Tribina Eppur si muove Gradska knjižnica Zagreb 29. OŽUJKA 2017. Nova mjerna jedinica: boscovich Ruđer Bošković i suvremena znanost Stipe Kutleša Institut za filozofiju, Zagreb
Kratki životopis R. J. Boškovića - kronologija - Rođen 18. svibnja u Dubrovniku. 1725. - Stupio 31. listopada u Družbu Isusovu u Rimu. 1727-32, 1738-41. - Studirao na Collgiumu Romanumu – Rimskom kolegiju. 1711.
Kratki životopis R. J. Boškovićakronologija – Profesor na Collegiumu Romanumu. 1740. - Zaređen za svećenika 30. listopada 1747. – Posjet Dubrovniku (18. srpnja – 13. listopada). 1748. - Dopisni član Akademije znanosti u Parizu (4. svibnja). 1740-60.
Kratki životopis R. J. Boškovićakronologija 1750-52 – Mjerenje meridijanskog stupnja između Rima i Riminija. 1758. – Objavljuje u Beču Teoriju - ThPhN (kolovoz) 1759-63 – Put po Europi 1760. – Počasni član Carske akademije znanosti u Petrogradu (17. siječnja) 1761. – Član Royal Society u Londonu (15. siječnja)
Kratki životopis R. J. Boškovićakronologija 1761-62. – Put u Carigrad i Poljsku 1764-69. – Profesor u Paviji 1770-73. – Profesor u Milanu 1774-82. – Ravnatelj optike u francuskoj mornarici – frnacuski državljanin (kralj Luj XV.) 1783-85. – U Bassanu priprema djela za tisak. 1786. – Umire 13. veljače u Milanu
Boškovićev doprinos pojedinim znanostima – zaslužan za otkriće Urana Optika – zakon rasvjete Geoznanosti - geoid i izostazija Matematika – kontinuum realnih brojeva Ostale Boškovićeve djelatnosti: književnost, diplomacija, svećenička služba Astronomija
Boškovićeva teorija prirodne filozofije – Polazišta a) Deduktivno ishodište: 1) Načela jednostavnosti i sličnoznačnosti (analogije) prirode (simplicitas et analogia naturae) 2) Načelo/zakon neprekinutosti (kontinuiteta) (lex continuitatis) b) Empirijski povod: Analiza sraza elastičnih tijela/kugala
a.1. Načelo jednostavnosti i sličnoznačnosti - iz njih se izvodi načelo neprekinutosti (De viribus vivis V V - O živim silama), 1745, br. 47, br. 49) - osnova su za istraživanje prirode - analogiju “ u fizici jedino smatramo prikladnom za istraživanje općih zakona prirode” (ThPhN, br. 28).
a.1. Načelo jednostavnosti i sličnoznačnosti Newton (Regulae philosophandi, I, III): “Priroda je, naime, jednostavna i ne obiluje suvišnim uzrocima stvari”; i “...ne treba odustati od analogije prirode, budući da je ona jednostavna i uvijek sebi suglasna”. Bošković se opredjeljuje na njutonijansko djelovanje na daljinu jer ono “uvodi još veću jednostavnost i analogiju...” i
a.1. Načelo jednostavnosti i sličnoznačnosti Kada govori o načelu neprekinutosti kaže da ga “...nije moguće mimoići ako se hoćemo poslužiti onom jedinstvenom sličnošću prirode...”(ThPhN, br. 38; usp br. 31). Načela jednostavnosti i sličnoznačnosti prirode te načelo neprekinutosti Bošković naziva “izravnim dokazima a priori”.
