Najstariji europski lunarni kalendar

NEOLITIK (mlađe kameno doba) na istočnoj obali Jadrana Emil Podrug viši kustos Prapovijesne zbirke Muzej grada Šibenika

PRAPOVIJEST Paleolitik (starije kameno doba) ↓ Mezolitik (srednje kameno doba) ↓ Neolitik (mlađe kameno doba) ↓ Eneolitik (bakreno doba) ↓ Brončano doba ↓ Željezno doba ↓ ↓ → → → STARI VIJEK (Antika): Rimsko Carstvo

NEOLITIK (mlađe kameno doba) -

Najvažnija civilizacijska stepenica u razvoju ljudskog društva Završetak nomadskog i početak sjedilačkog načina života Početak poljoprivrede (uzgoj žitarica) i stočarstva (uzgoj domaćih životinja) --- prva stalna naselja

-

Početak: Bliski istok („Plodni polumjesec”, „Kolijevka civilizacije”), oko 10 000 godina pr. Kr. U Hrvatskoj: oko 6000 pr. Kr. – 4000 pr. Kr.

-

NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Najranija poznata sela (6000. – 5900. pr. Kr.) Rašinovac (rani neolitik)

Pokrovnik (rani i srednji neolitik)

NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Danilo – Bitinj (srednji neolitik)

Velištak (kasni neolitik)

NEOLITIK Kuće od drva, šiblja i blata

Rekonstrukcija neolitičkih kuća: Sopot (Vinkovci)

NEOLITIK Kuće od drva, šiblja i blata

NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Podovi kuća (Benkovac – Barice)

(B. Marijanović, Barice – naselje danilske kulture u Benkovcu, Archaeologia Adriatica VI, 2012., sl. 24.)

NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Pod kuće (Danilo – Bitinj)

NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Ekonomija: stočarstvo

Domaće vrste

%

Ovca / koza

75-80

Govedo

10-15

Svinja

5

Pas

1

Divlje vrste Jelen, zec, lisica…

<1

NEOLITIK NA ISTOÄ&#x152;NOJ OBALI JADRANA Ekonomija: poljodjelstvo

NEOLITIK (mlađe kameno doba) Ekonomija: poljodjelstvo

Uzgojene vrste Žitarice

Mahunarke

Lan

Divlje vrste Pšenica (3 vrste)

Šipak

Ječam

Drijenak

Proso

Badem

Bob

Kupina

Grašak

Žir

Leća

Bazga

Malina

NEOLITIK (mlađe kameno doba) Oruđe od kamena rožnjaka: umetci za srpove

NEOLITIK (mlađe kameno doba) Oružje od kamena rožnjaka: vrhovi strelica

NEOLITIK (mlaÄ&#x2018;e kameno doba) OruÄ&#x2018;e od vulkanskog kamena: sjekire, dlijeta, klinovi

NEOLITIK (mlađe kameno doba) Oruđe od životinjskih kostiju (dlijeta, šila, igle)

NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Lončarija → podjela na kulture/lončarske stilove: Rani neolitik (impreso kultura): 6000. – 5400. pr. Kr.

Srednji neolitik (danilska kultura): 5400. – 4900. pr. Kr.

Kasni neolitik (hvarska kultura): 4900. – 4000. pr. Kr.

KASNI NEOLITIK (HVARSKA KULTURA): 4900. â&#x20AC;&#x201C; 4000. PR. KR.

KASNI NEOLITIK (HVARSKA KULTURA): 4900. – 4000. PR. KR.

Podjela na faze: 1.) Klasični Hvar – „Obrubljeni” k. H. – „Standardni” k. H. – „Skromni” k. H. 2. Kasni Hvar

S. Forenbaher, T. Kaiser (ur.), Grapčeva špilja. Pretpovijesni stan, tor i obredno mjesto, Split, 2008., T. 5.

Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura

-

najranije poznato naselje hvarske kulture šest radiokarbonskih datuma: 4900. - 4700. pr. Kr. Velimsko polje (zaleđe grada Vodica) otkriveno 2007. godine od 2007. do 2017. istraženo 500 m2 otkriveni ostaci kuća, jama, rovova sakupljena velika količina lončarije hvarskog stila („obrubljene” podfaze), kamenog oruđa i ostataka prehrane (životinjskih kostiju, biljnih sjemenki, ljuštura školjaka)

Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura

Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura

Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura

Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura

Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura

Posuda (zdjela): inv. br. MGĹ 418

Mjesto nalaza: - jama SJ 23b (2007. godine)

Posuda (zdjela): inv. br. MGŠ 418

- visina: oko 20 cm (nedostaje dno) - promjer oboda: 28 cm - maksimalni promjer (trbuh): 31,5 cm - pečena u redukcijskim i oksidacijskim uvjetima: vanjska površina gotovo crna, unutrašnja površina crvenkasto-smeđa

Posuda (zdjela): inv. br. MGŠ 418 -

čitava vanjska površina posude je ukrašena urezivanjem na središnjem, trbušastom dijelu je i 6 polukuglastih ispupčenja, grupiranih u parovima ukrasna zona je horizontalnim linijama podijeljena u 4 dijela

-

gornja 3 dijela: horizontalni pojasevi podijeljeni na pravokutna polja

-

donji dio: polukuglasta zona

-

sva 4 dijela su ispunjeni urezanim motivima krugova, zrcalnih S-oblika, trokuta i „izlomljenih” traka

MJESEC

â&#x20AC;˘ Mjesec je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliĹže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384.401 km.

• Mjesec ima opseg od 3476 km. Temperatura tla danju mu može doći do 100oC, a noću do čak -170oC . Na mjesecu nema zraka niti vode.

• Mjesec je 400 puta manji od Sunca.

• No isto tako je 400 puta bliže Zemlji.

â&#x20AC;˘ Mjesec ne stvara svjetlost on, reflektira, svjetlost koju prima od Sunca. Jedna strana mjeseca uvijek je osvijetljena (ona koja je okrenuta prema Suncu), dok je druga strana mraÄ?na, ona koja se nalazi suprotno od Sunca).

MJESEČEVE MJENE

• Mjesečeve mjene su rezultat promjena položaja Mjeseca u odnosu na Sunce. Kad se Mjesec nalazi između Sunca i Zemlje, mi ga ne vidimo i to je mlađak. Nakon tjedan dana prijeđe četvrtinu svoje putanje oko Zemlje, tada vidimo prvu četvrt.

Nakon što prijeđe polovinu svoje putanje Mjesec se nalazi na suprotnoj strani Sunca u odnosu na Zemlju. Njegova poršina sjaji cijelu noć. To je puni mjesec. Od mlađaka do mlađaka prođe 29,5 dana.

PROMATRANJE MJESECA

• Kad Mjesec promatramo dalekozorom na njegovoj površini vidimo planine nizine i kratere no njegov nam je reljef tek počeo biti poznat kad su ga počele istraživati sonde i astronauti .

• Od 1959. godine više je desetaka automatskih sondi lansirano prema Mjesecu. Prvi ljudi spustili su se 20. srpnja 1969. Između 1969. i 1972. šest letova Apolla. Na zemlju su donijeli 400 kg kamenja na analizu.

â&#x20AC;˘ Mjesec je prekriven kraterma i planinama te raznim dolinama ĹĄto se nekad vjerovalo da su mora.

NAJSTARIJI EUROPSKI LUNARNI KALENDAR priredio: Omer Rak

CIKLUS ZNANSTVENIH TRIBINA „EPPUR SI MUOVE” KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA, 18. 4. 2018.

Posuda s VeliĹĄtaka

Djelomičan prikaz posude s Velištaka: četiri pojasa

Mjesečevi “meandri” na posudi, prvi i drugi pojas

Gornji dio posude, tri pojasa

Djelomičan prikaz posude s ravnodnevicama, suncostajima, godišnjim dobima i odgovarajućim Mjesečevim mijenama

“Ženski” trokut – tama

“V” znakovi ženskog spola u opadajućoj fazi Mjeseca

“Muški” trokut – svjetlo

Dva združena pravokutnika – rastuća i opadajuća faza Mjeseca, mjesec dana

Par okruglih ispupčenja (“bradavica”) ispod pravokutnika s urezanim krugom – 59 dana

Treći pojas, šest ispupčenja – 177 dana

Trokuti iznad i ispod motiva izduĹženog obrnutog slova Sâ&#x20AC;&#x201C; jedan dan

Donji dio posude â&#x20AC;&#x201C; zima