige, mrežne brojeve dječjih časopisa i e-priručnika te su upućeni nastavnici da informiraju učenike za pristup tim izvorima. Školska je knjižničarka izradila školsku uskrsnu čestitku. Školska knjižnica organizirala je pisanje radova i poslala ih na natječaj Posadi priču Hrvatske udruge školskih knjižničara i Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Također je proveden i školski natječaj Predmetna priča povodom Dana hrvatske

knjige. Učenici su trebali odabrati tri predmeta u svojoj kući prema sljedećim kriterijima: jedan koji im se sviđa, jedan koji im ide na živce i jedan prema kojem su ravnodušni. Potom su trebali napisati priču tako da ti predmeti budu njezini likovi. Jedan od njih trebao je biti glavni lik, drugi protivnik/neprijatelj, a treći prijatelj jednome ili obojici. Moglo se dodati još likova, ako je potrebno. Trebalo se voditi računa što se događa s glavnim likom i ostalima, je li smiješno ili napeto i zašto se to događa. Priče su učenici slali knjižničarki u razgovoru na Teamsu, a one su potom objavljene kao e-knjiga na stranicama knjižnice i škole. Povodom Noći knjige osmišljena je aktivnost Knjižnični fotoizazov koja je ispala pun pogodak među djecom, a uz velik broj učenika, na izazov su se odazvali i učitelji. Zadatak je bio napraviti fotografije u stilu „shelfie”, „bookface”, „hrptostih”, a među njima pojavile su se i slike začitanih životinja. Fotografije su stavljene u katalog Knjižnični fotoizazov i objavljene na stranici knjižnice i u virtualnoj zbornici odakle su je učitelji predstavili učenicima. Knjižnica je organizirala i Natjecanje u čitanju naglas I read – Ich lese na njemačkom i engleskom jeziku povodom Međunarodnog dana knjige i autorskih prava. Stavljen je naglasak na čitanje besplatnih e-knjiga na stranim jezicima, vodeći računa o poštivanju autorskih prava. Knjižničarka je pripremila obavijesti za motiviranje učiteljica i učenika, pronašla i podijelila poveznice s besplatnim e-knjigama, pripremila smjernice za učenike natjecatelje i smjernice za Povjerenstvo za prosudbu, osigurala je uvjete za provedbu – optimalno mrežno okružje za provedbu natjecanja, tj. dva čavrljanja u Teamsu i protokol natjecanja (redoslijed, odsustvo buke, videopoziv, escape room za učenike za vrijeme vijećanja povjerenstava). Učiteljice su usmjeravale odabir knjiga i pripremile učenike za čitanje, a povjerenstvo su činili učiteljica stranog jezika i dvoje učenika. Kako je i Dan škole bilo nemoguće obilježiti na do tada uobičajen način, školska knjižničarka osmislila je Virtualni dan škole u koji su se uključili svi razredi i svi učitelji. Za provedbu tog virtualnog događaja bilo je potrebno izraditi koncept, objaviti upute u virtualnoj zbornici, primati i sortirati radove, obraditi fotografije slabije kvalitete, izraditi e-knjigu Virtualni dan škole na što je utrošeno sedamdeset i pet sati u tjednu prije Dana škole. Na stranici virtualne knjižnice sadržaje koji zanimaju njihove vršnjake objavljuju i dvoje

KONTEKST 6 2020

učenika urednika. Ovaj primjer rada školske knjižnice u vrijeme nastave na daljinu u drugom polugodištu školske 2019./20. godine nije usamljen. Autorica ovog teksta provela je i istraživanje među školskim knjižničarima o kulturnoj i javnoj djelatnosti za spomenuto razdoblje koje je trenutno u fazi analize podataka. Rad će pokazati kako su školski knjižničari pokazali iznimno visok stupanj kreativnosti radeći u mrežnom okružju, pri čemu im je kao poticaj bila dovoljna samo uputa Ministarstva znanosti i obrazovanja od 19. ožujka, točnije njezin jednostavan drugi članak. Draženka Stančić drazenka.stancic@gmail.com Knjižnica OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec

KONTEKST 6 2020

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA IASL-A CONVERGENCE – EMPOWERING – TRANSFORMATION: SCHOOL LIBRARIES Dubrovnik, 21.-24. listopada 2019.

Čekajući polijetanje za Dubrovnik

Promotivni vizual

Hrvatska udruga školskih knjižničara u suradnji s Međunarodnom udrugom školskih knjižničara (IASL-om) organizirala je u Dubrovniku u Hotelu Valamar od 21. do 24. listopada 2019. 48. konferenciju Međunarodnoga društva školskih knjižničara (International Association of School Librarianship). Tema skupa bila je Konvergencija – osnaživanje – transformacija: školske knjižnice.

Konferencija, na kojoj se okupilo 240 sudionika iz pedeset različitih zemalja iz cijeloga svijeta, održana je uz suradnju i u partnerstvu s obrazovnim ustanovama, poslovnim subjektima i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture, Agencije za odgoj i obrazovanje Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika.  Program skupa obuhvatio je trideset osam predavanja, šesnaest radionica, dvadeset tri prikaza istraživačkih tema (znanstvenih i stručnih radova), četiri susreta za posebne interesne skupine, godišnju skupštinu IASL-a, sastanke IASL-a po regijama: Europa, Sjeverna Amerika, Latinska Amerika i Karibi, Afrika, Azija, Oceanija, internacionalne škole. Bilo je predstavljeno osamnaest tema čiji su autori bili kolege školski knjižničari iz Hrvatske. Sve to bilo je raspoređeno kroz četiri radna dana. Tijekom jednog dana paralelno se odvijalo oko pet predavanja u jednom terminu, svatko od sudionika mogao je prema vlastitom interesu odabrati teme koja će slušati. Organizacijski je sve bilo vrlo dobro osmišljeno i odvijalo se vremenski kako je to bilo predviđeno programom. Okupljanje i uvodne kreativne radionice počele su već od nedjelje 20. listopada, a službena registracija sudionika skupa bila je u ponedjeljak poslijepodne 21. listopada 2019. Otvorenje međunarodne konferencije počelo je svečanim programom u kojemu su sudjelovali učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića i folklorni

ansambl Linđo. Izuzetno zanimljivi dio svečanog programa bilo je pripovijedanje poznate hrvatske pripovjedačice Jasne Held koja je ispričala nekoliko priča i legendi iz cijelog svijeta na izvornim jezicima.

KONTEKST 6 2020

Čuikin te Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik u kojoj smo obišli spomen-sobu Ive Vojnovića. Trećeg radnog dana održana je svečana gala večera i ceremonija dodjela nagrada najboljim školskim knjižničarima iz svijeta ali i Hrvatske, gdje je kolegica Ivana Vladilo iz Strojarske škole za industrijska i obrtnička zanimanja Rijeka primila nagradu Međunarodne udruge školskih knjižničara za doprinos promicanja knjižničarske struke i školskoga knjižničarstva te nagradu „Višnja Šeta” za životno djelo koju je primila od Hrvatske udruge školskih knjižničara. Godišnjom pak je nagradom „Višnja Šeta” nagrađena kolegica Zorka Renić iz Medicinske škole Bjelovar.

Radna atmosfera

Na Međunarodnoj konferenciji školskih knjižničara u Dubrovniku bilo je ponajviše kolegica i kolega iz Hrvatske, šezdesetak, a iz Varaždinske županije prisustvovalo je šestero kolegica i kolega školskih knjižničara. To su: Draženka Stančić, OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec, Marina Mavrek, 4. OŠ Varaždin, Violeta Lukač, OŠ Trnovec, Tatjana Slunjski, OŠ „Vladimir Nazor” Sveti Ilija, Josip Rihtarić, 2. OŠ Varaždin i Ivana ŠtimecSajko, Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin. Treba istaknuti da su neki od navedenih održali znanstvena i stručna predavanja. Trećeg dana konferencije kolegica Draženka Stančić predstavila je svoj znanstveni rad Slika hrvatskih školskih knjižničara u okviru akademske zajednice, dok je dan kasnije stručnu rad Motivirati učitelje za korištenje školske knjižnice predstavio kolega Josip Rihtarić. Plenarno predavanje Školske knjižnice i knjižničari: Divlje vode i sidro pripremila je kolegica Vanja Jurilj organizatorica Međunarodne konferencije i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara. Odlično predavanje kolegice u kojem je naglasila da je moderna školska knjižnica prostor za učenje i središte stjecanja znanja, dok je školski knjižničar osoba koja pomaže u procesu stvaranja znanja u bogatom informacijskom okruženju. U poslijepodnevnim satima tog dana za sve sudionike kongresa bio je organiziran obilazak Staroga grada Dubrovnika uz stručno vodstvo, kao i posjet Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića koju je predstavila školska knjižničarka Marina Kljunak

Dobitnice nagrade Ivana Vladilo i Zorka Renić

Na kraju radnoga programa 48. Međunarodne konferencije školskih knjižničara 24. listopada 2019. glavno predavanje je održao Ross Todd, izvanredni profesor u školi za komunikaciju i informacije na Sveučilištu Rutgers (SAD), Mladi ljudi koji žive sigurne živote: konvergencija, izazovi, prilike. Potom je svečano najavljena nova destinacija iduće 49. Međunarodne konferencije školskih knjižničara koja će se održati u Teksasu kad bude moguće s obzirom na pandemiju virusa COVID-19. Zadnjeg dana 25. listopada 2019. bio je organiziran izlet u Metković, te posjeta školskim knjižnicama u Osnovnoj školi Stjepana Radića i u Gimnaziji Metković u Metkoviću gdje je priređen svečani program, zatim posjet Arheološkom muzeju Narona u Vidu te vožnja deltom Neretve. Knjižničari

KONTEKST 6 2020

Varaždinske županije nisu sudjelovali na izletu u Metković, zbog polaska aviona i prijevoza, no neki su se ipak odlučili za izlet u vlastitom aranžmanu te su brodom posjetili otočić Lokrum i obišli tamošnje povijesne lokalitete. Tijekom Međunarodne konferencije postavljene su izložbe radova učenika iz Hrvatske koje su pripremile kolegice knjižničarke na temu: Glagoljica - kulturno blago u Hrvatskoj (zlatovez) te izložba knjige Zapis ptica.

Donacija knjiga za knjižnicu OŠ Metković

Sudionici Međunarodne konferencije donirali su oko 220 knjiga koje su poklonjene OŠ Metković. Riječ je običaju da svatko od sudionika donese po jednu ili nekoliko knjiga koje su tijekom konferencije bile predstavljene kroz izložbu, a darovane su za posjeta knjižnici OŠ Metković.

Također postoji običaj da se iz svoje zemlje donese predmet koji se lako pakira i transportira te na neki način simbolizira zemlju iz koje je sudionik došao kako bi se donirao za IASL-ove aukcije. Prodajom na tihim aukcijama tijekom konferencije i na završnoj gala večeri prikupljeno je oko 22 000 kn koje su namijenjene u humanitarnu svrhe. Tim sredstvima plaćaju se troškovi sudjelovanja na konferenciji istaknutim knjižničarima iz siromašnih zemalja. Bilo je to nezaboravno iskustvo, prilika da se razmijene iskustva s kolegama diljem svijeta, ali i da se čuje za iskustva iz struke u Hrvatskoj. U svakom slučaju bila je to prilika za profesionalni razvoj i mnoštvo ideja koje mogu unaprijediti rad školskih knjižničara. Skupovi Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL) održavaju se svake godine od 1972. do danas. Ivana Štimec-Sajko ivastim1@yahoo.com Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin

KONTEKST 6 2020

UNATOČ VIRUSU COVID-19 ODRŽAN PROJEKT ČITANJEM DO ZVIJEZDA – KVIZ ZA POTICANJE ČITANJA I KREATIVNOSTI ZA SREDNJE ŠKOLE 2019./2020. Jedan od ciljeva školskih knjižničara je razvijanje kulturnih potreba učenika jer interes za knjigu sve više opada. Kvizom za poticanje čitanja i kreativnosti za srednje škole Čitanjem do zvijezda želimo potaknuti učenike na čitanje s razumijevanjem, istraživanje, otkrivanje i kreativno stvaranje. Provodi se mrežno već osmu sezonu na razini Republike Hrvatske pa i šire jer su uključene i škole hrvatskih manjina iz Vojvodine, a svake godine interes sudionika sve više raste. Temeljem osnovnoškolske dobre prakse kolega školskih knjižničara iz Međimurske županije kao idejnih začetnika, mrežni način provedbe projekta za srednjoškolsku razinu godine 2013. osmislila je kolegica Ivana Vladilo, koja je tada bila predsjednica udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara, pod čijim pokroviteljstvom se projekt i provodi. Kviz za poticanje čitanja i kreativnosti provodi se u potpunosti mrežno na tri razine: školskoj, regionalnoj i nacionalnoj. Osim u kvizu znanja, učenici se kreativno izražavaju izradom multimedijskog uratka, neovisno sudjeluju li u kvizu znanja ili ne. Prošle sezone škole su se prijavljivale elektroničkim putem ispunjavanjem određenog obrasca, a rok prijave prošle sezone bio je krajem rujna 2019. Mentori su bili obaviješteni da za sudjelovanje u kvizu učenici moraju pročitati tri književna djela. Tema kviza znanja i kreativnosti bila je SF literatura za mlade. U kvizu znanja učenici su odgovarali mrežno na pitanja iz sljedećih knjiga: 1. D. Adams: Vodič kroz galaksiju za autostopere 2. R. Bradbury: Fahrenheit 451 3. A. Huxley: Vrli novi svijet

Knjige odabrane za kviz

Prezentacija kreativnoga multimedijskog uratka mogla je biti osmišljena kao digitalni plakat, poster, videoklip ili animacija (u trajanju od dvije do najviše tri minute) na temu SF literature za mlade. Multimedijski uradak vezuje se uz temu, temelji se na popularizaciji čitanja i izrađuje na temelju pročitane sve tri zadane knjige. U školskoj godini 2019./2020. u kvizu znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda na razini cijele Hrvatske bile su prijavljene osamdeset dvije srednje škole iz sedamnaest županija i tri srednje škole iz Vojvodine. Sve ukupno sudjelovalo je 657 sudionika. Izradi multimedijskog uratka pristupilo je petnaestak škola. Učenici su kvizu znanja i kreativnosti pristupili upisom šifra koje su dodijeljene svakoj školi zbog Zakona o zaštiti privatnosti, osim na završnoj razini kad za to ispunjavaju određene suglasnosti, kako bi se imena najboljih mogla javno obznaniti. Školska razina kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda za srednje škole u školskoj godini 2019./2020. održana je u petak 13. prosinca 2019., nakon dvije odgode zbog štrajka prosvjetnih djelatnika. Provedbeno povjerenstvo je odredilo bodovni prag nakon pristupa testu u aplikaciji Testmoz, na temelju postotka riješenosti, i svi učenici koji su postigli određeni broj bodova na školskoj pa tako i na regionalnoj razini koja je održana u petak 6. ožujka 2020. prešli su na sljedeću višu razinu natjecanja. Svi pristigli multimedijski uradci ocijenjeni su pozitivno na prvoj i drugoj razini kviza znanja i kreativnosti u školskoj godini 2019./2020. Broj učenika uključenih u izradu multimedijalnih uradaka znatno je manji nego broj učenika sudionika u kvizu znanja pa stoga svi prođu do završne razine. Tročlano povjerenstvo pregledalo je radove i vrednovalo ih prema sljedećim kriterijima: stupanj korelacije između književnog djela i multimedijalnog rada, uravnoteženost elemenata prisutnih u multimedijalnom radu, konzistentnost u provođenju ideje, tehnička izvedba (uključuje i urednost rada), uravnoteženost kompozicije vizualnih elemenata kod dizajnerskih radova tj. strukture u filmskim radovima, duhovitost iznesenih

KONTEKST 6 2020

misli i izvornost obrade, motivacija multimedijalnog rada na čitanje te knjige/teme. Nacionalna razina kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda za srednje škole u školskoj godini 2019./2020. bila je planirana 15. svibnja 2020., ali zbog situacije s virusom COVID-19, epidemiološkim preporukama MZO i HZZJ i održavanjem nastave na daljinu održana je mrežno tek u petak 5. lipnja od 12:00 do 13:00 sati. Učenici su kvizu pristupali u aplikaciji Testmoz putem poveznice i upisom šifre dodijeljene svakoj školi te zaporke. Nakon toga objavljena je i na web stranici udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara ljestvica konačnog poretka u kvizu znanja i kreativnosti te imena za prva tri mjesta učenika i njihovih mentora koji su bili uz potvrde, zahvale i priznanja nagrađeni i knjigama iz donacije nakladničkog društva Katarina Zrinski d.o.o i izdavačke tvrtke Stanek d.o.o. iz Varaždina s kojima surađujemo. Poredak i rezultati postignuti u kvizu znanja i kreativnosti na završnoj razini dostupni su na sljedećoj poveznici1. Ocjene i poredak multimedijskih uradaka dostupni su ovdje2. Kvizu znanja i kreativnosti na završnoj razini pristupila su 133 učenika iz sedamdesetak škola na razini Hrvatske i tri škole hrvatskih manjina iz Vojvodine: gimnazija "Svetozar Marković", Politehnička škola i Medicinska škola Subotica. Posebno bih istaknula da su učenici strukovnih škola Varaždinske županije postigli također zavidne rezultate: 1. David Klimpak 71% (Strojarska i prometna škola Varaždin) – mentorica Ksenija Perhaj 2. Oskar Puljević 77% (Srednja strukovna škola Varaždin), Emilija Hutinski 75% (Srednja strukovna škola Varaždin), Simona Posavec 72% (Srednja strukovna škola Varaždin) – mentorica Ana Ravić 3. Manuela Kamenić 67% (Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin) – mentorica Ivana Štimec-Sajko 4. Katarina Kičin 69% (Gospodarska škola Varaždin) – mentorica Barbara Dukarić 5. Maja Bregović 84% (Srednja škola Ivanec), Tihana Belčić 60% (Srednja škola Ivanec), Petra Martinčević 57% (Srednja škola Ivanec) – mentorica Iskra Petak 6. Karla Posavec 73% (Druga gimnazija Varaždin), 1 Čitanjem do zvijezda SŠ 2019./20. - Knjižničari. URL: https: //bit. ly/30c1XA0 2 Čitanjem do zvijezda SŠ 2019./20. - Knjižničari. URL: https: //bit. ly/2MwBSDL

Karla Brlečić 72% (Druga gimnazija Varaždin) – mentorica Marija Grabant Čestitke učenicima i mentoricama! Upravo je ovaj kviz znanja i kreativnosti dokaz da ljubav prema čitanju i knjigama živi među srednjoškolcima.