a.2. Načelo neprekinutosti (kontinuiteta) Nedjeljiva
granica zajednička je i jedina za neprekinuti dio koji prethodi granici (continuun praecens) i koji slijedi iza granice (continuum sequens). B = (Cp/Cs) Bošković (1754, 1758) D = (K1/K2) Dedekind (1872)
b. Empirijski povod: analiza sraza elastičnih tijela Dilema: ili postoji dodir i skok u promjeni brzine (tada se narušava načelo neprekinutosti) ILI se načelo neprekinutosti očuva (tada se mora odreći mogućnosti postojanja dodira među tijelima ili česticama). Bošković: neprekinutost je očuvana i nema dodira. Iz toga mora slijediti uvođenje odbojne sile (Bošković)
Zakon sila – Newtonov zakon gravitacije
Curva Boscovichiana: oblici Boťkovićeve krivulje sila
Konačna Boškovićeva krivulja sila
∞ >0
za x → 0 za 0 < x < ∞
<0 1/x2
za 0 < x < ∞ za x → ∞
F(x) =
F - sila x – razmak među tvarnim česticama F> 0 - odbojna sila F< 0 - privlačna sila
Boškovićeva modifikacija Newtonova zakona gravitacije Bošković
je “nagađao…da će se (Newtonov) zakon morati srušiti u atomskim razmjerima… Nevjerojatna zamisao za znanstvenika osamnaestog stoljeća” (Leon Lederman/Dick Teresi: Božja čestica)
ď Ź
Modifilacija Newtonova zakona gravitacije
Dokaz BoĹĄkoviÄ&#x2021;eva zakona sila
Atomske i nuklearne sile
Sile meÄ&#x2018;u atomima u Ä?vrstom tijelu
Svojstva tvari Opća
svojstva elementarnih čestica i tvari:
Jednostavnost,
neproničnost/neprobojnost, neprotežnost, oblikovnost, obujam, masa, gustoća, tromost/inercija, pokretljivost, kontinuitet gibanja, akcija i reakcija, djeljivost, sastavljivost, nepromjenjivost prvih elemenata tvari, teža/gravitacija, kohezija
Posebna svojstva tijela: Mnoštvo
i raznolikost čestica i masa, kruta tijela, tekućine, čvrstoća,viskoznost, elektricitet, kemijski procesi, magnetizam i dr.
Neprotežnost neprotežnosti dobivamo pomoću refleksije, a ne pomoću osjetila Razlikovanje matematičkih i fizičkih točaka tvari Fizičke točke tvari: - posjeduju sile inercije i aktivne sile - uzrokuju u osjetilima zamjetljiva gibanja Ideju
Neprobojnost/neprodornost Asimptotski odbojni luk → nema dodira → nema kompenetracije Bez asimptotskih odbojnih lukova → prolaz mase kroz drugu masu (prolaz kroz zidove i zatvorena vrata) (ThPhN, br. 366. 370,476). Ideja neprobojnosti Vrlo velike brzine → nema ideje o neprobojnosti
Neprobojnost za sloĹžene Ä?estice - ideja izoliranih svjetova (ThPhN, br. 170, 171, 518)
Boškovićev „model atoma“: sustav od tri tvarne točke od kojih su dvije u fokusima elipse a treća na elipsi
Bošković i kvantna mehanika Zaključak: 1748, 1758 (Bošković); Čestice se ne mogu gibati na svim mogućim stazama (elipsama) nego samo na nekim dozvoljenim (diskontinuitet) (1758) – usp. kvantna mehanika (poč. 20. st.) – 1907 (J.J. Thomson), 1913 (N. Bohr).
Protežnost tvari protežnost tvari – moguće je da se čestice tvari dodiruju - filozofska tradicija Diskontinuirana protežnost – čestice tvari se ne dodiruju – Bošković: tvar je “šuplja”. Protežnost čine diskretne točke među kojima djeluju Boškovićeve sile. Kontinuirana
Vrste čestica: Jednostavne,
nepronične, neprotežne tvarne točke (puncta) čestice 1. reda – kvarkovi i leptoni čestice 2. reda – atomske jezgre čestice 3. reda – atomi čestice 4. reda - molekule makroskopska tijela
Pojam kemijske strukture: Bošković
(1758): prvi koji je tvrdio da su makroskopska svojstva (fizička, kemijska, biološka) ovisna o strukturi Eksplicitno povezivanje strukture i svojstava: J. J. Berzelius (1830), A. M. Butlerov (1861), A. Crum Brown, Fraser
Bošković o svjetlosti Korpuskularna
teorija Bošković – prethodnik termodinamike i kinetičke teorije plinova (Kelvin) Bošković – prethodnik teorije luminiscencije - S. R. Filonovič, 1978) – ThPhN, br. 395, 473, 491)
Boškovićev obrat: Prekid
s materijalističkokorpuskularnom teorijom tvari Boškovićeva dinamističkoatomistička teorija tvari
Primjena Boškovićeve teorije na prostor i vrijeme
Mjesni
i vremenski način (modus) postojanja, njihova promjena i posljedice na shvaćanje prostora i vremena.
