UVIJEK I SVIMA OTVORENA: knjižnične usluge usklađene s očekivanjima zajednice

2. UVIJEK I SVIMA OTVORENA

Knjižnične usluge usklađene s očekivanjima zajednice

Istraživanjima provedenim 2017. i 2019. godine o očekivanjima, zadovoljstvu i potrebama korisnika Knjižnica grada Zagreba, ali i građana koji su ili samo posjetitelji programa organiziranih u Knjižnicama grada Zagreba ili uopće ne dolaze u Knjižnice grada Zagreba, uočen je isti trend – potreba za njegovanjem tradicionalnih usluga knjižnica i važnost raspoloživosti knjižničnog fonda. Stoga je kvalitetna nabavna politika, pravodobno praćenje izdavačke produkcije, zagovaranje povećanja financijskih sredstava i raspoloživost knjižničnog fonda korisnicima te daljnji razvoj i nadogradnja usluga vezanih za upravljanje fondom i članstvom (rezervacije, produženja, online upisi, online obnove, posudbe e-knjiga itd.) na vrhu popisa prioriteta u narednom strateškom razdoblju. Razvoj usluga dostupnih na daljinu te mogućnost posudbe dijela fonda na daljinu, mogao bi za postojeće usluge poprimiti i šire razmjere od granica Republike Hrvatske uz osiguranu stabilnu financijsku podršku. Isto tako, zamijećeni su i posjećeni programi u prostorima knjižnica koji osnažuju zajednicu, potiču

multikulturnost, društvenu uključivost, istraživanje i razmjenu znanja. Interes za istima potvrđuju i statistički podaci temeljeni na praćenju posjeta i upita korisnika. Sve navedeno upotpunjuje definiciju knjižnice kao trećeg prostora. Daljnji rad na tom segmentu poslovanja, uz osvježenja u realizaciji i nove suradnje, važan je cilj i u narednom strateškom razdoblju. Čak 86 % ispitanika u knjižnicu najčešće dolazi zbog posudbe knjiga, i to jednom do nekoliko puta mjesečno. Žele veći broj naslova, ali i mogućnost odabira lokacije povrata posuđene građe te mogućnost online upisa u knjižnicu.

DOSTUPNA KNJIŽNIČNA GRAĐA

2.1. Pravodobna nabava i obrada knjižnične građe

Nabava knjižnične građe ovisi o izdavačkoj produkciji te dinamici priljeva financijskih sredstava. Neadekvatan i neusklađen ritam jednog i/ili drugog rezultira zakašnjelom nabavom i obradom knjižnične građe, a posljedično i raspoloživosti građe korisnicima. Knjižnični informacijski sustav ZaKi ima bogatu bazu bibliografskih i normativnih zapisa stvorenih prema pravilima struke i raspoloživih svim korisnicima sustava. Stoga, obradom knjižnične građe u jednoj od knjižnica, preostale knjižnice u sustavu mogu povući zapise na svoje lokacije. Najveći broj djelatnika koji radi na poslovima obrade i unosa podataka u bazu upravo su djelatnici Knjižnica grada Zagreba. Na njihovoj edukaciji i jačanju radit će se i dalje. U razdoblju 2014. – 2020. nabava i posudba knjižnične građe u približno su istim brojčanim okvirima, s tim da je izdavačka produkcija manja, a sredstva su također smanjena. Unatoč tome, broj članova u istom je vremenskom razdoblju porastao 3 %. Povećanju broja članova doprinijela je bogata programska aktivnost koja je privukla brojne posjetitelje u knjižnice, od kojih je jedan dio njih postao članom Knjižnica grada Zagreba.

2.2. Povećanje korištenja knjižničnog fonda

Analiza dinamike posudbe knjižnične građe omogućena knjižničnim informacijskim sustavom ZaKi pomoć je u donošenju odluka prilikom pročišćavanja knjižničnog fonda.

Neprekidan rad na izlučivanju doprinijet će većem obrtaju fonda, a obrada manjeg broja još neobrađenih primjeraka knjižnične građe, uglavnom zaštićene zbirke i starije građe u Gradskoj knjižnici i Knjižnici Božidara Adžije u kojima je u tijeku kontinuirana revizija, povećat će vidljivost cjelokupnog fonda u mrežnom katalogu. Uspostavom centralizirane nabave i obrade ubrzao bi se proces dolaska knjižnične građe na police, odnosno do korisnika, na svim lokacijama.

2.3. Online pretplata, literatura na stranom jeziku i baze podataka

Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju očekuju od knjižnice da u ponudi ima što više literature na stranim jezicima, da nudi baze podataka i da je taj prostor osmišljen tako da se s pravom naziva trećim prostorom. Zapravo, žele prostor kakav pružaju i najbolje knjižnice svjetskih metropola. Stoga je ovaj cilj upravo u skladu s njihovim potrebama. Konzorcijalno osiguravanje pristupa bazama podataka narodnim knjižnicama, uz podršku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, najizgledniji je put do realizacije ovog cilja.