Učenici Manuela Kamenić i David Klimpak s mentoricama Ksenijom Perhaj i Ivanom Štimec-Sajko te članicom Povjerenstva Nives Vitez

Provedbeno povjerenstvo za provođenje kviza znanja i kreativnosti, voditeljica Ivana ŠtimecSajko, te predsjednik udruge Hrvatska mreže školskih knjižničara kolega Josip Strija iznimno je zadovoljno što su zajedničkim snagama projekt ove godine uspjeli privesti kraju, obzirom na situaciju s virusom COVID-19, kad je Agencija za odgoj i obrazovanje obustavila održavanje svih državnih natjecanja. Kad je počela situacija s virusom COVID-19 i kad je počela virtualna nastava, voditeljici kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda, počeli su pristizati upiti kolega mentora hoće li se uopće održati završna razina. Nakon razgovora s Provedbenim povjerenstvom kviza znanja i kreativnosti voditeljica je zaključila kako je najbolje da se provede anketa među mentorima čiji učenici su prošli regionalnu razinu te da se postupi u skladu s time. Prema službenom vremeniku završna razina bila je planirana za 15. svibanj 2020. Postojale su dvije mogućnosti: pristupiti kvizu znanja preko Zooma kako bi svako školsko povjerenstvo pratilo svoje učenike ili direktno mrežno iz škola, ali za to je trebalo pisati dopis Ministarstvu znanosti i obrazovanja obzirom na situaciju. Anketom je utvrđeno da je većina mentora za to da se sada održi završna razina kviza znanja mrežno bez obzira na situaciju izazvanu virusom COVID-19, jer na jesen bi otpalo dosta učenika maturanata koji su bili uključeni u projekt te su došli

do završne razine. Nakon 11. svibnja 2020. kad su lagano počele popuštati mjere vezano uz COVID, voditeljica je pripremila dopis Suglasnost za održavanje završne razine kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda za srednje škole 2019./2020. koji je kolega Josip Strija kao predsjednik udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara uputio 13. svibnja 2020. mailom Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Dana 29. svibnja 2020. na adresu udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara stigao je pozitivan odgovor od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja kojem je potvrđeno da se kviz može provoditi fizički iz škola po pravilima i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U dogovoru sa članovima Provedbenog povjerenstva dogovoren je datum za provedbu završne razine kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda i odmah su obaviješteni mailom svi mentori da će se završna razina kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda provoditi kao i do sada on line pristupom iz škola i to u petak 5. lipnja 2020. s početkom u 12.00 sati. Mentori su na kraju imali zadatak ispuniti izvješća za završnu razinu i obrazac za vrednovanje kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda te ispuniti obrazac za zahvale priznanja i pohvale mentorima, članovima školskih povjerenstva i učenicima. Također su svi članovi provedbenog povjerenstva kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda dobili mailom potvrde za svoj svesrdni rad i doprinos čime je zaokružena cjelina. Pitanja za svaku razinu pisale su dvije članice Provedbenog povjerenstva koje su bile za to zadužene. Voditeljica kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda za srednje škole 2019./ 2020. u svoje ime i u ime članova Provedbenog povjerenstva čestita svim učenicima i mentorima koji su usprkos problemima s virusom COVID-19 pristupili završnoj razini te ostvarili zavidne rezultate i plasirali se na vrh ljestvice poretka. Ove školske godine također se provodi kviz znanja i kreativnosti za srednje škole, ali odlukom Upravnog odbora udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara, zbog drugačijeg viđenja provedbe u budućnosti od 1. listopada 2020. pod drugim nazivom. Novo ime kviza znanja i kreativnosti je Mreža čitanja. Način provedbe zajedno s ostalim pravilima, uputama i svim popratnim elementima ostaje isti. U osnovnoj školi projekt se dalje nastavlja provoditi pod starim nazivom Čitanjem do zvijezda - kviz za poticanje čitanja i kreativnosti.

KONTEKST 6 2020

Kviz znanja i kreativnosti Mreža čitanja možete pratiti na Facebook profilu na poveznici https://bit.ly/2H35gly i na mrežnoj stranici udruge Hrvatska mreže školskih knjižničara na poveznici https://bit.ly/33Snupq. Ivana Štimec-Sajko ivastim1@yahoo.com Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin

KONTEKST 6 2020

KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA Školske knjižnice u Republici Hrvatskoj svoj rad temelje na nekoliko dokumenata – smjernica, standarda1, zakona, kurikuluma. Primarna im je uloga biti podrška obrazovanju učenika, ali i podrška stručnom usavršavanju i razvoju drugih obrazovnih radnika u školi, kao i potpora radu škole koji proizlazi iz njezine autonomije. Zbog toga svaki školski knjižničar ima u svojem tjednom radnom zaduženju određen broj sati neposrednog rada, stručnog rada i ostalih poslova. Sam sadržaj neposrednog rada značajno se razlikuje od škole do škole, ali svi školski knjižničari u RH provode program knjižnično-informacijskog obrazovanja. Jednako tako, svi obilježavaju Mjesec hrvatske knjige i neke druge datume važne za knjigu i pismenost. Mogli bismo kazati da sam sadržaj rada školskih knjižničara nije propisan na državnoj razini, ali da postoje zajednički dijelovi rada svih školskih knjižničara u RH. Tomu je tako sve dok školski knjižničar ne dobije korisnika koji je učenik s teškoćama u razvoju. Tada nastaju problemi iz dva razloga: 1. Školski knjižničari nisu obrazovani za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 2. Dokumenti prema kojima rade ne odnose se na učenike s teškoćama u razvoju. Prvu tvrdnju ne moramo obrazlagati popisom predmeta koji se uče na studiju knjižničarstva/ informacijskih znanosti. Dovoljno se prisjetiti studija pa da bude bjelodano da sam studij knjižničarstva uvelike zaobilazi školske knjižnice kao mjesto rada i priprema radnika za rad u zatvorenim prostorijama kataloga i digitalnih zbirki. Svaki radnik koji radi neposredno s učenicima i učiteljima u školama prije svega je pedagoški radnik, a tek zatim knjižničar, programer, umjetnik, vrtlar, automehaničar i književnik. Drugu je tvrdnju potrebno obrazložiti spominjanjem konkretnih dokumenata. Iako postoje Smjernice za građu laganu za čitanje, Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice te je davne 2000. godine osnovana Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama pri Hrvatskom knjižničarskom društvu, koja u svojim ciljevima i navodi „poboljšanje kvalitete pružanja knjižničnih usluga u narodnim, školskim i visokoškolskim 1 Standard za školske knjižnice. URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/2000_03_34_698.html (10.9.2020)

knjižnicama”2, sve zajedno je daleko premalo za kvalitetan rad školskog knjižničara s učenicima s teškoćama u razvoju. Premalo je zbog toga što je riječ o deklarativnim dokumentima, dok školski knjižničari vape za priručnicima i programima koji će sadržavati i metodički dio, kao i nužne strategije podrške za rad s učenicima s različitim vrstama razvojnih teškoća. Nije dovoljno navesti da učenici s intelektualnim teškoćama trebaju imati pristup građi laganoj za čitanje jer nakon te upute oni i dalje neće tako jednostavno imati pristup takvoj građi. Važno je ovdje navesti da se mali pomaci događaju, ali da su škole miljama daleko od fokusa rada bilo koje komisije i skupine. Pedagoški je rad školskih knjižničara u dokumentima, smjernicama, savjetima i preporukama stručnih tijela redovito podređen prijevodima međunarodnih izdanja. Na koji način možemo riješiti ovu prilično problematičnu situaciju u kojoj sve više učenika s različitim vrstama teškoća u razvoju ulazi u sustav školstva? Na koji način mogu školski knjižničari imati knjižnice za sve? Na koji način mogu njihovi programi obuhvatiti sve korisnike? Potrebno je da prilikom stvaranja knjižnice za sve – možemo je zvati i inkluzivnom knjižnicom – prilagodimo sve onima koji se najteže snalaze prema postojećim standardima i smjernicama, a to su učenici s razvojnim teškoćama. Prilagodba u odnosu na postojeće stanje potrebna je kod: 1. Opremanja knjižnice 2. Rasporeda građe na policama 3. Politike nabave 4. Programa neposrednog rada s učenicima s teškoćama u razvoju 5. Ishoda učenja 6. Suradnje s kolegama. Kad govorimo o učenicima s teškoćama u razvoju, tad u kontekstu prilagodbe postojećeg stanja mislimo prije svega na one učenike s teškoćama koji se školuju prema: a. Posebnom programu uz individualizirane postupke3 b. Posebnom programu za stjecanje kompetencija 2 Usp: Frajtag, Sanja, Gabriel Dunja Marija. Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama: deset godina djelovanja (2000. -2010.) // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53 2(2010), str. 4. URL: https://hrcak.srce.hr/80979 3 Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/2015_03_24_510.html

u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke4 Držimo da je nužno prije promišljanja prostora i usluga školske knjižnice za učenike s teškoćama konzultirati Orijentacijsku listu vrsta teškoća, koja je dodatak Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Opremanje knjižnica. Potrebno je čim više niskih polica, tako da učenici nižih razreda osnovne škole mogu samostalno do knjiga. Bilo bi dobro da su police za svaki razred različite boje ili barem da imaju oznaku različite boje te da su učenici upoznati s time koje je boje njihova polica. Učenici s intelektualnim teškoćama prije nauče raspoznavati boje nego čitati. Trebalo bi uz police postaviti kaučeve, fotelje ili barem stolice, tako da učenici imaju gdje sjesti dok pregledavaju knjige. Njima je potrebno duže vrijeme za odabir i potrebna im je sugestija knjižničara. Često su neodlučni i biraju prema ilustracijama. Budući da ne postoji relevantan popis djela za čitanje, kao ni djela za obradu za učenike koji se školuju po posebnom programu, oni u knjižnicu ne dolaze po naslove određenim redoslijedom. Često svaki suučenik uzme drugi naslov koji će kod kuće čitati. Važno je i provjeriti znaju li učenici čitati pa im prema tome preporučiti knjige. Kad se nabavlja oprema, trebalo bi nabaviti i okvire za plakate i na taj način učenicima predlagati knjigu. Ono što je imperativ ukoliko želimo školsku knjižnicu za sve jest prostor za igru. Osim za igru, taj prostor može služiti i kao prostor učenja i rada sa slikovnicama i drugom knjižničnom građom. Knjižnica za sve treba biti topla, ugodna, kretanje kroz nju mora biti intuitivno. Ona ne smije nalikovati na labirint. Naravno, tu je i čitav niz pomagala i tehnologije, ali taj dio postoji popisan u različitim dokumentima, posebno međunarodnim. Raspored građe na policama. Univerzalna decimalna klasifikacija učenicima s teškoćama ne znači ništa. Građu je potrebno rasporediti prema mogućnostima i razvojnim sposobnostima učenika. To znači da će biti potrebna polica sa slikovnicama koje uz ilustraciju sadrže jednu ili dvije riječi. Zatim polica sa slikovnicama s velikim tiskanim slovima – jer ovi učenici puno kasnije nauče mala tiskana slova, a neki nikada. Nastavni rad s učenicima koji se školuju prema gore spomenutim programima često se grupira uz određene teme pa je onda i interes učenika povećan za teme koje obrađuju. 4 Isto.

KONTEKST 6 2020

Slikovnice sa životinjama vrlo su tražena građa u našoj školskoj knjižnici. Kasnije je potrebna građa koja nije stilski zahtjevna, a sadržajno je bliska kronološkoj dobi učenika. Tu dolazi do najvećih problema pa učenici s teškoćama vrlo često nakon četvrtog razreda gube interes za priče – često ih ne mogu sami čitati u formatu u kojem postoje, a ono što je tiskano velikim tiskanim slovima je za njihovu dob (jedanaest godina) nezanimljivo, dok knjige pisane za njihovu dob nisu njima stilski ni pripovjedački prilagođene. Tu je također potrebna posebna polica za učenike koji su polako ušli u pubertet i žele priču za svoju dob, ali je ne mogu pročitati u standardnom formatu. Problem s rasporedom takve građe najčešće se rješava različitim programima poticanja čitanja u kojima školski knjižničar i/ili edukacijski rehabilitator interpretativno čitaju učenicima naglas. Tu su još posebne male zbirke taktilne građe, zatim zvučnih knjiga/slikovnica, video materijala, igračaka… Naučeni raspored olakšava posao knjižničaru i čini ga stručnjakom. Prilagođeni raspored čini stručnjaka pedagoškim radnikom čija je knjižnica prilagođena svim učenicima. Taj raspored ne može biti ustaljen desetljećima, već ga je potrebno neprestano obnavljati, a sve prema specifičnostima i razvojnim mogućnostima učenika. Politike nabava. Nema dovoljno prostora da bi se temeljito obradila ova važna tema. Pravilo je jednako kao i u prethodnim prilagodbama – temelj svega je učenik. Nabavlja se ona građa koju trebaju primarni korisnici, a to su drugi obrazovni radnici škole i učenici koju školu pohađaju. Ukoliko nemamo popise literature/lektira koju nabavljamo, a teško da zbog velikih razvojnih razlika među učenicima jednake kronološke dobi možemo imati bilo što drugo osim vrlo širokog popisa isključivo predloženih djela za čitanje pa i za obradu, nabavljati treba onu građu koja odgovara potrebama i mogućnostima učenika. Naravno, i onu koju trebaju ostali radnici. Ništa drugo. Nabavu je potrebno raditi kroz u nekoliko navrata godišnje, usklađivati postojeće stanje s promjenama kod novih generacija učenika. Nije važno imati dovoljan broj knjiga da se zadovolji standard, već je važno posjedovati onu građu koju korisnici zaista trebaju. Sve polazi od njih. Program neposrednog rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Jednako pravilo prilagodbe kao i ranije. Polazište rada školskog knjižničara koji radi s učenicima s teškoćama u razvoju nije knjižnično-informacijski odgoj, već učenik i njegov

KONTEKST 6 2020

učitelj. Morate vrlo dobro upoznati učenike s kojima će se raditi, mnogo razgovarati s njihovim učiteljima, biti dobro upućen u ono što mogu, što žele i način na koji nešto mogu, tako da je moguće pripremiti i osmisliti strategije podrške učenicima u svim aktivnostima koje se pripremaju, a na kraju uzeti sadržaje iz knjižničnog odgoja i obrazovanja i prilagoditi ih učenicima. Pritom ne treba zaboraviti da učenici koji se školuju po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke možda u životu više trebaju znati kako se koristiti bankovnom karticom, kako zaštiti svoj PIN i koje su mogućnosti prevare nego da se znaju služiti enciklopedijom – što je opet nekim drugim učenicima neizbježno. Učenik je taj zbog kojeg radimo. Informacijsko obrazovanje je široko. Ishodi učenja. Vrlo jednostavno – jedan do tri ishoda najviše. Uvijek individualizirani ishodi. Ukoliko u razredu ima šest učenika s teškoćama u razvoju i za svakog su planirana tri različita ishoda ili različite razine ishoda, jesu li kompetencije nadležnih dovoljne da ciljevi budu ostvareni? Sigurnije je držati se planova čije je ostvarivanje izvjesno. Suradnja s kolegama. To je prvo počelo rada školskog knjižničara s učenicima s teškoćama. Osim već ranije opisanog, to znači da će se satovi najčešće održavati u suradnji, s prostorom od petnaestak minuta za knjižničara, nakon čega će kolega nastaviti. Bitno je pitati i uvažavati odgovore jer samo tako može se doći do informacija potrebnih da bi kvalitetno pripremili svoj neposredan rad, postavili ishode učenja, očekivanja, pripremili strategije podrške i imali zadovoljne učenike. Sve ove vrste prilagodba koje spominjemo izostaju kao relevantne iz knjižničarskih dokumenata, a samim time je otežan rad onih školskih knjižničara koji među svojim korisnicima imaju učenike s teškoćama u razvoju. Tako dugo dok s terena ne dođu kvalitetni radovi, preporuke i priručnici, školskim knjižničarima ne preostaje drugo nego uvažavati savjete svojih kolega bez obzira na to što ti savjeti nisu uvijek usklađeni sa službenim propisima i smjernicama. Uloga pedagoškog radnika nije da zadovolji papir i popisane liste sadržaja, poslova i načina rasporeda građe, već da pripremi svakog svojeg učenika što je bolje moguće za uključivanje u život zajednice, nastavak školovanja i što samostalniji život. Tomu je posebno tako kod učenika s teškoćama u razvoju.

