FORMAT NIJE BITAN, BITNO DA ČITAM: čitanje

1. FORMAT NIJE BITAN, BITNO DA ČITAM

Čitanje

Istraživanje Noći knjige o navikama čitanja potvrđuje da se pročitane knjige najviše posuđuju u knjižnicama (44 %).

Poticanje čitanja i svih vrsta pismenosti, pružanje potpore učenju i obrazovanju te stvaranje kreativnih i inspirativnih okruženja zacrtano je u temeljnim načelima poslovanja svih knjižnica, a osobito narodnih. Knjižnice grada Zagreba, osim što nude gotovo cijelu hrvatsku izdavačku produkciju i jedan niz stranih izdanja na raznim medijima, idu ukorak s vremenom i razvijaju čitav niz programa s ciljem poticanja čitanja, popularizacije knjige, autora, prevoditelja, ilustratora, izdavača i drugih dionika povezanih s knjigom. Usmjerenim i promišljenim edukacijama stručnih djelatnika te suradnjom s vanjskim partnerima, knjižnice razvijaju korisne programe unaprjeđenja informacijske, informatičke, digitalne, financijske, medijske i drugih vrsta pismenosti. Ove vrste programa doživjele su osobito velik odaziv, posebno djece i mladih, ali također starijih generacija te društveno isključenih. Čitateljski klubovi kao mjesta promicanja čitanja, iako kao tradicionalan oblik okupljanja ljubitelja lijepe književnosti uživo, posljednjih su godina u Knjižnicama grada Zagreba doživjeli i svoje virtualne oblike te jednako uspješno privukli i okupili ljubitelje knjiga i knjižnica na alternativan način. Proširenjem suradnje s drugim ustanovama i udrugama proširila bi se publika te povećali doseg i vidljivost u javnosti.

POTICANJE ČITANJA I PISMENOSTI

1.1. Knjižnični fond i usluge po mjeri svih

Nabavom raznovrsne građe u dovoljnom broju primjeraka i na vrijeme zadovoljit će se temeljni zahtjev korisnika. Omogućavanjem online produženja i rezervacije građe ista će se učiniti dostupnijom, a mogućnošću odabira lokacije povrata građe u potpunosti bi trebali biti zadovoljeni svi najčešći zahtjevi prikupljeni istraživanjem potreba korisnika. Njegujući tradicionalno, knjižnice bi se usporedo oblikovale i kao mjesta premošćivanja digitalnog jaza, s posebnim naglaskom na programe digitalne i medijske pismenosti od predškolske dobi nadalje.

1.2. Nabava komercijalnih baza podataka

Stvaranje hibridnih knjižnica već je odavno paradigma koja se nametnula u razvoju narodnog knjižničarstva. Razvoj digitalnih usluga omogućuje širenje dostupnosti sadržaja i informacija korisnicima knjižničnih usluga u knjižnicama i na daljinu. Pristup različitim komercijalnim bazama koje bi poslužile u pružanju knjižničnih usluga, poput znanstvene baze stručnih radova (EBSCO), glazbene online zbirke (Naxos) ili filmske platforme (Kanopy), omogućilo bi se dosadašnjim članovima proširenje dostupnih sadržaja, ali također privukla nova kategorija članova, tzv. online članova koji koriste samo knjižnične usluge na daljinu.

1.3. Razvoj navika čitanja od najranije dobi

Usluga besplatnog upisa djece i mladih do 15. godine života uz podršku osnivača pokrenuta je još 2016. godine. Ovaj bi se cilj nadogradio, odnosno proširila bi se usluga besplatnog upisa djece i mladih do 18. godine života, što je u skladu i s Nacionalnom strategijom poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Istodobno, raznovrsnim programima poticali bi se roditelji na korištenje knjižnica u najranijoj dobi djece, kako bi ga i jedni i drugi osvijestili kao svoj treći prostor. Knjižnice bi tako bile prepoznate kao podrška roditeljima u razvijanju čitateljskih navika djece najmlađe dobi koja ne mogu samostalno doći u knjižnicu.

