JOŠ JAČI, JOŠ BOLJI: kvalitetna infrastruktura

3. JOŠ JAČI, JOŠ BOLJI

Kvalitetna infrastruktura

Knjižnice grada Zagreba od objedinjavanja u jedinstvenu mrežu 2007. godine kontinuirano rade na unaprjeđenju poslovanja informatizacijom i automatizacijom poslovanja, kao i na jačanju informatičke infrastrukture. Od 2014. godine, kada je sastavljan prethodni strateški plan, tehnološki razvoj doživio je znatne i značajne skokove, a digitalni uređaji i inovativna rješenja postali su sastavni dio svakodnevice. S tim razvojem i knjižnice su išle ukorak, nastojeći prevladati tehnološki jaz i nejednakosti koje se pritom javljaju. Knjižnice grada Zagreba osigurale su Wi-Fi mrežu na gotovo svim lokacijama, omogućile svojim članovima korištenje 3D pisača i olovaka, radionice virtualne robotike u području STEAM-a, održavale radionice informatičke i informacijske pismenosti za stariju i društveno isključenu populaciju. Neizostavan je daljnji razvoj knjižničnog informacijskog sustava ZaKi kojim Knjižnice grada Zagreba potiču ne samo razvoj svog poslovanja, već omogućuju izgradnju sustava za knjižnice na području cijele Hrvatske. U 2019. godini sustav ZaKi koristile su 324 knjižnice – narodne, školske, visokoškolske, specijalne. Iz tog su razloga, kao i korisničkih potreba, Knjižnice grada Zagreba razvile prvu hrvatsku knjižničnu aplikaciju ZaKi Book koja je omogućila posudbu e-knjiga članovima ustanove i svim ostalim knjižnicama koje u poslovanju koriste sustav ZaKi.

"Za nove kompjutore, odvojiti hitro sredstva" "Izbor e-knjiga može biti bogatiji." "Bilo bi ok da se može online produžiti članstvo kad se već online mogu čitati knjige."

Istraživanje potreba korisnika KGZ-a (2019.)

DIGITALNA KNJIŽNICA KAO NOVA STVARNOST I SADAŠNJOST

3.1. Ulaganje u informacijski i tehnološki razvoj

Već je u prethodnom strateškom planu naznačena važnost razvoja digitalne knjižnice. Nakon razvoja aplikacije ZaKi Book, planira se razvoj aplikacije za korištenje svih online usluga – upis i produljenje članstva, rezervaciju i provjeru statusa građe te promjenu PIN-a preko članskog računa. Ovom se cilju svakako pribraja i implementacija novih te održavanje postojećih baza podataka i mrežnih usluga. Time bi se omogućilo i uvođenje posebne kategorije članstva za članove koji bi koristili samo digitalne usluge Knjižnica grada Zagreba.

3.2. Nadogradnja mrežnog kataloga i usluga članskog računa

U narednom razdoblju nastojat će se povezati sadržaji mrežne stranice Knjižnica grada Zagreba (www.kgz.hr) i mrežnog kataloga (katalog.kgz.hr).

To bi omogućilo povezivanje svih informacija i usluga u članskom računu. Ova nadogradnja trebala bi se očitovati u većoj mogućnosti osobne prilagodbe, poput osiguravanja željenih obavijesti o događanjima i poslovanju. Nastavit će se rad na razvoju mrežnog kataloga, njegovoj interoperabilnosti, usklađenosti sa standardima, kao i na suradnji u mrežnom okruženju korištenjem otvorenih podataka.

3.3. Uvođenje intraneta

Kako bi se unaprijedilo digitalno poslovanje, važno je pokrenuti intranet koji će višestruko doprinijeti učinkovitom poslovanju. Intranet bi omogućio brzo prenošenje informacija djelatnicima na svim lokacijama, od ukupno njih četrdeset i dvije, učinio bi dostupnim sve dokumente važne za djelotvorno i ujednačeno poslovanje, ali i olakšao komunikaciju s korisnicima.

3.4. Razvoj knjižničnog informacijskog sustava ZaKi i razvoj informacijskog sustava ustanove

S unaprjeđenjem poslovanja i nizom zakonskih promjena potrebno je kontinuirano unaprjeđivati i nadograđivati knjižnični informacijski sustav ZaKi, kao i informacijski sustav ustanove. Stupanjem na snagu europske Opće uredbe o zaštiti podataka morale su se mijenjati paradigme prikupljanja i količina prikupljanih podataka o članovima, omogućiti članovima ostvarenje niza njihovih prava temeljem navedene Opće uredbe te sve zahtjeve uklopiti u sustav ZaKi. Sastavljen je i Priručnik o upravljanju informatičkom sigurnošću. U narednom razdoblju radit će se na poboljšanju zaštite sustava i usklađivanju sa zakonskim odredbama koje se odnose na poslovanje knjižnica. Također će se raditi na unaprjeđenju dosad razvijenih modula programske podrške sustava ZaKi, poput modula statistike, obrade stare knjige, uputa korisnicima i ostalih. Informacijski sustav Knjižnica grada Zagreba sustavno se razvija kako bi mogao pratiti sve zahtjeve i potrebe stručnog rada u knjižnicama, kao i uvođenje novih aktivnosti. Sve to iziskuje nadogradnju postojeće i nabavu nove opreme, poput nabave novih servera, mrežnih uređaja, multifunkcijskih pisača i dr. Iako je u većini knjižnica Wi-Fi već raspoloživ, cilj je osigurati Wi-Fi s optičkom vezom u cijeloj mreži knjižnica. Detaljan plan razvoja sustava ZaKi i informacijskog sustava Knjižnica grada Zagreba, kako bi bio aktualan i u skladu s tehnološkim razvojem i promjenama u struci, razrađuje se jednom godišnje za narednu godinu.

