Knjiga sažetaka

Page 1

Okrugli stol s međunarodnim sudjelovanjem

KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S TEŠKOĆAMA ČITANJA U KONTEKSTU PANDEMIJE BOLESTI COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica – Zoom konferencija, 5. 11. 2021.

te

šk

ć

o e

či t a nj a Round table with interna onal par cipa on LIBRARY SERVICES FOR PEOPLE WITH READING DIFFICULTIES IN THE CONTEXT OF THE COVID-19 PANDEMIC – challenges, opportunities and perspectives Public Library “Fran Galović” Koprivnica – Zoom conference, November 5, 2021


Okrugli stol s međunarodnim sudjelovanjem Round table with international participation

Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica – Zoom konferencija, 5. 11. 2021. / 10.00 - 14.45 sati

Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives Public Library „Fran Galović” Koprivnica – Zoom conference, November 5, 2021 / 10.00 am - 2.45 pm (CET)

Radni materijali / Working materials

1


2

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

Organizator / Organizer: Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica povodom 15. obljetnice kontinuiranog pružanja usluga za osobe s teškoćama čitanja (2006. – 2021.) Public Library „Fran Galović” Koprivnica on the occasion of the 15th years of providing continuous services for people with reading difficulties (2006 – 2021) Suorganizatori / Co-organizers: Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije, Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu i Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva Association of the Blind of Koprivnica-Križevci county, Croatian Library for the Blind in Zagreb, and Croatian Library Association Commission for Library Services for Persons with Disabilities and Persons with Special Needs Radne materijale priredile / Working materials prepared by: Dijana Sabolović-Krajina Željka Miščin Lidija Funtek (prijevod na engleski i hrvatski jezik, lektura i korektura sažetaka / translation into English and Croatian, abstracts proofreading) Programski i organizacijski odbor / Program and organizing committee: Dunja Marija Gabriel, Karlo Galinec, Ida Gašpar, Maja Koren Golub, Amelia Kovačević, Jelena Lešaja, Željka Miščin, Ljiljana Sabljak, Dijana Sabolović-Krajina (predsjednica), Josipa Strmečki, Nina Šešić Mežnarić, Kristian Ujlaki, Karolina Zlatar Radigović Model održavanja okruglog stola / Model: Stručni skup se održava virtualno putem aplikacije Zoom. Izlaganja će naknadno biti dostupna na Youtube kanalu Knjižnice. The expert meeting is held online through the Zoom aplication. A recording of the presentations will be available later on the library’s YouTube channel. Financijska potpora / Financial support: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Koprivnica i Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia, City of Koprivnica and Public Library „Fran Galović” Koprivnica


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

3

O temi Slijepe i slabovidne osobe, osobe s disleksijom, autizmom, motoričkim smetnjama, demencijom, intelektualnim, razvojnim i socijalnim teškoćama i druge ranjive društvene skupine su mnoge hrvatske knjižnice prepoznale kao one kojima treba pristupiti na specifičan način kako bi im se pružile adekvatne knjižnične usluge. Prvenstveno se to odnosi na osiguravanje dostupnosti i mogućnost posudbe prilagođene knjižnične građe i specifične informacijsko-komunikacijske opreme s jedne strane, a organizaciju socijalno integracijskih programa za ciljane korisnike, kao i kontinuirane edukacije knjižnično-informacijskih stručnjaka koji pružaju ove specifične usluge s druge strane. Međutim, osobe s teškoćama čitanja suočavaju se s nizom problema u dostupnosti prilagođene građe za čitanje, asistivne tehnologije koja omogućuje pristup računalu kao i uređajima za potpomognutu komunikaciju, a što je još više potencirano pandemijom bolesti COVID-19.

Osnovni ciljevi stručnog skupa: • evaluirati postignuća hrvatskih knjižnica u otvorenosti i dostupnosti osobama s teškoćama čitanja; •

identificirati probleme potencirane pandemijom bolesti COVID-19;

• predložiti rješenja kojima knjižnice u Hrvatskoj mogu doprinijeti većoj kvaliteti života i uključenosti osoba s teškoćama čitanja u knjižnice, lokalnu zajednicu i društvo općenito; • osnažiti kompetencije knjižničara i drugih zainteresiranih stručnjaka, kako bi mogli zagovarati pozicioniranje knjižnica kao relevantnih mjesta u afirmiranju društvene uključenosti i društvene pravednosti.

Očekivani rezultati: • bolje razumijevanje, informiranost i znanje ravnatelja knjižnica i knjižničnoinformacijskih stručnjaka i njihovih vanjskih suradnika o pružanju knjižničnih usluga osobama s teškoćama čitanja u kontekstu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; • primjena stečenog znanja u kvalitetnijoj implementaciji knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja;


4

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

• sustavna implementacija knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja u smislu standardizacije usluga za sve knjižnice u Hrvatskoj u oblicima koji odgovaraju profilima i zahtjevima korisnika specifičnih sredina i mogućnostima pojedinih knjižnica; • kvalitetniji i aktivniji život osoba s teškoćama čitanja općenito u području dostupnosti knjižnicama kao temeljnim kulturnim i informacijsko-obrazovnim ustanovama u lokalnoj zajednici i društvu.

O dosadašnjim okruglim stolovima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica je 2006. godine pokrenula pionirsku uslugu integriranog pristupa slijepim i slabovidnim osobama u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije nastojeći ponuditi model ostalim, prvenstveno narodnim knjižnicama u Hrvatskoj u implementaciji usluga za osobe s teškoćama čitanja. Svakih pet godina organizira stručne skupove kako bi se evaluirali razvoj i iskustva hrvatskih knjižnica u ovom područje te zacrtale perspektive održivosti i redefiniranja usluga za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu tekućih promjena u užem i širem društvenom okruženju. One su prvenstveno vezane za promjene u zakonodavstvu, razvoju informacijsko-komunikacijske tehnologije, stilovima života i potrebama ovih knjižničnih korisničkih skupina s raznorodnim teškoćama u čitanju. Posebno je važno istaknuti da se s porastom starijeg stanovništva s teškoćama čitanja pred knjižnice, posebice narodne, postavljaju novi zadaci i obveze.

Dosadašnja tri stručna skupa u organizaciji koprivničke Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ na ovu temu: • Okrugli stol za osobe s posebnim potrebama DOSTUPNOST KNJIŽNICA ZA SVE: knjižnične službe, usluge i računalna oprema za slijepe, slabovidne i gluhoslijepe osobe: kako u lokalnoj zajednici dolaze do izvora znanja, Koprivnica6. 11. 2006. (povodom početka pružanja usluge za slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović” Koprivnica); • Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem KNJIŽNIČNA USLUGA ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE – STANJE I PERSPEKTIVE, Koprivnica 18. 11. 2011. (povodom 5.


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

5

obljetnice usluge za slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović” Koprivnica); • Znanstveno-stručni skup SOCIJALNO INKLUZIVNE KNJIŽNIČNE USLUGE, Koprivnica 18. 11. 2016. (povodom 10. obljetnice usluge za slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović” Koprivnica)

Objavljeni zbornici radova s dosad održanih okruglih stolova: • Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne - stanje i perspektive : zbornik radova / uredila Dijana Sabolović-Krajina. Koprivnica : Knjižnica i čitaonica ˝Fran Galović˝, 2013.; • Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne - stanje i perspektive : zbornik radova / uredila Dijana Sabolović-Krajina. : Knjižnica i čitaonica ˝Fran Galović˝, 2013.; Elektroničko izdanje dostupno na: http://www.knjiznica-koprivnica.hr/knjiznica/ dokumenti/knjiznicna_usluga_za_slijepe_i_slabovidne.pdf; • Socijalno inkluzivne knjižnične usluge : zbornik radova / uredila Dijana SabolovićKrajina. Koprivnica : Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, 2018.

Promotivni video Knjižnice – prijateljska mjesta za osobe s teškoćama u čitanju dostupan na https://www.youtube.com/watch?v=Q9QRQOtYd7s


6

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

About the topic Blind and visually impaired people, people with dyslexia, autism, motor disorders, dementia, intellectual, developmental and social disabilities and other vulnerable social groups have been identified by many Croatian libraries as those who need to be approached in a specific way to provide adequate library services. This primarily refers to ensuring the availability and possibility of borrowing customized library materials and specific information and communication equipment, as well as the organization of social integration programs for target users, and continuous education of library and information professionals who provide these specific services. However, people with reading difficulties face a number of problems in the availability of customized reading material, assistive technology that allows access to computers as well as assisted communication devices, and that is further exacerbated by the COVID-19 pandemic.

Primary objectives of the expert meeting: • evaluate the achievements of Croatian libraries in openness and accessiblity to people with reading difficulties; • identify problems exacerbated by the COVID-19 pandemic; • propose solutions by which libraries in Croatia can contribute to a higher quality of life and inclusion of people with reading difficulties in libraries, the local community and society in general; • strengthen the competencies of librarians and other interested professionals, so that they can advocate the positioning of libraries as relevant places in the affirmation of social inclusion and social justice.

Expected results: • better understanding, awareness and knowledge of library directors, library and information experts and their external collaborators on the provision of library services to people with reading difficulties in the context of the crisis caused by the COVID-19 pandemic; • application of acquired knowledge in better implementation of library services for people with reading difficulties.


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

7

• systematic implementation of library services for people with reading difficulties in terms of standardization of services for all libraries in Croatia in forms that meet the profiles and requirements of users of specific environments and capabilities of individual libraries. • better and more active life of people with reading difficulties in general regarding to the accessibility of libraries as basic cultural and information-educational institutions in the local community and society.

About previous round tables of the Public Library „Fran Galović” Koprivnica In 2006, the Public Library „Fran Galović” Koprivnica launched a pioneering service of integrated access for the blind and in cooperation with the Association of the Blind of Koprivnica-Križevci County, seeking to offer a model to other, primarily public libraries in Croatia. Every five years it organizes expert meetings to evaluate the development and experience of Croatian libraries in this area. The purpose is to outline perspectives on sustainability and redefining services for people with reading difficulties in the context of current changes in the wider social environment. This is primarily related to changes in legislation, development of information-communication technologies, lifestyles and needs of these library user groups with diverse reading difficulties. It is especially important to point out that with the increase of the elderly population with reading difficulties, new tasks and responsibilities are set before libraries, especially public libraries.