Literatura: 1. Frajtag, Sanja; Gabriel, Dunja Marija. Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama: deset godina djelovanja (2000.2010.) // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 2(2010), str. 1-9. URL: https://hrcak.srce. hr/80979 (10.9.2020.) 2. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. URL: https://narodne-novine. nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510.html (10.9.2020.) 3. Smjernice za građu laganu za čitanje / prikupio i priredio Bror I. Tronbacke. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. 4. Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice: s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu. 1. hrvatsko izd. prema trećem izd. izvornika. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. 5. Standard za školske knjižnice. URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/2000_03_34_698.html Rahela Posavec rahela.tkalec@skole.hr Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec Robert Posavec robert.posavec3@skole.hr Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec

KONTEKST 6 2020

IZ VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA

KNJIŽNICA GEOTEHNIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Povijest i razvoj Geotehničkog fakulteta Viša rudarska geoistraživačka škola, preteča današnjem Geotehničkom fakultetu, osnovana je odlukom Savjeta centra za obrazovanje naftnih, geoistraživačkih, rudarskih i metalskih kadrova u Varaždinu 20. rujna 1969. godine. Na osnovi prijedloga Radne zajednice Škole, 11. prosinca 1970. godine određeno je da se naziv promjeni u Viša geotehnička škola u Varaždinu. Od 04. rujna 1972. godine Viša geotehnička škola Varaždin djeluje u sastavu Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Tijekom svog postojanja Viša geotehnička škola bavi se područjem geotehnike, hidrotehnike kao i građevine. S vremenom, oformili su se laboratoriji i krenulo se u nabavu svekolike opreme, posebice one za terenske radove. Razvojem studija, zgrada Više geotehničke škole, tadašnja Hinkovićeva 1, a danas Hallerova aleja 1, postaje pretijesna pa je počela izgradnja nove zgrade, tadašnja Hinkovićeva 1, danas Hallerova aleja 7, koja je najvećim dijelom dovršena 1976. godine. Kasnije, 1985. godine, dograđen je treći kat zgrade, a 2010. izgrađena je Velika predavaonica – Aula Magna s 235 sjedećih mjesta. Viša geotehnička škola djeluje do 1991. godine kada prerasta u Geotehnički fakultet, koji postaje sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu, a sve mjerodavne podatke možete pronaći na našoj internetskoj stranici : https://www.gfv.unizg.hr Knjižnica Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Knjižnica Geotehničkog fakulteta službeno je osnovana 26. siječnja 1990.godine (osnivački akt) i smjestila se na adresi Hallerova aleja 7. Na žalost, dugi niz godina knjižnica je bila u neadekvatnom prostoru i nije imala svoju pravu svrhu i namjenu kao ni prostor za čitaonicu. Od 2004. godine zahvaljujući tadašnjem

dekanu prof. dr. sc. dr. h. c. Mladenu Kranjčecu, prostor knjižnice je kompletno preuređen i osuvremenjen. Knjižnica je smještena u bloku B zgrade, na međukatu (između 1. i 2. kata), i okrenuta je prema istočnoj strani što je velika prednost jer osigurava dobro provjetravanje koje je osobito važno za zaštitu knjižne građe i njeno čuvanje kao i izvanredan izvor dnevnog svjetla koji omogućava dovoljno dnevnog svjetla za čitanje, učenje i dulji boravak u prostoru knjižnice. Raspoloživi prostor uređen je prema preporukama Standarda za visokoškolske knjižnice1 te iznosi 118 m², dok je od toga 84 m² dostupno za korisničke usluge. Prostor knjižnice podijeljen je na dva dijela, čitaonicu i knjižni prostor. Obje prostorije imaju ugrađene klime radi dodatnog prozračivanja i održavanja kontrolirane razine temperature i vlažnosti.

Prostor čitaonice s postavom izložbe

U prvom dijelu smještena je čitaonica s novim namještajem i policama za odlaganje građe, dvadeset sjedećih mjesta i jedanaest računala koja su dostupna studentima, omogućen je tihi rad, računalna radionica i čitaonica časopisa. U drugom dijelu nalazi se ured knjižničara i sva građa knjižnice: osnovna i dopunska literatura, zbirke diplomskih i završnih radova, referentna 1 Standardi za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 33, 1-4(1990), str. 201-210. URL: http://maticna. nsk.hr/wp-content/uploads/2019/04/Standardi-za-visoko%C5%A1kolskeknji%C5%BEnice-u-Republici-Hrvatskoj-1990.pdf (08.12.2020)

KONTEKST 6 2020

zbirka i zbirka časopisa. U ovom prostoru se obavljaju svi knjižničarski poslovi poput nabave građe, zaprimanja građe i njene stručne obrade. Posebni ulazni prostor nije predviđen, ali je ulaz dovoljno udaljen da pretjerano ne ometa rad čitaonice. Od 2005. godine knjižnica koristi knjižnični program MetelWin te je sva građa obrađena i dostupna putem on-line kataloga (https://library.foi. hr/lib/index.php?B=405 - pretraživanje knjižničnog fonda). Trenutni fond knjižnice je 4384 naslova, odnosno 7001 svezaka a u njoj su pohranjeni i svi završni i diplomski radovi studenata Geotehničkog fakulteta, uskoro i doktorske disertacije. Fond knjižnice povećava se sustavno, a nabava prati potrebe nastavnog plana. Nabavlja se domaća i strana literatura, uglavnom udžbenici, zbirke, rječnici i priručnici. Knjižnica dobro surađuje s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) u domeni međuknjižnične posudbe kojom je osigurana dostupnost različitih vrsta građe (knjige i članci) iz drugih sveučilišnih, nacionalnih ili međunarodnih knjižnica.

Detalj prostora knjižnice

U Knjižnici Geotehničkog fakulteta (čitaonica) nalazi se stalna izložba Zemljomjerstvo koju je prof. dr. sc. Božidar Kanajet darovao Geotehničkom fakultetu 2006. godine. Zbirka je smještena u šest vitrina u čitaonici Knjižnice, a sadrži stotinjak godina stare crtaće pribore, razne mjerne instrumente, fotoaparate, logaritamska i mehanička računala, geodetske planove, nacrte, karte, stručne knjige, stare zakone i pravilnike. Sve te eksponate prikupljao je prof. dr. sc. Božidar Kanajet kroz dvadeset šest godina, a darovao Fakultetu sa željom „da će ostati za budućnost sačuvana uloga gospona

inžinira, tj. mjernika”. Literatura: 1. Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1969.-2019.: 50 godina / glavni urednik Ratko Biondić. Varaždin: Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. Ivančica Rosner knjiznica@gfv.unizg.hr Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

KONTEKST 6 2020

IZ SPECIJALNIH KNJIŽNICA

UZ 1600. OBLJETNICU SMRTI SVETOG JERONIMA (IZLOŽBA U BISKUPIJSKOJ KNJIŽNICI VARAŽDIN) ŽIVOT SVETOG JERONIMA Sveti Jeronim (Hieronymus)1 bio je 2 svećenik, eremita , crkveni naučitelj i jedan od velikih latinskih crkvenih otaca3 koji se rodio između 331. i 347. godine. Mjesto rođenja, Stridon, naznačuje nam sam Jeronim u De viris illustribus sive cathalogus de scriptoribus ecclesiasticis napisanom 392. godine.4 Danas se o Stridonu ne zna puno pa čak ni gdje se točno nalazio, budući da su ga Goti između 376. i 379. godine posve uništili.5 Postoje različite pretpostavke o smještaju Stridona. Sam Jeronim naziva ga confinium (međa ili granica) Dalmacije i Panonije. Mnogi Jeronimovi izučavatelji smještaju ga u Dalmaciju te ga nerijetko nazivaju Jeronim Dalmatinac. No on samog sebe tako nikad ne naziva. Tijekom stoljeća razvijale su se teze da je rodno mjesto sv. Jeronima u današnjoj Istri, neki ga smještaju u Bosnu i Hercegovinu na području današnjeg Bosanskog Grahova, Tomislavgrada ili Bugojna i Uskoplja. Mnoga istraživanja govore u prilog tomu da je upravo Štrigova, malo međimursko mjesto blizu granice sa Slovenijom, Jeronimovo rodno mjesto. Između raznih načina zapisivanja imena mjesta Štrigova kroz povijest se upotrebljavao i naziv Stridon. Pretpostavki da je Jeronim rođen u Štrigovi u prilog govori i bula pape Nikole V. pod nazivom Glorius Deus in sanctis suis6. Bula pisana na latinskom jeziku, a izdana u Rimu 10. studenoga 1447. godine, opisujući plemenit čin Miroslava 1 Oko imena svetog Jeronima postoje različiti stavovi. Neki ga nazivaju Sofronije Euzebije Jeronim (Sofronius Eusebius Hieronymus). Sofronije je bio Jeronimov prijatelj i monah koji je prevodio neke Jeronimove spise pa su se ta dva imena počela zajedno navoditi. Jeronim sam sebe jednom naziva Euzebijem. U djelu „De viris illustribus sive cathalogus de scriptoribus ecclesiasticis” navodi da se njegov otac zvao Euzebije. 2 Pustinjak, monah 3 Zajedno sa sv. Augustinom, sv. Ambrozijem i sv. Grgurom Velikim 4 Sveti Jeronim. Dijalog protiv pelagijevaca. Split: Verbum, 2019., str. 5. 5 Usp. Mandac, Marijan. Sveti Jeronim Dalmatinac. Makarska: Služba Božja, 1995., str. 13. 6 Bog slavan u svecima svojim

grofa Celja, Ortenbera i Zagorja koji je zaslužan za projektiranje, gradnju i opremanje crkve sv. Jeronima u Štrigovi navodi Štrigovu kao mjesto koje je nekad bilo „očinski dom samoga sveca i u kojoj je bio othranjen i odgojen”7. DJETINJSTVO, STUDENTSKI DANI POČECI PUSTINJAČKOG ŽIVOTA

Jeronim je rođen u kršćanskoj obitelji, a njegovi roditelji ga kao dvanaestogodišnjeg dječaka šalju u Rim gdje ga je poučavao znameniti učitelj Donat. Tijekom daljnjeg školovanja proučava latinske pisce i stvara vlastitu knjižnicu. Kako je i sam posvjedočio, bilo je to vrijeme u kojem je često znao odati se putenim užicima, ali ne zaboravlja ni svoje obiteljske, kršćanske korijene. Tome je i posvjedočio primivši krštenje tek u zreloj dobi, oko 366. godine. Nakon rimskog studija Jeronim počinje putovati.

Sveti Jeronim (rad Ivana Meštrovića, reljef kod ulaznih vrata u Zavod sv. Jeronima) (foto K. Novak) 7 Hrvatski prijevod Bedekovićeva prijepisa bule Nikole V. Bog slavan u svecima svojim (preveo Marko Rašić, 2017.). // Bula pape Nikole V. za crkvu rodnog mjesta svetoga Jeronima u Štrigovi / Matija Berljak. Zagreb: Grafika Markulin, 2019., str. 12.

KONTEKST 6 2020

Najprije odlazi u Trier gdje dolazi u dodir s asketskim načinom života. Iz Triera odlazi u Galiju, gdje je asketski život duboko ukorijenjen. Nakon tih prvih putovanja vraća se u rodni zavičaj, ali ubrzo odlazi u Akvileju gdje boravi od 370. do 373. godine. Odlučuje krenuti na Istok, zaustavlja se kratko u Ateni, a zatim nastavlja do Antiohije. U Antiohiju dolazi teško bolestan, no oporavivši se, odlazi u Halkidsku pustinju i boravi tamo kao monah učeći grčki i hebrejski. BORAVAK U ANTIOHIJI I RIMU (378. – 385. GODINE) Nakon četiri godine isposničkog života u pustinji Jeronim se vraća u Antiohiju u kojoj 378. godine biva zaređen za svećenika. Redio ga je antiohijski biskup Paulin, iako ne njegovom voljom. „Sveti je muž doduše prihvatio ovaj sveti red u potpunoj poniznosti, ali pod uvjetom da se ne veže ni uz koju crkvu. On bi se složio sa svojim ulaskom u svećenički stalež, ali ne bi želio napustiti monaštvo i slobodno, prema vlastitoj volji, putovati kamo bi htio.”8 U Antiohiji Jeronim sluša Apolinarova egzegetska tumačenja što je sigurno utjecalo na njegov kasniji znanstveni, egzegetski rad. Iz Antiohije Jeronim odlazi u Carigrad u kojem katoličku zajednicu predvodi glasoviti biskup Grgur Nazijanski s kojim se iskreno sprijateljio te mnogo toga od njega naučio. U Antiohiji upoznaje i Grgura iz Nise i s njime prijateljuje i raspravlja o Svetome Pismu. Nakon otprilike tri godine boravka u Carigradu Jeronim odlazi nakratko u Antiohiju, a onda na proljeće 382. godine u Rim. Naime, Carigradski sabor 381. godine nije uspio riješiti krivovjerja i neslaganja u istočnoj Crkvi pa stoga papa Damaz odlučuje u Rimu održati koncil istočnih i zapadnih biskupa. Stoga biskupi Paulin Antiohijski te Epifan iz Salamine pozivaju na put u Rim svoga učenog prijatelja Jeronima koji je bio dobro upućen u nesloge istočnih crkava. U Rimu se o Jeronimu ubrzo pronio glas kao o učenu čovjeku što ubrzo spoznaje i sam papa Damaz. Papa Damaz ubrzo postaje Jeronimu prijatelj, skrbnik i zaštitnik.9 Papa potiče Jeronima na popravljanje latinskog teksta Biblije, a Jeronim mu pomaže u sastavljanju dokumenata i obrazaca kojima bi 8 Bedeković, Josip. Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Tkalčić – Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, Družba Braća hrvatskoga zmaja; Čakovec: Ogranak Matice hrvatske: Zrinska garda; Samobor: Meridijani, 2017., str. 328. 9 Usp. Mandac, Marijan. Nav. dj., str. 30.

riješio pitanje apolinarista. U to vrijeme boravka u Rimu mnogo je i predano radio: u Rimsku crkvu uvodi skladno pjevanje psaltira, sastavio je štiva koja je trebalo čitati na službi Božjoj i razmjestio poslanice i evanđelja koja se i danas čitaju na misama, napravio određene ispravke u Novom zavjetu te uvjerio papu da i u Rimskoj crkvi uvede pjevanje Aleluje. Jeronima su mnogi smatrali dosljednim nasljednikom pape Damaza, no nakon njegove smrti to se nije obistinilo. Papom postaje Siricije koji Jeronimu nije bio toliko sklon. Jeronim je u Rimu zagovarao asketski, kršćanski život te je nerijetko javno progovarao o negativnim stranama rimskog kršćanstva ne štedeći pritom nikoga, ni redovnike ni kršćansku aristokraciju. Protiv njega pokrenut je i stanoviti sud o kojem malo piše u svojim spisima, što ga je vjerojatno dodatno potaknulo da napusti Rim, jer se u njemu sve jače javljala i čežnja za osamom i pustinjom. JERONIM – STANOVNIK BETLEHEMA Ostavivši Rim, Jeronim kreće na dug i mukotrpan put. Prvo se zaustavlja na Cipru i posjećuje prijatelja, biskupa Epifana. Potom posjećuje Antiohiju i tamošnjeg biskupa Paulina, a potom ga put vodi u Svetu zemlju. Zaustavlja se u Jeruzalemu, a potom nastavlja putovanje prema Aleksandriji gdje upoznaje Didima kojega Jeronim izuzetno cijeni i smatra ga vrlo učenim. Dok boravi u Egiptu u njemu jača želja za monaškim životom i redovničkim savršenstvom te pohodi samostane egipatskih monaha, redovnika i asketa.10 Nakon proputovanja Egiptom vraća se u Jeruzalem i posvećuje se izučavanju hebrejskog jezika. Ovdje nerijetko zbrinjava strane hodočasnike koji su stigli u Svetu zemlju te radi i na tumačenju poslanica sv. Pavla apostola. Jeronim odlazi u Betlehem gdje se nastanjuje do svoje smrti. Prati ga skupina plemenitih djevica, među kojima se ističe bogata Paulina. U Betlehemu kreću s gradnjom samostana, prvo za mušku zajednicu, u kojem i sam živi, a potom, zahvaljujući Paulininom bogatstvu, grade i dva ženska samostana. U samostanu se trudio živjeti životom po Isusovu uzoru. Bio je jako siromašan, mnogo je postio, molio te nerijetko mrtvio svoje tijelo. U Betlehemu se posebno posvetio zagovaranju pravovjerja, izučavanju Svetoga pisma te pisanju knjiga i poslanica. 10 Usp. Bedeković, Josip. Nav. dj., str. 351.

