Izvješće i zaključci 7. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“ Tema: „Mogućnosti podrške osnaživanju naših romskih članova zajednice korištenjem Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.“ Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, 11.4.2016.
Izvješće Ciljevi okruglog stola i sudionici U Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica održan je 11.4.2016. godine 7. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“ na temu „Mogućnosti podrške osnaživanju naših romskih članova zajednice korištenjem Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.“ (Program). Kao i svih prethodnih šest okruglih stolova i ovaj stručni skup održao se povodom 8. travnja, Svjetskog dana Roma sa sljedećim ciljevima:
poboljšati životne šanse romskoj djeci koja žive u siromaštvu i teškim uvjetima kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja kako bi se što lakše uključila u život lokalne zajednice i društva;
potaknuti što veću i kvalitetniju uključenost romske djece i mladih u obrazovni proces;
poboljšati stručne kompetencije onih koji rade s pripadnicima romske zajednice.
Skupu je prisustvovalo 50 sudionika i to odgajatelji – predstavnici dječjih vrtića iz Drnja, Đelekovca, Legrada, Peteranca, Koprivničkog Ivanca, Sigeca i Molvi, stručni suradnici i nastavnici u osnovnim školama – predstavnici OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ Koprivnica s područnom školom Reka, OŠ „Braća Radić“ Koprivnica, COOR Podravsko sunce Koprivnica, OŠ Fran Koncelak Drnje, OŠ Mihovil Pavlek Miškina Đelekovec s područnom školom Imbriovec, OŠ Legrad, OŠ Koprivnički Ivanec, OŠ „Andrija Palmović“ Rasinja s 1
područnom školom Kuzminec, Obrtničke škole Koprivnica, Pučkog otvorenog učilišta, Centra za socijalnu skrb i Centra za pružanje usluga u zajednici „Svitanje“ te knjižničari predstavnici Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, kao i osnovnoškolskih knjižnica iz Drnja, Kloštra Podravskog i COOR Podravsko sunce Koprivnica. Pozdravnim su se govorima skupu obratili u ime domaćina i inicijatora stručnog skupa ravnateljica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica Dijana Sabolović-Krajina, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije i predsjednik Udruge Roma „Korak po korak“ Franjo Horvat, predsjednik
Udruge bolja
budućnost iz Reke Željko Oršoš, samostalna upravna referentica za socijalnu skrb u Gradu Koprivnici Maja Ferlindeš, viša savjetnica za kulturu, udruge, nacionalne manjine i sport u Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine Koprivničkokriževačke županije Vesna Peršić Kovač te savjetnik u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Mirko Marković. Gospodin Marković je uputio sudionicima čestitke povodom Svjetskog dana Roma, spomenuvši neka postignuća na nacionalnoj razini poput osnivanja Centra za romski jezik i kulturu na Filozofskom falultetu u Zagrebu i osiguranje sredstava za sufinanciranje roditeljskog udjela za uključivanje romske djece u redoviti predškolski odgoj. Uvod u stručni skup U uvodu u stručni skup dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina dala je pregled tema i zaključaka prethodnih šest okruglih stolova od 2010. do 2015. godine, a potom pregled stanja uključenosti romske djece u odgojno-obrazovne ustanove na koprivničkom području. Upozorila je na nepostojanje relevantnih statističkih podataka o broju Roma i njihovoj uključenosti u obrazovni proces na koprivničkom području što je s jedne strane posljedica neizjašnjavanja pripadnika ove nacionalne manjine kao Roma tijekom popisa stanovništva, ali i neažuriranja podatka. Na temelju podataka dobivenih od sudionika okruglog stola u drugom dijelu svojeg izlaganja dala je okvirnu sliku uključenosti romske djece u programe predškole i osnovne škole na koprivničkom području te odraslih Roma u programe Pučkog otvorenog učilišta (PP prezentacija Što smo u proteklih šest okruglih stolova (2010.-2015.) konstatirali i zaključili?). Radionica „Identificiranje problema u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja naših romskih članova zajednice“ 2