Three expert meetings so far organized by the Public Library „Fran Galović” on this topic: • Round table for people with special needs ACCESSIBILITY OF LIBRARIES FOR EVERYONE: library services and computer equipment for blind, visually impaired and deafblind people: how to access the source of knowledge in the local community, Koprivnica November 6, 2006 (on the occasion of the beginnig of the provison of the service for the blind and visually impaired in the Public Library „Fran Galović” Koprivnica); • Expert meeting with international participation LIBRARY SERVICE FOR THE BLIND AND VISUALLY IMPAIRED – CURRENT SITUATION AND PERSPECTIVES, Koprivnica November 18, 2011 (on the occasion of the 5th anniversary of the service for the


8

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

blind and visually impaired in the Public Library „Fran Galović” Koprivnica); • Scientific-expert meeting SOCIALLY INCLUSIVE LIBRARY SERVICES Koprivnica November 18, 2016. (on the occasion of the 10th anniversary of the service for the blind and visually impaired in the Public Library „Fran Galović” Koprivnica). Proceedings of the round tables published so far: • Library service for the blind and visually impaired – current situation and perspectives: proceedings / edited by Dijana Sabolović-Krajina. Koprivnica: Public Library „Fran Galović“ Koprivnica, 2013 • Library service for the blind and visually impaired – current situation and perspectives: proceedings / edited by Dijana Sabolović-Krajina. Koprivnica: Public Library „Fran Galović“ Koprivnica, 2013. Electronic edition available at: http://www.knjiznica-koprivnica.hr/knjiznica/dokumenti/knjiznicna_usluga_ za_slijepe_i_slabovidne.pdf • Socially inclusive library services: proceedings / edited by Dijana SabolovićKrajina. Koprivnica : Public Library „Fran Galović” Koprivnica, 2018

Promotional Video Libraries - Friendly Places For People With Reading Disabilities available at https://www.youtube.com/watch?v=p_pDioe0j2A


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

9

Okrugli stol s međunarodnim sudjelovanjem Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica – Zoom konferencija 5. 11. 2021. / 10.00 - 14.45 sati

PROGRAM 10.00 – 10.20 POZDRAVNI GOVORI 10.20 – 12.30 UVODNA PREDAVANJA (moderator: dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina)

Nancy Bolt, Sjedinjene Američke Države (predsjednica IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama 2017.-2021.): It Starts at the Top: Leadership and Management in Making a Library Accessible

Kirsi Ylänne, Finska (Knjižnica za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak Celia, Helsinki; Predsjednica IFLA-ine Sekcije za knjižnice za osobe s teškoćama čitanja 2017.-2021.): The Importance of Having Digital Services

Dunja Marija Gabriel, Frida Bišćan, dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva): Knjižnice u Hrvatskoj - dostupnost osobama s invaliditetom, djeci s intelektualnim teškoćama i osobama s teškoćama čitanja u normalnim i „novim normalnim” okolnostima

Amelia Kovačević (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Željka Miščin (Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Marina Držića): Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama: (retro)perspektiva

Jelena Lešaja, Ivana Vinko (Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu): Asistivna tehnologija i digitalne usluge Hrvatske knjižnice za slijepe u kontekstu društvenih promjena i izazova


10

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

dr. sc. Ljiljana Sabljak (Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva): Primjena biblioterapije u programima narodnih knjižnica za osobe treće životne dobi s teškoćama čitanja

12.20 – 12.30 RASPRAVA 12.30 – 13.00 PAUZA 13.00 – 14.45 PRIMJERI DOBRE PRAKSE (moderator: dr. sc. Ljiljana Sabljak)

dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica), Nina Šešić Mežnarić (Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije): Izazovi današnjeg vremena i vremena koje je pred nama - knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja s posebnim osvrtom na uslugu za slijepe i slabovidne u Koprivničko-križevačkoj županiji

Anita Malkoč Bišćan, Vedrana Kovač Vrana, mr. sc. Miroslav Katić (Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac): Aktivnosti karlovačke knjižnice usmjerene na ranjive skupine tijekom pandemije COVID-19

Natalija Dragoja i Maela Rakočević Uvodić (Knjižnice grada Zagreba - Gradska knjižnica): Knjižnica – vrata širom otvorena?

Dijana Hodalić (DiFon d.o.o. Studio za komunikaciju, slušanje, glas i govor), Branka Mikačević (Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar): SLUŠAM GOVORIM ČITAM: verbotonalna radionica za poticanje slušanja, govora i čitanja u knjižnici

dr. sc. Andrea Horić, dr. sc. Ksenija Švenda-Radeljak (Knjižnica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu): Digitalne informacijske usluge knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prilagodba knjižničnih usluga ranjivoj skupini korisnika u uvjetima pandemije COVID-19

14.15 – 14.45 RASPRAVA I ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

11

Round table with international participation Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives Public Library „Fran Galović” Koprivnica – Zoom conference November 5, 2021 / 10.00 am - 2.45 pm (CET)

PROGRAM 10.00 – 10.20 WELCOMING SPEECH 10.20 – 12.30 OPENING LECTURES (moderator: dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina)

Nancy Bolt, United States of America (IFLA Section Chair, Library Services to People with Special Needs 2017-2021): It Starts at the Top: Leadership and Management in Making a Library Accessible

Kirsi Ylänne, Finland (IFLA Section Chair, Libraries Serving Persons with Print Disabilities 2017-2021; Celia Library for the Print Disabled, Helsinki): The Importance of Having Digital Services

Dunja Marija Gabriel, Frida Bišćan, dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović (National and University Library in Zagreb - Croatian Institute of Librarianship, Center for Development of Libraries and Librarianship): Libraries in Croatia - accessibility for people with disabilities, children with disabilities and people with reading difficulties in normal and „new normal” circumstances

Amelia Kovačević (National and University Library in Zagreb), Željka Miščin (Zagreb City Libraries - Marin Držić Library): Croatian Library Association Commission for Library Services for Persons with Disabilities and Persons with Special Needs: (retro) perspective

Jelena Lešaja, Ivana Vinko (Croatian Library for the Blind in Zagreb): Assistive technology and digital services of the Croatian Library for the Blind in the context of global changes and challenges


12

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

dr. sc. Ljiljana Sabljak (Croatian Library Association Commission for Library Services for Persons with Disabilities and Persons with Special Needs): The use of bibliotherapy in public library programs for the elderly with reading difficulties

12.20 – 12.30 DISCUSSION 12.30 – 13.00 BREAK 13.00 – 14.45 EXAMPLES OF GOOD PRACTICE (moderator: dr. sc. Ljiljana Sabljak)

dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina (Public Library „Fran Galović” Koprivnica), Nina Šešić Mežnarić (Association of the Blind of Koprivnica-Križevci county): Challenges of nowadays and the time ahead - library services for people with reading difficulties with special attention to service for the blind and visually impaired in Koprivnica-Križevci County

Anita Malkoč Bišćan, Vedrana Kovač Vrana, mr. sc. Miroslav Katić (Public Library „Ivan Goran Konvačić” Karlovac): Karlovac library activities focused on vulnerable groups during the COVID-19 pandemic

Natalija Dragoja, Maela Rakočević Uvodić (Zagreb City Libraries – City Library of Zagreb): Library – doors wide open?

Dijana Hodalić (DiFon d.o.o. Studio for communication, listening, voice and speech), Branka Mikačević (Public Library „Petar Preradović“ Bjelovar): I LISTEN I SPEAK I READ: Verbotonal workshop to encourage listening, speaking and reading

dr. sc. Andrea Horić, dr. sc. Ksenija Švenda-Radeljak (University of Zagreb, Faculty of Law, Library): Digital information services of the library of the Faculty of Law, University of Zagreb: Adaptation of library services to a vulnerable group of users in the conditions of the COVID-19 pandemic

14.15 – 14.45 DISCUSSION AND CONCLUSIONS OF THE ROUND TABLE


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

SAŽECI / ABSTRACTS

13


14

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

d

t

dn

n

d

q

s

f k k q s f m r s k fd c n q dn m j w hw v f q q d v s f f o djv n dk f d f j f e f dn n q r c q e q n m w h k q q o f d f w m c k qi j w n s v j m d t w f n v s j d

e

š

e

e

ć

č

e

e

e nj n k

k

q

ea

v

a d

e

te

šk

ć

o e

či t a nj a


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

15

It Starts at the Top: Leadership and Management in Making a Library Accessible Sve počinje od vrha: uloga vodstva i uprave u dostupnosti knjižnice Nancy Bolt IFLA Section Chair, Library Services to People with Special Needs 2017-2021 / IFLAina Sekcija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama nancybolt@earthlink.ne

Abstract The most important ingredient in making a library accessible is the role of the library’s leadership and management. Effective leadership is critical to the quality of supports people with disabilities and their families receive. Inclusivity should be an intentional consideration at every stage, not merely assumed or added as an afterthought. Inclusion of all people should be a core consideration of policies, budgets, staffing, recruiting, and planning. Leaders and managers set the tone, they demonstrate commitment and they lead in the establishment of the value of accessibility. Library leaders and senior management are advocates to the library’s governing authority and funders and they set an example for library staff. There is no one more key in making a library accessible. This presentation will cover how to establish polices that are explicit in including accessibility in library design, planning, services, collection, and programming. The presentation will discuss the role of leadership and management in the assessment of need for accessibility and how partnerships can positively impact multiple aspects of library services and programming. The library should assume that people with special needs exist in the library’s community and determine the best way to meet those needs. The presentation will also cover how to train staff in serving people with disabilities and how to recruit, orient, and manage staff who have disabilities. It will include how to plan training for people with disabilities that meets their unique needs. and provide disability sensitivity training to existing employees to help them best support colleagues with disabilities. The presentation will also include the best way to communicate with the governing stakeholders, the disability community, and the


16

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

public on the policies and services offered to people who need accommodations to best receive library service. Finally, the presentation will discuss how to do all of this when a disaster strikes such as COVID 19. Keywords: COVID-19 pandemic; library accesibility; library leaderhip and management; people with disabilities; library staff training Nancy Bolt was State Librarian in Colorado, USA for 18 years, leaving the position in 2005 to return to full time library consulting. Until 2020, Bolt was President of Nancy Bolt & Associates, specializing in strategic planning, needs assessment, impact evaluation, and team building. She is active in the American Library Association where she is Chair of the Retired Members Round Table and a member of the Committee on Professional Ethics. In the Colorado Association of Libraries (CAL), Bolt is Chair of the International Library and Cultural Exchange (ILCE), promoting international librarianship to the librarians of Colorado. In the International Federation of Library Agencies (IFLA), Bolt just retired as Chair of the IFLA Section on Library Services to People with Special Needs. In that position she oversaw the development of Guidelines for People Experiencing Homelessness and Guidelines for Library Service to Displaced Persons. Bolt and her husband now import and sell international jewelry and crafts to benefit the CAL ILCE. She is pleased to be able to make this presentation and prepare a paper on the important topic of leadership and management of accessible services.