1.4. Osiguravanje pristupa građi osobama s invaliditetom i osobama s posebnim potrebama

U samoj misiji Knjižnica grada Zagreba utkana je posebna briga o svim ranjivim skupinama kako bi se osigurale usluge za osobe s invaliditetom, osobe s posebnim potrebama te djecu s teškoćama u razvoju. Riječ je o višegodišnjim programima, kao što je program Knjižnica širom otvorenih vrata ili provedba aktivnosti u okviru

nacionalne kampanje I ja želim čitati!, od kojih su mnogi dobili priznanja lokalne i šire zajednice. Knjižnice grada Zagreba ujedno blisko surađuju s više stotina različitih udruga koje se bave promicanjem prava i zaštite osoba s invaliditetom te na taj način potpomažu i podržavaju društveno odgovorno ponašanje i poslovanje. Njeguju se posebne zbirke, ali nabavljaju također računala i oprema prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Doprinos se nedvojbeno daje i izradom taktilnih slikovnica za slijepe i slabovidne. Osim zapošljavanja osoba s invaliditetom, u volonterski rad u više knjižnica uključene su osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama u vidu uključivanja u društvo. U narednom strateškom razdoblju nastavit će se podržavati dosad razvijene usluge te će se težiti "univerzalnom dizajnu" i pristupačnosti (arhitektonskoj, komunikacijskoj i socijalnoj) kao najvažnijim paradigmama.

1.5. Podrška u opismenjivanju građana

Cilj je nastaviti pratiti formalno i neformalno obrazovanje i nadopunjavati ga u knjižnicama ponudom kvalitetnih programa unaprjeđenja informacijske, informatičke, digitalne, financijske, medijske i drugih vrsta pismenosti. Takav primjer je i usluga Postanite e-Građani uz pomoć knjižnice u Knjižnicama grada Zagreba. Naime, kontinuiranim razvojem usluga sustava e-Građani, hrvatski građanin mora imati osnovno znanje i vještine za primjenu i razumijevanje širokog spektra usluga koje sustav nudi. Educirani knjižničari i knjižnice kao mjesto pristupa idealna su i svima dostupna platforma za takvu edukaciju.

1.6. Povezivanje publike

Proširenje suradnje s drugim kulturnim ustanovama i udrugama povezujući fond knjižnica s aktualnim kazališnim predstavama, građom, književnim i drugim nagradama, manifestacijama, izložbama i sl., povećao bi se doseg knjižnica do još šire publike te povećala vidljivost knjižnice u javnosti – kako knjižnice same, tako i kulture kao cjeline.

STVARANJE U DIJALOGU S KORISNICIMA

1.7. Razvijanje usluga za mlade s mladima (15+)

Novim tehnologijama, koje preferiraju osobito mlađi članovi, nastojat će se privući upravo taj dio populacije u prostore knjižnica. Radionice novih tehnologija – kodiranje, robotika, 3D ispis, 3D olovke, virtualna i proširena stvarnost te maker space prostori na dječjim odjelima na tragu projekta Public Libraries 2030 – namjeravaju se ponuditi svim uzrastima djece i mladih. Ovo podrazumijeva također organizaciju edukacije djelatnika za rad s novim tehnologijama u suradnji s partnerima i korisnicima te prijenos znanja na zainteresirane korisnike. S ciljem jačanja medijske pismenosti mladih radit će se na tehnološkom i digitalnom usklađivanju višegodišnjih projekata Knjižnica grada Zagreba s potrebama korisnika, poput Nacionalnog kviza za poticanje čitanja koji je poprimio online oblik i tako postao atraktivniji većem broju sudionika. Posebna pažnja posvetit će se razvijanju usluga za mlade (15+) i to uključivanjem njih samih u osmišljavanje i stvaranje sadržaja koji su im zanimljivi. Radi animiranja ove skupine članova osmišljavat će se i opremati posebni prostori prilagođeni njihovim željama, izdvajati dijelovi fondova kako bi ih se dodatno privuklo i potaknulo na čitanje i korištenje knjižničnih usluga.

1.8. Novi modeli pristupa informacijama i građi na daljinu

S obzirom na to da se u Hrvatskoj, prema najavama izdavača filmova na fizičkim nosačima, u skoroj budućnosti prestaje s izdavanjem novih naslova, planira se iskorak u novom smjeru. Ovisno o ponudi i uvjetima, umjesto nabave videomedija raspoložive su sljedeće mogućnosti: uvođenje usluge video-on-demand, odnosno streaming filmskih naslova po uzoru na druge svjetske knjižnice ili digitalizacija postojećeg filmskog fonda i omogućavanje pristupa korisnicima, uz preduvjet da se prihvati novi Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji bi to dopustio.

1.9. Knjižnica kao "gadget garaža" Jedan ogranak knjižnice oblikovao bi se kao "gadget garaža". Uz klasične usluge posudbe multimedijalne građe, nove modele pristupa multimedijalnim sadržajima na daljinu, čitanja dnevnog tiska i druge periodike, naglasak bi bio na dostupnosti i raspoloživosti najnovije

informacijske i komunikacijske tehnologije, multimedijalnoj opremi, upoznavanju i korištenju digitalnih medija, kao i kreativnom upravljanju dizajnom i komunikacijama (grafički dizajn, fotografija, video, glazba, 2D/3D dizajn, STEAM i sl.).