Radionica „Identificiranje problema u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja naših romskih članova zajednice“ sastojala se od uvodnog dijela, rada u tri paralelne radne skupine i zaključnog dijela. Voditeljica radionice je bila dipl. ing. Marija Babić iz tvrtke Embeco d.o.o. Ona je pripremila uvodno izlaganje „Mogućnosti koje se pružaju za financiranje iz Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.“ Osim što je načela i ciljeve ovog fonda, istaknula je da je natječaj najavljen za drugi kvartal ove godine. Osvrnula se na Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali – Europski socijalni fond (ESF)“, koji je odobrila Europska komisija te je time omogućeno korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda. U tom programu na raspolaganju je skoro 2 milijarde eura, točnije 1.849.745.469 eura predviđenih za korištenje kroz pet prioriteta za: povećanje zapošljavanja i mobilnost radne snage; socijalnu uključenost gdje su ciljne skupine mladi, osobe s invaliditetom, nezaposleni itd.; obrazovanje i cjeloživotno učenje; pametno upravljanje; tehničku pomoć (ESF – stvaranje mogućnosti -planirani pozivi u 2016.) Od istaknutih prioritetnih područja, pružanje potpore učenicima romske nacionalnosti obuhvaćeno je trećom skupinom, odnosno skupinom obrazovanje i cjeloživotno učenje, gdje opet postoje određeni investicijski prioriteti: poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja (npr.studijski programi na stranim jezicima u prioritetnim područjima), unapređenje jednakog pristupa cjeloživotnom obrazovanju (stručna potpora učenicima s teškoćama u razvoju, poticanje rada s darovitom djecom, programi potpore učenicima romske nacionalnosti, unapređenje pismenosti i obrazovanje odraslih korisnika u svrhu povećanja zaposlenosti) i jačanje strukovnog osposobljavanja. Do sada je razvijen Sustav upravljanja i kontrole natječajem te napravljen indikativni plan natječaja svih područja operativnog programa, kao i okvirna procedura za provedbu natječaja. Uslijedit će pravovremeno informiranje, a zainteresirani mogu pratiti obavijesti na www.esf.hr. Također, planirana je pomoć na terenu u pripremi projekata, što su svi sudionici našeg okruglog stola podržali, jer imaju malo ili nikakvog iskustva u pripremi projektne dokumentacije. (PP prezentacija Mogućnosti koje se pružaju za financiranje iz Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.). Gospođa Babić je istaknula da su šanse za poboljšanje kvalitete uključivanja romske djece u obrazovni sustav korištenjem mogućnosti Socijalnog fonda EU velike i treba ih iskoristiti u 3
jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave, te obrazovnom sustavu. Podloge za unapređenje socio-ekonomskog statusa Roma u hrvatskome društvu su dokumenti Nacionalna strategija za uključivanje Roma od 2013. do 2020. (http://ipc.com.hr/hr_HR/preuzimanje/29/Nacionalna+strategija+za+uklju%C4%8Divanje+R oma+2013-2020.pdf)
i
Akcijski
plan
za
njezinu
provedbu
(http://ec.europa.eu/justice/discrimination/files/roma_hr_strategy_annex_hr.pdf).
2013.-2015. Opći
cilj
ovih dokumenata je uključivanje Roma u sve segmente društva i zajednice te maksimalno jačanje ljudske potencijala Roma kako bi samoinicijativno pokretali rješavanje problema. U suprotnome ne preostaje drugo nego „vrtnja u krugu“, istaknula je gospođa Babić. Temelj svake prijave projekta na natječaje Europske unije je upravo definiranje problema (što je bio i cilj ove radionice), nakon čega slijedi njihova analiza, kao i analiza dionika, a potom se definiraju ciljevi kao i moguća rješenja. Gđa. Babić je istaknula kako je ažurna i točna statistika vrlo bitna za izradu podloge pri pisanju prijave projekta.
Na sljedeća dva koraka radionice sudjelovali su svi sudionici skupa. Prvo su identificirani problemi i moguća rješenja u obrazovanju i cjeloživotnom učenju Roma. Radilo se paralelno u tri manje grupe - za predškolski odgoj i obrazovanje (voditeljica Ljiljana Vugrinec), osnovnoškolski odgoj i obrazovanje (voditeljica Dijana SabolovićKrajina) i cjeloživotno učenje (voditelj Kristian Ujlaki). Potom su u plenarnom dijelu radionice identificirani problemi prezentirani svim sudionicima okruglog stola (Ljiljana Vugrinec za predškolski odgoj, Tamara Marcinjaš za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje i Bruno Antolić za cjeloživotno učenje.