3.5. Posebna briga o digitalizaciji građe

Važnost digitalizacije građe, osobito rijetke i vrijedne građe, Knjižnice grada Zagreba prepoznale su još 2008. godine kad je pokrenut projekt Digitalizirana zagrebačka baština. Svrha projekta bila je objavljivati elektronička izdanja izvornika koji predstavljaju razvoj Grada, istaknute pojedince i ustanove, glazbu, književnost, kazališne i ostale kulturne i sportske događaje. Projekt je u međuvremenu prerastao u portal Digitalne zbirke na kojem su okupljene zbirke izvorno digitalne i digitalizirane građe pohranjene u repozitoriju Knjižnica grada Zagreba. U narednom strateškom razdoblju nastavit će se s razvojem digitalnog repozitorija, pojačati suradnja s drugim kulturnim i znanstvenim ustanovama na zajedničkim projektima digitalizacije te nastaviti ulagati u informatičke resurse koristeći nove tehnologije koje pomažu u povezivanju korisnika s digitalnim resursima i sadržajem. Također, namjerava se reorganizirati tim za digitalizaciju, osigurati prostor i oprema kako bi se moglo provoditi kontinuirano dnevno skeniranje prilagođeno pojedinim vrstama građe. Isto tako planira se osigurati dvoje djelatnika isključivo za poslove skeniranja i obrade građe.

DNEVNI BORAVAK GRADA ČINE LJUDI I PROSTOR

3.6. Osnaživanje ljudskih potencijala i mobilnost

Najveća vrijednost Knjižnica grada Zagreba jesu njezini zaposlenici, njih više od 500, što je ujedno čini jednom od najvećih kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu. Većina visokoobrazovanih djelatnika ima diplome dviju struka pa su, uz knjižničarstvo, stručnjaci i za neko drugo područje znanja. Upravo je to kapital u koji se namjerava dodatno ulagati u narednom strateškom razdoblju i jedan od glavnih ciljeva ustanove. Uz dugogodišnje programe za dodatno usavršavanje diplomiranih knjižničara, pojačana je edukacija pomoćnih knjižničara s namjerom da osnaže vlastite vještine rješavanja konfliktnih situacija, a istodobno jača i timski rad. Edukacija djelatnika važan je dio strateškog djelovanja ustanove kao dio cjeloživotnog učenja i usavršavanja. Provodit će se i većom mobilnosti djelatnika – što unutar ustanove same, što kroz suradnju sa sličnim knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu. Knjižnice grada Zagreba već sada su se priključile raznim europskim i međunarodnim projektima koji djelatnicima omogućuju širenje znanja, stjecanje novih iskustava i vještina.

Djelatnike će se također poticati na sudjelovanje na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, prenošenje znanja kolegama održavanjem raznih oblika edukacija te sudjelovanja na aktivnostima unutar knjižničarske zajednice.

3.7. Partnerstvo s drugima

Više stotina različitih institucija, udruga i ustanova dugogodišnji su partneri Knjižnica grada Zagreba koje su potvrdile svoj značaj i važnost u zajednici – ne samo lokalnoj, već i šire. Upravo suradnjom potiče se raznolikost, gradi društvo tolerancije, uči demokraciji i prihvaćanju različitog. Planira se dodatno povezivanje sa sličnim ustanovama na području Grada Zagreba radi razvoja iste i širenja nove publike. Tako će se proširiti paleta usluga dostupnih članovima Knjižnica grada Zagreba. Potrebno je više istaknuti potencijale turističkog značaja zgrada u kojima pojedine knjižnice djeluju, osobito u svjetlu izgradnje nove zgrade Gradske knjižnice koja će zasigurno doprinijeti novoj vizuri Grada Zagreba. S ciljem razvoja novih knjižničnih programa i usluga, osobito društvene uključivosti i osviještenosti te održivog razvoja i digitalne pismenosti, jačat će se suradnja sa stručnjacima, udrugama i ustanovama koje se bave tim područjima. Posljednjih se godina intenzivirala i stručna suradnja s knjižnicama, posebno u regiji (s Ljubljanom, Beogradom, Suboticom, Krakovom), ali i svijetu (sa Šangajem), pa će se s tom praksom nastaviti i u idućem strateškom razdoblju.

