INFORMACIJSKA PISMENOST K A KO D O I N F O R M AC I J A I Å TO S N J I M A
UVODNI POJMOVI
PISMENOST • temeljna pismenost podrazumijeva vještine čitanja, pisanja i računanja MEDIJSKA INFORMACIJSKA
PISMENOST
SVEOPĆA
INFORMATIČKA DIGITALNA
…
INFORMATIČKA PISMENOST Znanja i vještine potrebne za razumijevanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija uključujući hardvere, softvere, sustave, mreže… INFORMACIJSKA PISMENOST Prepoznavanje potrebe za informacijom, znanja i vještine pronalaženja, vrednovanja i korištenja informacija i posljedično stvaranje novog znanja. Informacijski pismenima smatraju se oni koji su naučili kako učiti, znaju kako je organizirano znanje, znaju kako pronaći informacije i njima se koristiti da bi stvorili novo znanje.
INFORMATIČKA PISMENOST ≠ INFORMACIJSKA PISMENOST ali je poznavanje informacijske tehnologije preduvjet stjecanja informacijske pismenosti
INFORMACIJSKI PISMENA OSOBA USPJEŠNO I UČINKOVITO: pristupa informacijama prepoznaje potrebu za informacijom oblikuje upit na temelju informacijske potrebe identificira različite potencijalne izvore informacija razvija i koristi uspješne strategije za lociranje informacija • vrednuje informacije kritički i kompetentno • organizira informacije za praktičnu primjenu • integrira nove informacije u postojeće znanje • • • • •
PODATAK (DATA) • simbol koji reprezentira svojstva objekata i događaja • podatak je skup prepoznatljivih znakova, odnosno simbola zapisanih na nekom mediju, npr. papiru, filmu, magnetskom ili kojem drugom mediju INFORMACIJA (INFORMATION) • sažeto znanje i izvor velike količine podataka koji se pohranjuju i prenose uz pomoć različitih medija i metoda • podatak stavljen u kontekst koji onda za nas ima neko značenje • informacija je kvalitetna ako sadržava sljedeće osobine: potpunost, točnost, relevantnost i pravovremenost • odgovara na pitanja Što?., Tko?, Kada? i Gdje? ZNANJE (KNOWLEDGE) • znanje informacija, činjenica, metoda te se služiti njima u praktične svrhe • sposobnost stjecanja novih spoznaja uz njihovu primjenu • skup činjenica, informacija i vještina stečenih izobrazbom ili iskustvom radi teorijskoga ili praktičnoga razumijevanja i rješavanja problema MUDROST (WISDOM) • pojam kojim se označuje posebna kvaliteta inteligencije, znanja i djelovanja, tako da svi ti pojmovi čine određeno jedinstvo
DjelomiÄ?ni prikaz DIKW-hijerarhije prema D. Clarku
ŠTO KADA ? • nisi siguran/na otkud krenuti s pretraživanjem informacija za seminarski ili neki drugi rad • ne znaš postaviti ispravan upit za pronalazak informacije • nasumično biraš pojmove za pretraživanje • imaš poteškoće sa sužavanjem informacija • ne znaš kritički procijeniti dobivene rezultate • vizualno privlačne stranice procjenjuješ važnijim izvorima rezultata • zadovoljan/na si prvim pronađenim rezultatima • kopiraš i lijepiš dijelove teksta bez razumijevanja citiranosti
3 KORAK A KOD PRETRAŽIVANJA INFORMACIJA
1. PLANIRAJ! Nakon što dobiješ zadatak i prije istraživanja upitaj se: • Što se traži od tebe? • Gdje ćeš potražiti informacije? • Kako će izgledati tvoj rad? • Napravi nacrt / plan rada!
2. DJELUJ! Sada si u fazi razrade teme i istražuješ sadržaj. Provjeri! • Jesu li tvoje bilješke točne i potpune? • Jesi li dobro napisao/la cjelinu?
• Sadrži li tvoj projekt potrebne informacije?
3. PREGLEDAJ! Prije nego predaš rad pregledaj ga još jednom i upitaj se: • Jesi li ostvario/la početno postavljene ciljeve?
• Jesi li što propustio/la učiniti? • Koju sam novu vještinu naučio/la?
• Na što si posebno ponosan/na? • Kako bi se ocijenio/la?
PRETRAŽIVANJE INFORMACIJA I L I K A K O D O P O T R E B N E L I T E R AT U R E ?