Bošković o svojoj teoriji: Izvanredno
plodonosna
teorija Korisna u svim posebno u najtežim problemima fizike
SUVREMENO ZNAČENJE BOŠKOVIĆEVE TEORIJE
BOŠKOVIĆ
I SUVREMENA ZNANOST
USPOREDBA
1. Boškovićeva krivulja sila
2. Boškovićeve tvarne točke
3. Boškovićeva ideja o izoliranim svjetovima 4. Boškovićev jedan jedini zakon sila 5. Boškovićev „model atoma“ atoma (1748, 1758)
krivulje između atoma, molekula,nukleona kvarkovi i leptoni u fizici 20. st. sužanjstvo kvarkova unifikacija sila Bohrov model (1913)
6. Boškovićevo shvaćanje teorija relativnosti prostora i vremena 7. Deterministički opis prirode: Bošković (1758) P.S.Laplace (Essai philosophique sur les probabilités, 1814) 8. Kontinuum realnih brojeva: Bošković (De continuitatis lege, 1754) J. W. R. Dedekind (1872) 9. Ideja fraktala: Bošković (1758) – ThPhN, br. 130, 144) H. von Koch (1904)
4. Suvremeno značenje Boškovićeve teorije
10. Nesmetan prolaz tvari kroz drugu tvar: Bošković ideja neutrina (1758, ThPhN, br. 518)
11. Početak prostora i vremena: Bošković (ThPhN, Veliki prasak Dopuna I, br.10) 20. st.
4. Suvremeno značenje Boškovićeve teorije
Ad 10)
“Bilo
bi moguće pretpostaviti da neke vrste (tvari) nemaju nikakve sile. U tom bi slučaju supstancija jedne od tih vrsta posve slobodno prošla kroz supstanciju druge vrste bez ikakve kolizije.”
4. Suvremeno značenje Boškovićeve teorije
AD 11)
“U prostoru, koji je po svom postanku trorodan, i u vremenu, koje je jednorodno, točka odnosno trenutak bit će neki početak čijim pomicanjem prema našem zamišljanju nastaje prostor i vrijeme.”
(Ne)prihvatljivost metafizičkih teorija – npr. Boškovićeve teorije? -
teorija izvedena bez eksperimentalne podrške i provjere - može li se smatrati znanstvenom teorijom (prije empirijske provjere)? - ako ne onda: ima li neka metafizička teorija što reći o stvarnosti? Je li ona znanstveno prihvatljiva? - Može li barem biti od koristi znanosti?
Mišljenja o Boškoviću suvremenici Lagrange: “Ja nemam ni pronicavi duh ni visoki um velikoga tog čovjeka…ono što ja mogu pružiti…daleko je ispod onoga što može o. Bošković” Lalande: “Ma što govoorili o tome geometri koji ga nisu voljeli (na pr. D’Alembert), bio je to genijalan čovjek…Ali treba da ga čovjek napose poznaje pa da se zna koliko ima u njemu genija” Louis
Mišljenja o Boškoviću suvremenici Clairaut ( 6. 5. 1760): “To je jedan od najljubaznijih ljudi koje sam upoznao…Viđali smo se često i povezao sam ga sa svim svojim prijateljima, koji su svi o njemu mislili što i ja.” D’Alembert: “Vrlo se dobro zna da je prečasni o. Bošković bio uvijek smatran i poštivan u svojoj Družbi kao jedan od najdostojnijih njezinih članova i kao čovjek napose zaslužan u svakom smislu.”
Mišljenja o Boškoviću suvremenici F. Ricca: Bošković “ne prezire druge niti ružno napada tuđu slavu. Briga za svoju slavu nije ga učinila slijepim za svoje nedostatke” Condorcet (26. 2. 1774): “Predrago mi je da ste se napokon riješili Boškovića. Kakva god bila vrijednost njegovih djela, držim da uvijek više vrijede od njegove ličnosti. On je fratar i jezuit da se spali.”