Identificirani problemi
prodiskutirani su zajedno s voditeljicom radionice Marijom Babić i savjetnikom u Vladinom uredu za ljudska prava i nacionalne manjine Mirkom Markovićem, a u kontekstu mogućnosti koje nudi Europski socijalni fond, ali i postojeća hrvatska legislativa. Cilj je bio stvoriti podlogu za mogućnost kreiranja prijedloga projekata prema natječajima Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.
Rad u grupama Radna grupa za predškolski odgoj i obrazovanje
4
Kao glavni problemi definirani su: neobrazovanost i nezainteresiranost roditelja za rani odgoj i obrazovanje djece, loši uvjeti života romskih obitelji, nedovoljna financijska potpora lokalne zajednice za dodatne programe. 1. RODITELJI U kontaktu odgajateljica s Romima - roditeljima predškolske djece koja polaze vrtiće uočeni su sljedeći problemi kod roditelja, odnosno kod djece:
nepoznavanje hrvatskog jezika (istakli gotovo svi članovi radne grupe!) o otežana komunikacija odgajatelj - dijete, ali i odgajatelj - roditelj o slaba pismenost roditelja
neredovitost pohađanja Male škole o problem prijevoza djece do vrtića ili Male škole o udaljenost romskih naselja od vrtića ili škole
nedostatak odgovornosti roditelja i shvaćanja potrebe i obaveze pohađanja Male škole - potrebna veća suradnja s roditeljima o nezainteresiranost i neinformiranost roditelja - posljedica neznanja o potrebna suradnja i partnerstvo s romskim udrugama - ukazivati na važnost uključivanja djece u odgojno-obrazovni sustav u što ranijoj dobi o ŠKOLE RODITELJSTVA za roditelje djece romske nacionalne manjine o potrebno osvješćivanje roditelja o skrbi i sigurnosti djeteta (npr. djecu često u malu školu dovode tek nešto starija braća i sestre)
nedostatak radnih navika kod djece (pisanje zadaća, nenonošenje školskog pribora) o brojnost obitelji o loši životni uvjeti
potrebno uključivanje petogodišnjaka u dvogodišnji program Male škole o bolje svladavanje jezika, higijenskih i radnih navika
2. ZAJEDNICA a) lokalna i regionalna zajednica - općina / grad / županija
potrebna financijska potpora: o za doplatu cijene vrtića o za osiguranje prijevoza djece / učenika iz romskih naselja do vrtića / škole o za organiziranje dodatnih kraćih programa u vrtićima za romsku djecu
5
o za nabavu školskog pribora i drugog materijala potrebnog za rad s romskom djecom
OSNIVAČI VRTIĆA: promijeniti i prilagoditi kriterije za bodovanje kod upisa djece
u vrtić - jer romska djeca koja imaju nezaposlene roditelje ne ispunjavanje prag bodova za upis u vrtić (prednost imaju djeca zaposlenih roditelja)
b) regionalni / nacionalni nivo:
omogućavanje zapošljavanja romskih pomoćnika i njihovih plaća, kao i dodatno
potrebnih odgajatelja za rad s romskom djecom (problem općina s malim proračunima!)
b) ustanove, udruge:
vrtići - nedostatni kadrovski kapaciteti u vrtićima za osmišljavanje, pisanje i stručno
vođenje projekata temeljem kojih bi trebalo osiguravati sredstva za rad s romskom djecom (premali broj raspoloživih odgajatelja, osoblje puno radno vrijeme radi u neposrednom radu s djecom, stručne službe podkapacitirane...)
bibliobus - nedostatak vremena za otvaranje novih stajališta, koja bi bila podrška
programima predškole, nemogućnost dolaska bibliobusa u dane i u vrijeme kad se održava Mala škola, nema poticaja obitelji za korištenje knjižničnih usluga bibliobusa - roditelji ne koriste knjižnicu, posljedično ni djeca: u bibliobus dolaze isključivo djeca koja idu u vrtiće i škole Zaključno, predstavnici dječjih vrtića koji se bave odgojem i obrazovanjem predškolske djece kao najveće probleme vezane za predškolski odgoj romske djece istaknuli su: -
nepoznavanje hrvatskog jezika kod djece,
-
nezainteresiranost i neinformiranost romskih roditelja o potrebi što ranijeg uključivanja djece u sustavni i organizirani predškolski odgoj i obrazovanje,
-
nedovoljna sredstva koja izdvajaju jedinice lokalne samouprave za poticanje i pomoć da što veći broj romskih obitelji upisuje svoju djecu u vrtiće (npr. pomoć u doplati cijene vrtića, u prijevozu djece i sl.)