Sažetak Uloga vodstva i uprave knjižnice najvažniji je čimbenik u dostupnosti knjižnice. Učinkovito vodstvo ključno je za kvalitetu podrške koju dobivaju osobe s teškoćama i njihove obitelji. Uključivost kao princip bi se trebala uzeti u obzir u svakoj fazi upravljanja i vođenja knjižnicom, a ne biti samo nešto što se pretpostavlja ili naknadno dodaje. Uključivanje svih ljudi trebalo bi biti u temeljima izrade knjižničnih politika, proračuna, planova raspoređivanja na radna mjesta i zapošljavanja te ostalih planova. Vodstvo i uprava knjižnice određuju smjer rada, pokazuju predanost i predvode uspostavu dostupnosti kao vrijednosti. Voditelji knjižnice i više rukovodstvo su zagovaratelji ovih vrijednosti kod upravnih tijela i osnivača knjižnice te su primjer osoblju knjižnice. Oni imaju ključnu ulogu u uspostavljanju dostupnosti knjižnice.


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

17

Ovo će izlaganje pokazati kako uspostaviti jasne politike koje uključuju dostupnost u oblikovanju i opremanju knjižničnog prostora, planiranju, uslugama, zbirkama i programima. Prezentacija će govoriti o ulozi vodstva i uprave u procjeni potrebe za dostupnošću te o tome kako partnerstva mogu pozitivno utjecati na višestruke aspekate pružanja knjižničnih usluga i programa. Knjižnica bi trebala poći od pretpostavke da u zajednici postoje osobe s posebnim potrebama te odrediti najbolji način da zadovolji njihove potrebe. Prezentacija će također govoriti o tome kao osposobiti osoblje za pružanje usluga osobama s invaliditetom te kako zaposliti, usmjeriti i voditi osoblje s invaliditetom. Uključivat će i plan obuke osoba s invaliditetom koji zadovoljava njihove jedinstvene potrebe i pruža obuku postojećim zaposlenicima o senzibilizaciji na potrebe osoba s invaliditetom te im pomoći da na najbolji mogući način podrže svoje kolege s invaliditetom. Prezentacija će također uključivati i najbolji način komunikacije s predstavnicima vlasti, zajednicom osoba s invaliditetom i javnošću o politikama i uslugama koje se nude osobama kojima trebaju posebne pogodnosti kako bi najbolje iskoristili knjižnične usluge. Na kraju, prezentacija će raspravljati o tome kako sve to provesti u slučaju katastrofe poput pandemije bolesti COVID-19. Ključne riječi: pandemija bolesti COVID-19; dostupnost knjižnice; vodstvo i uprava knjižnice; osobe s invaliditetom; obuka osoblja knjižnice Nancy Bolt osamnaest je godina bila državna knjižničarka u Coloradu, SAD, a tu je poziciju napustila 2005. godine kako bi se posvetila stalnom savjetovanju u knjižnici. Do 2020. godine. Bila je predsjednica Nancy Bolt & Associates te se specijalizirala za strateško planiranje, procjenu potreba, procjenu utjecaja te team building. Aktivna je u Američkom knjižničarskom društvu gdje je predsjednica Okruglog stola umirovljenih članova i članica Odbora za profesionalnu etiku. U Udruženju knjižnica Colorada (CAL) predsjednica je Međunarodne knjižnične i kulturne razmjene (ILCE) koja promiče međunarodno knjižničarstvo knjižničarima u Coloradu. U Međunarodnom savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), upravo je završila mandat kao predsjednica IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Na toj je poziciji nadgledala izradu Smjernica za osobe koje se suočavaju s beskućništvom i Smjernica za knjižnične usluge za raseljene osobe. Nancy Bolt i njezin suprug sada uvoze i prodaju nakit i ručne radove u korist CAL ILCE-a. Zadovoljstvo joj je što može sudjelovati na ovom stručnom skupu s prezentacijom o važnoj temi uloge knjižničnog vodstva i uprave u osiguravanju dostupnosti knjižničnih usluga.


18

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

The Importance of Having Digital Services Važnost digitalnih usluga Kirsi Ylänne IFLA Section Chair, Libraries Serving Persons with Print Disabilities 2017-2021 / Predsjednica IFLA-ine Sekcije za knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak 2017.-2021. Celia Library for the Print Disabled, Helsinki / Knjižnica za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak Celia u Helsinkiju kirsi.ylanne@celia.fi

Abstract In the beginning of the COVID-19 pandemic libraries in many countries had to close their doors and stop lending physical materials. Not surprisingly, demand for electronical materials available online increased strongly. When public libraries had challenges, many libraries for the print disabled were able to continue to serve their patrons. This was possible, because libraries for the print disabled had in many countries built online services for delivering digital talking books during the first two decades of 21st century. The technical development enabling this had been a result of international co-operation led by the DAISY Consortium which was formed by the libraries for the print disabled. This paper will review how COVID-19 pandemic has affected the library services for the print disabled in Finland. Celia Library for the Print Disabled has been able to operate its services without significant disturbances. However, the pandemic affected the public libraries with which Celia Library has close collaboration. While patrons have been able to use Celia’s online service during the lockdowns, difficulties have arised registering new users. The model where new users are registered and given advice on how to use online services in the public libraries has been the weak spot. It will be mentioned what Celia Library has learned from the lockdowns and also discussed what impact the lockdowns has had on the production of accessible titles and delivering Braille books.


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

19

Furthermore, Finnish experiences will be compared with the pandemic experiences of some members of the IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions) section Libraries Serving Persons with Print Disabilities (LPD). The comparison will be based on a survey that was made for IFLA LPD members in September 2021. Keywords: COVID-19 pandemic; Celia Library for the Print Disabled, Helsinki; library accessibility; online services; print disabilities Kirsi Ylänne has worked at the Celia Library for the Print Disabled from the year 2000. She worked in the production of Braille and Audio books first as an editor of education material and later as Production manager. During the last six years she has worked on promoting accessible publishing in Finland. Kirsi was also a member of the Finnish Braille Authority in 2006-2018. Since 2015, she has been a Standing Committee member of IFLA Section Libraries Serving Persons with Print Disabilities and served as Chair of LPD 2017-2021.

Sažetak Na početku pandemije bolesti COVID-19 knjižnice u mnogim zemljama morale su zatvoriti svoja vrata i prestati posuđivati knjižničnu građu u fizičkom obliku. Stoga ne iznenađuje to što se potražnja za elektroničkom građom dostupnom na internetu jako povećala. Kada su se narodne knjižnice suočavale s ovim izazovom, mnoge knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak mogle su nastaviti pružati usluge svojim korisnicima. To je bilo moguće jer su u mnogim zemljama u prva dva desetljeća 21. stoljeća izgradile mrežne usluge za posudbu digitalnih zvučnih knjiga. Tehnički razvoj koji je to omogućio bio je rezultat međunarodne suradnje koju je vodio konzorcij DAISY koji su formirale knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak. Izlaganje će govoriti o tome kako je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na knjižnične usluge za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak u Finskoj. Knjižnica Celia mogla je pružati svoje usluge bez značajnih smetnji. Međutim, pandemija je utjecala na narodne knjižnice s kojima Knjižnica Celia blisko surađuje. Iako su korisnici tijekom lockdowna mogli koristiti usluge Knjižnice Celia preko interneta, pojavili su se problemi tijekom registracije novih korisnika. Slaba točka bio je model gdje se registriraju novi korisnici i gdje im se daje savjet kako koristiti mrežne usluge


20

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

u narodnim knjižnicama. Bit će riječi o tome što je knjižnica Celia naučila tijekom lockdowna te kakav je utjecaj lockdown imao na proizvodnju dostupnih naslova i posudbu knjiga na Brailleovom pismu. Također će se usporediti iskustva Finske tijekom pandemije s iskustvima nekih članova Sekcije za knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (LPD - IFLA). Usporedba će se temeljiti na istraživanju koje je bilo provedeno za članove ove IFLA-ine sekcije u rujnu 2021. godine. Ključne riječi: osobe koje ne mogu čitati standardni tisak; pandemija bolesti COVID-19; Knjižnica Celia, Helsinki; dostupnost knjižnice; mrežne usluge Kirsi Ylänne radi u Knjižnici za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak Celia u Helsinkiju od 2000. godine. Radila je u produkciji zvučnih knjiga i knjiga na Brailleovom pismu prvo kao urednica obrazovne građe, a kasnije kao voditeljica proizvodnje. Tijekom posljednjih šest godina radi na promicanju dostupnog izdavaštva u Finskoj. Kirsi je također bila članica Finske uprave za Brailleovo pismo od 2006. – 2018. godine. Od 2015. godine član je Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak te je bila njena predsjednica od 2017. – 2021. godine.