3.8. Nova zgrada Gradske knjižnice

Najvažniji strateški projekt u proteklom razdoblju bio je projekt izgradnje nove zgrade središnje, Gradske knjižnice. Projekt je u poodmakloj fazi – izabrano je idejno rješenje arhitektonskog studija UPI-2M na području industrijske baštine Paromlin, u tijeku je izrada izvođačkog projekta i očekuje se da bi u razdoblju obuhvaćenim ovim strateškim planom projekt bio prijavljen na jedan od novih europskih investicijskih ciklusa. Dugo očekivana i planirana izgradnja središnje Gradske knjižnice riješila bi niz sadašnjih problema u poslovanju – od smještanja građe u primjerene

uvjete, omogućavanja korisnicima slobodnog pristupa građi do organizacije središnjeg odjela centralizirane nabave i formalne, stručne i tehničke obrade knjižnične građe. Sve to dovelo bi do racionalizacije poslovanja, kvalitetnijeg odvijanja poslovnih procesa te uvođenja novih usluga. Planira se također u novu zgradu smjestiti Bibliobusnu službu i osigurati garaže za bibliobusna vozila. Takva zgrada doprinijela bi stvaranju kvalitetnog javnog prostora namijenjenog ne samo knjižničnim uslugama za građane, već zadovoljavanje mnogih drugih potreba među kojima su raznolika kulturna događanja, javne tribine, mjesta ugodnog druženja i susreta, odnosno stvaranje dnevnog boravka Grada otvorenog svima.

VEĆA VIDLJIVOST

3.9. Jačanje promotivnih aktivnosti

Knjižnice grada Zagreba oduvijek su ulagale u promociju svojih aktivnosti i rada. Prvi korak u jačanju tih kapaciteta u narednom strateškom razdoblju bit će osuvremenjivanje mrežnog mjesta www.kgz.hr kao početne točke promotivnih aktivnosti u digitalnom okruženju. Tako se korisnicima planira ponuditi mogućnost odabira obavijesti o događanjima u Knjižnicama grada Zagreba za koja su zainteresirani i za one lokacije koje su im zanimljive. Promotivne aktivnosti uključivat će velike projekte kojima su se Knjižnice grada Zagreba dosad predstavljale, kao što su Noć knjige, Mjesec hrvatske knjige te Dan Knjižnica grada Zagreba.

Ravnateljica KGZ-a Višnja Cej na predstavljanju Knjižnice grada Zagreba ukorak s europskim knjižnicama

Najvažnije ciljne skupine su korisnici i (ne)članovi, financijeri, sponzori i donatori. Akcijskim planom, popratnim dokumentom ove strategije, planira se izrada i komunikacijske strategije koja bi, osobito s obzirom na trenutačne društvene okolnosti, uključivala i razradu kriznog komuniciranja kao najvažnija karika kriznog upravljanja. Planirane su i edukacije djelatnika u tom segmentu poslovanja sa svrhom usavršavanja kompetencija u komuniciranju sa svim vrstama javnosti, a prvenstveno s onom korisničkom.

3.9.1. Medijska promocija

U narednom strateškom razdoblju nastavit će se kontinuirana komunikacija s medijima kao značajan segment vidljivosti i prepoznavanja u široj javnosti. Planiraju se promotivne kampanje koje bi povećale uspješnost pojedinih projekata, ali i ustanove u cjelini. Nastojat će se ostvarivati medijska sponzorstva i ojačati njihova potpora.

3.9.2. Promocija na društvenim mrežama

Promociju na društvenim mrežama vodi uredništvo koje se brine o svim kanalima na kojima se Knjižnice grada Zagreba kao jedinstvena ustanova, knjižnice pojedinačno, ali i projekti predstavljaju. Kvalitetna i ujednačena promocija postignuta je organizacijom edukacije i podrške uživo za sve postojeće i nove administratore, kontinuiranim ažuriranjem uputa te brzim protokom informacija na dobrobit korisnika. Posljednjih godina pojačana je aktivnost na kanalu YouTubea Knjižnica grada Zagreba prepoznatog kao mjesto za proširenje dosega organiziranih događanja u fizičkom obliku na virtualno okruženje. U 2019. godini kanal YouTubea Knjižnica grada Zagreba imao je više od 21.200 sati gledanja, a 2020. godina pokazala je da je upravo to mjesto važno kada korisnicima nisu dostupne usluge u stvarnom prostoru i realnom vremenu. Ovo potvrđuje i pregled videozapisa koji je povećan za gotovo 200 % u vrijeme zatvorenosti knjižnica tijekom 2020. godine. Nastavit će se edukacija postojećih i budućih administratora društvenih mreža te će se pratiti razvoj društvenih mreža kako bi se koristile one koje su "bliže" korisnicima i prihvatljivije za komunikaciju s njima, odnosno kojima se više i brže dopire do njih.

3.9.3. Sponzorstva i donacije

Suvremeno poslovanje nameće nove i raznolike načine financiranja, a među značajnijima su osiguravanje sponzorstava i donacija za pojedine programe i projekte. Do sada su Knjižnice grada Zagreba ostvarile suradnju s različitim gospodarskim subjektima koji su podupirali veće i manje projekte i akcije te će se u narednom razdoblju nastojati ostvariti trajnija suradnja.