NEOLITIK (mlađe kameno doba) na istočnoj obali Jadrana Emil Podrug viši kustos Prapovijesne zbirke Muzej grada Šibenika
PRAPOVIJEST Paleolitik (starije kameno doba) ↓ Mezolitik (srednje kameno doba) ↓ Neolitik (mlađe kameno doba) ↓ Eneolitik (bakreno doba) ↓ Brončano doba ↓ Željezno doba ↓ ↓ → → → STARI VIJEK (Antika): Rimsko Carstvo
NEOLITIK (mlađe kameno doba) -
Najvažnija civilizacijska stepenica u razvoju ljudskog društva Završetak nomadskog i početak sjedilačkog načina života Početak poljoprivrede (uzgoj žitarica) i stočarstva (uzgoj domaćih životinja) --- prva stalna naselja
-
Početak: Bliski istok („Plodni polumjesec”, „Kolijevka civilizacije”), oko 10 000 godina pr. Kr. U Hrvatskoj: oko 6000 pr. Kr. – 4000 pr. Kr.
-
NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Najranija poznata sela (6000. – 5900. pr. Kr.) Rašinovac (rani neolitik)
Pokrovnik (rani i srednji neolitik)
NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Danilo – Bitinj (srednji neolitik)
Velištak (kasni neolitik)
NEOLITIK Kuće od drva, šiblja i blata
Rekonstrukcija neolitičkih kuća: Sopot (Vinkovci)
NEOLITIK Kuće od drva, šiblja i blata
NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Podovi kuća (Benkovac – Barice)
(B. Marijanović, Barice – naselje danilske kulture u Benkovcu, Archaeologia Adriatica VI, 2012., sl. 24.)
NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Pod kuće (Danilo – Bitinj)
NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Ekonomija: stočarstvo
Domaće vrste
%
Ovca / koza
75-80
Govedo
10-15
Svinja
5
Pas
1
Divlje vrste Jelen, zec, lisica…
<1
NEOLITIK NA ISTOÄ&#x152;NOJ OBALI JADRANA Ekonomija: poljodjelstvo
NEOLITIK (mlađe kameno doba) Ekonomija: poljodjelstvo
Uzgojene vrste Žitarice
Mahunarke
Lan
Divlje vrste Pšenica (3 vrste)
Šipak
Ječam
Drijenak
Proso
Badem
Bob
Kupina
Grašak
Žir
Leća
Bazga
Malina
NEOLITIK (mlađe kameno doba) Oruđe od kamena rožnjaka: umetci za srpove
NEOLITIK (mlađe kameno doba) Oružje od kamena rožnjaka: vrhovi strelica
NEOLITIK (mlaÄ&#x2018;e kameno doba) OruÄ&#x2018;e od vulkanskog kamena: sjekire, dlijeta, klinovi
NEOLITIK (mlađe kameno doba) Oruđe od životinjskih kostiju (dlijeta, šila, igle)
NEOLITIK NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Lončarija → podjela na kulture/lončarske stilove: Rani neolitik (impreso kultura): 6000. – 5400. pr. Kr.
Srednji neolitik (danilska kultura): 5400. – 4900. pr. Kr.
Kasni neolitik (hvarska kultura): 4900. – 4000. pr. Kr.
KASNI NEOLITIK (HVARSKA KULTURA): 4900. â&#x20AC;&#x201C; 4000. PR. KR.
KASNI NEOLITIK (HVARSKA KULTURA): 4900. – 4000. PR. KR.
Podjela na faze: 1.) Klasični Hvar – „Obrubljeni” k. H. – „Standardni” k. H. – „Skromni” k. H. 2. Kasni Hvar