2.4. Knjižnična građa u slobodnom pristupu

Osim što tako nalažu smjernice, standardi i pravni propisi, praksa je to i svjetskih knjižnica koje svu građu nude u slobodnom pristupu. U zajedničkoj normativnoj bazi nalazi se 335.614 autorskih i 79.785 predmetnih odrednica. U zajedničkoj bibliografskoj bazi ukupno je 1.215.905 bibliografskih zapisa (udio Knjižnica grada Zagreba: 26 %). Ukupno je u bazi 7.433.260 jedinica građe (od toga, Knjižnice grada Zagreba imaju 2.250.784, 30 %). Svi zapisi dostupni su svim knjižnicama unutar knjižničnog informacijskog sustava ZaKi.

Stoga ne čudi da se isto kao imperativ postavlja i u zagrebačkim knjižnicama. Ovaj je cilj također u skladu sa željama korisnika. Naime, ispitanici su u sklopu istraživanja izrazili očekivanja od knjižnice da ponudi kvalitetnu knjižničnu uslugu te da, i kao multimedijalan centar, sva građa bude u slobodnom pristupu.

2.5. Vlastito nakladništvo

Uz povremena tematska i redovita izdanja serijskih publikacija, ustanova sustavno izdaje razne publikacije. Radi osiguravanja pristupa građi korisnicima ustanove, ali i cjelokupnoj javnosti (i to na svjetskoj razini jer je građa u Europeani), a s druge strane u svrhu zaštite izvornika vrijedne građe te povijesti knjižnične djelatnosti i grada Zagreba i Zaprešića, izdaje i e-izdanja. Vlastitim nakladama ujedno se nastoji poticati razvoj struke.

2.6. Oblikovanje i održavanje kulturnog identiteta Grada

Dok se u skladu s poslanjem narodnih knjižnica knjižnični fond nužno mijenja kroz godine, vrijedne zbirke s građom baštinjenom da bude sačuvana za buduće generacije ostaju konstanta. Zagrabiensia, kao zavičajna zbirka, ima poseban kulturno-povijesni značaj i vrijedan je, a ponekad i jedini, izvor za istraživanje razvoja grada Zagreba i prepoznavanje njegova identiteta. Zaštita vrijedne građe zavičajne zbirke, zbirke rijetkih knjiga i rukopisa, vrijedne građe Glazbenog odjela Gradske knjižnice, periodike Gradske knjižnice i Knjižnice Božidara Adžije te Hrvatskog centra za dječju knjigu, od interesa je na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Sustavno planirana i pravodobna digitalizacija vrijedne, originalne i rijetke građe pomoći će da se građa zaštiti te da se, uz očuvanje izvornika, ova građa učini digitalno dostupnom i izvan zidova knjižnice te granica Lijepe Naše.

2.7. Nabava novog bibliobusa i razvoj mreže stajališta

Cilj je osigurati dostupnost knjižnične usluge u zagrebačkim kvartovima bez knjižnice te općinama Zagrebačke županije na području matičnosti. Zbog amortiziranosti bibliobusnog vozila, nužna je zamjena istog novim vozilom, za što je plan aplicirati na europske fondove kako bi se cilj realizirao.

2.8. Daljnji razvoj mreže knjižnica

Analizom broja stanovnika, demografskih pokazatelja i širenja zagrebačkih četvrti nužno je planirati nove adekvatne prostore knjižnica, uvažavajući udaljenost među njima. Knjižnice tako postaju kulturna i društvena mikrosredišta nudeći stanovnicima mnoštvo dodatnih, javno dostupnih sadržaja. Usto, treba voditi brigu o novim trendovima i mogućnostima u vidu specijalizacije narodnih knjižnica unutar mreže knjižnica (multimedijalna knjižnica, glazbena knjižnica, manjinska knjižnica i sl.).

BEZ KORISNIKA NEMA KNJIŽNICA

2.9. Zadržavanje postojećih članova i daljnje poticanje građana na korištenje knjižnica

Posljednjih godina bilježi se značajan porast u broju članova Knjižnica grada Zagreba, što se može pripisati novim uslugama i praćenju potreba i želja građana kontinuiranim istraživanjem. Taj se trend nastavlja i namjerava zadržati unaprjeđivanjem usluga u skladu s rezultatima istraživanja i iskazanom željom korisnika za mogućnošću odabira lokacije povrata posuđene knjižnične građe. Također, posudba e-knjiga, koja je trenutno dostupna samo odraslim članovima, planira se u narednom strateškom razdoblju proširiti na nabavu i posudbu knjiga za djecu.

2.10. Proširenje usluga namijenjenih korisnicima isključivo online usluga

Razvoj usluga dostupnih na daljinu mogao bi, uz osiguravanje stabilne financijske podrške osnivača, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva kulture i medija i drugih, namjenski za širu dostupnost usluga posudbe e-knjiga, pristupa bazama podatka, online upisa i ostalog, poprimiti šire razmjere od granica Republike Hrvatske.