Kao moguća rješenja problema, sudionici radionice predložili su: -
organiziranje "Škole roditeljstva" za roditelje predškolske djece u suradnji s romskim udrugama, 6
-
veće uključivanje lokalne i regionalne zajednice u sufinanciranje potreba prijevoza i plaćanja cijene vrtića i ostalih potreba djece u predškolskom odgoju,
-
na nacionalnoj razini - omogućavanje zapošljavanja romskih pomoćnika kako bi se prebrodio aktualni problem nepoznavanja hrvatskog jezika kod romske djece i roditelja.
Budući da su osnovni problemi uključivanja romske djece u rano obrazovanje nedovoljno motivirani i angažirani roditelji oko slanja djece u vrtić, kao i nedovoljni materijalni uvjeti u dječjim vrtićima za poboljašanja, a uzroci neobrazovani roditelji, loši uvjeti stanovanja, kao nedostatno financiranje vrtića, proizlazi da su potrebe: motiviranje roditelja za slanje djece u vrtić i stvaranje uvjeta za to – prijevoz, prostori predškolskih ustanova, adekvatni uvjeti stanovanja. Marija Babić je sumirala: potrebno je poduzimati mjere van obrazovnog sustava koje će stvoriti uvjete za uključivanje u obrazovanje te koje će utjecati na nedovoljno motivirane i angažirane roditelje i loše materijalne uvjete za poboljšanje stanja u vrtiću i van vrtića. U okviru Socijalnog europskog fonda moguće je prijaviti projekte kojima bi se izvan vrtićkim aktivnostima roditelje osposobilo i motiviralo (osnažilo) da shvate važnost uključivanja svoje djece u rano obrazovanje (kako bi stekle socijalne, komunikacijske, higijenske vještine i navike). Moguće aktivnosti su zapošljavanje romskih pomagača su npr. osnivanje mobilnog tima za obilazak roditelja ili osoba za obilazak obitelji („soft“ mjere), te nabava opreme ili opremljeni prostori kroz druge natječaje EU. Treba napraviti sinergiju u lokalnoj zajednici kroz povezivanje nekoliko dječjih vrtića, škola i drugih partnera i formiranje zajedničkih timova koji će to koordinirati. Savjetnik Mirko Marković je dodao da program predškole mogu provoditi i škole, ako nema prostora u dječjim vrtićima. Naveo je primjer Murskog Središća, gdje su sva romska djeca uključena u jaslice i dječji vrtić, pa nema niti problema koji su na koprivničkom području uočeni i apostrofirani. Dakle, bitna je opća društvena klima u pojedinim sredinama i županijama spram uključivanja romske djece u rane oblike odgoja i obrazovanja.
Radna grupa za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
Detektirani su sljedeći problemi: DJECA – pri upisu u 1. razred nemaju razvijene predvještine za čitanje i pisanje: potreban je dodatni rad s djecom na razvijanju tih vještina, ali i na usvajanju socijalnih vještina, 7
higijenskih i kulturnih navika i opće informiranosti djece; ne poznaju hrvatski jezik, ali se teško izražavaju i na romskom jeziku, a ne samo na hrvatskom jeziku; djeca nisu socijalizirana prije polasku u školu - znaju biti agresivna u rješavanju problema, jer imaju, pretpostavlaj se, loše modele ponašanja u obitelji; nemaju preduvjete za učenje kod kuće; izostaju s nastave. RODITELJI – niska razina obrazovanja i motiviranosti da svojoj djeci daju podršku i poticaj u obrazovanju; nepovoljni uvjeti stanovanja, naročito u izoliranim i segregiranim naseljima; manjak skrbi roditelja za higijenske navike svoje djece; nenamjensko trošenje socijalne pomoći - dobivaju financijska sredstva, ali ih ne troše namjenski (djeci za udžbenike, školski pribor, prehranu, higijenske