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

21

Knjižnice u Hrvatskoj - dostupnost osobama s invaliditetom, djeci s intelektualnim teškoćama i osobama s teškoćama čitanja u normalnim i „novim normalnim” okolnostima Libraries in Croatia - accessibility for people with disabilities, children with disabilities and people with reading difficulties in normal and „new normal” circumstances Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica Savjetnica za narodne knjižnice Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva / National and University Library in Zagreb - Croatian Institute of Librarianship, Center for Development of Libraries and Librarianship dgabriel@nsk.hr Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica Savjetnica za školske knjižnice Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva / National and University Library in Zagreb - Croatian Institute of Librarianship, Center for Development of Libraries and Librarianship fbiscan@nsk.hr dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović, knjižničarska savjetnica i znanstvena suradnica Savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini središnje matične knjižnice Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva / National and University Library in Zagreb - Croatian Institute of Librarianship, Center for Development of Libraries and Librarianship apikic@nsk.hr Sažetak Prikazat će se rezultati istraživanja koje je provedeno u Nacionalnoj i sveučilišnoj


22

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

knjižnici u Zagrebu (Hrvatski zavod za knjižničarstvo - Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva) u knjižnicama u Republici Hrvatskoj o dostupnosti knjižničnih programa i usluga za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju uključujući osobe s različitim teškoćama čitanja. Cilj istraživanja je utvrditi broj korisnika, broj knjižnica i knjižnične usluge koje omogućuju pristup knjižnici i knjižničnoj građi navedenim skupinama korisnika, tehničku opremu namijenjenu za lakši pristup uslugama u pojedinim vrstama knjižnica, s naglaskom na rad u uvjetima pandemije COVID-19. Cilj je utvrditi je li došlo do promjena u broju, vrsti i načinu pružanja knjižničnih usluga i programa te nabavi i korištenju prilagođene knjižnične građe za ovu ranjivu skupinu korisnika. Istraživanje se provodi u svim vrstama knjižnica u Republici Hrvatskoj u razdoblju od tri tjedna (4. do 25. listopada 2021.) na temelju online anketnog upitnika. Prikazat će se dobiveni rezultati i usporediti s rezultatima prethodnih istraživanja o knjižničnim uslugama za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju te osobe s različitim teškoćama čitanja u opsegu u kojem je to moguće. Rezultati istraživanja trebaju pokazati broj i vrstu knjižnica koje imaju razvijenu uslugu za pristup knjižnici, knjižničnoj građi i programima, informacijsko-komunikacijskoj opremi, organizirane integracijske programe za ciljanu skupinu korisnika te edukacije knjižničnog osoblja za rad s njima. Izlaganje će uključiti i statističke podatke iz Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica koji se odnose na navedenu temu u normalnim i „novim normalnim“ okolnostima. Ključne riječi: dostupnost knjižničnih programa i usluga – istraživanje; osobe s invaliditetom; djeca s teškoćama u razvoju; osobe s teškoćama čitanja; pandemija bolesti COVID-19

Abstract The paper will present the results of a survey conducted by the National and University Library in Zagreb (Croatian Institute of Librarianship - Center for the Development of Libraries and Librarianship) in libraries in the Republic of Croatia on the availability of library programs and services for people with disabilities and children with disabilities, including people with various reading difficulties. The aim of the research is to determine the number of users, the number of libraries and library services that provide access to the library and library materials to these groups of users, technical equipment intended for easier access to services in certain


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

23

types of libraries, with emphasis on COVID-19 pandemic. The aim is to determine whether there have been changes in the number, type and manner of providing library services and programs, and the acquisition and use of custom library materials for this vulnerable group of users. The research is conducted in all types of libraries in the Republic of Croatia in the period of three weeks (October 4 to 25, 2021) on the basis of an online survey questionnaire. The results obtained will be presented and compared with the results of previous research on library services for people with disabilities and children with disabilities and people with various reading difficulties to the extent which is possible. The results of the research should show the number and type of libraries that have developed a service for access to the library, library materials and programs, information and communication equipment, organized integration programs for the target group of users and education of library staff to work with them. The presentation will also include statistical data from The System of Unique Library Performance Electronic Statistical Data Collecting related to the above-mentioned topic in normal and „new normal” circumstances. Keywords: accessibility of library programs and services – research; people with disabilities; children with disabilities; persons with reading difficulties; COVID-19 pandemic


24

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

Komisija Hrvatskog knjižničarskog društva za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama: (retro) perspektiva Croatian Library Association Commission for Library Services for Persons with Disabilities and Persons with Special Needs: (retro) perspective Amelia Kovačević, viša knjižničarka Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu / National and University Library in Zagreb akovacevic@nsk.hr Željka Miščin, viša knjižničarka Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Marina Držića / Zagreb City Libraries - Marin Držić Library zeljka.miscin@kgz.hr

Sažetak Komisija se bavi knjižničnim uslugama za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama koje iz bilo kojeg razloga ne mogu koristiti uobičajene knjižnične usluge i ne mogu čitati standardni (crni) tisak. Članovi Komisije zagovaraju provođenje posebnih programa za osobe za navedenu skupinu korisnika u svim vrstama knjižnica. Provode se istraživanja kojima je cilj utvrđivanje stanja knjižničnih usluga za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama. Komisija kontinuirano surađuje s ustanovama i udrugama koje se bave spomenutim ciljanim skupinama. Ima svoje predstavnike u IFLA-inoj Sekciji za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (Section for Library Services to People with Special Needs). Članice Komisije kreiraju programe edukacijskih radionica za knjižničare u okviru Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara (CSSU). Aktivno se sudjeluje u priređivanju prijevoda IFLAinih međunarodnih smjernica iz područja djelovanja Komisije. Do sada su u izdanju Hrvatskog knjižničarskog društva (dalje: HKD) objavljene: Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom, Smjernice za knjižnične službe i usluge za


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

25

gluhe, Smjernice za građu laganu za čitanje, Knjižnice za slijepe u informacijsko doba - smjernice za razvoj službi i usluga, Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj, Smjernice za zatvorenike, te Smjernice za knjižnične usluge za osobe s demencijom. Sve su predstavljene na okruglim stolovima Komisije. Od 2004. godine Komisija tradicionalno organizira svoje godišnje okrugle stolove s međunarodnim sudjelovanjem. Članice pišu znanstvene i stručne članke, zagovaraju svoju misiju na skupovima u zemlji i inozemstvu, surađuju s ostalim komisijama u Sekciji za narodne knjižnice, ali i u HKD-u. Komisija 2016. godine pokreće Nacionalnu kampanju za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“. Od pandemijske 2019. godine Komisija svoje aktivnosti provodi virtualno. 17. okrugli stol na temu „Osobe s teškoćama čitanja u kontekstu multikulturalnosti“ (2021.) proveden je hibridno (u fizičkom i virtualnom obliku). Programi u okviru Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ također su u vrijeme pandemije virtualni. Snimljeni su kratki video uradci i promo materijal povodom pete obljetnice provedbe programa Kampanje. U video programima nastale su pričaonice i predavanja logopeda. Sudjeluje se na domaćim i međunarodnim skupovima te webinarima. Komisija je suorganizator na drugim skupovima, poput ovoga u Koprivnici te skupa Ostvarimo potencijale knjižnica – interdisciplinarnost u provedbi programa u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu. U budućnosti će se nastaviti angažirano zagovarati provedba Nacionalne strategije za poticanje čitanja, edukacija knjižničara, suradnja sa stručnjacima različitih struka koji se bave teškoćama čitanja, sudjelovanje u projektima i istraživanjima u zajednici na ovu temu te volontiranje u organizaciji aktivnosti za osobe s teškoćama čitanja. Ključne riječi: Hrvatsko knjižničarsko društvo; osobe s posebnim potrebama; teškoće čitanja; pandemija bolesti COVID-19; zagovaranje

Abstract The Commission covers all library services for people with disabilities and people with special needs who are print disabled and for various reasons cannot use regular library services. The members of the Commission advocate the implementation of


26

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

special programs for persons for this group of patrons in all types of libraries. Commission members conduct researches to determine the state of library services for people with disabilities and people with special needs. The Commission continuously cooperates with institutions and associations dealing with this target group. It has its representatives in IFLA’s Section for Library Services to People with Special Needs. Members create educational workshop programs for librarians and actively participate in the translation of IFLA’s international guidelines in the Commission’s field of activity. Until now the Croatian Library Association (CLA) has published Croatian translation of the: Guidelines for Library Services to Persons with Dyslexia, Guidelines for Library Services for People who are Deaf or Hard of Hearing, Guidelines for easy-to-read materials, Libraries for the Blind in the Information Age - Guidelines for development, Guidelines for Libraries Serving Hospital Patients and the Elderly and Disabled in Long-Term Care Facilities, Guidelines for Library Services to Prisoners, Guidelines for Library Services to Persons with Dementia. All the guidelines were presented at the round tables. Since 2004, the Commission has traditionally organized its annual round tables with international participation. Members are authors of scientific and professional articles, they advocate their mission at conferences inland and abroad, cooperate with other committees in the Section for Public Libraries, but also in CLA. In 2016, the Commission is launching a National Campaign for People with Reading Disabilities and Dyslexia „I wish to read, too!”. Since the pandemic stricken 2019, The Campaign carries out its activities virtually. The 17th round table held in 2021 was held virtually on the topic of People With Reading Difficulties in the Context of Multiculturalism. Short videos and promotional material were recorded for the five years of the Campaign program. Conversations and lectures by speech therapists were made in the video programs. Commission members participate in domestic and international conferences and webinars. The Commission is a co-organizer of other conferences, such as this one in Koprivnica and the conference Realizing the Potentials of Libraries - Interdisciplinarity in the Implementation of Programs at the City Library in Karlovac. In the future, the implementation of the National Strategy for Encouraging Reading, educating librarians, cooperating with experts from various professions, participating in projects, community research, and volunteering will be advocated. Keywords: Croatian Library Association; people with special needs; reading difficulties; COVID-19 pandemic; advocacy