Umro je 30. rujna 420. godine. Njegovo je tijelo, omotano u kostrijet, pokopano u betlehemski grob u kapelici izgrađenoj na mjestu Isusova rođenja. Više od 200 godine kasnije, preneseno je iz Betlehema u Rim i pokopano u bazilici Svete Marije Velike. JERONIM – SVETAC KATOLIČKE CRKVE Nakon smrti zapisana su mnoga svjedočanstva o čudima koja su se događala kad su bolesni ili opsjednuti ljudi dodirivali njegovo tijelo te doživjeli ozdravljenje. Mnoga su čuda kroz povijest posvjedočena po zagovoru sv. Jeronima. Proglašen je svecem po starom obredu i osvjedočenju da je riječ o osobi svetog života, koju je krasila čistoća katoličke vjere. Potaknut tim činjenicama jeruzalemski biskup Ćiril odredio je blagdan smrti sv. Jeronima. Vijest se ubrzo pronijela među kršćanskim svijetom te ga se časti i u drugim biskupijama. Konačno je sveti Jeronim uzdignut na čast i slavu po cijelome svijetu, u cjelokupnoj Crkvi, zahvaljujući papi Bonifaciju I. JERONIMOV RAD

Detalj izložbe u Biskupijskoj knjižnici Varaždin (foto S. Conar)

Jeronim je u današnje vrijeme najpoznatiji po svom neumornom spisateljskom radu. Pisao je prijevode, ispravke i razna tumačenja starozavjetnih i novozavjetnih knjiga. Najpoznatiji je po tome što je prvi preveo Bibliju s hebrejskog na latinski jezik (Vulgata). Prevodio je rane crkvene pisce poput Origena, Euzebija, Didima Slijepca, Teofila Aleksandrijskog i dr., ali napisao je i O slavnim muževima (De viris illustrisibus). Izdvajamo i njegove poznate hagiografije: Život svetog Pavla pustinjaka, Život Malka monaha i Život svetog Hilariona. Pisao je polemička i teološko-povijesna

KONTEKST 6 2020

djela gordo zagovarajući pravovjerje poput Rasprave između jednog luciferijanca i pravovjernog, Protiv Jovinijana, Obrana protiv Rufinove knjige, Dijalog protiv Pelagijevaca i mnoge druge. Bavio se analizom značenja hebrejskih imena i naziva, a iz njegovog bogatog opusa sačuvan je i velik broj pisama i homilija. Nadahnuo je začetnike reda jeronimovaca u kasnom srednjem vijeku, koji su u nekim zemljama, a posebice u Španjolskoj, imali ogromno kulturno i povijesno značenje. LEGENDE I ZANIMLJIVOSTI Mnogim je poznavateljima lika i djela svetoga Jeronima poznata legenda o lavu. Naime, legenda kaže da je lav ozlijeđene šape došao k Jeronimu koji mu je zaliječio ranu. Lav je pripitomljen ostao živjeti s Jeronimom i članovima njegove zajednice te je čuvao magarca koji im je služio za tegljenje drva iz šume. Jednom je prilikom lav zaspao pa su magarca ukrali trgovci koji su tim putem prolazili. Jeronim je tada lavu naložio da obavlja magarčeve zadatke. Jednog je dana lav na livadi spazio svojeg prijatelja magarca zajedno s trgovcima koji su ga oteli. Prisilio je prestrašene trgovce da sa svojim teretnim devama dođu do Jeronimova samostana, koji ih je ljubazno ugostio i opomenuo da zadrže svoje, ali i da ne prisvajaju tuđe. Za primljena dobročinstva trgovci su ga nagradili uljem te se obvezali opskrbljivati samostan svake godine istom količinom ulja. Mnogi ipak smatraju da lav simbolizira neustrašivi duh i snagu kojom se sv. Jeronim gorljivo borio protiv krivovjerja. O važnosti lika svetog Jeronima za cjelokupnu Crkvu i 1600 godina nakon njegove smrti svjedoči i apostolsko pismo u obliku motuproprija pape Franje pod nazivom Aperuit illis. Riječ je o dokumentu kojim Sveti otac ističe važnost Svetoga Pisma kao neodvojivog elementa kršćanskog identiteta te to potkrijepljuje riječima svetoga Jeronima i kaže: „Sveti Jeronim je s pravom napisao: „Ne poznavati Pisma znači ne poznavati Krista« (In Is., Proslov: PL 24,17)”.11 U nastavku dodaje: „Određujem stoga da III. nedjelja kroz godinu bude posvećena slavljenju, razmišljanju i širenju Božje riječi.”12 Dokument je prigodno objavljen 30. rujna 2019., tj. kako sam papa kaže u potpisu: „Liturgijski spomen svetoga Jeronima na 11 Aperuit illis. Apostolsko pismo u obliku motu proprija Svetoga Oca Franje kojim se ustanovljuje Nedjelja Božje riječi, 14. 10. 2019. URL: https://ika. hkm.hr/dokumenti/aperuit-illis/ (7.2.2020.) 12 Isto.

KONTEKST 6 2020

početku 1600. godišnjice njegove smrti”.13 Ime svetoga Jeronima ponosno nosi i današnji Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu zajedno s crkvom svetog Jeronima. Značenje i namjena onoga što je danas utjelovljeno u radu Zavoda mijenjalo se kroz povijest. Priča počinje već u 15. st. kada papa Nikola V. dodjeljuje udruzi Hrvata u Rimu ruševnu crkvicu svete Marine djevice i mučenice, na lijevoj obali Tibera, odmah do mauzoleja rimskog cara Augusta. Hrvati crkvu posvećuju svetome Jeronimu i u njoj održavaju redovito bogoslužje. Kroz 500 godina svoga djelovanja ova je ustanova mijenjala upravitelje i namjenu, a već više od sto godina Zavod svetog Jeronima mjesto je u kojem borave hrvatski svećenici na studiju u Rimu. Crkva svetog Jeronima u Rimu prava je riznica arhitekture, mnoštva slika i raznih umjetničkih djela. U njoj se služe mise na talijanskom i hrvatskom, a ujedno je i nezaobilazno odredište hrvatskih hodočasnika.

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima (foto K. Novak)

Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima je katoličko književno društvo koje od svojih početaka nosi naziv po glasovitom svecu. Utemeljeno je u Zagrebu 1868. godine pod nazivom Društvo sv. Jeronima zahvaljujući zagrebačkom nadbiskupu Jurju Hauliku. Svrha Društva je „promicanje i širenje kršćanske uljudbe među hrvatskim pukom, tj. promicanje i širenje kršćanskim duhom prožete književnosti, znanosti i prosvjete među svim stanovnicima Republike Hrvatske i Hrvatima diljem svijeta”.14 U svojoj je dugoj povijesti aktivnog djelovanja izdalo mnogo molitvenika, katekizama, časopisa, od kojih su se najviše istaknuli godišnjak Danica i još uvijek izlazeći Marulić. Izdalo je i mnoga književna djela 13 Isto. 14 Razum, Stjepan. Doprinos Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima hrvatskoj književnosti kršćanskoga nadahnuća. // Kroatologija 6, 1-2(2015), str. 218.

poglavito katoličkih pisaca poput Velimira Deželića starijeg, Izidora Poljaka, Jagode Truhelke, Đure Sudete, Milana Pavelića, Ljubomira Marakovića, Petra Grgeca i dr. U kontekstu zanimljivosti o sv. Jeronimu svakako je važno spomenuti kako se njega štuje kao zaštitnika pisaca, arheologa, bibličara, knjižničara, arhivista i prevoditelja. SVETI JERONIM U ZBIRKAMA BISKUPIJSKE KNJIŽNICE VARAŽDIN Zbirke Biskupijske knjižnice Varaždin posjeduju nekoliko primjeraka građe čiji je autor sveti Jeronim, ali i istraživači njegova lika i djela. Ovdje izdvajamo samo one naslove koji su povodom obilježavanja 1600. obljetnice smrti svetoga Jeronima izloženi kao sastavni dio skromne izložbe u Biskupijskoj knjižnici Varaždin u razdoblju od 10. ožujka do 15. listopada 2020. godine. Najstarije izdanje čuva se u sklopu Zbirke Čazmansko-varaždinskog kaptola o čemu svjedoči i kaptolski pečat na glavnoj naslovnoj strani publikacije. Ono nosi naslov Sancti Hieronymi Presbyteri Epistolae Selectae, In tres libros novo ordine distributae, et A D. Petro Canisio Olim ad exemplar Mariani Victorii Reatini, Episcopi Amerini emendatae, Argumentis, et uberrimo rerum, & verborum indice locupletatae15. Djelo je izdano u Veneciji 1760. godine. Publikacija koja se čuva u Biskupijskoj knjižnici Varaždin dosta je oštećena te iziskuje konzervatorsko-restauratorske zahvate. Osim oštećenih korica, vide se i tragovi djelovanja nametnika u nekim prošlim vremenima. Na stranici nasuprot glavne naslovne stranice bakrorezom je prikazan lik svetog Jeronima kojemu pod nogama leži lav. Nakon uvodnih misli, kratkog životopisa svetog Jeronima te uvoda Petra Kanizija slijedi sadržaj koji prikazuje podjelu Jeronimovih pisama/ poslanica u tri knjige. Publikacija ima 604 stranice. Na kraju nalazimo i bilješke Giuseppa Catalanija i bogati indeks pojmova. Tekst je otisnut crnom bojom u jednom stupcu. Zbirka Čazmansko-varaždinskog kaptola čuva i prvi svezak Izabranih poslanica sv. Jeronima koje je, kako je zapisano na glavnoj naslovnoj stranici, „preveo i izvornim bilježkama popratio o. Ivan Marković od nj. sv. Leona XIII. naimenovani doktor bogoslovlja”. Djelo je tiskano u Zagrebu, u nakladi Hrvatskog katoličkog tiskovnog družtva 15 Trenutna signatura je 5b-II-IV-13, a na hrptu je sačuvana stara signaturna naljepnica s brojem 286.

1908. godine. Na početku se nalazi dugački predgovor koji ima šezdeset pet stranica. Nakon toga slijedi trideset pet Jeronimovih poslanica s mnoštvom bilježaka i komentara zapisanih na ukupno 303 stranice. Na kraju nalazimo sadržaj. Publikacija u vlasništvu Biskupijske knjižnice Varaždin je dosta oštećena i nedostaju joj stražnje korice pa završava s 312. stranicom. Na glavnoj naslovnoj stranici kao i na prednjim koricama nalazimo pečat na kojem piše: Kongregacija Marijina Bezgr. Zač. Prebl. Dj. M. gimnazijalne mladeži u Varaždinu.16 U novije vrijeme proučavanju lika i djela svetoga Jeronima veliku je pažnju posvetio franjevac Marijan Mandac. Zahvaljujući njemu, devedesetih godina prošloga stoljeća izdano je nekoliko prijevoda Jeronimovih djela te njegov životopis, koji se također čuvaju u Biskupijskoj knjižnici Varaždin. Prvo je 1995. godine u Makarskoj Marijan Mandac izdao knjigu pod nazivom Sveti Jeronim Dalmatinac. Izdavač je Služba Božja – Franjevačka teologija. Knjiga ukupno ima 383 stranice i podijeljena je na dvanaest poglavlja s dodacima. Autor u knjizi detaljno opisuje Jeronimov život i rad te donosi bibliografiju Jeronimovih djela.17 Godinu dana kasnije, točnije 1996., Služba Božja izdaje Jeronimovo Tumačenje Matejeva evanđelja kojega je preveo i bilješkama popratio fra Mandac. Nakon sedam uvodnih poglavlja slijedi sam prijevod Jeronimova djela pa ovo izdanje ukupno ima 323 stranice sa svim dodacima.18 Jeronimovo Tumačenje Jone proroka19 Biskupijska knjižnica Varaždin čuva u Zbirci Marko Culej te na preliminarnim stranicama ima njegov ex libris. Knjiga je izdana 1997. godine i ima 279 stranica s osam uvodnih poglavlja nakon kojih slijedi prijevod Jeronimova teksta, a na kraju nalazimo kratice, bibliografiju te sadržaj. Od Mandačevih priređenih izdanja Jeronimovih djela Knjižnica čuva i Tumačenje Pavlovih poslanica: Filemonu, Galaćanima, Efežanima i Titu20. Djelo je izdano 1998. godine i opširno obrađuje Jeronimovo tumačenje biblijskih tekstova Novoga zavjeta na ukupno 652 stranice. Ima četiri poglavlja te prijevod Jeronimovih tumačenja poslanica na kraju publikacije. Osim fra Mandaca još su se neki autori odvažili prevesti Jeronimova djela na hrvatski jezik u novije vrijeme. U Biskupijskoj knjižnici Varaždin 16 Trenutna signatura je 3b-I-I-16 (1), a na prednjim koricama nalazimo i staru signaturnu oznaku A-33 I. dio D. Ž. 17 Signatura 27-36Hieronymus,sanctus MAN s 18 Signatura 27-27 HIE t-mat 19 Signatura 27-27 HIE t-jon 20 Signatura 27-27 HIE t

KONTEKST 6 2020

nalazimo djelo koje su priredili i s latinskog preveli Vesna Badurina Stipčević i Vinko Grubišić pod nazivom Jeronimove hagiografije21. Riječ je o tekstovima koji su umnogome utjecali na razvoj kršćanske hagiografije pa je tim više neupitna važnost ovakvog prijevoda na hrvatski jezik. Jeronimova djela Život sv. Pavla Pustinjaka (Vita s. Pauli primi eremitae), Život sv. Hilariona Opata (Vita s. Hičarionis abbatis) i Život zarobljenika Malka (Vita Malchi monaci captivi) prikazana su paralelno na latinskom i hrvatskom jeziku. Uvodni dio potpisuje Vesna Badurina Stipčević, a nakon izvornih tekstova slijedi tekst Vinka Grubišića pod nazivom Sv. Jeronim književnik. Sa svim dodacima i ilustracijama u boji, točnije reprodukcijama umjetničkih djela s likom svetoga Jeronima, publikacija broji 171 stranicu. Izdaje je Kršćanska sadašnjost u Zagrebu 2008. godine.

Detalj izložbe u Biskupijskoj knjižnici Varaždin (foto S. Conar)

Najnoviji Jeronimov prijevod na hrvatski jezik izdaje Verbum 2019. godine, a riječ je o Jeronimovu Dijalogu protiv pelagijevaca22. Prijevod, popratne tekstove i bilješke potpisuje Josip Knežević, a publikacija na kraju donosi i tri kazala: kazalo biblijskih citata, kazalo imena i kazalo važnijih pojmova. Knjiga, sa svojih 215 stranica, sastavni je dio Verbumove biblioteke Crkveni oci. Uz sva ova djela povodom obilježavanja Jeronimove godine u Biskupijskoj knjižnici izložene su i četiri Biblije – Vulgate, tri iz 18. i jedna iz 19. stoljeća, a sve se čuvaju u Zbirci Čazmansko-Varaždinskog kaptola. Najstarija datira iz 1720. godine, a izdana je u Veneciji s naslovom Biblia sacra Vulgatae Editionis, Sixti V. pontificis Max. jussu recognita, et Clementis VIII.23 Ima čak 998 stranica, s nekoliko različitih indeksa. Tiskana 21 Signatura 27-29 JER j 22 Signatura 27-29 APO a(15) 23 Signatura Q-III-2.