2.11. Istraživanje potreba i želja (ne)korisnika

Redovitim istraživanjem i dalje će se ispitivati potrebe korisnika knjižnica kako bi se odgovorno i savjesno unaprjeđivale postojeće usluge te razvijale nove. Korisnicima će se također nuditi i prijedlozi temeljeni na uspješnoj praksi svjetskih knjižnica u svrhu ispitivanja kretanja trendova i prihvaćanja modernijeg poimanja prostora knjižnica i usluga u vlastitom okruženju. Rezultati istraživanja koristit će se kao temelj i vrijedan argument pred osnivačem i javnošću za daljnji smjer razvoja knjižnica.

"Ne živim u Zagrebu, ali redovito dolazim posuđivati ovdje knjige – zbog ljudi i ugođaja."

Istraživanje potreba korisnika KGZ-a (2019.)

PODRŠKA, OSNAŽIVANJE, TOLERANCIJA

2.12. Treći prostor građana

Osiguravanje raznovrsne građe, kao i lepeze raznovrsnih programa u svrhu učenja, zabave, rekreacije (u prostoru, izvan prostora, virtualno), jedna je od mnogih zadaća zagrebačkih knjižnica. Iako brojni kvartovi imaju knjižnicu u svom središtu, nemaju svi adekvatan prostor koji može ispuniti sva očekivanja i potrebe te podržati održavanje programa. Nadomjestak tih nedostataka očekuje se izgradnjom nove zgrade Gradske knjižnice koja bi postala središnjom knjižnicom sustava po uzoru na knjižnice svjetskih metropola te ugodan spoj baštinskog, multimedijalnog, kulturnog, obrazovnog, umjetničkog i rekreativnog.

2.13. Zagreb – grad multikulturnosti

Bogatija ponuda programa mobilnosti osoblja i razmjene znanja i iskustava s drugim europskim knjižnicama koristit će se u svrhu edukacije knjižničnog osoblja. Implementacija stečenih znanja donijet će osvježenje multikulturnih programa i programa uključivosti u Knjižnicama grada Zagreba. Uz već postojeće programe za osobe s invaliditetom, s posebnim potrebama, starije životne dobi, djecu i ostale, Knjižnice grada Zagreba spremne su pojačati usmjerenost na programe namijenjene migrantima. Programima i suradnjom s veleposlanstvima, udrugama, drugim knjižnicama, ciljanim edukacijama te njegovanjem postojećih zbirki knjižnica nacionalnih manjina, Knjižnice grada Zagreba doprinijet će prepoznavanju Zagreba kao grada multikulturnosti i multietničnosti.

2.14. Osnaživanje marginaliziranih skupina

Zagreb kao metropola, dom je i marginaliziranih i društveno osjetljivih skupina. Knjižnice grada Zagreba kvalitetna su podrška Gradu na tom području zahvaljujući iskustvu sudjelovanja u izradi međunarodnih smjernica za knjižnične usluge namijenjene upravo tim skupinama građana, ali i bogatom dosadašnjem iskustvu provedbe programa namijenjenih djeci s teškoćama u razvoju, mladim i odraslim osobama s invaliditetom, osobama treće životne dobi te beskućnicima. Daljnji razvoj usluga i programa proizašao bi kroz intenziviranje suradnje s udrugama i institucijama koje provode programe i pružaju podršku navedenim skupinama građana. Programi društvene uključivosti provodili bi se u svrhu daljnjeg osnaživanja ove skupine građana i razvoja njihove kreativnosti, znanja, vještina, komunikacije i društvene mreže.

2.15. Razvoj poticajnog kulturnog okruženja

Svaka nova usluga i program odraz su promjena u društvu i lokalnoj zajednici, novih trendova u knjižničarstvu, kao i odgovor na potrebe korisnika. Suradnja s drugim kulturnim ustanovama u Gradu Zagrebu doprinosi stvaranju zajedničke publike, što je poticajno za sve djelatnike kulturnih ustanova, umjetnike, udruge i građane koji vole kulturu i mogućnost izbora. Uspješne modele programa, usluga i suradnji cilj je prenijeti i na ostale knjižnice s područja matičnosti. Knjižnice grada Zagreba kao razvijena i razgranata mreža u gradu kvalitetna su infrastruktura za daljnju nadogradnju kulturnog i umjetničkog života zajednice, osobito radom svojih galerija. Zahvaljujući opremljenom prostoru i kompetentnosti stručnih djelatnika može se osigurati potrebna logistika za daljnju kvalitetnu nadogradnju. Ispitanici u istraživanju posebne su pohvale uputili upravo osoblju knjižnice, ističući njihovo znanje, stručnost i ljubaznost.

2.16. Razvoj demokratskog društva i e-društva

Zagreb je grad znanja, tolerancije i pristupačnosti, a Knjižnice grada Zagreba ustanova su koja prati razvoj informacijske tehnologije, korisničkih navika, novih medija te knjižničnom građom, uslugama i programima jačaju kompetencije građana za sudjelovanje u informacijskom društvu punom izazova. Pravodobnim odgovorom na promjene u okruženju, knjižnice građanima nastoje osigurati podršku u stjecanju novih znanja, vještina i kompetencija, poticati inovacije te povećati konkurentnost i produktivnost cjelokupne zajednice. Dostupnost takvih sadržaja osigurat će se u knjižnicama i na daljinu, a sadržaj će uz knjižničare osmišljavati i sami građani.