Enciklopedija znanja o nakitu : katalog izložbe

Katalog izloĹžbe Enciklopedija znanja o nakitu | 1

U izlozima Knjižnice Medveščak postavljena je izložba o nakitu nastalom na hrvatskim povijesnim prostorima. Povijesnom prikazu dodani su i odlomci iz lijepe književnosti inspirirani ukrašavanju te mudrosnice slavnih ljudi o poimanju nakita.

Slikom i riječju prikazani su najljepši i najvrijedniji ukrasni predmeti iz hrvatske kulturne baštine. Posebni naglasak stavljen je na arheološke nalaze iz pretpovijesnog doba te srednjega vijeka.

U drugoj polovini VI. st. Slaveni doseljavaju u naše krajeve. S njima dolazi nakit iz crnomorskih radionica o čemu svjedoče nalazi luksuznoga srebrnoga nakita iz kneževskoga groba u Čađavici (VII. st.). Na području Hrvatske u IX. st. nastaju dva hrvatska državna središta, na Jadranu i u Posavini. Domaće starohrvatske radionice u Dalmaciji izrađuju nakit kićena stila u tradiciji bizantskog zlatarstva, osobito razne tipove naušnica grozdolika i naroskana oblika, te naušnice s jednom ili više jagoda.

Izrađuju se često od plemenitih kovina, u tehnici filigrana i granulacije. U međurječju Save i Drave domaće radionice nakita nastaju od X. st. U Sisku je u XI. st. postojala radionica naušnica bjelobrdskoga tipa što dokazuju nalazi kalupa. Učvršćivanjem kršćanstva prestaje običaj polaganja vrijednih predmeta uz pokojnika.

Sl. 1. BRONČANO DOBA – FIGURA IZ DALJA, VJEDRO TIPA KURD, FIBULA IZ SVILOŠA, Zagreb, Arheološki muzej Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 118., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N) Sl. 3. KRUNA KRALJICE ELIZABETE KOTROMANIĆ ZAVJETNI DAR RELIKVIJE SV. ŠIMUNA druga polovina XIV. stoljeća: pozlaćeno srebro, biseri, drago kamenje Elizabeta Kotromanić, 1340. – 1387., kćerka bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića i žena kralja Ludovika I. Anžuvinskog, ugarsko-hrvatska i poljska kraljica Iz knjige Zadar. Zagreb: Fabra, 2004., str. 81, (Knjižnica Medveščak, sig. 908(497.5) ZADA)

Sl. 2. OGLAVLJA IZ 7. – 6. st. pr.

KRISTA, 1. Kompolje; 2. Prozor (Balen-Letunić, 2004., Fototeka AMZ); Gr. 384 iz Kompolja, 7. st. pr. Krista, Iz knjige Kukoč, S. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 198., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

U razdoblju od XII. do XV. st. nosilo se mnogo nakita, osobito raznovrsnoga prstenja. Važno je pečatno prstenje s heraldičkim motivima urezanim u kovinsku podlogu ili umetnute antičke geme. Na pojasevima su se nosile skupocjene kopče.

Najljepši primjerak je zapon (kopča) humskog kneza Petra, nastao oko 1230., izrađen je od zlata, urešen graviranim biljnim i životinjskim motivom s natpisom na hrvatskom i talijanskom jeziku. Među najljepšim primjercima gotičkoga luksuznoga nakita od zlata s raznobojnim dragim kamenjem i biserima su votivni darovi iz rake sv. Šimuna u Zadru. U riznici zagrebačke katedrale čuvaju se dva vrijedna primjerka gotičkog draguljarstva: Gyulayeva mitra iz XIV. st. te križ na lancu zagrebačkog biskupa Luke Baratine (1500. – 1510.).

Za vrijeme renesanse dolazi do prisnije veze između zlatara, kipara i slikara.

Pojedini su ugledni majstori izrađivali nacrte za nakit kao i knjige uzoraka te se renesansni stil brzo širio. Padom pod tursku vlast, dubrovački zlatari sve više izrađuju jednostavan i jeftiniji pučki nakit. U XVIII. st. dijamante zamjenjuje brušeno staklo, a javlja se zanimanje za antički nakit. U prvoj polovini XIX. st. Zapad, osobito Beč i Venecija, snažno utječu na oblikovanje nakita s klasicističkim obilježjima. Jača zanimanje za ženski nakit, koji upotpunjuje građansku žensku nošnju.

2 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

U doba bidermajera bio je omiljen nakit od ženske kose. U Zagrebu su postojale specijalizirane pletionice različitih tipova nakita, a zlatari su ga upotpunjavali kovinskim okovima. U drugoj polovini XIX. st. u Europi je bio vrlo omiljen crni nakit od gagata. Moda crnog nakita u Hrvatskoj zahvaća srednji građanski stalež, i traje do kraja XIX. stoljeća. Riječki zlatari razvili su od sredine XIX. stoljeća proizvodnju nakita urešenoga glavama ili poprsjima crnaca (morȃ, morčića) koji su najprije nosili muškarci, a od kraja XIX. st. nosi se kao građanski i etnografski nakit. Na početku XX. stoljeća nakit je, kao i drugi predmeti primijenjene umjetnosti, pod utjecajem secesije. Između dvaju svjetskih ratova prevladava masovna strojna proizvodnja. U novije vrijeme zlatarski obrtnici izrađuju standardno oblikovan nakit, većinom modernizirane varijante tradicijskih tipova.