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

27

Asistivna tehnologija i digitalne usluge Hrvatske knjižnice za slijepe u kontekstu društvenih promjena i izazova Assistive technology and digital services of the Croatian Library for the Blind in the context of global changes and challenges Jelena Lešaja, dipl. knjižničarka Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu / Croatian Library for the Blind in Zagreb jelena.lesaja@hkzasl.hr Ivana Vinko, dipl. knjižničarka Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu / Croatian Library for the Blind in Zagreb ivana.vinko@hkzasl.hr

Sažetak Asistivne tehnologije koje omogućuju pristup računalu kao i uređajima za potpomognutu komunikaciju već godinama sve više olakšavaju život osobama koje ne mogu čitati standardni tisak, a posebice slijepim osobama. Snažno su vezane uz tehnološki napredak ali i društvene promjene koje se tiču integracije i ravnopravnosti osoba s invaliditetom unutar cjelokupne populacije. Knjižnice namijenjene osobama s teškoćama u čitanju standardnog tiska prate inovacije asistivnih tehnologija kako bi razvile produkciju kompatibilnih pristupačnih formata i specifičnih usluga distribucije. No, osim razvoja i napretka svakako treba paziti da promjene ne budu nagle i radikalne s obzirom na digitalnu pismenost krajnjih korisnika. Godina 2020. nas je iznenadila obratima, počevši od pandemije, preko potresa do poplave, koji su pogodili i Hrvatsku knjižnicu za slijepe u Zagrebu. Neizvjesnost koju su njezini zaposlenici osjećali u protekloj godini nastavila se i u ovoj te se reagiralo „u hodu“ u distribuciji knjiga i časopisa, cirkuliranju građe te odluka vezanih uz poslovanje. Tako se primjerice za vrijeme prvog vala pandemije koji se poklopio s potresom u Zagrebu, knjižnična internetska usluga preuzimanja zvučnih i xml odnosno knjiga u EPUB formatu, “Digitalna knjižnica”, pokazala iznimno popularnom zbog neovisnosti o prostoru i vremenu te o broju primjeraka. Trend porasta korisnika


28

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

koji se njome služe traje i dalje. Budući da su korisnici Knjižnice za slijepe u Zagrebu uglavnom starije osobe, informacijski stručnjaci susreli su se s problemom dostave knjiga takvim osobama. Starije osobe uglavnom nisu informatički pismene ili uopće ne posjeduju računalo. Ponuđena im je mogućnost da im kod preuzimanja pomažu članovi obitelji, susjedi, prijatelji što je naišlo na vrlo dobar odaziv. Taj kratak period necirkuliranja fizičkih jedinica knjižne građe iskoristio se za provedbu parcijalne revizije knjižničnog fonda. Osim online distribucije knjiga, korisnicima se krajem 2019. godine ponudilo i preuzimanje časopisa koje knjižnica proizvodi u digitalnom obliku, a s obzirom na individualnu pretplatu. Događanja su pripremana u prostoru knjižnice, ali su zbog svega navedenog morala biti zaustavljena. Nastojalo ih se premostiti promjenama u sadržaju našeg Podcasta koji je tematski usmjeren prema književnosti zastupljenoj u knjižnom fondu. Epizode Podcasta su dostupne na internetskoj stranici i na YouTube kanalu knjižnice. Na isti su način, u zvučnom obliku snimljeni prilozi povodom primjerice Valentinova i Noći knjige te dostupni korisnicima u digitalnom obliku i stavljeni kao prilog zvučnom časopisu „Znanost i umjetnost.” U budućnosti će se funkcionalnost usluga i sadržaja nastojati prilagoditi digitalnom okruženju koliko je to moguće s obzirom na korisničku populaciju i zadanost pojedinih formata. Iz toga je najviše izuzet fond tiskane brajice koja ne ovisi o prijenosnom mediju niti načinu reprodukcije nego fizičkom kontaktu s krajnjim korisnikom. Čitatelje brajice treba poticati na čitanje pomoću brajevog retka. Korisnicima će se u skorije vrijeme ponuditi direktno uključenje u međunarodnu platformu knjiga u pristupačnim formatima osmišljenu od strane ABC konzorcija pri WIPO-u. Ključne riječi: asistivna tehnologija; Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu; knjižnične usluge u digitalnom okruženju; osobe s teškoćama u čitanju standardnog tiska; pandemija bolesti COVID-19

Abstract Assistive technologies have been making everyday life easier for print disabled persons and especially for blind persons. Assistive technologies are deeply related to technological progress, but also to social changes related to the integration and equality of persons with disabilities within the entire population. Libraries for print disabled persons follow the innovation of assistive technologies to develop the


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

29

production of compatible accessible formats and specific services. But in addition to development and progress, care should certainly be taken that changes are not sudden and radical given the digital literacy of end users. The year 2020 surprised us with the pandemic, earthquakes and flood that hit our library as well. The uncertainty we felt in the past year continued in this year also, and we learned to react depending on the situation in terms of the distribution of books and magazines, the circulation of materials and decision making in general. For example, during the first wave of the pandemic, which coincided with the earthquake in Zagreb, our online service for downloading audio and xml/EPUB format, “Digital Library”, proved to be extremely popular due to its independence of space and time and number of copies. The number of patrons using it is still growing. Since our users are mostly elderly people, as information professionals we have encountered the problem of delivering books to such people. Older people are generally less digitally literate or do not own a computer at all. But their families, neighbors, friends appeared ready to assist them. We used this short period of non-circulation of physical formats for partial collection revision. In addition to the online distribution of books, at the end of 2019, we also offered users online distribution of magazines in audio form. The public events in the library which had to be stopped due to all the above, we tried to compensate with changes in the content of our Podcast, which we thematically focused on the literature represented in our collection. Podcast episodes are available on the library’s website and YouTube channel. In the same way, we created recordings on the occasion of, for example, Valentine’s Day and Book Night, available to users in digital form and placed as a supplement to our magazine “Science and Art”. In the future, we will try to adapt the functionality of services and content to the digital environment as much as possible, given the user population and the default of certain formats. Although nothing can replace printed Braille, which does not depend on the medium or the “reading gadget”, but on physical contact with the end user exclusively. However, Braille readers should be encouraged to read on Braille display. We will also soon offer our users direct involvement in an international book platform of accessible formats designed by the ABC consortium at WIPO. Keywords: assistive technology; Croatian Library for the Blind in Zagreb; library services in the digital environment; print disabled persons; COVID-19 pandemic


30

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

Primjena biblioterapije u programima narodnih knjižnica za osobe treće životne dobi s teškoćama čitanja The use of bibliotherapy in public library programs for the elderly with reading difficulties dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva / Croatian Library Association Commission for Library Services for Persons with Disabilities and Persons with Special Needs lili.sabljak@gmail.com

Sažetak Ovo izlaganje problematizira biblioterapiju kao jednu od netradicionalnih metoda rješavanja psihosocijalnih i emocionalnih problema starijih osoba pomoću knjiga. Čitanje ima izuzetno značajnu terapijsku ulogu kao sredstvo liječenja u smislu pobuđivanja zdravih emocija ukoliko se sustavno nudi kroz posebne programe ekspresivnih tehnika. Danas su narodne knjižnice „prirodno“ mjesto za izvođenje art-terapijskih programa kako svojom osnovnom namjenom i prilagođenom opremom, tako i obrazovnopoticajnim programima koji su sastavni dio svakodnevnog susreta s korisnicima svih psihosocijalnih struktura. Knjižničari su se našli pred izazovom kako bi uslužili sve građane svoje zajednice i tako knjižnice učinili socijalno uključive. Ovim izlaganjem pokazat ćemo kako su knjižničari u narodnim knjižnicama postali pomagači, posebno u vrijeme pandemije COVID-19, i kako pomažu starijim osobama nositi se s posljedicama bolesti, kao i onima koji imaju poteškoća u čitanju. Starenje nije kao ni odrastanje ili sazrijevanje jednoobrazan i univerzalan proces već jedinstveno iskustvo, a kakvo je ono nalazimo sve češće u romanima (Pohvala starosti, Čovjek zvan Ove, Stogodišnjak koji se spustio kroz prozor, Devet života gospođe Adele). Senzibiliziranje za starije i starenje sve češće je prisutno kao tema u klubovima čitatelja narodnih knjižnica uz posebne programe. Uz primjere dobre prakse iz


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

31

gradske knjižnice New York, iz privatne klinike u Italiji, biblioteke Sveučilišta iz Parme uz bok stoje primjeri Knjižnica grada Zagreba, Gradske knjižnice Čakovec, Knjižnica Opatija, Volosko. Kod svih njih najveći potencijal biblioterapije je njen doseg uključivanja ranjivih skupina, primjerice ljudi starije dobi koji su često na marginama društva. U Republici Hrvatskoj (statistički podaci 2019. godine) živi 832.612 stanovnika starijih od 65 godina i moramo osvijestiti da oni čine sociološki, etnografski i najvažnije ljudski bogato iskustveni potencijal. Biblioterapija knjigom osnažuje te osobe i kroz kulturni sadržaj ih uključuje u društvo, razvija njihove kreativne sposobnosti, odnosno potiče ih na mentalnoj razini: izvor su iskustva i znanja, razumijevanja životnih situacija. Na duhovnoj razini su poveznica s prošlošću, običajima, precima, pripadnošću i identitetom. Metodološki biblioterapeut / knjižničar potiče čitatelja da unapređuje i potvrđuje gore navedene vrline i suzbija emocionalno negativne osjećaje straha od gubitaka, od smrti, bolesti, nemoći. Iako potražnja za ovakvim pristupom čitanja raste, posebni programi poticanja čitanja još nisu dovoljno prepoznati kao očuvanje psihičkog ili mentalnog zdravlja starijih osoba. Većina knjižnica nema slikovne orijentacijske oznake na tlu za osobe s teškoćama u čitanju. Ali postoji građa lagana za čitanje, digitalne knjige i u novije vrijeme nove tehnologije primjerice podcasti. S čitanjem se ne stari, čitanje je podjednako učinkovito u svakoj dobi. Ključne riječi: biblioterapija; programi narodnih knjižnica; treća života dob; teškoće čitanja; pandemija bolesti COVID-19

