Kulturna i prirodna baština Podsuseda: Potočna priča
Kulturna i prirodna baština Podsuseda: Potočna priča
Izložba
o potočnom raku
(Austropotamobius torrentium), autohtonoj vrsti u ekološkoj mreži
Potok Dolje
Autorice izložbe: Lana Jelić, mag. biol. (Priroda grada Zagreba) i dr. sc. Sunčica Ostoić (KGZ, Knjižnica Podsused)
Grafički dizajner: Dejan Dragosavac Ruta
Ilustratorica: Klasja Habjan
Organizator: KGZ, Knjižnica
Podsused
Partneri: Priroda Grada Zagreba – Javna ustanova za upravljanje prirodnim vrijednostima Grada Zagreba, Osnovna škola Epoha, Opća i jezična gimnazija Epoha, Osnovna škola bana Josipa
Jelačića
Lektura: Tanja Radović
Tisak: Arskopija Zagreb, prosinac 2024.
Priroda u gradu
Urbana bioraznolikost:
– ukupnost života na gradskom području koja obuhvaća raznolikost živih bića i staništa – gradovi su utočišta mnogim strogo zaštićenim ili ugroženim biljkama, gljivama i životinjama – bioraznolikost gradova je manja nego u prirodnim područjima, ali može biti veća od one na jednoličnim poljoprivrednim površinama
Prednosti visoke urbane
bioraznolikosti:
– veća otpornost ekosustava na klimatske promjene – pročišćavanje zraka i vode – povećanje otpornosti na ekstremne temperature – pozitivan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje
Grad Zagreb: – smješten blizu planine Medvednice i na rijeci Savi – sadrži raznolika staništa: travnjake, šume, potoke, jezera i močvare – sva ta staništa, zajedno s izgrađenim dijelovima, doprinose broju vrsta koje ovdje obitavaju – dom je nekim ugroženim vrstama na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini – na području grada zabilježeno je više od 130 strogo zaštićenih vrsta
Slatkovodna staništa: – s planine Medvednice u grad se slijeva preko 30 potoka prema rijeci Savi – stajaće vodene površine koriste se za sport i rekreaciju (Jarun, Bundek, maksimirska jezera, jezera Savica) – slatkovodni rakovi su stanovnici potoka, ali su zbog skrovitog života rijetko viđeni
Priroda Grada Zagreba –Javna ustanova za upravljanje prirodnim vrijednostima Grada Zagreba: – bavi se zaštitom, održavanjem i promicanjem zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže NATURA 2000 Grada Zagreba
● Rode na Savici, foto Lana Jelić
● Siva čaplja u Maksimiru, foto Božidar Brozinčević
● Park na Trgu kralja Tomislava, foto Lana Jelić
● Leptir medonjica, foto Lana Jelić
● Barska kornjača, foto Lana Jelić
● Puž, foto Lana Jelić
● Gljiva rožnatica u Maksimiru, foto Lana Jelić
● Dabar u Maksimiru foto Lana Jelić
● Jezero Savica, foto Lana Jelić
● Lišaj u Maksimiru foto Lana Jelić
Područje ekološke mreže Potok Dolje
Zaštita prirode u RH: – temelji se na Zakonu o zaštiti prirode
Vrste zaštićenih područja: – strogi rezervat – nacionalni park – posebni rezervat – park prirode – regionalni park – spomenik prirode – značajni krajobraz – park-šuma – spomenik parkovne arhitekture
Ekološka mreža (Natura 2000): – mreža područja EU za zaštitu divljih vrsta i staništa – proteže se kroz cijelu EU – u RH obuhvaća 25.956 km² (36,8 % kopnenog i 9,3 % morskog teritorija)
– u Zagrebu obuhvaća šest područja:
▸ Potok Dolje, Vejalnica i Krč (potpuno unutar Zagreba)
▸ Medvednica, Stupnički lug, Sava uzvodno od Zagreba, Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje (djelomično unutar Zagreba)
Potok Dolje: – smješten u Podsusedu, zapadni dio Zagreba – površina od 5 ha – važna točka prirodne baštine, unatoč maloj površini i urbanom okruženju
Zaštita potočnog raka: – u Zagrebu žive tri vrste slatkovodnih rakova: potočni rak (Austropotamobius torrentium), uskoškari rak (Pontastacus leptodactylus), plemeniti rak (Astacus astacus) – potočni rak je ugrožen i strogo zaštićen u RH – zbog prisutnosti potočnog raka dio potoka Dolje je proglašen dijelom ekološke mreže – očuvanjem tog područja štiti se cjelokupno vodeno stanište i svi organizmi u njemu
● Ekološka mreža RH: plavi poligoni su područja značajna za očuvanje ptica, a zeleni za očuvanje drugih vrsta i staništa, karta Krešimir Kovačec