KONTEKST 6 2020

je dvostupačno, a na glavnoj naslovnoj stranici obilježena je pečatom Čazmansko-varaždinskog kaptola. Dimenzije ovog izdanja Vulgate su 22 × 15 cm. Korice su presvučene slojem pergamene, a na hrptu se nalazi stara signaturna oznaka s brojem 8. Biblia sacra Vulgatae editionis24 izdana je 1749. godine, a kao mjesto izdanja navedeni su Graz i Innsbruck. Konkretna izložena publikacija zapravo je samo prvi dio Biblije. Nakon uvodnih dvadeset šest stranica slijedi sam tekst Biblije tiskan dvostupačno, usporedo na njemačkoj gotici i latinskoj latinici, a obuhvaća Mojsijev Pentateuh, povijesne biblijske knjige te proročke knjige do Knjige Sirahove. Biblijski tekst tiskan je na 844 stranice. Primjerak koji se čuva u Biskupijskoj knjižnici na preliminarnim stranicama obilježen je pečatom Čazmansko-Varaždinskog kaptola, korica omotanih kožom, dimenzija 38,3 × 24,5 cm. Treća izložena Vulgata dvosveščano je, zajedno uvezeno izdanje iz 1768. godine koja je također, na glavnoj naslovnoj stranici, opečaćena pečatom Čazmansko-varaždinskog kaptola. Biblia sacra vulgatae editionis tiskana je dvostupačno, na latiničnom pismu i latinskom jeziku te započinje sa šezdeset osam uvodnih stranica. Potom slijede biblijski tekstovi, a među njima nalazimo bakrorezne ilustracije te bogato ukrašene inicijale. Prvi dio, uz uvodne stranice, ima 403 stranice, a drugi 356 stranica. Nakon Apokalipse nalazimo još i Index Biblicus te Index Geographicus. Na unutarnjoj strani prednjih korica publikaciju potpisuje Blasii Shvelich25. Publikacija nosi korice od nekoliko slojeva papira i ljepenke, a hrbat je očito popravljan slojem pergamene iz nekog starog rukopisa. Stražnje korice, kao i nekoliko posljednjih listova teško su oštećene te ova publikacija, kao i prethodno navedena Biblija zahtijevaju rad konzervatorskih i restauratorskih stručnjaka. Najmlađa izložena Vulgata zapravo je treći i četvrti svezak izdanja Biblije pod nazivom Biblia sacra Vulgatae Editionis juxta exemplaria ex Typographia Apostolica Vaticana. Tomus III.26 Izdana je u današnjem Regensburgu 1873. godine. Ima 667 stranica, tiskana dvostupačno, dimenzija 19 × 16 cm. Na preliminarnim stranicama nalazi se ex libris poznatog kanonika Matije Proštenika. Osim knjiga izložena je skulptura Sv. Jeronima autora Ilije Skočibušića – dar obitelji 24 Trenutna signatura je 5b-II-V-5, a na hrptu je sačuvan dio stare signaturne naljepnica s brojem 1. 25 Blaž Švelić je kanonik Čazmansko-varaždinskog kaptola koji je živio sredinom 19. stoljeća. 26 Signatura M-III-17.

Radoš povodom biskupskog ređenja mons. Bože Radoša.

Kip svetog Jeronima (rad Ilije Skočibušića) (foto S. Conar)

Upravo je novi varaždinski biskup mons. Bože Radoš poveznica koja tješnje povezuje Varaždin i Varaždinsku biskupiju s likom svetog Jeronima. Vijest o njegovoj kandidaturi za novog varaždinskog biskupa dočekao je upravo na mjestu rektora Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima uoči početka obilježavanja 1600. obljetnice smrti svetoga Jeronima. Bio je to razlog što je upravo lik svetog Jeronima izabrao za motiv na svome biskupskom štapu. Tako se u gornjem dijelu biskupskog pastorala nalazi se prikaz svetog Jeronima s Biblijom u ruci u betlehemskoj štali27. Stoga je i ova izložba u Jeronimovoj godini njemu u čast dokaz želje da Varaždin i Varaždinska biskupija budu praćeni i njegovim zagovorom. 27 U svom prvom intervjuu, nakon proglašenja biskupom, biskup Radoš svoju odluku obrazlaže ovako: „Više je razloga zašto sam izabrao svetog Jeronima. Jedan od razloga je što sam živio u kući, zavodu i crkvi svetog Jeronima gdje je on bio domaćin. A nalazimo se i u godini svetog Jeronima, kada slavimo 1600. godina od njegove smrti. Posebno me oduševljava jer je zaljubljenik u Riječ Božju. Boga živoga možemo susresti u živoj Riječi Božjoj. Ako ne poznajemo Pismo, ne poznajemo ni Boga. Onaj tko ga upozna u Pismu, taj ga može upoznati konkretno u svome životu. Mene oduševljava njegova blizina s Riječi Božjom kojoj je posvetio velik dio svoga života. Gotovo onoliko koliko je Isus živio na Zemlji, toliko je sveti Jeronim proveo u betlehemskoj špilji, proučavajući Riječ Božju i nadahnuto tumačeći. Htio je Riječ Božju prenijeti drugima po svom prevođenju. Meni osobno je iz tih, ali i iz drugih razloga, posebno drag. Štap koji je slika čuvanja i pratnje, koji ima gore svetog Jeronima sa Svetim pismom, dakle povezanost vodstva sa Riječi Božjom, uvijek je ono što mislim da je važno.”

Literatura: 1. Aperuit illis. Apostolsko pismo u obliku motu proprija Svetoga Oca Franje kojim se ustanovljuje Nedjelja Božje riječi, 14. 10. 2019. URL: https://ika.hkm.hr/dokumenti/aperuitillis/ (7.2.2020.) 2. Bedeković, Josip. Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Tkalčić – Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, Družba Braća hrvatskoga zmaja; Čakovec: Ogranak Matice hrvatske: Zrinska garda; Samobor: Meridijani, 2017. 3. Berljak, Matija. Bula pape Nikole V. za crkvu rodnog mjesta svetoga Jeronima u Štrigovi. Zagreb: Grafika Markulin, 2019. 4. Biblia sacra Vulgatae editionis. Grätz und Inspurck: Philipp Jacob Veith und Wolff Kayserl. Königl Hof-befreyter Buchführer, 1749. 5. Biblia sacra Vulgatae editionis. [S.l.]: Remondini Veneti, 1768. 6. Biblia sacra Vulgatae editionis. Venetiis: Nicolaum Pezzana, 1720. 7. Biblia sacra Vulgatae Editionis juxta exemplaria ex Typographia Apostolica Vaticana. Ratisbonae: Georgii Josephi Manz, 1873. 8. Donosimo prvi intervju s imenovanim varaždinskim biskupom mons. Božom Radošem, 22. 11. 2019. URL: http://www.biskupijavarazdinska.hr/vijesti/donosimo-prvi-intervjus-imenovanim-varazdinskim-biskupom-monsbozom-radosem/40600 (7.2.2020.) 9. Frančić, Anđela. Ojkonim Štrigova kroz stoljeća. // Folia onomastica Croatica 21(2012), str. 38. 10. Izabrane poslanice sv. Jeronima: svezak prvi. Zagreb: Hrvatsko katoličko tiskovno družtvo, 1908. 11. Jeronimove hagiografije. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008. 12. Mandac, Marijan. Sveti Jeronim Dalmatinac. Makarska: Služba Božja, 1995. 13. Papa Benedikt XVI.. Opća audijencija. // Bilten Informativne katoličke agencije 45(7. studeni 2007.) 14. Pavković, Jozo. Je li hrvatski svetac Jeronim, Rimljanin iz Dalmacije, rođen u BIH. // Večernji list 20103, LXI (4. veljače 2020.), str. 11. 15. Razum, Stjepan. Doprinos Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima hrvatskoj književnosti kršćanskoga nadahnuća. //

KONTEKST 6 2020

Kroatologija 6, 1-2(2015), str. 218-226. 16. Sancti Hieronymi Presbyteri Epistolae Selectae, In tres libros novo ordine distributae, et A D. Petro Canisio Olim ad exemplar Mariani Victorii Reatini, Episcopi Amerini emendatae, Argumentis, et uberrimo rerum, & verborum indice locupletatae. Venetiis: Typographia Remondiana, 1760. 17. Seršić, Zvonimir. San Girolamo dei Croati: viaggio nell'arte. Roma: Pontificio Collegio Croato di san Girolamo, 2011. 18. Sveti Jeronim. Dijalog protiv pelagijevaca. Split: Verbum, 2019. 19. Sveti Jeronim. Tumačenje Jone proroka. Makarska: Služba Božja, 1997. 20. Sveti Jeronim. Tumačenje Matejeva Evanđelja. Makarska: Služba Božja, 1996. 21. Sveti Jeronim. Tumačenje Pavlovih poslanica: Filemonu, Galaćanima, Efežanima i Titu. Makarska: Služba Božja, 1998. Irena Gotal irenagotal@gmail.com Biskupijska knjižnica Varaždin

KONTEKST 6 2020

BILJEŠKA O PORIJEKLU PRIMJERKA Stare medicinske knjige su materijalni tragovi znanja koja su nekada bila mjerodavna i vjerodostojna. Danas za nas imaju drugačiju vrstu informacijske vrijednosti, prepoznajemo ih kao kulturno-povijesne dokumente koji svjedoče o razvoju medicinskih znanosti, ali i radu liječnika i zdravstvenih ustanova u čijem su vlasništvu bile, njihovim obrazovnim potrebama i specifičnostima profesionalnih interesa. U fondu knjižnice Opće bolnice Varaždin nalazi se prvo izdanje internističkog priručnika na češkom jeziku dr. Josefa Thomayera Pathologie a therapie nemocí vnitřních (Patologija i terapija unutarnjih bolesti) objavljeno 1893. godine.

proznim pseudonimom R. E. Jamot objavljivao je kratke priče i stihove. Sunarodnjaci su mu iz zahvalnosti otisnuli lik na poštanskoj marci, a 1954. bolnica u Pragu, danas Thomayerova nemocnice, nazvana je njemu u spomen. Knjiga u nakladi Bursíka i Kohouta pripada numeriranoj nakladničkoj cjelini Česká bibliotheka lékařská III, naznačenoj na hrptu polukožnog uveza. Na preliminarnim stranicama nalaze se dva vlastoručna potpisa uz istoimeni utisnuti žig. Tekst je na marginama uz ručne bilješke podcrtan grafitnom olovkom.

Uvodnik s utisnutim žigom Pathologie a therapie nemocí vnitřních –naslovnica s potpisom vlasnika

Češki liječnik i profesor interne medicine Josef Thomayer rođen je 23. travnja 1853. Profesionalnu karijeru je proveo podučavajući medicinu na sveučilištu u Pragu. Autor je brojnih knjiga, članaka i osnivač znanstvenog časopisa Sborník lékařský. U skupnom katalogu čeških knjižnica bibliografija dr. Thomayera broji 202 jedinice građe, a o njegovom doprinosu češkoj medicinskoj znanosti napisani su brojni radovi. Osim medicine bavio se i književnim radom i pod

Vlasnik knjige dr. Jan Zbořil. bio je češki vojni liječnik u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Prema dostupnim biografskim podacima rodio se 1. studenog 1865. u malom gradu Švábenice u regiji Južne Moravske. Nakon završenog medicinskog fakulteta u Pragu 1890. ženi se Annom Tučkovom, kćerkom izdavača i knjižara Tuček. Bio je ugledna ličnost u mjestu Dolní Kounice, aktivan u javnom kulturnom životu grada gdje je od 1. siječnja 1902. radio kao liječnik opće prakse. U Hrvatskoj boravi od 1891. do 1894. u službi vojnog liječnika, a zatim je, početkom I. sv. rata, pozvan na front. Nakon rata

1919. odlazi u Prag na rad u garnizonsku bolnicu. U Dolní Kounice se vraća 1. ožujka 1920. , tad već ozbiljno bolestan. 1,2

KONTEKST 6 2020

prava dobra slavenska duša i oduševljeni Čeh.” 6,7 Preminuo je 28. veljače 1921. u dobi od 56 godina. Literatura: 1. Dr. Jan Zbořil. // Slobodni građanin 3, 16(1921), str. 4. 2. Kadlec, Pavel. Spolková činnost v Dolních Kounicích v letech 1900¬1938. Bakalářská diplomová práce. Brno: Masarykova univerzita v Brně, Filozofická fakulta Ústav hudební vědy, 2008. str. 33. 3. MUDr. Jan Zbořil Čestny predseda Matice školske v Dol. Kounicich. // Naše město Dolní Kounice 7, 2(2003), str. 138. 4. Nadvojvoda Leopold Salvator u Varaždinu. // Hrvatsko pravo, 4, 12(1917), str. 2. Marina Sakač marina.sakac@obv.hr Opća bolnica Varaždin

Dr. Jan Zbořil3

Točne podatke o njegovom boravku i službi u Varaždinu nemamo, ali iz dvaju priloga ondašnjeg lokalnog tiska znamo da je dr. Zboril bio komandant pričuvne bolnice u ratnoj 1917. i da je ostao u lijepom sjećanju varaždincima. Tijekom dolaska nadvojvode Leopolda Salvatora4 u Varaždin zabilježeno je da je „general inspektor topničtva” pregledao pričuvnu bolnicu, … „gdje ga je dočekao i bio mu tumačem zapovjednik bolnice stožerni liječnik g. Dr. Ivan Zbořil sa časničtvom i liječnicima…a na odlasku izrazio svoje zadovoljstvo nad djelovanjem bolnice.”5 Povodom njegove smrti u prilogu varaždinskog tjednika Slobodni građanin spomenuto je kako je „za vrijeme rata službovao u Varaždinu kao štopski liječnik i komandant pričuvne bolnice, pa je ovdje ostavio najljepšu uspomenu… 1 Spolková činnost v Dolních Kounicích v letech 1900¬1938. Kadlec, Pavel. Bakalářská diplomová práce. Brno: Masarykova univerzita v Brně, Filozofická fakulta Ústav hudební vědy, 2008. str. 33. 2 MUDr. Jan Zboril Čestny predseda Matice školske v Dol. Kounicich. // Naše město Dolní Kounice 7, 2(2003), str. 138. 3 Fotografija preuzeta iz priloga MUDr. Jan Zboril Čestny predseda Matice školske v Dol. Kounicich. // Naše město Dolní Kounice. 7, 2(2003), str. 138. 4 Leopold Salvator von Österreich-Toskana (15. listopada 1863. – 4. rujna 1931.), iz obitelji Habsburg-Lothringen (Habsburg-Lothringen-Toskana) bio je austrijski nadvojvoda, artiljerijski general, a od 1916. godine general pukovnik. 5 Hrvatsko pravo. IV, 12(1917), str. 2.

6 Slobodni građanin. III, 16(1921), str. 4. 7 Usp. Dr. Zboril je umro je 28. veljače, a ne 28.ožujka kako je u prilogu navedeno.

KONTEKST 6 2020

U KONTEKSTU

HOMMAGE ODJELU ZA DJECU GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE „METEL OŽEGOVIĆ” VARAŽDIN (VILA BEDEKOVIĆ) POVODOM 10. JUBILARNOG VAFI-JA U svibnju 2019. godine u dvorištu između Druge osnovne škole Varaždin i Vile Bedeković posađeno je stablo sjećanja1 povodom desete obljetnice festivala VAFI (Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih). Festival inače organizira VANIMA (Varaždinska škola animiranog filma) i tada se u dvorištu održala konferencija za medije na kojoj su organizatori najavili program jubilarnog festivala.

aktivnosti u Školi animiranog filma u Čakovcu (ŠAF) te su odlučili prenijeti dio svog oduševljenja u radu s djecom na filmu (osobito na animiranom filmu) u VANIMU, osnovanu 1986. godine. Klub VANIMA je tadašnjoj djeci u Varaždinu pružio priliku da se pobliže upoznaju s radom na takvoj vrsti medija. Dugi niz godina postojanja VANIME govori o plodnom radu i o bogatom iskustvu, a činjenica da nekadašnja djeca – polaznici VANIME – kasnije ostaju vezani uz nju kao njezini voditelji, za nove naraštaje polaznika kluba (danas udruge) samo dodaje začin ovoj „priči o ljubavi koja traje”.

