Bajkoviti svijet ukrajinske narodne igračke

KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA GRADSKA KNJIŽNICA Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH

Bajkoviti svijet

Narodna igračka je višeznačan kulturni fenomen tijesno vezan uz raznolike manifestacije života. Igračka zanima dijete kao neposrednog sudionika igre, ali i odrasle zbog svoje odgojne uloge.

Zanimanje za narodnu igračku objašnjava se njenom jedinstvenom folklornom tematikom, jednostavnošću oblika, konstruktivnom snalažljivošću, svojevrsnom emotivnom spremnošću koja joj daje mogućnost kretanja i proizvodnje zvukova.

Dječja igračaka u Ukrajini je odraz socijalno-povijesnog slijeda događaja, etičnih i estetskih pogleda Ukrajinaca, te odraz njihovog života i djelovanja.

Knjižnice grada Zagreba, Gradska Knjižnica, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH, Zagreb, Starčevićev trg 6, 22. siječanj 2013. Izložbu priredila: Katarina Todorcev Hlača, dizajn: Nenad M. Hlača, grafička priprema: Krešimir Hrvačić

ukrajinske narodne igračke

KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA GRADSKA KNJIŽNICA Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH

N

arodna igračka, pratila je dijete od rođenja, upoznavala ga s radnim aktivnostima, odnosima u obitelji i društvu, obredima i tradicijskim značajkama zavičaja, koje je dijete moralo prihvatiti i u budućnosti nastaviti.

Za svaki uzrast djeteta igračka se pomno birala prema konkretnoj odgojnoj ulozi. Odrasli su se s poštovanjem odnosili

prema dječjoj igrački. Vjerovalo se da igračka koju je dijete dobilo na poklon pomaže dobrom zdravlju i sreći, igračka koja se stavlja kod jastuka – čuva san i dobro ponašanje djeteta. Vrlo često ti željno očekivani pokloni imali su i obrednu funkciju.

Izrada igračaka na početku nije bila poseban zanat. U slobodno vrijeme majstori: stolari, bačvari, lončari ili tokari izrađivali

Knjižnice grada Zagreba, Gradska Knjižnica, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH, Zagreb, Starčevićev trg 6, 22. siječanj 2013. Izložbu priredila: Katarina Todorcev Hlača, dizajn: Nenad M. Hlača, grafička priprema: Krešimir Hrvačić

su igračke za svoju i susjedsku djecu od drva, slame, gline, papira ili tkanine.

KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA GRADSKA KNJIŽNICA Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH

Lutka kao prikaz čovjeka središnja je tema narodne igračke.

Do sredine XX stoljeća, narodne lutke sačuvale su reliktne

oznake poganskih vjerovanja. Lutka kao odraz ženskog božanstva smatrala se amajlijom djeteta. Odrasli su posebno poticali na igre s lutkama jer se vjerovalo da to donosi dobrobit, označava sreću i materijalnu dobit ili čak dolazak na svijet novog člana obitelji.

Najpopularnije narodne lutke izrađivane su od slame ili

suhe trave, svezane lanenim koncem tako da se ocrtava opća silueta, te naglašava glavu, tijelo, struk. Silueta se obogaćuje pletenicom ruku.

Č

„ vorne“ lutke su se radile namotavanjem i vezanjem tkanine bez primjene igle. Kod ove lutke lice je označeno s prekriženim koncem. Prisutnost križa kao poganskog simbola sunca svjedoči da su lutke imale obrednu funkciju.

Knjižnice grada Zagreba, Gradska Knjižnica, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH, Zagreb, Starčevićev trg 6, 22. siječanj 2013. Izložbu priredila: Katarina Todorcev Hlača, dizajn: Nenad M. Hlača, grafička priprema: Krešimir Hrvačić

Tijekom igre oponašali su se međusobni odnosi u obitelji, uz pomoć lutki djeca su oponašala svakodnevni život odraslih, te učila blagdanske običaje i tradiciju.

KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA GRADSKA KNJIŽNICA Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH

Krpene lutke su šivane od tkanine i

punjene suhom travom. Ponekad su glavu i tijelo izrezivali iz drveta, a ruke i noge šivali su od tkanine. Posebna karakteristika ukrajinske krpene lutke je prazno lice, što naglašava odsutnost duhovnog obilježja, a znači da ona ne može nanijeti zlo.

Krpene lutke s nacrtanim ili izvezenim

Lutkeke odd papira pi su jedi jedinstvena vrsta

ukrajinske narodne lutke, koja se pojavila krajem XIX. stoljeća.