Abstract This paper deals with the bibliotherapy as one of the untraditional methods of resolving the physical and emotional problems of the elderly by means of books. Reading has an exceptional therapeutic role as a means of healing in the sense of arousing healthy emotions if they are systematically offered through special expressive technique programs. Nowadays public libraries are the “natural” place for the performance of arttherapeutic programs even with their basic purpose and equipment, as well as by educational – stimulative programs which are an integral part of their everyday meeting with users of all social and psychological structures. Librarians have a challenge of reaching out to serve all the people in their community and make


32

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

libraries socially inclusive to those who have some difficulties. Presentation will show how librarians in public library became helpers, especially during pandemic time of COVID-19 and how they help elderly to cope with the consequences of disease and to those who have some reading difficulties. Like growing up or maturing, aging is not a uniform and universal process, but a unique experience; and what it is we find more and more often in novels: (“Praise of the Old Age“, “Man Called Ove”, “The Hundred-Year-Old Man Who Climbed Out the Window and Disappeared”, “Nine Lives of Mrs. Adela”). Raising awareness for the elderly and aging is increasingly common as a topic in public library readers’clubs with special programs. Along with examples of good practice from the City Library of New York, from a private clinic in Italy, the library of the University of Parma, there are equal examples of the Zagreb City Library, Čakovec City Library, Opatija Library, Volosko. In all of them, the greatest potential of bibliotherapy is its reach to include vulnerable groups, such as the elderly who are often on the margins of society. In the Republic of Croatia (statistical data in 2019) there are 832,612 inhabitants over the age of 65 and we must be aware that they make up the sociologically, ethnographically and most importantly the rich human experience. Bibliotherapy reading empowers these people and through cultural content includes them in society, develops their creative abilities, and encourages them on a mental level: they are a source of experience and knowledge, understanding of life situations. On a spiritual level, they are a link to the past, customs, ancestors, affiliations, and identities. The methodological bibliotherapist/librarian encourages the reader to promote and affirm the above virtues and suppresses emotionally negative feelings of fear of loss, of death, illness, helplessness. Although the demand for this approach to reading is growing, special programs to encourage reading have not yet been sufficiently recognized as preserving the mental health of the elderly. Most libraries do not have a pictorial landmark on the ground for people with reading difficulties. But there are easy-to-read materials, digital books, and more recently new technologies such as podcasts. With reading we do not get older, reading is equally effective at any age. Keywords: bibliotherapy; public library programs; elderly people; reading difficulties; COVID-19 pandemic


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

33

Izazovi današnjeg vremena i vremena koje je pred nama - knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja s posebnim osvrtom na uslugu za slijepe i slabovidne u Koprivničko-križevačkoj županiji Challenges of nowadays and the time ahead - library services for people with reading difficulties with special attention to service for the blind and visually impaired in Koprivnica-Križevci County dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica / Public Library “Fran Galović” Koprivnica dijana@knjiznica-koprivnica.hr Nina Šešić Mežnarić, mag. edukacije govorništva i mag. antropologije, stručni izvoditelj aktivnosti Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije / Association of the Blind of Koprivnica-Križevci County info@uskkz.hr Sažetak Cilj izlaganja je dati uvid u osnovne aktivnosti i ostvarene rezultate Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica u 15-godišnjem provođenju usluge za osobe s teškoćama čitanja, kao i u planirane aktivnosti. Poseban osvrt daje se iskustvima slijepih i slabovidnih korisnika. Koristi se desk research metoda (analiza dostupne relevantne literature) i metoda polustrukturiranog intervjua članova Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije. Usluga je pokrenuta 2006. godine i financirana sredstvima Europske unije kao pionirski model ostalim knjižnicama u Hrvatskoj u podizanju kvalitete socijalnih usluga za slijepe i slabovidne u lokalnim zajednicama. Usluga se s vremenom proširila i na druge potrebite skupine osoba s teškoćama čitanja kojima knjižnica osigurava njima prilagođeno čitanje ili čitanje na drugačije načine. Prvenstveno su to djeca i mladi s disleksijom, intelektualnim teškoćama i socijalno deprivirana romska djeca. U budućnosti Knjižnica planira više pozornosti posvetiti starijim osobama s teškoćama čitanja.


34

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

U prvom dijelu izlaganja dat će se uvid u četiri osnovna stupa ove knjižnične usluge koji kontinuirano osiguravaju njenu dostupnost potrebitima prilagodbom promjenama u društvenom okruženju i stilovima života. To su: specifična knjižnična građa, asisitivna tehnologija, društveno-integracijski knjižnični programi i stalno stručno usavršavanje knjižničara. U drugom dijelu izlaganja izložit će se konkretna iskustva članova Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije u korištenju ove knjižnične usluge i kako doprinosi kvaliteti njihova svakodnevnog života. Čitanje zvučnih knjiga svakoj slijepoj osobi upotpunilo je život, a slijepe osobe ujedno su i jedne od aktivnijih skupina čitatelja i korisnika Knjižnice. Služeći se zvučnom građom slijepe osobe kroz aktivno čitanje, ali i rad svojeg čitateljskog kluba, aktivno rade na vlastitoj integraciji u lokalnu zajednicu, ali i na razvijanju komunikacijskih vještina, argumentiranja vlastitog mišljenja kao i prihvaćanja tuđeg. Ulaganja koprivničke Knjižnice u nove tehnologije posljednjih godina slijepim i slabovidnim osobama pomažu u korištenju svih sadržaja koje pruža. Poticanje na društvenu aktivnost i uključenost, kao i podizanje samopouzdanja slijepih i slabovidnih osoba kroz rad na sebi, dodatna su dobrobit ove knjižnične usluge. Na temelju provedenih intervjua usporedit će se iskustva članova Udruge slijepih koji dolaze u knjižnicu i onih koji sadržaj preuzimaju online iz Hrvatske knjižnice za slijepe u Zagrebu. Ukazat će se i na promjene u čitateljskim iskustvima koje su rezultat pandemije bolesti COVID-19, konkretno na probleme koji su se javili za vrijeme lockdowna, kao i benefite dostupnosti knjižničnog sadržaja u vrijeme kada ništa drugo nije bilo raspoloživo. Upravo su nove, asistivne tehnologije koje omogućuju još bolju dostupnost sadržaja za čitanje, od iznimnog značaja za slijepe i slabovidne. Ključne riječi: knjižnične usluge za slijepe i slabovidne; knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja; pandemija bolesti COVID-19; Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica; Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije

Abstract The aim of the presentation is to provide insight into the basic activities and results of the Public Library “Fran Galović” Koprivnica, Croatia in the 15-year implementation of the service for people with reading difficulties, as well as activities that are planned in the future. Special attention is given to the experiences of the blind and visually impaired. The desk research method (analysis of available relevant literature) and


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

35

the method of semi-structured interview of members of the Association of the Blind of Koprivnica-Križevci County are used. The service was launched in 2006 and funded by the European Union as a pioneering model for other libraries in Croatia in raising the quality of social services for the blind and visually impaired in local communities. Over time, the service has expanded to the needs of other groups of people with reading difficulties. These are primarily children and young people with dyslexia, intellectual disabilities and socially deprived Roma children. The Library provides them with various forms of customized reading, so called reading in other ways. In the future, the Library plans to pay more attention to the elderly with reading difficulties. The first part of the presentation will provide an insight into the four basic pillars of this library service that continuously ensure its availability to the necessary adaptation to changes in the social environment and life styles. These are: specific library material, assistive technology, social-integration library programs and continuous professional development of librarians. At the second part we will talk about the experience of the members of the Association of the Blind of Koprivnica-Križevci County in using the library service and how it contributes to their everyday life. Reading audio books improved the life of every blind person, and the blind are also the most active readers of the Koprivnica Library. Using audio sources through reading, but also through the reading club, the blind actively work on their integration in the local community, while also improving their communication skills, arguing their own opinions and excepting other views. By investing in new technologies the Public Library “Fran Galović” Koprivnica helps the blind and people with reading difficulties to access all content provided by the Library. Encouraging social activity and improving the self-confidence of blind people are added benefit of the library service. Experiences of members of the Association of the Blind who use the local Public Library service and the ones that use the online service of The Croatian Library for the Blind in Zagreb will be compared based on the conducted interviews. The research will show changes in reading habits that are a result of COVID-19 pandemic, especially those that occurred during the lockdown phase, but also the benefits of having library content available in a period when a lot of activities stopped. New technologies provide better availability of reading content, which is of big importance for the blind and people with reading difficulties. Keywords: library services for the blind and visually impaired; library services for people with reading difficulties; COVID-19 pandemic; Public Library “Fran Galović” Koprivnica, Croatia; Association of the Blind of Koprivnica-Križevci County


36

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

Aktivnosti karlovačke knjižnice usmjerene na ranjive skupine tijekom pandemije bolesti COVID-19 Karlovac library activities focused on vulnerable groups during the COVID-19 pandemic Anita Malkoč Bišćan, dipl. knjižničarka Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac / Public Library “Ivan Goran Kovačić” Karlovac anita@gkka.hr Vedrana Kovač Vrana, viša knjižničarka Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac / Public Library „Ivan Goran Kovačić” Karlovac vedrana@gkka.hr mr. sc. Miroslav Katić, viši knjižničar Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac / Public Library „Ivan Goran Kovačić” Karlovac miroslav@gkka.hr

Sažetak Integracija ranjivih skupina u društvo (osobe treće životne dobi, osobe s teškoćama u razvoju, osobe u nepovoljnom položaju, manjine) uvijek je obilježena specifičnim problemima na koje i oni i društvo različito reagiraju. Ukoliko se radi o ranjivim skupinama s teškoćama čitanja i pisanja, njihova integracija u društvo još je zahtjevnija. Činjenicom da je svakodnevica u posljednjih godinu dana zbog pandemije bolesti COVID-19 izrazito promijenjena, ranjive skupine s teškoćama čitanja zapravo su se našle u dvostruko nepovoljnijem položaju od drugih. Prije pandemije korisnici su redovito dolazili u knjižnicu, no tijekom pandemije, uz pridjev ranjiva, toj skupini korisnika dodan je i pridjev rizičan, zbog veće ugroze i težih posljedica koje bi mogla ostaviti zaraza koronavirusom (SARS-CoV-2). Cilj rada je prikazati aktivnosti Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ usmjerene na ranjive skupine s teškoćama čitanja