VANIMINO drvce (foto J. Kelava)

Spomenuto stablo na neki način povezuje početak djelovanja VANIME sa školom u čijem dvorištu je posađeno, pa zatim i s Odjelom za djecu koji u Vili Bedeković djeluje od, sada već pomalo davne, 1958. godine. Nekoliko mjeseci kasnije, stablo je zamrlo pred zimu, a njegovo vraćanje u život s dolaskom toplijih mjeseci potaknulo je nastanak, a postepeno i rast ove crtice. Količinu (i puninu) osjećaja koje skriva to stablo otkrila mi je Dubravka Kalinić-Lebinec. Ona i Srećko Lebinec su tijekom studija na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu stekli uvid u to koliko su bogate 1 Od 2018. godine varaždinska tvrtka Parkovi d.o.o. provodi akciju Jer volim zeleno kojom potiče sugrađane na jačanje ekološke svijesti sadnjom mladih sadnica drveća na određenim lokacijama u gradu. Zaposlenici tvrtke sade stablo po izboru kupca i poslije o njemu brinu, a na svako stavljaju pločicu s prikladnim tekstom kao posvetom. Ovdje se radi o stablu Prunus cerasifera Nigra, crvenolisne ukrasne šljive koja, osim dekorativnog crvenog lišća, ima i lijepi bijeli cvijet (vidi fotografiju)

Voditeljii VANIME (foto - fotoarhiva Lebinec)

Osnovna zamisao bila je da djeca kroz rad u klubu dobiju priliku slobodno izraziti svoju maštu i ideje te su kroz redovna druženja stvarajući filmove na svoj dječji način prerađivali ono što su uzimali iz svijeta oko sebe i u sebi. Svoju kreativnu energiju predstavljali su i na mnogim službenim susretima i natjecanjima, osvajale su se nagrade, a nama i budućim generacijama ostavili su u nasljeđe dugi niz naslova. Dubravka Kalinić-Lebinec rado se osvrće na razdoblje koje je VANIMA provela na Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice Varaždin. Naime, od malenog školskog kluba koji je od 1986. do 1990.

godine djelovao na Drugoj osnovnoj školi Varaždin, VANIMA je postala radionica za cijeli grad te se ukazala potreba za novim prostorom. Zahvaljujući tadašnjem ravnatelju Gradske knjižnice Ernestu Fišeru, od 1990. godine VANIMA pronalazi dom u prostorijama Odjela za djecu. Unatoč skučenosti prostora za društvo koje je raslo, i dalje koristeći osobnu S8 kameru, posuđujući opremu Hrvatskog filmskog saveza, VANIMA radi nove filmove i ostaje u knjižnici još idućih desetak godina. Te se godine često spominju kao VANIMINE najplodnije i najposebnije godine čemu je i okruženost knjigama itekako doprinijela. U svoj prostor seli se konačno početkom sezone 1999./2000.2 Reprezentativni izbor iz niza vrsnih i nagrađenih filmova nastalih upravo u spomenutom razdoblju (dok je VANIMA bila smještena u Vili Bedeković) dio je kratkog popisa filmografije dostupne – u ovo nezgodno „doba korone” – na Vimeo platformi.3 Golemo nasljeđe rada VANIME jest i VAFI koji udruga organizira od 2010. godine. Do danas je ostvarena suradnja s djecom na pet kontinenata pa nije neobično da se u konkurenciji za nagrade nađe i po nekoliko stotina naslova filmova. No, širenje pandemije COVID-19 pokazalo se ograničavajućim faktorom za klasičnu organizaciju festivala u ovoj 2020-oj godini (11-og po redu). Na taj neobičan tijek razvoja događaja na festivalu osvrnula se i Dubravka Kalinić-Lebinec rekavši: „Iako VANIMA njeguje tradicionalne tehnike animacije reduciranog crteža na papiru, ona itekako prati i koristi suvremene računalne trendove u postprodukciji svojih filmova. Vidljivo je to i kroz vrlo uspješnu organizaciju VAFI&RAFI festivala koji je u vrijeme korone održan u online obliku i popraćen nizom edukativnih emisija u sklopu RTL Kockice. Organizatori VAFI-ja (tj. VAFI-RAFI-ja od 2018. godine, kad se suradnja proširila i na riječke filmaše) bili su prisiljeni zbog „korona-situacije” pribjeći internetskom načinu komuniciranja. Tako je, na neki način, korona donijela i nešto dobro – a to je da su se putem televizije i internetskih kanala mogli pogledati svi filmovi službene konkurencije VAFI festivala. Također je moguće bilo gledati veliki broj filmova VANIMINE produkcije koji su još uvijek otvoreni za zainteresirano gledateljstvo.” U svakom slučaju, zahvaljujući VANIMI i trudu mnogih generacija filmskih entuzijasta Varaždin je dobio VAFI te je, odonda, ucrtan na 2 Radi se o poslovnoj zgradi (bivša Koka/Fima) nasuprot zgrade policije. 3 Vimeo.com. URL: https://vimeo.com/user18661167 (15.10.2020)

KONTEKST 6 2020

kartu svjetski poznatih festivala animiranog filma. Što se same Knjižnice tiče, VANIME u njoj već dugo nema, no današnji korisnici u Gradsku knjižnicu Varaždin rado dolaze uz knjige posuđivati i filmove. U fondu su zastupljeni i igrani i dokumentarni filmovi, a možete ih doći izabrati na prvom katu u Vili Bedeković gdje je od 2007. godine smješten Odjel za mlade. I, dok se još dandanas filmove traži po naslovima, a tek rijetko kad korisnici pitaju za pojedinog autora, tj. redatelja, jasno je da ima još mnogo posla po pitanju medijske kulture pa joj s pravom kroz razne kurikularne reforme pridaju sve više značaja. A što sa stablom? Ušlo je potpuno i u kontekst Mjeseca hrvatske knjige. Da se podsjetimo – tema je Razlistaj se! Literatura: 1. 10. VAFI&RAFI. URL: https://www.culturenet. hr/default.aspx?id=91104 (15.10.2020) 2. Na jubilarnom 10. VAFI i RAFI festivalu 162 filma, 17. svibnja 2019. URL: https:// aktualno.hr/na-jubilarnom-10-vafi-i-rafifestivalu-162-filma/?fbclid=IwAR1kAwRWv RTn5StVJyZs9gwE3-xs3Pjw-D5Yfzr1hlcnkxnCOUTdAFLd0s (15.10.2020) 3. Od A do V: od Varaždina do animacije u 30 godina. / urednik Hrvoje Selec. Zagreb: Hrvatski filmski savez; Varaždin: VANIMA, 2016. 4. VAFI & RAFI. http://vafirafi.com/ (15.10.2020) 5. VANIMA: Varaždinska škola animiranog filma: (1986. – 2005.). / priredili Dragica Vitez-Fišer; Srećko Lebinec. Varaždin: Varaždinske vijesti, 2005. 6. Vimeo.com. URL: https://vimeo.com/ user18661167 (15.10.2020) Janja Kelava janja.kelava@vz.t-com.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

KONTEKST 6 2020

METEL OŽEGOVIĆ, PROMICATELJ ŠKOLSTVA, UČENJA I KNJIGE U BELSKOJ ŽUPI Metel Ožegović (Zagreb, 4. svibnja 1814. – Hietzing, 9. veljače 1890.), hrvatski političar, preporoditelj i borac za hrvatska prava,1 neumorno je radio na razvoju školstva i prosvjećivanju naroda. Njegovo zalaganje posebice je vidljivo u sredini u kojoj je živio i djelovao. Najvažnije vlastelinstvo baruna Ožegovića nalazilo se u Beli, danas istoimenom naselju koje administrativno pripada gradu Novom Marofu u Varaždinskoj županiji. Obitelj Ožegović gospodarila je plemićkim dobrom Bela dulje od sto godina i svojim radom dala značajan doprinos razvoju i poboljšanju svakodnevice ovdašnjeg stanovništva.2

U župi Bela (Pod Belom), danas župi Margečan, kojom se protezalo belsko vlastelinstvo, vladala je u prvoj polovici 19. stoljeća vrlo visoka razina nepismenosti seoskog stanovništva. Dolaskom Metela Ožegovića u belski kraj nastale su promjene. Prva pučka škola za čitavu belsku župu osnovana je 1838. godine,3 danas Osnovna škola Metel Ožegović Radovan. Najzaslužniji za osnivanje škole bili su tadašnji belski župnik Ivan Posavec, barun Metel Ožegović i vlastelin Švagel iz Cerja. U Spomenici škole Radovan navodi se da je škola osnovana na imanju Metela Ožegovića4 kojeg ujedno idu najveće zasluge za podupiranje njezinog rada.

Kaštel-dvorac Gornja Bela (foto A. Škriljevečki)

Portret baruna Metela Ožegovića Barlabaševečkog i Belskog (crtež Stjepan Kovačević, preuzeto iz Grlović, Milan: Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća...) 1 Usp. Horvat, Rudolf. Ožegović Barlabaševački bar. Metel. // Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925 – 1925 / ur. Emilij Laszowski. Zagreb: Odbor za izdanje knjige „Zaslužni i znameniti Hrvati 925 – 1925ˮ, 1925., str. 204; Usp. i Szabo, Agneza. Metel Ožegović u političkom i kulturno-prosvjetnom životu Hrvatske. // Cris: časopis Povijesnog društva Križevci XIV, 1(2012.), str. 196–202. URL: https://hrcak. srce.hr/101060 (20. 10. 2020.). 2 Usp. Škriljevečki, Ana. Život „Pod Belomˮ: Utjecaj obitelji Ožegović na svakodnevicu stanovništva belsko-radovanskog kraja: katalog izložbe. Ivanec: Grad Ivanec, 2019. Str. 9.

U Ilirskim narodnim novinama iz 1838. godine Ožegović je dao objaviti oglas u kojem traži učitelja za pučku školu u belskoj župi te osigurava sredstva za njegov rad.5 Podupro je izgradnju nove školske zgrade uz kapelu Blažene Djevice Marije u naselju Radovan, a 1881. godine poklonio je školi zemljište na kojem su posađeni trsovi graševine.6 Ujedno je belskoj župi kao školske darove slao knjige.7 Ožegović je također za unaprjeđenje školstva u belskoj župi i pomoć školskoj mladeži prikupljao dobrovoljne godišnje priloge.8 Osim materijalne pomoći školi Metel 3 Iste godine Metel Ožegović osniva Narodnu čitaonicu u Varaždinu (danas Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegovićˮ Varaždin). 4 Spomenica škole Radovan: knjiga I. (1883. – 1919.). Str. 29. 5 Ožegović, Metel. Oglas. // Ilirske narodne novine 4, 99(15. prosinca 1838.), str. 396. 6 Spomenica škole Radovan: knjiga I.: (1883. – 1919.). Str. 30, 33; Usp. Markulin, Jelka. Povijest škole. // Sto pedeset godina škole u Radovanu / gl. urednik Josip Habunek, odg. urednik Jelka Markulin. Radovan: Osnovna škola Radovan, 1988., str. 11. 7 Usp. Prijateljeva torba. // Pučki prijatelj 5, 13(30. ožujka 1871.), str. 52. 8 Usp. Hrelja, Damir. Metel Ožegović i njegovo doba (III): Ožegović u arhivskim izvorima. // Varaždinske vijesti 46, 49(13. prosinca 1990.), str. 7.

Ožegović brinuo se o obrazovanju i napretku učenika. Svaki put kad se nalazio na svojem imanju u Beli, posjetio bi pučku školu. Prisustvovao je završnim školskim ispitima te novčano nagrađivao učenike. To je djelovalo poticajno na žitelje koji često nisu uviđali vrijednost školovanja te djecu nisu slali u školu. Prvotno je školu polazilo četrdeset učenika iz sela belske župe, a u drugoj polovici 19. stoljeća broj je učenika narastao na dvjesto pedeset.9 Metel Ožegović također se obvezao da će svake godine „’da se mladež potakne na veću marljivost’ podavati za onda znamenitu svotu od 20 forinti srebra za nagradu takovim učenikom, koji će se odlikovati naukom i dobrim i čestitim ponašanjem”̋ 10 Svoju obvezu Ožegović je redovito ispunjavao te je davao novčani prilog „za nagradu i potaknutje školne dečice, koja njemu osobito na sercu leže, i zato se svakom prilikom o napredovanju dece obavestjuje”.11 OŠ Metel Ožegović Radovan smatra se jednom od prvih modernih osnovnih škola u Varaždinskoj županiji.12 Tome je svakako doprinijelo Ožegovićevo poticanje učenja i razvoja vrijednosti u učenika, odnosno podjednako njegovanje odgoja i obrazovanja. Metel Ožegović posljednji je put bio nazočan na završnom školskom ispitu 1887. godine,13 dakle pedeset godina brinuo se o školi i školovanju učenika. Ožegovićev rad u području školstva u belskoj župi nastavio je njegov unuk Ivan Ožegović (Zagreb, 12. siječnja 1872. – Varaždin, 4. studenoga 1941.), vlastelin u Beli, političar i gospodarstvenik.14

KONTEKST 6 2020

Metelu Ožegoviću radovanska škola odužila se 1991. godine prihvaćanjem imena svojeg osnivača i dobrotvora. Njegove zasluge vječno su zapisane u školskoj spomenici „kano riedki akt čovječnosti, darežljivosti, prosvietljeni i rodoljubivi glavni pokrovitelj crkve preuzvišeni gos. barun Metell Ožegović, kojega je slavno ime kano osobitog te glavnog Mecena naše učione, za čitavog njegovog vieka slavno skopčano s poviešću i napredkom iste” (…).15 Time Metel Ožegović nastavlja poticajno djelovati na mnogobrojne naraštaje učenika koji se do današnjeg dana školuju u radovanskoj osnovnoj školi.

Osnovna škola Metel Ožegović Radovan (foto A. Škriljevečki)

Izvori: 1. Spomenica škole Radovan: knjiga I: (1883. – 1919.) Literatura:

Kapelica Majke Božje u Beli, posljednje počivalište obitelji Ožegović (foto A. Škriljevečki) 9 Usp. Markulin, Jelka. Nav. dj., 10–17; Usp. i Škriljevečki, Ana. Nav. dj., str. 10–11. 10 Spomenica škole Radovan: knjiga I. (1883. – 1919.). Str. 30 11 Izpod Běle. // Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske 97(7. rujna 1848.), str. 390. (URL: http://dnc.nsk.hr/Newspapers/(20.10.2020.) 12 Usp. Košćak, Ankica; Vugrek, Katarina. Povijest školstva. // Škola Margečan: 1912. – 2012. / uredile Ankica Košćak i Dubravka Mihinjač. Varaždin: TIVA Tiskara Varaždin; Radovan; Osnovna škola Metel Ožegović Radovan, 2012., str.14. 13 Spomenica škole Radovan: knjiga I. (1883. – 1919.). Str. 38. 14 Usp. Škriljevečki, Ana. Obitelj Ožegović u Beli. // Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, 29 (2018), str. 292–293. URL: https://hrcak.srce. hr/214513 (20. 10. 2020.)

1. Horvat, Rudolf. Ožegović Barlabaševački bar. Metel. // Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925 – 1925 / ur. Emilij Laszowski. Zagreb: Odbor za izdanje knjige „Zaslužni i znameniti Hrvati 925 – 1925ˮ, 1925., str. 204. 2. Hrelja, Damir. Metel Ožegović i njegovo doba (III): Ožegović u arhivskim izvorima. // Varaždinske vijesti 46, 49(13. prosinca 1990.), str.7. 3. Izpod Běle. / Novine dalmatinsko-hervatskoslavonske, 97(7. rujna 1848.), str. 390. URL: http://dnc.nsk.hr/Newspapers/(20.10.2020.) 4. Košćak, Ankica; Vugrek, Katarina. Povijest školstva. / Škola Margečan: 1912. – 2012. / 15 Spomenica škole Radovan: knjiga I.: (1883. – 1919.). Str. 30.

KONTEKST 6 2020

uredile Ankica Košćak i Dubravka Mihinjač. Varaždin: TIVA Tiskara Varaždin; Radovan: Osnovna škola Metel Ožegović Radovan, 2012., str. 13–34. 5. Markulin, Jelka. Povijest škole. // Sto pedeset godina škole u Radovanu / gl. urednik Josip Habunek, odg. urednik Jelka Markulin. Radovan: Osnovna škola Radovan, 1988. 6. Ožegović, Metel. Oglas. // Ilirske narodne novine 4, 99(15. prosinca 1838.), str. 396. 7. Prijateljeva torba // Pučki prijatelj 5, 13(30. ožujka 1871.), str. 52. 8. Szabo, Agneza. Metel Ožegović u političkom i kulturno-prosvjetnom životu Hrvatske. // Cris: časopis Povijesnog društva Križevci XIV, 1(2012.), str. 196–202. URL: https://hrcak.srce. hr/101060 (20.10. 2020.). 9. Škriljevečki, Ana. Obitelj Ožegović u Beli. // Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, 29(2018), str. 279–302. URL: https://hrcak.srce. hr/214513 (20.10. 2020.). 10. Škriljevečki, Ana. Život „Pod Belomˮ: Utjecaj obitelji Ožegović na svakodnevicu stanovništva belsko-radovanskog kraja: katalog izložbe. Ivanec: Grad Ivanec, 2019. Pri pisanju rada korištena je građa u vlasništvu Osnovne škole Metel Ožegović Radovan (Spomenica škole Radovan) te Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin (Ilirske novine, Pučki prijatelj i Varaždinske vijesti). Ana Škriljevečki askriljevecki@gmail.com

KONTEKST 6 2020

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM VLADIMIRA PISKAČ – DUDA (Varaždin, 28.3.1947. – Varaždin, 12.11.2020.)