● Područje ekološke mreže Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje, foto Lana Jelić
● Područje ekološke mreže Sava uzvodno od Zagreba, foto Biljana Janev Hutinec
● Područje ekološke mreže Vejalnica i Krč foto Lana Jelić
● Područje ekološke mreže Potok Dolje, karta Krešimir Kovačec
● Područje ekološke mreže Stupnički lug, foto Lana Jelić
● Područje ekološke mreže Potok Dolje foto Lana Jelić
Potočni rak ili rak kamenjar
(Austropotamobius torrentium)
Red: Decapoda (5 pari nogu)
Porodica: Astacidae
Vrsta: Austropotamobius torrentium
Prosječni životni vijek: oko 10 godina
Rasprostranjenost: – prisutan u središnjoj i jugoistočnoj Europi – u RH nalazi se u rijekama i potocima savskog sliva i nekim potocima jadranskog sliva (pritoke Zrmanje i Krke)
Preferirano stanište: – živi u manjim vodotocima na višim nadmorskim visinama – najviše voli izvorišne i gornje dijelove hladnih šumskih potoka s kamenim dnom
Životne navike:
– skrovit način života – obitava pod kamenjem i u zemljanim obalama s vodenom vegetacijom – aktivan noću, većinu dana provodi skriven od predatora
Ishrana: – svejed, hrani se malim životinjama, organskim otpacima i vodenom vegetacijom – ključan organizam u hranidbenim lancima slatkovodnih ekosustava i ima važnu ulogu u kruženju organske tvari
Fizičke karakteristike:
– veličina:
▸ najmanja europska vrsta slatkovodnog raka, naraste do 15 cm
– struktura tijela:
▸ najveći beskralježnjaci (unutar tijela nemaju kostur) vodenih ekosustava s čvrstim vanjskim oklopom koji se redovito mijenja („presvlačenje“)
▸ prvi od 5 pari nogu su kliješta koja služe za hvatanje hrane i obranu
▸ sljedeća četiri para služe za kretanje
▸ ispod repa imaju noge plivalice
▸ mužjaci imaju deblja kliješta, a ženke uža
▸ mogu regenerirati izgubljene udove
Ekološki značaj: – potočni rakovi su ekološki ključne vrste (eng. keystone species) – pomažu održati stabilnost ekosustava u slatkovodnim staništima
o e a hodanje pereopodij
Oko
lavopr njak e alotorak ep abdomen
o trum
par ti ala antenule par ti ala antene lije ta pereopodij
onopodiji mu jaka
o e a plivanje pleopodiji
elju ne no e mak ilipediji
foto Lana Jelić
foto Ivana Maguire
foto Lana Jelić
● LEĐNI PRIKAZ
● TRBUŠNI PRIKAZ
Rakova ljubav
Sezona parenja:
– u kasnu jesen
Spolna anatomija:
– kod mužjaka prva dva para nogu plivalica pretvoreno je u organe za razmnožavanje (gonopodiji)
– kod ženki sve noge plivalice služe i za čuvanje i nošenje oplođenih jaja
Način parenja:
– mužjaci pripremljene „paketiće“ sa spermijima (spermatofori) predaju ženkama pomoću svog prvog para nogu za plivanje (gonopodiji)
– ženke čuvaju spermatofore s donje (trbušne) strane tijela – proces oplodnje (spajanje muške i ženske spolne stanice) odvija se kasnije, izvan tijela životinja (vanjska oplodnja) kada ženka pomoću posebnih cementnih žlijezda „otvori“ spermatofore, nakon čega oni dolaze do jaja
– ženke nose oplođena jaja do ljeta iduće godine na donjoj strani stražnjeg dijela tijela
Njega mladih:
– nakon izlijeganja mali rakovi su prvih dana nepokretni pa se kliještima drže za jajnu ljusku koja je još uvijek pričvršćena za majku
– vrlo brzo, nakon prvog presvlačenja, mali rakovi slobodno se kreću u blizini majke
● Ženka s izlegnutom mladunčadi, foto Matej Faller
● Ženka s jajima, foto Matej Faller
● Mladi rakovi foto Ivana Maguire
● Ženka s mladunčadi, foto Ivana Maguire
● Mužjak s gonopodijima, foto Matej Faller
● Ženka sa spermatoforima (bijelo) foto Ivana Maguire
Istraživanja potočnog raka u potoku Dolje
Istraživanje potočnog raka:
– započelo 2015. godine u ekološkoj mreži Potok Dolje – monitoring se provodi svake jeseni
Metodologija istraživanja: – provedeno na nekoliko točaka duž potoka (prirodni i betonirani dijelovi)
– u prirodnom dijelu potoka (PP Medvednica) ulovljeno najviše rakova (N=50) – u betoniranom dijelu ulovljeno najmanje rakova (N=5)
Metode lova:
– korištene ručno izrađene vrše od plastičnih boca i mrežice
Pregled ulovljenih rakova: – provjereni na ozljede, promjene, spol i duljinu