potrepštine, izlete i dr.); uglavnom se radi o mladim roditeljima koji nisu pripremljeni za vođenje domaćinstva i brigu o djeci; alkoholizam u obitelji; roditelji zbog vlastite neobrazovanosti ne uče djecu osnovne pojmove u svakodnevnoj komunikaciji i ne mogu im pružati podršku u učenju; modele neprihvatljivog ponašanja poput agresije i alkoholizma prenašaju na svoju djecu; problemi u komunikaciji - učitelji teško dolaze do roditelja jer mijenjaju brojeve mobitela, ne odazivaju se na sastanke i sl. UČITELJI / ŠKOLA nemaju sustavnu komunikaciju s romskim roditeljima i ne odlaze u romska naselja / obitelji (pozitivan porimjer može biti Mursko Središče); loša komunikacija s roditeljima; stereotipi; nedovoljno poznavanje zakonskih mogućnosti; pitanje testova za određivanje teškoća u razvoju i upućivanje u Podravsko sunce, s obzirom da djeca ne znaju hrvatski jezik, zapuštena su u obitelji – radi li se o pseudo-retardaciji ili stvarnom stanju; istaknuta je kao pozitivnost činjenica da u toj ustanovi imaju program stjecanja vještina i higijenskih navika, a djeca manje izostaju iz škole, jer imaju osiguran prijevoz do naselja; OŠ Drnje s najvećim brojem romskih učenika u Koprivničko-križevačkoj županiji nakon OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac, nema romskog pomagača, a to je najveći problem; one škole koje imaju asistente u nastavi, ne mogu računati na njihovo kontinuirano zapošljavanje; DONOSITELJI POLITIČKIH ODLUKA: nedovoljni kapacititi za upravljanje rješavanjem problema; „romska problematika“ nije prioritet; nedostatak tradicije i pozitivne klime koordiniranog i sustavnog rješavanja problema romske populacije na svim razinama – općinskoj i županijskoj, kao što je to slučaj u susjednom Međimurju. Moguća rješenja:
8
- Naveden je primjer Centra za usluge u zajednici Svitanje u kojemu se radi zajednički s djecom i njihovim roditeljima, a ova ustanova je nedavno pokrenula i mobilni tim koji odlazi na teren. - Naveden je primjer OŠ „Braća Radić“ iz Koprivnice koja nema toliko problema u komunikaciji s roditeljima, jer je kroz proteklih osam godina stekla njihovo povjerenje održavanjem mnogobrojnih, sustavno organiziranih sastanaka, razgovora, odlascima u domove učenika; pozitivna komunikacija s roditeljima ostvarena je zahvaljujući i sustavnom razvijanju koncepta tolerantne i socijalno uključive škole. - Postoje različite pozitivne inicijative za uključivanje romske djece, kao npr. u školi u Kloštru Podravskom u kojoj se već dvije godine održavaju igraonice u suradnji školske knjižnice, Društva Naša djeca i Centra za socijalnu skrb, a u okviru izvaninstitucionalnog odgoja djece i mladih (javljanje na natječaj za dobivanje sredstava). - Što se tiče učenja hrvatskog jezika, treba iskoristiti zakonsku obvezu škola da traže novo radno mjesto uz dobro obrazloženje (Čl. 43 Zakona o osnovnom školstvu – Izmjene i dopune iz 2013. godine, po kojemu su škole dužne osigurati poseban program za djecu kojima hrvatski nije materinji jezik; malo škola to koristi, a na koprivničkom području samo OŠ A. Nemčić Gostovinski). Treba poštivati zakonom određene obveze da se djeci koja ne znaju hrvatski jezik omogući da što prije nauče hrvatski jezik, dakle dodatno učenje hrvatskog jezika i pojačani program za pripadnike manjina. - Utvrđeno je kako bi bilo dobro da u školama postoji osoba koja će komunicirati s roditeljima. - Potrebno je pokretanje slobodnih aktivnosti poput radionica