DEFINIRANJE KLJUČNIH RIJEČI KLJUČNA RIJEČ – ona koja najbolje opisuje predmet dokumenta • upitu koji pretražuješ odredi jednu ili više ključnih riječi, područje i predmet
• koristi sinonime, nadređene i srodne pojmove • ne koristiti rečenice kod pretraživanja • kod predmetnog pretraživanja koristi već ponuđene predmetnice, a ne prirodni jezik Primjer: upit „Utjecaj potresa na nebodere” ključne riječi: potres (zemljotres, podrhtavanje tla), neboder (višekatnica, visoka građevina)
BOOLEOVI OPERATORI • alati za formiranje upita pri kojem se ključne riječi povezuju s AND, OR i NOT • AND ( ili + ) sužava pretraživanje, tako da rezultati pretraživanja uključuju samo one dokumente koji uključuju sve termine povezane operatorom • OR ( ili I ) proširuje pretraživanje na dokumente koji uključuju bilo koji pojam povezan operatorom (koristiti kod sinonima)
• NOT ( ili - ) za isključivanje nekog termina iz pretraživanja Važno!
Između simbola Booleovih operatora (+, I, -) i riječi koja se želi isključiti ili uključiti ne stavljati razmak (npr. potres +neboder).
AND
A N D
OR
OR
NOT
NOT
Primjer: potres AND neboder - dobiveni rezultati sadržavati će dokumente koji govore i o potresima i o neboderima
potres OR neboder - dobiveni rezultati sadržavati će sve dokumente o potresima i neboderima
potres NOT neboder - dobiveni rezultati sadržavati će dokumente o potresima, ali neće biti onih koji govore i o neboderima
KRAĆENJE (STEMMING) • omogućava pronalaženje većeg broja riječi istog korijena
• kratiti se može s lijeve i desne strane • najčešći znakovi za kraćenje su: *, ! i $ Primjer:
za upit stol* dobit ćete rezultate: stol, stolovi, stolić, stolar, stolarski, stolac SAVJET!
Odabrani korijen riječi ne smije biti prekratak jer će dobiveni rezultati biti preširoki. npr. za upit st* rezultati uz gore navedene mogu uključivati i stijeg, stablo, stanovanje…
ZAMJENSKI ZNAKOVI (WILDCARDS) • simboli koji se nalaze unutar riječi i zamjenjuju jedan ili više znakova • omogućuju pretraživanje termina za koje nismo sigurni kako se točno pišu (moguće razlike u pisanju pr. između britanskog i američkog engleskog) • simboli ? i # Primjer 1.: upit digit?e dati će rezultate i za digitise i digitize upit flav?r dati će rezultate flavor (američki engleski) i flavour (britanski engleski) Primjer 2.: • zamjenski znak se može koristiti i za riječ u složenom upitu upit „čas je ?, čas je zao” za riječ iz stiha („čas je dobar, čas je zao”) PAZI! Razlika u jednome slovu može dovesti do različitih riječi te je rezultate potrebno provjeriti. Npr. upit wi?d dati će rezultate i za wild (divlji) i za wind (vjetar).
PRETRAŽIVANJE SLOŽENIH IZRAZA (FRAZA) NAVODNICIMA • kod pretraživanja frazom ili složenim izrazom sastavljenim od nekoliko riječi potrebno je frazu staviti pod navodnike Primjer: Upit o veganskoj prehrani treba staviti u navodnike („veganska prehrana”) jer bi bez navodnika dobiveni rezultati bili i o prehrani i o veganstvu. RAZLIKA OPERATORA AND I NAVODNIH ZNAKOVA Operator AND kao rezultat pretraživanja dati će stranice koje sadrže ključne riječi (veganska i prehrana), bez obzira na poredak riječi i ne kao frazu.
SLOŽENO PRETRAŽIVANJE (KORIŠTENJE KLJUČNIH RIJEČI I ZAGRADA) • zagrade se koriste kod pretraživanja više ključnih riječi koje su u nekom odnosu Primjer: (potres OR zemljotres) AND (višekatnica OR neboder)
PRETRAŽI! KO R I S N I L I N KOV I Z A Z A P O Č E T I P R E T R A Ž I VA N J E
1. kataloge narodnih, fakultetskih, sveučilišnih i specijalnih knjižnica npr. katalog KGZ-a https://katalog.kgz.hr/pages/search.aspx?&currentPage=1&searchById=-1 i katalog NSK-a http://katalog.nsk.hr/F?RN=702927194 2. Crosbi – Hrvatsku znanstvenu bibliografiju https://www.bib.irb.hr/ 3. Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa https://hrcak.srce.hr/ 4. Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR https://zir.nsk.hr/ 5. Otvorene baze podataka http://baze.nsk.hr/ https://scholar.google.com/ 6. Web pretraživače i imenike https://www.google.hr/ https://www.yahoo.com/
VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU
VREDNOVANJE MREŽNIH STRANICA 1. Provjeri domenu stranice! 2. Provjeri autora stranice!