Vladimira Piskač (rođ. Grims), rođena je u Varaždinu 1947. godine. Nakon završene Gimnazije zaposlila se 1975. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Sloboda” na Odjelu za odrasle, gdje je provela cijeli svoj radni vijek. U svojem knjižničarskom stažu aktivno je sudjelovala u radu Hrvatskog bibliotekarskog društva pri kojem je djelovala kao članica Sekcije za specijalne biblioteke od 1981. do 1983., dok članom Predsjedništva postaje 1987. godine kad joj je povjereno i vođenje Društva bibliotekara Zajednice općina Varaždin. U tom razdoblju intenzivno se bavila pripremom, stručnom obradom i dostavom knjiga za knjižne ormariće varaždinskih radnih organizacija, pripremajući za njih susrete s književnicima, izložbe knjiga te druge kulturne sadržaje. Marljiv i predan rad na terenu donosi joj drugu republičku bibliotekarsku nagradu „Pavao Markovac” za 1993. godinu, koju joj je na prijedlog zaposlenika tekstilnog diva Varteks dodijelilo Predsjedništvo vijeća sindikata Republike Hrvatske. Pamtimo je kao vedru, duhovitu, uvijek spremnu na pomoć, posebno mladima koji su dolazili

raditi u Knjižnicu. Duda je uvijek imala neko jednostavno rješenje uz sposobnost pronalaska prave riječi. U radu s korisnicima bila je uvijek odmjerena i principijelna, blaga prema studentima. Iako je voljela pogledati dobar film, osobito s njezinim najdražim glumcem Seanom Conneryjem, nestrpljivo je iščekivala Olimpijske igre te nas je često znala obradovati svojim kulinarskim umijećem. Neizmjernu ljubav iskazivala je prema svojim unucima, Reti i Dominiku, o kojima bi pričala ozarenog lica. Nakon odlaska u mirovinu, 2012. godine, često bi nas posjetila kada bi u rano jutro krenula u nabavku i po dobru staru dozu „krimića”. Posljednju godinu zbog bolesti rijetko smo je viđali ali smo je uvijek s radošću spominjali i čekali neka bolja i jednostavnija vremena kako bi ju mogli posjetiti. Ostat će nam u sjećanju njezin veseli glas, osmijeh i optimizam. Zbog epidemiološke situacije i mjera ograničenja, posljednji ispraćaj naše Dude održan je u uskom krugu obitelji, kišnog i hladnog ponedjeljka, 16.11.2020. godine. Mirno spavaj, draga Duda ! Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

KONTEKST 6 2020

IN MEMORIAM DRAŽEN SOKOLIĆ - DRAGEC (Trogir, 12.12.1961. – Varaždin, 12.12.2019.) Cijenjeni kolega Dražen Sokolić, naš Dragec, napustio nas je neočekivano na svoj 58. rođendan, večer uoči proslave 70. godišnjice Knjižničarskog društva Varaždinske županije. Iako rođen u Trogiru, cijeli svoj životni vijek proveo je u Varaždinu gdje je nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja upisao tadašnji Srednjoškolski centar „Gabriel Santo”, (danas Prvu gimnaziju), kulturno umjetničkog smjera koji završava s najboljim ocjenama. U tim gimnazijskim danima, kao član novinarske i filozofske grupe pokazuje nadarenost za pisanu riječ, te kroz društveni angažman u slavnom gimnazijskom klubu V3 argumentiranost i objektivnost izlaganja uz kritičko promišljanje. Kao odličan poznavatelj književnosti, zapošljava se 1990. u Knjižnicama grada Zagreba, gdje radi sve do upisa na Filozofski fakultet u Zagrebu (Odsjek za kroatistiku). Nakon stjecanja statusa apsolventa, 1995. godine zapošljava se u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović” u Varaždinu. Aktivno sudjeluje u radu Knjižničarskog društva Varaždinske županije gdje obavlja dužnost blagajnika u mandatu 2004. - 2006. godine, te svojim umijećem pisanja doprinosi kvaliteti njihovog elektroničkog časopisa Kontekst. Autor je nekoliko priloga u kojima opisuje događanja koja organizira na svom radnom mjestu u Ogranku Banfica : Braneći Boba, Noć knjige u Ogranku Banfica te Izložbe u Ogranku Banfica. Očekivali smo i priču o izložbi nazvanoj Uglazbljena poezija koju je realizirao u studenom 2019. godine. Njegov osvrt o stručnom posjetu knjižničara Međimurske i Varaždinske županije Istri i Pazinu, objavljen je i na mrežnim stranicama Kuće za pisce (Hiža od besid) u rubrici O pustolovima... Dragec nam je u nasljeđe ostavio crtice o (ne) dovoljno poznatim ličnostima iz zavičaja kao i više od tisuću priloga koje je napisao za rubriku Vijesti iz povijesti, objavljenih na mrežnim stranicama naše Knjižnice. Dugi niz godina, na putu do posla i natrag pratio ga je njegov vjerni ljubimac, udomljeni pas Milo. Najmlađe je posebno veselio susret s umiljatim psom i razdraganim Draženom ispred Knjižnice.

Osobine koje su krasile Drageca u njegovom radu bile su prije svega točnost, preciznost i marljivost. Dragec nije nikad iznevjerio ili zaboravio neki dogovor, sastanak ili dato obećanje. Vrstan poznavatelj filma i dobre glazbe, posebno glazbenog djelovanja Boba Dylana, često nas je na kraju radnog dana znao razveseliti nekom dobrom pričom, anegdotom ili šalom. Nedostaje nam Dragec sve više, ponekad u sumrak očekujemo njegov korak, kucanje po prozoru, poziv na kavu…

Try imagining a place where it's always safe and warm. "Come in," she said, "I'll give you shelter from the storm" Bob Dylan, Shelter from the storm Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

ODABRANA IZDANJA IZ STRUKE

KONTEKST 6 2020

10 Nakladništvo u baštinskim ustanovama: zbornik radova sa Stručnog skupa Nakladništvo u baštinskim ustanovama kao prilog njegovanju zavičajnosti, održanog u Šibeniku 24. i 25. svibnja 2018. / uredili Karmen Krnčević i Vilijam Lakić. Šibenik: Gradska knjižnica i čitaonica „Juraj Šižgorić”: Knjižničarsko društvo Šibenik, 2019. Zbornik radova sa stručnog skupa koji je bio posvećen baštinskim ustanovama (muzejima, knjižnicama, arhivima) koje se bave izdavaštvom u svrhu predstavljanja i vrednovanja slabo poznate ili zanemarene lokalne baštine. U vrijeme kada se od baštinskih ustanova očekuje da dio svojih fondova, prije svega zavičajnu građu, prezentiraju javnosti, nakladništvo je jedan od načina da se ta građa učini dostupnom širem krugu čitatelja kroz različite publikacije: pretiske, zbornike, kritička izdanja, kataloge...provoditi u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima. Štimac, Jasminka. Tragovi. Varaždin: Knjižničarsko društvo Varaždinske županije, 2019. Po prvi puta je na jednom mjestu zapisana, kompletirana i stručno obrađena povijest djelovanja Knjižničarskog društva Varaždinske županije, izdana u brošuri Tragovi povodom obilježavanja 70-godišnjice njegovog nastanka. Pri rekonstruiranju prošlosti korištena je, uz građu Društva, građa iz specijalnih zbirki varaždinske Gradske knjižnice te privatnih arhiva. Brošura nudi i prikaz djelovanja najznačajnih ljudi knjižničarstva u varaždinskom zavičaju. Kroz njezin sadržaj propagiraju se ključni ciljevi djelovanja knjižničarskih društava: poticanje i osnivanje knjižnica, promicanje i unaprjeđivanje knjižničnih službi, briga o kontinuiranom stručnom usavršavanju knjižničara uz ravnopravan i slobodan pristup informacijama svim društvenim skupinama. Aparac, Jelušić Tatjana; Faletar Tanacković, Sanjica. Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet. Zagreb: Naklada Ljevak, 2020. Problematizacijom stručne literature, ali i kritičkim predstavljanjem konkretnih primjera vizualno lijepih i praktičnih knjižničnih zgrada, nastoji se pobuditi zanimanje arhitekata i knjižničara kako bi se ove institucije, odnosno zgrade istih, započele promatrati i s holističkog stajališta. Knjiga se sastoji od četiri poglavlja: uvod u problematiku, teorijska ishodišta za razumijevanje i proučavanje knjižnične arhitekture, knjižnične zgrade: izazovi oblikovanja i interpretacije te doprinosi izgradnji korpusa stručne i znanstvene literature o knjižničnoj arhitekturi.

KONTEKST 6 2020

Rizvanović, Nenad. Stvaranje čitanja: beletristički nakladnički nizovi u Hrvatskoj (1968.-1991.) Zagreb: Naklada Ljevak, 2020. Na primjerima beletrističkih nakladničkih nizova koji su pokretani u Hrvatskoj između 1968. i 1991. godine autor analizira recepciju prijevodne i domaće književnosti prateći kako na stvaranje čitateljskih navika i potrebe za dobrim štivom utječu s jedne strane izdavački programi, a s druge samo nakladničko, uredničko te vizualno-likovno oblikovanje knjige. Prvi dio knjige donosi širok i temeljit pregled najrelevantnijih teorija recepcije književnosti u kojima se ispituje koncept čitateljskog doživljaja u odnosu na hermeneutički i estetski pojam književnog djela, dok se u drugom analizira niz aspekata nakladničkih nizova hrvatskih izdavača u zadanom vremenskom periodu. Sabolović-Krajina, Dijana. Narodne knjižnice u tranziciji: sociološki aspekti. Samobor: Meridijani, 2020. Dijana Sabolović-Krajina, po struci sociologinja, filozofkinja i knjižničarka, punih devetnaest godina ravnateljica koprivničke Gradske knjižnice te dobitnica Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, analizira narodne knjižnice u kontekstu tranzicijskih procesa u hrvatskom društvu. U prvom dijelu knjige piše o današnjem stanju u našim knjižnicama, o njihovoj ulozi u budućnosti a posebno o njihovom značenju u lokalnoj zajednici. Analizirajući društvene promjene koje je donijela suvremena informacijska tehnologija, Dijana Sabolović-Krajina piše i o digitalnoj knjižnici kao o prilagodbi na nove tehnologije. Drugi je dio knjige studija slučaja koprivničke Knjižnice i čitaonice, odnosno empirijsko istraživanje provedeno 2015. godine o položaju i ulozi narodne knjižnice u jednoj hrvatskoj lokalnoj zajednici uključujući i varaždinsku Gradsku knjižnicu. Ferenčić Martinčić, Ivanka; Lesinger, Maja. Bilješke dječjeg knjižničara. Virje: Narodna knjižnica Virje, 2020. Autorice Maja Lesinger, ravnateljica Knjižnice i čitaonice Grada Preloga, dobitnica nagrade EIFL (Electronic Information for Libraries) te Ivanka Ferenčić Martinčić, ravnateljica Narodne knjižnice Virje i autorica nekoliko inovativnih programa za djecu podijelile su svoje bilješke i trikove koji su im pomogli u njihovim knjižnicama i programima, suočavanju sa strukom i emocijama, nudeći modele kojima bi potakle inspiraciju i motivaciju pri kreiranju sadržaja namijenjenih u radu s djecom. Priručnik je namijenjen knjižničarima, jednako kao i odgojiteljima, učiteljima i roditeljima. On je multifunkcionalan jer nudi aktivnosti koje se mogu prilagoditi svim odgojno-obrazovnim skupinama u vrtićima, školama i knjižnicama. Aktivnosti su grupirane u dvije teme: priče o knjizi i priče o knjižnici, a naveden je i popis literature koji obuhvaća stručne naslove, korisne poveznice i preporuke knjiga i slikovnica za djecu.

KONTEKST 6 2020

Priča (iz) moje knjižice: zbornik radova: 4. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, Kneževi vinogradi / uredile Marija Kretić Nađ i Renata Benić. Beli Manastir: Gradska knjižnica Beli Manastir, 2019. Zbornik radova nastao je na temelju 4. međunarodnog stručnog skupa održanog u organizaciji Gradske knjižnice Beli Manastir, Središnje knjižnice Mađara u Republici Hrvatskoj u Kneževim vinogradima 2019. godine. Skup se bavio temama vezanim uz sociokulturnu i društvenu ulogu knjižnica a na njemu su se mnogim primjerima dobre prakse, programima i projektima predstavile kolege iz školskih, narodnih te specijalnih i visokoškolskih knjižnica.

Leščić, Jelica. Rječnik englesko-hrvatskih stručnih naziva: knjižničarstvo i srodna područja. Zagreb: Naklada Nediljko Dominović, 2020. Svrha je ovoga rječnika dopuniti i osuvremeniti izdanje Knjižničarstvo i srodna područja - izbor englesko-hrvatskih stručnih naziva, izdano od istog nakladnika, 2010. godine. Rječnik naziva temelji se na dostupnoj stručnoj literaturi, a namijenjen je knjižničarima svih stupnjeva obrazovanja, studentima knjižničarstva, kao i prevoditeljima stručnih tekstova s područja knjižničarstva s engleskoga na hrvatski jezik. Višerječni nazivi navedeni su u izvornom redoslijedu njihovih sastavnih dijelova. Izboru je dodan popis korištenih izvora te shema UDK brojeva i predmetnih područja s prilagođenim opisom stručnih skupina. Pripremila Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

KONTEKST 6 2020

ZAVIČAJNA IZDANJA

11 ZAVIČAJNO NAKLADNIŠTVO

Zavičajna zbirka Warasdiniensia Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin u svom fondu objedinjuje sve vrste knjižnične građe u svim formatima i na svim medijima. Iako fond čine monografske i serijske publikacije, kartografska i grafička građa te sitni tisak, u ovom pregledu prikazan je abecedni popis monografskih izdanja objavljenih od sredine listopada 2019. godine do sredine studenog 2020. godine. Abecednim popisom obuhvaćena su djela koja tematski, sadržajno ili prema autoru ulaze u Zavičajnu zbirku, bez obzira na mjesto njihovog objavljivanja. Arhitektura 20. stoljeća u Varaždinu: Radna skupina Varaždin – tekstovi 2017/2018. Varaždin: Društvo arhitekata Varaždin, 2019. Arhitektura središnje gradske osi i okolnih prostora. Varaždin: Društvo arhitekata grada Varaždina, 2020. Benko, Miroslav. Lovačke regule. Varaždin: Lovački savez Varaždinske županije, 2019. Borović, Danijel; Borović Snježana. Prelet za Hrvatsku. Zagreb: Alfa, 2020. Bernik, Andrija. 3D modeliranje u primjerima 3. Koprivnica; Varaždin: Sveučilište Sjever, 2020. Buđanovac, Nebojša. Moji krzneni superjunaci: istinite priče o psećoj ljubavi i hrabrosti. Varaždin: Stanek, 2019. Buntak, Krešimir; Kovačić, Matija. Upravljanje kvalitetom 1. Koprivnica: Sveučilište Sjever, 2020. Buntak, Krešimir; Kovačić, Matija; Kondić Živko. Upravljanje kvalitetom 2. Koprivnica: Sveučilište Sjever, 2020. Buntak, Krešimir. Upravljanje poslovnim procesima. Koprivnica: Sveučilište Sjever, 2020. Burek, Višnja. Otkrivanje gradskih tajni: Varaždin u 17. stoljeću. Zagreb; Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2019. Cesar, Dražen. Od Badije do Moskve. Varaždin: Modernist nakladništvo, 2019. Cigrovski, Vjekoslav; Matković, Bojan. Sportovi na snijegu. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. Cmuk, Miroslav. Knjiški vampir. Zagreb: Knjiga u centru, 2020. Cmuk, Miroslav. Zagorland. Bizovac: Ogranak Matice hrvatske, 2020.