s roditeljima o vođenju domaćinstva, odgoju djece i sl. - Centar za socijalnu skrb može uskratiti jednokratnu pomoć, ako je roditelji ne troše namjenski za potrebe svoje djece. - Neophodno je zapošljavanje romskih pomagača i asistenata u nastavi. - Moguće je angažirati volontere s pedagoških fakulteta, npr. u Čakovcu ili Edukacijskorehabilitacijskog fakulteta. Marija Babić je iz prezentiranog sumirala da je ključni problem otežano obrazovanje romske djece u osnovim školama. Glavni uzroci su: višestruki nepovoljni uvjeti – niska obrazovanost i nezaposlenost roditelja, loši uvjeti stanovanja, niske higijensko-zdravstvene navike; nemogućnost i neznanje da pružaju podršku svojoj djeci da završe školu – roditeljima treba 9
pomoći; nepostojanje tradicije i društvene klime da se sustavno i koordinirano rješavaju problemi romske populacije kao što je to praksa u Međimurju. Posljedice su: djeca s nerazvijenim socijalno-komunikacijskim i higijenskim navikama, nepoznavanjem ili nedovoljnim poznavanjem hrvatskog jezika; neinformirani roditelji o svojim pravima i obvezama; neadekvatna komunikacija među institucijama (vrtići, škole, Centar za socijalnu skrb, jedinice vlasti – općine, grad, županija) uključenih u obrazovanje i sve aktivnosti vezane uz romsku populaciju. Iz toga proizlaze potrebe: radionice, edukacije, savjetovanja za romske roditelje i sve ostale uključene u obrazovni proces romske djece. Na problem suradnje među institucijama osvrnula se Snježana Tišljarić, ravnateljica DV Vrapčić Drnje – postoji volja da se prijave projekti na natječaje ESF, ali je to otežano jer institucije ne surađuju, ustanove se nemaju kome obratiti. Postoje programi edukacije o pisanju projekata pri Pučkom otovrenomu učilištu u Koprivnici, dok agencije poput PORE daju savjetodavnu pomoć. Potrebna je sinergija i povezivanja intelektualnog kapitala na razini cijele lokalne zajednice u pisanju projekata i povlačenju sredstava na natječajima EU.
Radna grupa za srednjoškolsko obrazovanje i cjeloživotno učenje
Na radionici su sudjelovali predstavnici Pučkog otvorenog učilišta, Obrtničke škole Koprivnica i Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“. Grupa je definirala osnovni problem – premali broj Roma koji završavaju osnovnu školu. Problemi u ovoj faziposljedica su problema koji se ne rješavaju u ranijim fazama obrazovanja, odnosno problema u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju Roma. Problem kod polaznika srednje škole rana je udaja i trudnoća djevojaka Romkinja. Iako ima maloljetničke trudnoće i kod učenica koje nisu Romkinje, za Romkinje je specifično da se one, kada se udaju i zatrudne, uglavnom više ne vraćaju u školu. Učenice koje nisu Romkinje znaju za mogućnost da se vrate u sustav srednjoškolskog obrazovanja do 21. godine života i većina se vraća i završava srednju školu. One vjerojatno imaju podršku i pomoć obitelji koje se uključuju u čuvanje djece. Tu podršku i pomoć Romkinje nemaju pa bi bilo dobro organizirati edukacije kako bi se barem dio maloljetnih Romkinja koje su se udale i rodile vratile i završile srednju školu. Najveći problem kod polaznika Pučkog otvrenog učilišta su financije i prijevoz kao prepreke za veći broj polaznika njihovih edukacijskih programa. I tu je potrebna suradnja romskih udruga, institucija koje se bave problemima Roma i lokalnih vlasti kako bi se stvorili preduvjeti za korištenje edukacijskih programa koje POU nudi.