S. Forenbaher, T. Kaiser (ur.), Grapčeva špilja. Pretpovijesni stan, tor i obredno mjesto, Split, 2008., T. 5.
Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura
-
najranije poznato naselje hvarske kulture šest radiokarbonskih datuma: 4900. - 4700. pr. Kr. Velimsko polje (zaleđe grada Vodica) otkriveno 2007. godine od 2007. do 2017. istraženo 500 m2 otkriveni ostaci kuća, jama, rovova sakupljena velika količina lončarije hvarskog stila („obrubljene” podfaze), kamenog oruđa i ostataka prehrane (životinjskih kostiju, biljnih sjemenki, ljuštura školjaka)
Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura
Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura
Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura
Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura
Arheološko nalazište VELIŠTAK: rana hvarska kultura
Posuda (zdjela): inv. br. MGĹ 418
Mjesto nalaza: - jama SJ 23b (2007. godine)
Posuda (zdjela): inv. br. MGŠ 418
- visina: oko 20 cm (nedostaje dno) - promjer oboda: 28 cm - maksimalni promjer (trbuh): 31,5 cm - pečena u redukcijskim i oksidacijskim uvjetima: vanjska površina gotovo crna, unutrašnja površina crvenkasto-smeđa
Posuda (zdjela): inv. br. MGŠ 418 -
čitava vanjska površina posude je ukrašena urezivanjem na središnjem, trbušastom dijelu je i 6 polukuglastih ispupčenja, grupiranih u parovima ukrasna zona je horizontalnim linijama podijeljena u 4 dijela
-
gornja 3 dijela: horizontalni pojasevi podijeljeni na pravokutna polja
-
donji dio: polukuglasta zona
-
sva 4 dijela su ispunjeni urezanim motivima krugova, zrcalnih S-oblika, trokuta i „izlomljenih” traka
MJESEC
â&#x20AC;˘ Mjesec je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliĹže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384.401 km.
• Mjesec ima opseg od 3476 km. Temperatura tla danju mu može doći do 100oC, a noću do čak -170oC . Na mjesecu nema zraka niti vode. • Mjesec je 400 puta manji od Sunca. • No isto tako je 400 puta bliže Zemlji.
â&#x20AC;˘ Mjesec ne stvara svjetlost on, reflektira, svjetlost koju prima od Sunca. Jedna strana mjeseca uvijek je osvijetljena (ona koja je okrenuta prema Suncu), dok je druga strana mraÄ?na, ona koja se nalazi suprotno od Sunca).
MJESEČEVE MJENE
• Mjesečeve mjene su rezultat promjena položaja Mjeseca u odnosu na Sunce. Kad se Mjesec nalazi između Sunca i Zemlje, mi ga ne vidimo i to je mlađak. Nakon tjedan dana prijeđe četvrtinu svoje putanje oko Zemlje, tada vidimo prvu četvrt. Nakon što prijeđe polovinu svoje putanje Mjesec se nalazi na suprotnoj strani Sunca u odnosu na Zemlju. Njegova poršina sjaji cijelu noć. To je puni mjesec. Od mlađaka do mlađaka prođe 29,5 dana.
PROMATRANJE MJESECA
• Kad Mjesec promatramo dalekozorom na njegovoj površini vidimo planine nizine i kratere no njegov nam je reljef tek počeo biti poznat kad su ga počele istraživati sonde i astronauti .
• Od 1959. godine više je desetaka automatskih sondi lansirano prema Mjesecu. Prvi ljudi spustili su se 20. srpnja 1969. Između 1969. i 1972. šest letova Apolla. Na zemlju su donijeli 400 kg kamenja na analizu.
â&#x20AC;˘ Mjesec je prekriven kraterma i planinama te raznim dolinama ĹĄto se nekad vjerovalo da su mora.
NAJSTARIJI EUROPSKI LUNARNI KALENDAR priredio: Omer Rak
CIKLUS ZNANSTVENIH TRIBINA „EPPUR SI MUOVE” KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA, 18. 4. 2018.
Posuda s VeliĹĄtaka
Djelomičan prikaz posude s Velištaka: četiri pojasa
Mjesečevi “meandri” na posudi, prvi i drugi pojas
Gornji dio posude, tri pojasa
Djelomičan prikaz posude s ravnodnevicama, suncostajima, godišnjim dobima i odgovarajućim Mjesečevim mijenama
“Ženski” trokut – tama
“V” znakovi ženskog spola u opadajućoj fazi Mjeseca
“Muški” trokut – svjetlo
Dva združena pravokutnika – rastuća i opadajuća faza Mjeseca, mjesec dana
Par okruglih ispupčenja (“bradavica”) ispod pravokutnika s urezanim krugom – 59 dana
Treći pojas, šest ispupčenja – 177 dana
Trokuti iznad i ispod motiva izduĹženog obrnutog slova Sâ&#x20AC;&#x201C; jedan dan
Donji dio posude â&#x20AC;&#x201C; zima