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

37

u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. U radu će se opisati suradnja knjižnice u programima i aktivnostima s institucijama i udrugama na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Veći dio aktivnosti provodi se u sklopu Nacionalne kampanje „I ja želim čitati“, s ciljem da se osobama s teškoćama približe knjižnične usluge i djeluje u sklopu Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za sve. S obzirom da je veći dio korisnika s teškoćama čitanja u proteklih godinu dana imao znatno restriktivniji program, bilo je nužno ponuditi nove usluge i prilagoditi se situaciji. U radu će se pokušati ukazati na koje sve načine knjižnica doprinosi stvaranju uvjeta za aktivnu integraciju i socijalizaciju ranjivih skupina, kao i rezultate tih aktivnosti. Ključne riječi: Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac; Kampanja „I ja želim čitati!“; knjižnični korisnici - ranjive skupine; pandemija bolesti COVID-19; teškoće čitanja

Abstract The integration of vulnerable groups into society (the elderly, people with disabilities, disadvantaged people, minorities) is always marked by specific problems to which both, they and society, react differently. If they are vulnerable groups with reading and writing difficulties, their integration into society is even more demanding. With the fact that everyday life has changed dramatically in the last year because of COVID-19 pandemic, vulnerable groups with reading difficulties have actually found themselves at twice the disadvantage of others. Before the pandemic, users regularly came to the library, but during the pandemic, in addition to the adjective vulnerable, the adjective risky was added to this group of users, due to the greater risk and serious consequences that could be left by COVID-19 virus infection (SARSCoV-2). Public Library „Ivan Goran Kovačić” aimed at vulnerable groups with reading difficulties during the COVID-19 pandemic. The paper will describe the library’s cooperation in programs and activities with institutions and associations at the local, national and international levels. Most of the activities are carried out as part of the National Campaign „I wish to read, too!”, with the aim of bringing library services closer to people with disabilities and acting as part of the National Strategy for Equal Opportunities for All. Given that the majority of users with reading difficulties had a much more restrictive program in the past year, it was necessary to offer new services and adapt to the situation. The paper will try to point out all the ways in which the library contributes to creating conditions for active integration and socialization of vulnerable groups, as well as their results.


38

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

Keywords: Public library „Ivan Goran Kovačić” Karlovac; Campaign „I wish to read, too!”; library users - vulnerable groups; COVID-19 pandemic; reading difficulties


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

39

Knjižnica – vrata širom otvorena? Library – doors wide open? Natalija Dragoja, dipl. knjižničarka Knjižnice grada Zagreba - Gradska knjižnica, Odjel za djecu i mladež / Zagreb City Libraries – City Library of Zagreb, Children and Youth Department Starčevićev trg 4 natalija.dragoja@kgz.hr Maela Rakočević Uvodić, dipl. knjižničarka Knjižnice grada Zagreba - Gradska knjižnica, Medioteka / Zagreb City Libraries – City Library of Zagreb, Medioteka Starčevićev trg 4 maela.rakocevic@kgz.hr

Sažetak U izlaganju će se naglasak staviti na izazove koje je „novo vrijeme“ donijelo dječjim knjižničarima mreže Knjižnica grada Zagreba u provođenju projekta Knjižnica širom otvorenih vrata, kao i na nastojanja da na njih odgovore „držeći vrata knjižnice širom otvorena“ u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Projekt se provodi od 2007. godine s ciljem poticanja čitanja i cjeloživotnog učenja i društvene integracije djece s teškoćama u razvoju te mladih i odraslih s invaliditetom za koje se osmišljavaju i provode raznovrsni programi u suradnji s ustanovama i udrugama. Od početka pandemije bolesti COVID-19 knjižničarska zajednica nosi se s brojnim izazovima u organizaciji usluga, programa i događanja, a dodatni napori ulažu se u rad s osjetljivim skupinama korisnika. Koordinatori aktivnosti u projektu pronalaze različite načine kako bi održali kontinuitet aktivnosti. Međutim, neke aktivnosti nije moguće realizirati u izvanrednoj situaciji pandemije bolesti COVID-19 unatoč želji i entuzijazmu knjižničara jer su izazovi i prepreke, ipak, preveliki što će se i prikazati na primjeru radionica hrvatskog znakovnog jezika Učimo znakovni jezik koje su se prije pandemije bolesti COVID-19 provodile s djecom predškolske dobi u suradnji s gluhim suradnikom. Naime, zbog epidemiološke mjere nošenja zaštitne maske i


40

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

održavanja propisanog razmaka među djecom i voditeljima, radionice se nisu mogle provoditi zbog nemogućnosti prevođenja s i na znakovni jezik koje u pravilu uvijek dolazi s dodatnim radnjama: mimikom lica i raznim nemanualnim oznakama, zbog čega je pogled na usne govornika jedan od preduvjeta dobrog razumijevanja. Usprkos nemogućnosti da vrata knjižnice budu u potpunosti širom otvorena, komunikacija s djecom je, kada je to moguće, prilagođena novim uvjetima pa se priređuju edukativni videomaterijali, zoom susreti, događanja na otvorenom, održavaju se koncerti uživo i u virtualnom okruženju, priređuju se izložbe, organiziraju akcije darivanja knjiga i izrađuju se ručno rađene slikovnice za slijepu i visokoslabovidnu djecu. Uz uvid o aktivnostima koje su prilagođene novim uvjetima, iznijet će se evaluacija ovih aktivnosti i usporedba rezultata 2019. i 2020. godine. Ključne riječi: djeca s teškoćama u razvoju; mladi s invaliditetom; društvena integracija, Knjižnice grada Zagreba; pandemija bolesti COVID-19

Abstract The presentation will focus on the challenges that „new times” have brought to children’s librarians of the Zagreb City Libraries network in the implementation of the Library Open Doors project, as well as on efforts to respond to „keeping the library doors wide open” during the COVID-19 pandemic. The Project is being implemented since 2007 with the aim of encouraging reading and lifelong learning and social integration of children with disabilities and young people and adults with disabilities for whom various programs are designed and implemented in cooperation with institutions and associations. Since the beginning of the COVID-19 pandemic, the library community has faced a number of challenges in organizing services, programs and events, and additional efforts are being made to work with vulnerable user groups. Project activity coordinators find different ways to maintain the continuity of activities. However, some activities cannot be realized in the emergency situation of the COVID-19 pandemic despite the desire and enthusiasm of librarians because the challenges and obstacles are still too great, which will be shown by the example of Croatian Sign Language workshops conducted with preschool children in collaboration with a deaf associate. Namely, due to the epidemiological measure of wearing a protective mask and maintaining the prescribed distance between children and leaders, the workshops could not be realized due to the impossibility of translating it into sign language, which usually always comes with additional actions: facial expressions and various non-


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

41

manual markings, one of the prerequisites for mutual understanding. Despite the impossibility for the library doors to be fully open, communication with children is, when possible, adapted to new conditions, so educational videos, zoom meetings, outdoor events are organized, concerts are held live and in a virtual environment, exhibitions are organized, book donation actions and handmade picture books are made for blind and visually impaired children. With an insight into the activities that have been adapted to the new conditions, an evaluation of these activities and a comparison of the results from 2019 and 2020 will be presented. Key words: children with developmental difficulties; young adults with disabilities; social integration; Zagreb City Libraries; COVID-19 pandemic


42

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

SLUŠAM GOVORIM ČITAM: verbotonalna radionica u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar I LISTEN I SPEAK I READ: Verbotonal workshop to encourage listening, speaking and reading Dijana Hodalić, mag. edu, fonetičar rehabilitator DiFon d.o.o. Studio za komunikaciju, slušanje, glas i govor / DiFon d.o.o. Studio for communication, listening, voice and speech Branka Mikačević, mag. bibl. Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar, Dječji odjel / Public Library „Petar Preradović” Bjelovar, Children Department branka.mikacevic@knjiznica-bjelovar.hr

Sažetak Dječji odjel Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar provodi program za djecu koja imaju teškoće s usvajanjem vještina čitanja i razumijevanjem pročitanog pod nazivom SLUŠAM GOVORIM ČITAM. Prvenstveno je namijenjen učenicima prvog razreda s teškoćama čitanja, a zatim i učenicima ostalih nižih razreda osnovne škole koji imaju utvrđene teškoće u čitanju. Program su osmislili Studio za komunikaciju, slušanje, glas i govor DiFon d.o.o. i Dječji odjel Narodne knjižnice „Petar Preradović” Bjelovar gdje se i izvodi svakog tjedna. Prema dostupnim spoznajama, ovo je prvi takav program u knjižnicama. Djelatnice Dječjeg odjela bjelovarske knjižnice surađuju s učiteljicama razredne nastave kao i stručnim službama u osnovnim školama kako bi se potaknulo roditelje učenika prvih razreda koji imaju navedene teškoće da se odazovu pozivu na radionice i iskoriste dodatnu stručnu pomoć u poučavanju čitanja kao životno važne vještine. Radionice su besplatne za članove Dječjeg odjela. Cilj programa je pružiti stručnu pomoć djeci koja imaju poteškoća kod usvajanja vještina čitanja. Provodi se na radionicama koje vodi fonetičar rehabilitator po verbotonalnoj metodi kroz igru i raznovrsne aktivnosti kako bi se razvila tehnika čitanja s naglaskom na slušanje i razumijevanje pročitanog te rad na govornom izražavanju.