Mišljenja o Boškoviću nasljednici J. Robison (1785): (Boškovićeva teorija) “bit će uvijek smatrana …jednim od najdomišljatijih istraživanja tajni prirode...usuđujem se reći da, ako ikada budemo imali pravu teoriju, tada će ona nalikovati Boškovićevoj u mnogim njezinim osnovama.” M. Faraday (1844): - ideja polja“...čini mi se da su Boškovićevi atomi u velikoj prednosti pred uobičajenim pojmovima”.
Mišljenja o Boškoviću nasljednici D. I. Mendeljejev (1870): “ Bošković zajedno s Kopernikom ponos je zapadnih Slavena; on se smatra utemeljiteljem modernog atomizma.”J. C. Maxwell (1877): “Najbolje što možemo učiniti jest da napustimo krutu jezgru i da je nadomjestimo Boškovićevim atomima.” J. H. Poynting: “Moram priznati, da kao fizičar, ne mogu prihvatiti ovu teoriju.” Ali “to je sigurno jedno od najuzvišenijih razmišljanja koje je ljudski um ikada iznio.”
Mišljenja o Boškoviću nasljednici
W. Thomson - Kelvin (1889): “Boškovićeve ideje (su) zastarjele i…njegova teorija beskonačno nevjerojatna.” W. Thomson - Kelvin (1905): “Moja sadašnja pretpostavka je čisto i jednostavno boškovićijanstvo…Hookeovo izlaganje oblika kristala…Navierova i Poissonova teorija elastičnost čvrstih tijela, Maxwellov i Clausiusov rad u kinetičkoj teoriji plinova i Taitov rad o istoj stvari – sve razvoji Boškovićeve čiste i jednostavne teorije.”
Mišljenja o Boškoviću F. Nietzsche: “Dalmatinac Bošković je uz Poljaka Kopernika onaj genijalni pobjednik nad pričinom osjetila...i njegova teorija je najveći trijumf nad osjetilima, koji je dosada na zemlji postignut.” O. Spengler: “Otac Bošković bio je prvi koji je, prevladavajući Newtona,... oblikovao matematičko-mehaničke principe u obuhvatnu pravu dinamiku.”
Mišljenja o Boškoviću H. V. Gill (1941): Bohrov atom je “izravni nasljednik Boškovićeva zakona sila između čestica razmaknutih mikroskopskim udaljenostima…Kada se bude pisala povijest atomske teorije, pravo je da se uloga koju je igrao otac Ruđer Bošković ne bi smjela previdjeti.” E. Cassirer: Boškovićeva Teorija je “glavno prirodnofilozofijsko djelo epohe”
Mišljenja o Boškoviću N. Bohr (1958): Bošković je “jedn od najistaknutijih likova među filozofima prirode 18. stoljeća.” W. Heisenberg (1958): Bošković je “hrvatski Leibniz” čiji je zakon sila “ključ za razumijevanje strukture tvari.” On je “izvršio značajan utjecaj na razvoj europskog mišljenja.”
Mišljenja o Boškoviću S. R. Filonovič (1978): “Prvu zadovoljavajuću teoriju luminiscencije razvio je u 18. stoljeću hrvatski učenjak Ruđer Bošković.” Ph. M. Rinard (1976): “Čini se malo vjerojatnim da bi Bošković bio iznenađen kvarkovskim modelom koji subnuklearne čestice gradi od ‘mnoštva mnogo manjih objekata’ tako da nukleoni postaju molekule izgrađene od kvarkova.”
Mišljenja o Boškoviću Leon Lederman/Dick Teresi (Božja čestica): “Bošković je imao još jednu zamisao, potpuno luđačku za osamnaesto stoljeće (a možda i za bilo koje drugo vrijeme).. Materija je građena od nevidljivih i nedjeljivih atoma, rekao je. Dobro, to nije posve novo…Ali čujte novu stvar: Bošković je tvrdio da te čestice nemaju veličinu, naime da su geometrijske
Mišljenja o Boškoviću
točke…Bez dimenzija. A Bošković tvrdi, ni manje ni više, da je materija građena od čestica koje nemaju dimenziju! Mi smo, evo…, pronašli česticu koja odgovara tom opisu. Nazvali smo je kvark.”
HVALA NA POZORNOSTI