3. Saznaj tko je odgovoran za stranicu? 4. Jesu li stranica i sadržaj stranice datirani?
5. Je li stranica redovito održavana?
VREDNOVANJE SADRŽAJA STRANICA 1. Saznaj je li autor stručnjak za područje o kojem piše! 2. Provjeri rade li poveznice i procijeni kvalitetu stranice na koju upućuju! 3. Otvori početnu stranicu kako bi provjerio izvor informacija koje stranica sadrži! 4. Postoji li bibliografija (popis izvora)? Ukoliko da provjeri citirane izvore! 5. Je li autor objektivan? 6. Procijeni kome je stranica namijenjena!
7. Ima li stranica reklamnog materijala i kojeg?
AUTORSKO PRAVO I CITIRANJE
AUTORSKA PRAVA 1. • 2. •
AUTOR fizička osoba koja je stvorila djelo AUTORSKO DJELO originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter 3. AUTORSKA PRAVA • moralna i imovinska • razlikuju se od zemlje do zemlje 4. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA • za života autora i 70 godina nakon njegove smrti (autorsko pravo je nasljedivo) • srodna prava (izvođača i izdavača) traju 50 godina, računajući od godine u kojoj je npr. snimka CD-a snimljena • kada istekne razdoblje zaštite, djelom se može slobodno koristiti, bez autorova dopuštenja i bez plaćanja naknade 5. CREATIVE COMMONS ( CC ) • neprofitna organizacija s nizom licencija koje omogućuju autorima bez odricanja autorskih prva davanje svojih djela dostupnim za dijeljenje, prenamjene i preradbe
CITIRANJE I BIBLIOGRAFIJA 1. CITIRANJE • doslovno navođenje nečije riječi ili dijela teksta 2. PARAFIZIRANJE • korištenje tuđeg teksta prepričavajući svojim riječima na način ne mijenjajući im izvorni smisao 3. POPIS LITERATURE / BIBLIOGRAFIJA • prema zadanim pravilima sastavljen popis korištenih izvora 4. VAŽNOST ISPRAVNOG NAVOĐENJA IZVORA • odavanje priznanja autoru korištenoga izvora • provjera vjerodostojnosti izvora • pronalaženje dodatnih informacija • izbjegavanje plagiranja
KRENI!
1. POSTAVI PITANJE! • odredi informacijski problem (potrebu) i budi siguran/a da razumiješ temu • postavi što više pitanja (od općenitih prema užima) koja će ti pomoći u traženju odgovora 2. IZRADI STRATEGIJU! • odredi izvore informacija (enciklopedije, leksikoni, druge stručne knjige, časopisi, internet, profesor, mentor…)
• analiziraj izvore i kreni s najkorisnijima 3. PRONAĐI IZVORE! • zapiši podatke o izvoru jer će ti trebati za popis korištene literature • pronađi tražene informacije koristeći se raznim strategijama pretraživanja
4. SAKUPI INFORMACIJE! • procjeni važnost informacije i njenu usklađenost s temom • provjeri istinitost informacija, posebno onih s interneta • bilježi izvore važnih informacije 5. OBJEDINI INFORMACIJE! • objedini dobivene informacije, dodaj svoje riječi i izradi rad, novo originalno djelo • sve izvore informacija obavezno navedi na kraju rada u popisu literature 6. PROVJERI REZULTAT! • pročitaj svoj gotov rad i provjeri odgovara li zadanoj temi i početno postavljenim pitanjima
• procjeni jesi li saznao i naučio nešto novo i/ili stekao novu vještinu
LITERATURA: • Bosančić, B. DIKW – hijerarhija: za i protiv. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 2-3(2017.), 1-24. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/195861(23.4.2020.)
• Herring, J. E. Internetske i informacijske vještine : priručnik za učitelje i školske knjižničare. Zagreb : Dominović, 2008. • Informacijska tehnologija u obrazovanju : znanstvena monografija : [E-obrazovanje, učenje na daljinu, interoperabilnost, ishodi učenja, informacijska pismenost] / uredila Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, 2014. • Lau, J. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija : recenzirano 30. srpnja 2006. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
• Špiranec, S.; Banek Zorica, M. Informacijska pismenost : teorijski okvir i polazišta / Sonja Špiranec, Mihaela Banek Zorica. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, 2008. • Vučina, Ž. Pretraživanje i vrednovanje informacija na Internetu. Zagreb : CARNet – Hrvatska akademska i istraživačka mreža, 2006. • Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara / Jasminka Lovrinčević ... [et al.]. - Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, 2005.
BROŠURU PRIREDILA: MAJA ZUBČIĆ PELESKI, ZAGREB, 5.5.2020.