10
U Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica je bilo problema u radu s mladim Romima koji koriste Stručno-znanstveni odjel u poštivanju Kućnog reda, buke, glasnog slušanja glazbe, zlouporabe korisničkih iskaznica, neposjedovanje osobnih dokumenata i potrebnih potvrda za učlanjenje. Manje-više svi ti problemi su riješeni razgovorom i stvorila se grupa od 10 korisnika Roma u dobi od 15-25 godina koji redovito posjećuju Stručno-znanstveni odjel. Njih 4-5 je gotovo svakodnevno na Odjelu. Koriste isključivo računala za Internet i to za pregledavanje servisa poput Youtube i korištenje Facebooka. Šteta je što je populacija koja koristi Stručno-znanstveni odjel odreda nezaposlena i s nezavršenom srednjom školom. Primjećuje se da su inteligentni i snalažljivi jer su vrlo vješti u korištenju računalne opreme i servisa i sadržaja koje pregledavaju. Vrlo brzo shvaćaju mogućnosti snimanja, skidanja datoteka, prebacivanja u druge formate i slično. Pitaju knjižničara za pomoć uglavnom jednom i to im je dovoljno da shvate kako nešto radi. Evidentno je da imaju potencijal za usvajanje znanja i vještina. Sudionici radionice su zaključili da će Romi uspješnije biti uključeni u sustav cjeloživotnog učenja samo ako se kvalitetno bude radilo od najranije, predškolske dobi nadalje. Stoga je naglašena potreba edukacije i mobiliziranja šire zajednice – udruga i institucija u rješavanju ovog složenog problema. Rješenja - Angažiranje / zapošljavanje romskih pomoćnika u nastavi na predškolskoj i osnovnoškolskoj razini u cilju bolje informiranosti djece i roditelja o mogućnostima školovanja koje su im na raspolaganju. - Preventivni programi (u suradnji s pedagoškoim fakultetima i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu). - Info-punktovi (udruge, lokalna zajednica) – informiranje romske zajednice o pravima i obvezama. - Medijatori – odlazak u naselja - Sustav socijalne pomoći je destimulativan – potreba promjene zakona Marija Babić je sumirala: ključni problemi u srednjoškolskom obrazovanju Roma i njihovom uključivanju u cjeloživotno učenje su: nepostojanje motivacije da se upisuje i završava srednja škola; neinformiranost o pozitivnim aspektima obrazovanja; nedovoljna informiranost romske djece i mladih o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju u 11
obrazovanju. To su posljedice problema koji se ne rješavaju u ranijim fazama obrazovanja, odnosno problema u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju Roma. Potrebe: sustavno provođenje preventivnih programa od najranije dobi čiji je cilj motiviranje djece i roditelja za uključivanje u obrazovni proces. Mirko Marković je problem školovanja Roma stavio u širi kontekst glavnog problema hrvaztskoga društva uopće - nedovoljnog zapošljavanja usprkos završenom školovanju i fakultetskim svjedodžbama i pitanja motivacije. Pozvao je učitelje da sudjeluju u savjetovanju o izmjenama zakona i pravilnika u obrazovanju te rapravama o izradi kurikulumu romskog i bajaškog jezika. Na temelju održanog stručnog skupa i konstruktivne rasprave u kojoj su sudjelovali svi prisutni, identificirani su problemi vezani uz nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu donašanja političkih odluka, obrazovne i socijalne ustanove, roditelje i djecu te su predloženi zaključci za njihovo rješavanje.
ZAKLJUČCI 1. Neophodno je potrebno na koprivničkom području, ali i u hrvatskome društvu širiti svijest o teškom položaju marginaliziranog romskog naroda, osobito romske djece koja trebaju imati kvalitetno obrazovanje kako bi se lakše uključila u život zajednice i drušva uopće. 2. Neophodno je potrebno poboljšati koordinaciju i sustavan, planski pristup problemima obrazovanja i cjeloživotnog učenja Roma na svim razinama donašanja političkih odluka – državnoj, regionalnoj i lokalnoj u suradnji s ustanovama, institucijama i romskim udrugama. 3. Iako je napravila mnogo na uključivanju Roma, Koprivničko-križevačke županije treba se ugledati na primjere dobre prakse u županijama gdje su djeca u većem broju i na kvalitetniji način uključena u sve razine odgoja i obrazovanja (npr. primjer Međimurske županije). 4. Romske udruge su važna i neizostavna karika u što kvalitetnijem i brojnijem uključivanju romskih roditelja u pružanje podrške školovanju svoje djece. Kako bi njihova uloga još više došla do izražaja, potrebno je osnivati nove romske udruge za 12