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

43

Verbotonalnu teoriju osmislio je Petar Guberina, a interdisciplinarni pristup teškoćama čitanja uključuje fonetiku, lingvistiku, audiologiju i neuropsihologiju. Program obuhvaća i aktivno uključivanje roditelja u praćenju napretka djece. Roditeljima se skreće pozornost na njihovu ulogu u podršci djeci, odnosno motivira ih se i upućuje kako pomoći svojoj djeci u svladavanju čitanja. Ovakav rad s djecom na radionicama u knjižnici zahtijeva drugačije djelovanje i drugačiji odgovor na njihove potrebe. Djeci se pruža znanje o kulturi govora, tj. primjerenom ponašanju u razgovoru, iznošenju vlastitog mišljenja i dijalogu. Verbotonalna metoda uključuje rad na svemu navedenom te je stoga ona temelj u radu s djecom u radionicama. U programu se koristi i igra kao način rada s djecom. Polaznicima radionica se ukazuje na čitanje kao pozitivnu i ugodnu aktivnost, budući da čitanje iz užitka ima pozitivan utjecaj na skupljanje informacija i stjecanje znanja. Redovito dolaženje u knjižnicu potiče djecu na čitanje, a što se pozitivno odražava na školski uspjeh i kvalitetu života, socijalizaciju i prihvaćanje različitosti. Uz uvid u provođenje aktivnosti u izlaganju će se iznijeti i rezultati ovog knjižničnog programa – broj djece i roditelja koje je okupio te broj škola koje su se aktivno uključile u program osobito u vrijeme pandemije bolesti COVID 19. Ova izvanredna situacija utjecala je na broj polaznika koji je bio nešto manji nego inače, dok su aktivnosti provedene uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Ključne riječi: djeca s teškoćama čitanja; teškoće čitanja – interdisciplinarni pristup; verbotonalna metoda; Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar - Dječji odjel; pandemija bolesti COVID-19

Abstract One of the programs at the Children’s Department of the Public library „Petar Preradović” Bjelovar is program called I LISTEN I SPEAK I READ. It is primarily intended for first grade students who have difficulty acquiring reading skill, and then for students in other, lower grades of primary school who have identified reading difficulties. The program was designed by DiFon d.o.o. Studio for communication, listening, voice and speech and with Children’s Department of the Public Library „Petar Preradović” Bjelovar, where it is conducted every week. To knowledge of presentors, this is the first such program in libraries. The Children’s Department of the library and its employees encourage elementary school teachers as well as schools’ professional service staff to cooperate to encourage parents of first graders who have these difficulties to respond to the invitation to this program and use


44

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

additional professional help in teaching reading as vital skill. Program is free for members of the Children’s Department. The aim of the program is to provide professional assistance to children who have difficulty acquiring reading skills. The work with children is led by a phonetic rehabilitator and conducted according to the verbotonal method through games and playing with various activities in order to develop reading techniques with an emphasis on listening and understanding what is read and work on speech expression. Verbotonal theory was devised by Petar Guberina and an interdisciplinary approach to reading difficulties includes phonetics, linguistics, audiology and neuropsychology. The program also includes the active involvement of parents in tracking the progress of children. Parents are important in their role because they must be motivated, and instructed on how to help their children master reading. Thus, the work with children requires different actions and a different response to their needs. It is necessary to provide children with knowledge about appropriate behaviors in conversation, expression, and dialogue. The verbotonal method involves working on all of the above and is therefore the foundation for working with children in workshops. In this program various ways of working are included like playing with children. To the participants of the program reading is shown as a positive and enjoyable activity because reading for pleasure has a positive impact on information gathering and knowledge acquirement. Regular attendance of children to the library encourages them to read, which has a positive effect on school success and quality of life, socialization and acceptance of the different. The results of this library program will be presented - the number of children and parents included in program, the number of schools that were actively included in the program, especially during the COVID-19 pandemic. At the time of the pandemic, the number of participants was slightly lower than usual, and activities were implemented according to all epidemiological measures. Keywords: children with reading difficulties – interdisciplinary approach; verbotonal method; Public library „Petar Preradović” Bjelovar – Children’s department; COVID-19 pandemic


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

45

Informacijske usluge knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prilagodba knjižničnih usluga ranjivoj skupini korisnika u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 Digital information services of the library of the Faculty of Law, University of Zagreb: Adaptation of library services to a vulnerable group of users in the conditions of the COVID-19 pandemic dr. sc. Andrea Horić, viša knjižničarka Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica / University of Zagreb, Faculty of Law, Library andrea.horic@pravo.hr dr. sc. Ksenija Švenda-Radeljak, knjižničarska savjetnica Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica / University of Zagreb, Faculty of Law, Library ksenija.svenda.radeljak@pravo.hr

Sažetak Studenti s invaliditetom ranjiva su skupina korisnika kojima su stoga, u skladu s postojećim zakonskim propisima, omogućeni posebni uvjeti studiranja, čime se osigurava jednak pristup znanju, informacijama, zdravlju i slobodnim aktivnostima u odnosu na ostale studenate. Kako bi se i u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 izjednačile mogućnosti pristupa informacijama i pravu na učenje svim korisnicima, knjižnica Pravnog fakulteta osigurala je stručnu informacijsku podršku i bibliografske instrukcije vezane za studijsku, istraživačku i znanstvenu literaturu. Zahvaljujući svojoj imanentno komunikacijskoj i participacijskoj prirodi kao baštinske ustanove, te koristeći mogućnosti WEB 2.0 tehnologija od početka pandemije osnažila je i unaprijedila digitalne informacijske usluge. Pri tome se oslanjala na Strategije i planove rada knjižnice, posebice Strategiju rada sa studentima s invaliditetom. Osiguravanjem udaljenog pristupa (VPN) s knjižnične mrežne stranice, tradicionalne knjižnične usluge postavljene su u online okruženje. Uspješnu transformaciju tradicionalnih u digitalne usluge, posebice prema ranjivim skupinama korisnika,


46

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

podržala je matična ustanova, Pravni fakultet. Vrlo je dobar primjer praksa pristupa digitaliziranoj građi u PDF formatu na stranici Katedre za pravnu teoriju kojoj se pristupa AAI identitetom, a ukoliko se želi knjigu čitati predmetni nastavnik daje dodatnu lozinku za pristup; omogućeno je samo čitanje bez preuzimanja i printanja. Isto tako su dva časopisa Fakulteta prilagođena za čitanje slijepim i slabovidnim studentima. Slijepi i slabovidni studenti ostvaruju trenutnju konverziju u govorni program kroz programsku podršku na informatičkoj opremi. Tijekom modela rada od kuće, knjižničari su aktivno sudjelovali na konferencijama o problemima i statusu osoba s invaliditetom, pripremali prezentacije i upute za pretraživanja, održavali edukacije u sklopu seminara studentima prve godine, te surađivali s udrugom ZAMISLI, posebice na pripremi personalizirane literature za slijepe i slabovidne osobe. Tijekom razdoblja lockdowna intenzivirao se i rad na pripremi novih mrežnih stranica, kao i prilagodbe ispitne literature za osobe s disleksijom i disgrafijom, čiji su problemi posebice postali uočljivi tijekom ovog razdoblja. Uvjeti rada kroz ovo razdoblje pandemije bolesti COVID-19 otvorili su novi prostor realizacije i promišljanja informacijskih usluga i pristupačnosti knjižničnog fonda posebice ranjivoj skupini, studentima s invaliditetom. Ključne riječi: dostupnost knjižničnih programa i usluga knjižnice; knjižnične usluge na daljinu; pandemija bolesti COVID-19; Pravni fakultet u Zagrebu – knjižnica; studenti s invaliditetom

Abstract Students with disabilities are a vulnerable group of beneficiaries who are therefore, in accordance with existing legislation, provided with special study conditions, which ensures equal access to knowledge, information, health and leisure activities compared to other students. In order to equalize the possibilities of access to information and the right to learn for all users in the conditions of the COVID-19 pandemic, the library of the Faculty of Law provided professional information support and bibliographic instructions related to study, research and scientific literature. Because of its immanent communication and participatory nature as a heritage institution, and using the possibilities of WEB 2.0 technologies, since the beginning of the pandemic the library has strengthened and improved digital information services. In doing so, it relied on the library’s strategies and work plans,


Library services for people with reading difficulties in the context of the COVID-19 pandemic – challenges, opportunities and perspectives

47

in particular the Strategy for Working with Students with Disabilities. By providing remote access (VPN) from the library website, traditional library services are placed in an online environment. The successful transformation of traditional into digital services, especially towards vulnerable user groups, has been supported by the parent institution, the Faculty of Law. A very good example is the practice of accessing digitalized material in PDF format on the page of the Department of Legal Theory, which is accessed with an AAI identity, and if the book is to be read, the subject teacher gives an additional password for access; read-only acess. Also, two faculty journals are adapted for reading by blind and partially sighted students. Blind and visually impaired students achieve instant conversion to a speech program through software support on IT equipment. During the implementation of working from home model, librarians actively participated in conferences related to the problems and status of people with disabilities, prepared presentations and search instructions, held trainings for firstyear students, and cooperated with the association ZAMISLI; especially in preparing personalized literature for the blind and visually impaired persons. During the period of lockdown, the work on the preparation of new websites intensified, as well as the adjustments of the examination literature for people with dyslexia and dysgraphia, whose problems became especially noticeable during this period. Working conditions during this period of the COVID-19 pandemic opened a new space for the realization and reflection of information services and accessibility of the library materials, especially to the vulnerable group, students with disabilities. Keywords: Faculty of Law University of Zagreb – the library; students with disabilities; remote library services; COVID-19 pandemic; library accesibility


48

Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive

Nakladnik: Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica Za nakladnika: Karlo Galinec, dipl.oec. Prijelom i tisak: Tiskara Rihtarić Koprivnica, listopad 2021. Naklada: 150


d k s f k f dn

t n

d

q

s

f k k r n q s f m r s k fd w h c n q j dn v m j w hw n q v f q q s d v j s f f f d k o n n k d d v f j s f f f f dn n q r c q e e k n q m c w h k r q q o f d f w m c k ho i q j w w n s v j v k m d t w f dn d vs j r k w nj v a d v j k q k f n c e

e

e

š

e

č

e

e

k

ć

e

ea

Koprivnica, 2021.

e


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.