Lutke od gline prikazuju u pravilu samo neke oznake žene: glavu, tijelo ,ruke.

Donji dio je formiran u obliku praznog konusa. Lutke od gline često imaju dodatne elemente u liku djeteta, ptice ili košare. Dijete je priljubljeno uz majku i simbolizira materinstvo, beskonačnost života.

Često je ukrajinska igračka od gline

prikazivala jahača – uglavnom vojnika na konju. Očigledno to je simbol viteštva, sigurnosti i zaštićenosti.

Knjižnice grada Zagreba, Gradska Knjižnica, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH, R Zagreb, Starčevićev trg 6, 22. siječanj 2013. Izložbu priredila: Katarina Todorcev Hlača, dizajn: zajn: Nenad M. Hlača, grafička priprema: Krešimir Hrvačić

licem pojavile su se tek u XX stoljeću, a odrazno-plastičnu karakteristiku odražava odjeća. Obvezatni element odjeće je šarena pregača i pokrivalo za glavu što svjedoči o njezinoj „dobi“ i socijalnom statusu. Vijenac ili ukrasne trake kod djevojke, te kapa ili marama kod udane žene.

KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA GRADSKA KNJIŽNICA Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH

S

IGRAČKE - ŽIVOTINJE

I

DJEČJI GLAZBENI INSTRUMENTI G INSTRUM MENTI

gračke – glazbala plijeni su pažnju djeteta dekorom i sposobnošću zvučanja. One su upoznavale djecu s narodnom glazbom, pridonosile razvoju sluha i osjećaja za ritam ali su i imale magičnu moć tjeranja zla.

Prva igračka u životu djeteta u Ukrajini bila je tarahaljce, neka vrsta zvečke napravljene od drveta, slame ili gline koja je stimulirala sluh i vid. Drvena zvečka nasađena je na štapić, ažurni kub napravljen je od tankih daščica ili slame punjene grahom, zrncima pšenice ili kamenčićima. Zvečke su imale ulogu talismana koji je čuvao dijete od bolesti.

Zanimljiv je derkač – valjak s ručkom koji se okreće i tako stvara zvukove. Derkači kao tarahaljce sačuvali su obilježja

magičnih predmeta. U tjednu prije Uskrsa, kad nisu zvonila crkvena zvona, derkače su davali djeci da njihovim zvukovima otjeraju zle duhove.

Knjižnice grada Zagreba, Gradska Knjižnica, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH, Zagreb, Starčevićev trg 6, 15. siječanj 2013. Izložbu priredila: Katarina Todorcev Hlača, dizajn: Nenad M. Hlača, grafička priprema: Krešimir Hrvačić

talnim pratiteljima lutaka bili su likovi životinja koje su ovisno o materijalu i načinu izrade imali različite osobine. Igračke od gline su statične ali su jako slične pravim životinjama, a često su imale i otvor za fućkanje.

One su se kretale pomoću povlačenja konopom ili guranjem.

KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA GRADSKA KNJIŽNICA Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH

Z

a igru s lutkama trebao je i namještaj i posuđe, jer su igračke u malome ponavljale karakterni namještaj seoske kuće: stol, stolice, klupa, kolijevka, krevet. S njima su se uglavnom igrale djevojčice. Napravljene od gline ili drveta modeli posuđa ponavljaju svoje „velike“ obrasce, a majstori su ih radili s istom pažnjom kao i pravo posuđe.

Jednostavna prijevozna sredstva kao što su čamčići, sanjke ili tačke dječaci su često izrađivali sami istovremeno stvarajući naviku obrade drveta. Umjetnički obrađene složene igračke sastavljene od više elemenata izrađivali su odrasli majstori.

Igračke apstraktnih oblika koje nisu imale prototip u realnom svijetu bile su namijenjene za igre na otvorenom i razvoju logičnog

razmišljanja. Tipična takva igračka za igre na otvorenom je furkalce koje se okretalo zbog vjetra ili taradjka koju su gurali ispred sebe kako starija djeca tako i mališani koji su tek učili hodati.

Igračke koje su se koristile za logične igre su moroke – prototip Rubikove kocke. Za slaganje moroke trebalo je držati se određenog

Knjižnice grada Zagreba, Gradska Knjižnica, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH, Zagreb, Starčevićev trg 6, 22. siječanj 2013. Izložbu priredila: Katarina Todorcev Hlača, dizajn: Nenad M. Hlača, grafička priprema: Krešimir Hrvačić

redoslijeda, oboružati se strpljenjem, pokazati snalažljivost, logično mišljenje, kreativnost i estetski pristup rješavanju zagonetke.