KONTEKST 6 2020

Crockett, Janis. Suzin poučak o slobodi. Varaždin: Modernist nakladništvo, 2020. Daraboš Predrag. Satiranja: pripovijetke. Zagreb: Naklada Ceres, 2019. Deduš, Lidija. Razglednice iz prašnjave republike. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2020. Draga domača rieč 2019: zbornik radova s 39. kajkavskog književnog natječaja. Ivanec: Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklecˮ, 2019. Draga domača rieč 2020: zbornik radova s revijalnog 40. kajkavskog književnog natječaja. Ivanec: Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklecˮ, 2019. Dučakijević, Mirjana; Igrec, Elizabeta. Stalni postav starih majstora: Galerija umjetnina – vodič. Varaždin: Gradski muzej, 2019. Dvorski, Iva. Tajna novca. Varaždin Breg: Poslovni centar Fenix, 2019. Fabac, Robert. Organizacijska teorija – s naglaskom na teoriju igara. Jastrebarsko: Naklada Slap; Varaždin: Fakultet organizacije i informatike, 2020. Gazibara, Slavica. Sarine priče i Ivorove mudrolije: priča za velike i male. Čakovec: Grad Čakovec, 2019. Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1969. – 2019.: 50 godina. Varaždin: Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. Gjurković, Tamara. Kritika boli: majmunica se osjeća posramljeno. Varaždin: Evenio, 2020. Gjurković, Tamara. Neispunjeno očekivanje boli: kornjača se osjeća razočarano. Varaždin: Evenio, 2020. Gjurković, Tamara. Pogrešno ponašanje boli: vučić osjeća krivnju. Varaždin: Evenio, 2020. Gjurković, Tamara. Ruganje i odbacivanje boli: magarac se osjeća poniženo. Varaždin: Evenio, 2020. Golik Bočkaj, Ljiljana. Srce vam otvaram. Varaždin: Mini-print-logo: Udruga veterana 7. gardijske brigade Puma, 2020. Gradečak, Marija. Mala Mica dizajnerica. Zagreb: Profil knjiga, 2020. Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola: 80 godina tradicije: ljetopis 2015. – 2020. Varaždin: Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, 2020. Hercigonja, Zoran. Doba buđenja. Varaždin: Fronta Impress, 2019. Hercigonja, Zoran. Microsoft Small Basic za početnike: zbirka riješenih zadataka u Microsoft Small Basic-u namijenjena učenicima srednjih škola različitih usmjerenja. Varaždin: Fronta Impress, 2020. Hercigonja, Zoran. Posljednja vječna bića. Varaždin: Fronta Impress, 2019. Hercigonja, Zoran. Učenje osnovnih programskih koncepata kroz interaktivni dijagram tijek: opći uvod u programiranje, logičko razmišljanje programske strukture, zbirka zadataka s detaljnim objašnjenjima. Varaždin: Fronta Impress, 2020.

KONTEKST 6 2020

Hereković, Dijana. Bakina lokomotiva. Novi Marof: Udruga za palijativnu skrb „Srce”: Osnovna škola Novi Marof, 2019. Huzjan, Vladimir. Varaždin u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske: (1941. – 1945.). Zagreb; Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2020. Jagetić Daraboš, Boris. Ivanečko planinarstvo = Mountaineering in Ivanec. Ivanec: Turistička zajednica grada Ivanca; Varaždin: Mini-print-logo, 2019. Jagoda Kralj Novak. Varaždin: Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, 2019. Jakopec, Petar. Liberalizam vs. republikanizam: Locke vs. Rousseau. Zagreb: Naklada Breza, 2020. Jembrih, Alojz. Dragutin Domjanić u novom svjetlu. Zelina: Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina; Zagreb: Hrvatsko književno družtvo sv. Jeronima, 2019. Katana, Lovro. Siluete. Varaždin: Modernist nakladništvo, 2020. Keček, Damira. Zbirka zadataka i riješenih primjera iz Matematike 2. Varaždin: Sveučilište Sjever, 2020. Kezele, Adrian Predrag. Proboj: suprotstavite se autoritetu iluzije. Zagreb: High castle, 2020. Kezele, Adrian Predrag. Uklanjanje faktora karme: slobodan život izvan karmičkih petlji. Zagreb: High castle, 2020. Kezele, Adrian Predrag. Veličanstveni Saturn. Zagreb: High castle; Čakovec: Udruga Umjetnost davanja, 2020. Kezele, Adrian Predrag. Viveka: glas unutarnjeg učitelja. Zagreb: High castle, 2020. Kopjar, Mladen. Poštanski Marko. Zagreb: Naklada Ljevak, 2020. Kovaček, Stjepan. 150 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg. Ludbreg: Dobrovoljno vatrogasno društvo Ludbreg, 2019. Kreč, Darko. Boduljko i Žbunika. Zagreb: Strip agent, 2019. Kruljac, Krunoslav. Korzo '66. Varaždinske Toplice: Tonimir, 2020. Krunoslav Martinović: život s medicinom i umjetnosti / priredio i uredio Mladen Pavković. Koprivnica: Tiskara Rihtarić, 2019. Kudelić, Petra. Kraljevstvo odvažnih. Varaždin: Modernist nakladništvo, 2020. Kukuljević Sakcinski, Ivan. Neobjavljene drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Varaždin: Državni arhiv u Varaždinu, 2019. Kukuljević Sakcinski, Ivan. Slovnik umjetnikah jugoslavenskih. Zagreb: Naklada Nediljko Dominović, 2019. Leskovar, Marko. Polje krvavih ruža. Varaždinske Toplice: Tonimir, 2020.

KONTEKST 6 2020

Lipovec Fraculj, Tihana. Ana i gospodin Strahojed. Varaždin: Evenio, 2019. Lukavečki, Martin. Oteto zaboravu: sjevernohrvatske putositnice. Čakovec: Matica hrvatska, Ogranak Čakovec, 2019. Majnarić, Jurica. Bač: 1975. - 2004. Zagreb: Vedis; Varaždin: Obitelj Majnarić: Udruga „Art 9ˮ, 2019. Manojlović Vračar, Nikolina. Oblak u žutom kaputu. Varaždin: Evenio, 2019. Marković, Matija. Zadnja volja aliti Proteštacia duhovna po P. P. Štefanu Kapucinu 1723., 1724.: povodom 350. obljetnice njegova rođenja. Zagreb: Hrvatska kapucinska provincija svetog Leopolda Mandića, 2019. Matajčić, Maja; Petar, Saša; Premužić, Bojan. Upravljanje lancima opskrbe: zbirka zadataka. Koprivnica: Sveučilište Sjever, 2020. Matušin, Alen. Đelac: hazarder u smokingu. Varaždin: Fine'sa Consors, eVaraždin za medijske usluge – Podružnica Varaždin, 2020. Meić, Vida. Strukture mrlja = Stain structures: Muzej suvremene umjetnosti: izložba = exhibition, Zagreb, 4. 6. - 5. 7. 2020.: katalog izložbe. Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, 2020. Menadžment: praktikum. Koprivnica: Sveučilište Sjever, 2019. Moretos, Mia. Božanski dar. Varaždin: Mini-print-logo, 2020. Nazor, Dijana. Otkrivanje slikarskih tajni – InfraredArt. Varaždin: Gradski muzej, 2019. Održivi razvoj, ekologija i poslovna etika / urednik Ivan Koprek. Zagreb: Filozofsko – teološki institut Družbe Isusove, 2019. Pahić Grobenski, Barica. Darovi snova, odzvuci zbilje. Varaždin: Sveučilište Sjever: Matica hrvatska, 2019. Peričić, Denis. Idoli: (Bagram – Ramstein). Koprivnica: Vošicki, 2020. Peričić, Denis. Ima jena vekša sila: Netopir i Pekel na Zemli: dva suvremena kajkavska mirakula. Zagreb: Citadela libri, 2019. Peričić, Denis. Spiritisti: boemske rapsodije. Zagreb: Hena com, 2020. Perić, Boris. Ne možeš ti to: koliko self - helpa čovjek može podnijeti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2020. Perić, Boris. Zagabrijel II: (pi - roman). Zagreb: Edicije Božičević, 2019. Pervan, Jelena. Mrljek i Prljek: knjiga bljakavih priča o higijeni. Varaždin: Evenio, 2020. Pervan, Jelena. Mrljek i Prljek na zbrčkanome prespavancu: priča o neurednoj sobi. Varaždin: Evenio, 2020. Posavec, Ljiljana. Slobodna volja: ključ za ispunjenje i osobno Uzašašće. Varaždin: Udruga za promicanje kulture Ritam misli, 2020. Postupak za liječenje pretilosti u odraslih. Varaždin: Opća bolnica Varaždin, 2020.

KONTEKST 6 2020

Propadalo, Gordan. Sabrani ulomci. Varaždin: Elektronika-Nakladnik, 2020. Putar, Radoslav; Horvat, Miljenko. Retrospektiva. Varaždin: Gradski muzej; Zagreb: Institut za istraživanje avangarde, 2019. Sajko, Melita. Zdravstvena njega oboljelih od demencije. Varaždin: Sveučilište Sjever, 2020. Singbo, Odilon – Gbenoukpo. Evanđeoske mrvice za unutarnju ekologiju. Zagreb: Kršćanska sadašnjost: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2020. Slivar, Vera. Coprnice: Zavičajne priče i legende. Varaždin: Modernist nakladništvo, 2020. Slunjski, Edita. Izvan okvira 4: mudrost vođenja: prikaz istraživanja i alati razvoja prakse vođenja. Zagreb, Element, 2019. Slunjski, Edita. Izvan okvira 5: pedagoška dokumentacija procesa učenja djece i odraslih kao alat razvoja kurikuluma. Zagreb: Element, 2020. Slunjski, Edita. Pirati na najljepšem Otoku: izmišljene priče o najljepšem Otoku čiji su stanovnici poželjeli odseliti u Irsku i piratima koji su im pjevali. Zagreb: Element, 2019. Smoljan, Božo. Mikrostrukturne pretvorbe, nosivost i načela toplinske obrade metala. Koprivnica; Varaždin: Sveučilište Sjever, 2020. Šagi, Bonaventura Zvonimir. Pastoralne duhovne vježbe: za župne svećenike, vjeroučitelje/ice, učitelje/ice. Zagreb: Kršćanska sadašnjosti, 2019. Šimunec, Anica. Zagonetka grofa Draškovića. Trakošćan: Dvor Trakošćan, 2020. Škola u Maruševcu kroz tri stoljeća: (1839. - 2019). Lepoglava: Grafoprom tisak; Maruševec: Osnovna škola Gustav Krklec, 2019. Štebih, Mihael. U zagrljaju stakla: skulpture u staklu i kamenu. Varaždin: Gradski muzej, 2019. Štimac, Jasminka. Tragovi. Varaždin: Knjižničarsko društvo Varaždinske županije, 2019. Šumić, Julijana. Parkovi povijesnih utvrda. Bedekovčina: Općina Bedekovčina; Varaždin: Grad Varaždin, 2020. Težački Kekić, Biserka. Košmara pun san. Varaždinske Toplice: Tonimir, 2020. Težački Kekić, Biserka. Navrh jezika. Varaždinske Toplice: Tonimir, 2020. Tomić, Tomislav; Peričić, Denis. Pustinjak: slikovnica za odrasle. Zagreb: Knjiga u centru, 2019. Tučkar, Zoran; Vrečko, Stjepan. Enciklopedija hrvatskog milenijskog roka. Zagreb: Rockmark, 2020. Varaždinske barokne večeri: 50 festivalskih godina. Varaždin: Koncertni ured Varaždin, 2020. Vučković, Tamara. Gospodin Iz i gospođica Po. Varaždin: Evenio, 2019. Vučković, Tamara. Mirko Bjesomirko. Varaždin: Evenio, 2019.

KONTEKST 6 2020

Zaradija Kiš, Antonija. Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku: studija, transliteracija, faksimil. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada: Institut za etnologiju i folkloristiku: Staroslavenski institut, 2020. Zvonar, Ivan. Dvije donjodubravske rukopisne pjesmarice Matije Feletara. Samobor: Meridijani, 2019. Pripremila Andreja Toljan andreja-4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegovićˮ Varaždin

KONTEKST 6 2020

UPUTE AUTORIMA Kontekst je časopis Društva knjižničara Varaždinske županije u kojem se objavljuju stručni i informativni tekstovi iz knjižničarstva i srodnih znanosti. Radove treba slati uredništvu časopisa u periodu od 15. studenoga 2020. do 15. srpnja 2021. (iznimno do 15. rujna 2021. godine) u elektroničkom obliku na adresu: kontekst.urednistvo@gmail.com. UPUTE AUTORIMA Uredništvo prima tekstove na hrvatskom jeziku. Tekstovi i prilozi primaju se isključivo u elektroničkom obliku: • Tekstovi moraju biti u Wordu, u fontu Times New Roman, veličine 12 točaka (naslov 14 točaka, fusnota 10 točaka), proreda 1,5 obostranog poravnavanja. • Fotografije i priloge potrebno je slati odvojeno od teksta u tiff ili jpg formatu. U većim tekstovima moguće je predložiti mjesto za fotografiju na ovaj način: [Opis fotografije (foto: Inicijal imena. Prezime)]. Uz svaku karticu teksta prihvaćaju se najviše dvije ilustracije, a o objavljivanju većeg broja ilustracija odlučuje uredništvo. Zaprimljene fotografije moraju biti u skladu s odredbama GDPR-a. Radovi se primaju u minimalnom opsegu od ½ kartice (800 - 900 znakova). Na kraju rada potrebno je navesti ime i prezime autora, e-mail adresu i naziv institucije u kojoj autor radi. Uredništvo zadržava pravo da tekstove grafički oblikuje u skladu s uputama. Prije objavljivanja svi tekstovi bit će lektorirani. UPUTE ZA CITIRANJE 1. Bilješke (fusnote) Bilješke (objasnidbene i bibliografske) navode se na dnu stranice. U objasnidbenim se bilješkama pobliže objašnjava pojedinost vezana uz tekst o kojemu se govori. U bibliografskim se bilješkama pozivamo na korištenu literaturu, tj. izvor iz kojega je citat preuzet. Ako se tekst izravno ne citira, potrebno je ispred bibliografske bilješke navesti „Usp.”. U bilješkama se navode puni bibliografski podaci s rednim brojem stranice i to u svakom slučaju kada se navod pojavi prvi put. Za svako sljedeće navođenje, uz prezime i ime autora kojega se citira, potrebno je staviti oznaku „Navedeno djelo”/„Nav. dj.”1 ili latinski izraz „Op. cit.”, popraćenu rednim brojem stranice s koje je navod preuzet ili oznakom za stranice (od-do) ako je preuzet veći dio teksta citiranog autora. U slučaju kada se bilješke vezane uz određeno djelo navode jedna za drugom, koristi se oznaka „Isto” ili latinski „Ibid”. Ukoliko je navod preuzet s različite stranice istog djela, dodaje se i broj stranice. Ako je navod preuzet s iste stranice kao i prethodni, stranica se uz oznake „Ibid” ne piše ponovno. Oznaka „Ibid” koristi se i ako se u sljedećoj fusnoti koristi isti izvor, ali je ona navedena na novoj stranici. Za posredno citiranje koristi se izraz „Navedeno prema”. Posredno citirati znači citirati određenog autora/ djelo koje je već citirano unutar izvora koji koristimo. Posredno citirano djelo se u popisu literature ne navodi, već samo izvorno djelo iz kojega je preuzet citat. 2. Popis literature na kraju rada: Knjiga Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju ako postoji. Mjesto izdavanja: Nakladnik; Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. 1 Navodnici samo u ovim uputama imaju značenje, tj. u autorskim tekstovima se ne pišu.

KONTEKST 6 2020

• za knjige koje imaju dva ili tri autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora; Prezime, Ime drugog autora; Prezime, Ime trećeg autora. • za knjige koje imaju četiri i više autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora…[et al.]. • za knjige koje nemaju podatak o autoru navodi se: Naslov / podatak o uredniku. Poglavlje u knjizi Prezime, Ime autora. Naslov poglavlja. // Naslov knjige / Ime i prezime autora knjige. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Početna-završna stranica. Rad u zborniku Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov zbornika: podnaslov / podatak o uredniku. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja. Početna-završna stranica. Natuknica u enciklopediji Prezime, Ime autora natuknice (ako postoji). Naslov natuknice. // Naslov enciklopedije. Podatak o izdanju (ako postoji). Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja prvog i zadnjeg sveska (ukoliko enciklopedija ima više svezaka). Godina izdavanja sveska u kojemu se nalazi natuknica. Stranica. Članak u časopisu Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa oznaka sveska/godišta, broj(godina), početna-završna stranica. Članak u novinama Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov novina oznaka sveska/godišta, broj(dan, datum), početna-završna stranica. Elektronički izvori Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa (12.9.2018.) Članak na mrežnoj stranici: Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa (12.9.2018.) Ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku, iza početne–završne stranice dodaje se potpuna URL adresa (12.9.2018.) Mrežna stranica: Naslov stranice. Potpuna URL adresa (12.9.2018.) CD-ROM: Podaci se navode ovisno o tome radi li se o knjizi, časopisu, zborniku. Na kraju se dodaje oznaka [CDROM] Intervju: Prezime, Ime intervjuirane osobe. Osobni intervju. Datum intervjua. Neobjavljeni radovi Magistarski i doktorski radovi: Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. (mag./dok. rad, akademska institucija na kojoj je rad obranjen, godina) Predavanja, materijali sa sastanaka/konferencija Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. (Vrsta izvora. Institucija, organizator ili naziv skupa, mjesto, datum)

KONTEKST 6 2020

pubweb.carnet.hr/KDVZ https://www.facebook.com/KDVzupanije