– rakovi u prirodnom dijelu potoka pokazali bolju kondiciju
Genetska raznolikost: – populacija rakova na zapadnom prigorju Medvednice genetski je raznolika – ima veliki evolucijski značaj
Uloga područja Potok Dolje: – ključno za zaštitu potočnog raka u Zagrebu
udio pronađenih rakova
dijelu
dijelu
● Mjerenje fiziološko-kemijskih parametara vode, foto Ivana Maguire
● Vrše za lov rakova, foto Lana Jelić
● Uređaj za mjerenje kisika i sl. u vodi foto Ivana Maguire
● Terenska oprema za mjerenje, foto Lana Jelić
● Mjerenje rakova, foto Ivana Maguire
Ugroženost i zaštita
Potočni rak je ugrožen zbog:
– uništavanja staništa:
▸ reguliranje vodenih tokova kanaliziranjem (utvrđivanje obala betonom ili opločavanje kamenom) i postavljanjem pregrada
▸ sječa i košnja priobalne vegetacije (manja zasjenjenost povećava temperaturu vode i smanjuje razinu kisika)
– zagađenja vodotoka:
▸ dospijevanje otpadnih tvari u vodene tokove
– invazivnih stranih vrsta rakova (mramorni rak /Procambarus virginalis/, bodljobradi rak /Faxonius limosus/, signalni rak /Pacifastacus leniusculus/):
▸ zauzimaju prostor i koriste hranu
▸ prenositelji su bolesti (npr. račja kuga koja može uzrokovati veliki pomor ili potpuni nestanak autohtone vrste)
Status u Hrvatskoj:
– potočni rak je ugrožena i strogo zaštićena vrsta prema Zakonu o zaštiti prirode
Zabranjene radnje prema zakonu:
– hvatanje, ubijanje i uznemiravanje
– oštećivanje staništa
– prodaja, prijevoz i razmjena živih ili mrtvih jedinki
Aktivnosti zaštite:
– Javna ustanova Priroda Grada Zagreba i Hrvatske vode postavili su betonska skloništa za rakove u kanaliziranom dijelu potoka Dolje – ta mjera predstavlja aktivni pristup očuvanju potočnog raka – učinci betonskih skloništa trenutno se prate
● Otpad iz potoka Dolje, foto Lana Jelić
● Kanalizirani dio potoka Dolje bez vegetacije, foto Lana Jelić
● Kućica za rakove, foto Lana Jelić
● Označavanje kućice za rakove, foto Lana Jelić
● Betonirani dio potoka Dolje s kućicom za rakove, foto Leo Stojanov
● Smanjeni režim košnje, foto Leo Stojanov
● Gradski potoci: prirodni su samo u području Parka prirode Medvednica (narančasta linija) dok su u gradu kanalizirani karta Krešimir Kovačec ● Invazivni mramorni rak, foto Chucholl C.,
Commons
● Invazivni signalni rak, foto Lana Jelić
● Čuvar prirode, foto Leo Stojanov
Susret sa Zdenkom i ostalim rakovima
Edukacije o potočnom raku
● Terenska nastava s učenicima OŠ bana Josipa Jelačića, OŠ Epoha, Opće i jezične gimnazije Epoha, listopad 2024., foto Leo Stojanov
● Radionica osmišljavanja kampanje za zaštitu potočnog raka s učenicima OŠ bana Josipa Jelačića, listopad 2024. foto Leo Stojanov
Aktivnosti Prirode Grada Zagreba na promicanju područja ekološke mreže Potok Dolje: – edukacija o očuvanju slatkovodnih ekosustava i rakova:
▸ provode se razne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja ovih ekosustava – edukativne radionice:
▸ organizirane za djecu i odrasle kako bi se informirali o slatkovodnim ekosustavima – stručna predavanja:
▸ o važnosti očuvanja slatkovodnih ekosustava i rakova, kako bi se promovirala njihova zaštita – terenske nastave:
▸ organizirane za škole i zainteresirane grupe
▸ podsusedska djeca su raka kojega su sreli na terenu nazvala Zdenko
Ciljevi aktivnosti: – educirati građane o ulozi rakova u ekosustavima – naglasiti važnost zaštite staništa rakova – promicati suzbijanje prijetnji koje ugrožavaju slatkovodne ekosustave
● Terenska nastava s učenicima OŠ bana Josipa Jelačića, OŠ Epoha, Opće i jezične gimnazije Epoha, listopad 2024., foto Leo Stojanov
● Predavanje Lane Jelić, KGZ, Knjižnica Podsused, svibanj 2024. foto Leo Stojanov
● Potočni rak kojeg su djeca nazvala Zdenko, foto Leo Stojanov
● Radionica izrade vrša s učenicima OŠ bana Josipa Jelačića, listopad 2024., foto Leo Stojanov
Radionica izrade vrša s učenicima OŠ bana , foto Leo Stojanov
● Prof. dr. sc. Ivana Maguire na terenskoj nastavi s učenicima OŠ bana Josipa Jelačića, OŠ Epoha, Opće i jezične gimnazije Epoha, listopad 2024. foto Leo Stojanov