pojedine aspekte rješavanja tekućih problema (npr. romskih pomoćnika, romskih žena.) 5. Poboljšana komunikacija s romskim roditeljima na svim razinama (osobnoj i institucionalnoj), kao i ponuda oblika njihovog dodatnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja ključni su faktor da oni budu podrška svojoj djeci u školovanju. 6. Romski pomoćnici su na koprivničkom području neophodan „most“ između romske djece i nastavnika te između roditelja romske djece i nastavnika kada školovanje romske djece opterećuje veliko breme problema, u prvom redu nepoznavanje hrvatskog jezika i nedostatak socijalno-kumunikacijskih i higijenskih navika. Treba se naći cjelovito rješenje za njihovo zapošljavanje kako bi sustavno pomagali romskoj djeci, odgajateljima, nastavnicima i roditeljima. 7. Nužna je suradnja udruga i škola s Centrom za socijalnu skrb (preko njega i s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi) te provođenje svih dostupnih mjera koje su predviđene u sustavu, a mogu
konkretno pridonijeti poboljšanju uvjeta života i
integraciji Roma u društvo. Neophodna je suradnja ustanova s lokalnom upravom kao podrška da se iz sustava državnih mjera zaposle romski pomoćnici u nastavi preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i u javljanju na natječaje EU i druge natječaje u zemlji i inozemstvu). 8. Potrebno je detektirati i rješavati najveći problem u školovanju romske djece, a to je nemogućnost dobivanja odgovarajuće potpore u obitelji - od pomoći u rješavnju školskih obveza, preko odjeće, obuće i školskog pribora i prostora za učenje, odnosno adekvatnog stambenog prostora kao osnovnog preduvjeta za normalan psihofizički razvoj djece i zdravlje članova obitelji. 9. Kako bi se izvukli iz začaranog kruga siromaštva romskoj djeci i njihovim roditeljima neophodno je potrebna pomoć, prije svega općina u kojima žive, 10. Budući da je predškola ili mala škola od 2014./2015. zakonska obveza, na koprivničkom području evidentni su primjeri dobre prakse uključivanja romske djece u predškolske oblike obrazovanja. No, njihova uključenost u dječje vrtiće još uvijek je na koprivničkom području sporadična, a upravo je to način da se eliminira
niz
potencijalnih problema koje romska djeca imaju pri polasku u osnovnu školu, tijekom školovanja i uključivanja u društvo općenito.
13
11. Problemi premalog broja učenika Roma u srednjoj školi i fakultetima rezultat su problema koji se ne rješavaju u ranijim fazama obrazovanja odnosno problema u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju Roma. 12. Romi će biti uspješnije uključeni u sustav obrazovanje i cjeloživotnog učenja samo ako se kvalitetno bude na tome radilo od njihove najranije, predškolske dobi nadalje uz senzibilizaciju i mobilizaciju šire zajednice – udruga i institucija u rješavanju ovog složenog problema. 13. Važno je povezivanje svih dionika, tj. stručnjaka u odgoju i obrazovanju, i ostalih pojedinaca, udruga, institucija i tijela lokalne uprave i samouprave koji se bave pitanjima Roma kako bi razmijenili informacije, iskustva i pokušali zajedno pronaći rješenja za probleme. 14. Upravo ovakvi okrugli stolovi mogu poslužiti kao platforma za umrežavanje i koordinaciju niza paralenih aktivnosti potrebnih kako bi se istinski, učinkovito rješavali problemi. Svi sudionici ovog okruglog stola dobit će popis sudionika skupa s kontaktima kako bi se potaknulo daljnje međusobno povezivanje, razmjena iskustava i suradnja. 15. Potrebna je i korisna unutar- i među sektorska identifikacija problema. Problemi u obrazovnom sustavu identificirani na ovom okruglom stolu odlična su podloga za pisanje projekata i javljanje na natječaje za sredstva iz europskih fondova. Ključnu, koordinirajuću ulogu u tome trebaju imati donositelji političkih odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kao pokretači relevantnih aktivnosti i mjera u razvoju svojih zajednica. Treba naći sinergiju u lokalnoj zajednici za povezivanje svih dionika projekta i razmjena iskustava kako bi se sredstva EU iskoristila. 16. Zbog potrebe jačanja socijalne uključenosti u cijeloj Županiji, s osnivačima ustanova u obrazovanju treba dogovoriti projekte i uloge (biti nositelj ili participirati u projektu). Treba krenuti od pitanja: što želi romska populacija? Na tragu tog ključnog pitanja svaka županija u Hrvatskoj treba izraditi akcijski plan, pa i naša, Koprivničkokriževačka županija. Izvješće i zaključke sastavili: Ida Gašpar Maja Krulić Gačan 14
Dijana Sabolović-Krajina Ana Škvarić Kristian Ujlaki Ljiljana Vugrinec
Poveznice na priloge: https://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/esf_-_stvaranje_mogu__nosti https://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/mogu__nosti_koje_se_pru__aju_za_fin https://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/__to_smo_u_proteklih___est_okruglih https://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/operativni_program_-_u__inkoviti_lj http://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/mjere_i_aktivnosti_za_izvrsenje_res http://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/integracija_skupina_u_nepovoljnome_ http://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/odluka_o_dodjeli_bs_projektima_udru http://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/popis_odobrenih_projekata
15