Tekst napisan prema članku iz Enciklopedije hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Sl. 4. ŽENA IZ POKUPLJA, 1951.

Tošo Dabac (1907. – 1970.)

Iz knjige Tošo Dabac fotograf. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1969. str. 126, (Knjižnica Medveščak, sig.

77 DAB/N t)

Sl. 5. PRSNI NAKIT PERIŠAN ILI VINAC, DALMATINSKA ZAGORA Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 56, (Knjižnica Medveščak, sig.

39 VRT n)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 3

O NAKITU OPĆENITO NAKIT Nošenje nakita, kićenje i urešavanje poznato je u ljudskim zajednicama gotovo od samih početaka civilizacije. U osnovi, urešavanje nakitom imalo je dvostruku svrhu: magijsku, vezanu uz vjerovanju magijsku moć pojedinih predmeta, oblika ili materijala, i socijalnu, koja je odgovarala nastojanju pojedinaca, grupa ili društvenih klasa da istaknu posebnost svojega društvenog položaja.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995., str.

615, (Knjižnica Medveščak, sig. 7.0(093) ENCI I/N) Sl. 6. NANOGVICE IZ KOMPOLJA, gr. 61, 8. st. pr. Krista , 8. st. pr. Krista; KAPA IZ UDBINE (Gospić) 8. st. pr. Krista (BalenLetunić, 2004.)

Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 197., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

NAKIT Iz mlađeg kamenog doba očuvani su amuleti u obliku okruglih ili ovalnih keramičkih pločica, ogrlice od školjaka, puževa i kamenčića, a u bakreno doba pojavljuje se, premda rijetko, i nakit od zlata. Iz područja bogatih kovinom šire se utjecaji određenog stila urešavanja, te se toliko oblikuju specifične kulturne grupe u kojima stil i način izradbe brončanih ukrasnih predmeta svjedoče o kulturnim i društveno-gospodarskim odnosima etničkih skupina.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995., str.

615, (Knjižnica Medveščak, sig. 7.0(093) ENCI I/N)

NAKIT Dijelovima odjeće – pojasevima, pojasnim okovima, kopčama i drugim predmetima poklanja se pri izradbi velika pozornost, te oni osim funkcionalne imaju i ukrasnu vrijednost. To se poglavito odnosi na brončane kopče za odjeću (fibule), koje se stoljećima zadržavaju u uporabi, te se tako po tipu fibule mogu utvrditi plemenske grupe i radionička središta ili regije u kojima su proizvedene.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995., str.

615, (Knjižnica Medveščak, sig. 7.0(093) ENCI I/N)

NAKIT Po bogatstvu tipova i inačica nakita osobito se izdvajaju razdoblje starijega i mlađega željeznoga doba, kada se oblikuju veće plemenske zajednice. Po nakitu i dijelovima nošnje razlikuju se Liburni, Japodi, Daorsi i druga plemena.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995., str.

615, (Knjižnica Medveščak, sig. 7.0(093) ENCI I/N) Sl. 7. NAKIT ZA MUŠKE NOGE – POTKOLJENJAČA Dalmatinska zagora Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 90, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

NAKIT Za izradbu nakita upotrebljavaju se osim bronce srebro, zlato, željezo, staklo te jantar koji se uvozi. Prema brojnim nalazima može se zaključiti da jantarni ukrasi čine sastavni dio japodske i liburnske nošnje. Iz istog su razdoblja brojni primjeri lijevanih brončanih ogrlica (torkves), narukvica i sljepoočničalki, ponekad vrlo teških i masivnih.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995., str.

615, (Knjižnica Medveščak, sig. 7.0(093) ENCI I/N)

4 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

NAKIT Prodor Kelta u 3. st. pr. Krista unosi nove elemente u materijalnu kulturu autohtonih stanovnika. Iz tog su razdoblja posebno važne brončane pojasne kopče s prikazima konjskih glava, izvedenih u plitkom reljefu. Osim fibule, tipičan je keltski nakit bio ogrlica (torkves) s ukrasnim krajevima, izrađen od bronce, zlata ili elektrona (prirodne legure srebra i zlata), a nosio se oko vrata ili ruke.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995., str.

615, (Knjižnica Medveščak, sig. 7.0(093) ENCI I/N)

Sl. 12. NALAZI LUKSUZNOG SREBRNOG NAKITA I UKRASA iz kneževskog dvojnog groba u Čađavici – tzv. martinovska kultura, kraj VI. i početak VII. stoljeća. Arheološki muzej u Zagrebu Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 615., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Sl. 8. PEKTORALNI NAKIT, KOMPOLJE, gr. 45, 5. st. pr. Krista (Balen-Letunić, 2004., 382, sl. 46/3); Sl. 9. – 10. PEKTORALNI PRIVJESCI OBJEŠENI O TROPETLJASTU FIBULU, gr. 47, Kompolje, 6 - 5. st. pr. Krista (Balen -Letunić, 2004., 373 - 374, 35/1, 2) Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 163., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

NAKIT Na prijelazu iz antike u rani srednji vijek nakit pruža najsigurniji oslonac za etničko prepoznavanje arheoloških nalaza. Za germanske došljake karakteristične su fibule i drugi nakit nošen u paru. Fibule od glatkog srebrnog lima, često velikih dimenzija, karakteristične su za Ostrogone (nalaz iz Iloka i Siska). Za Germane su karakteristične i pojasne kopče, ponekad urešene jednako kao i fibule glavom ptice grabljivice.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 615., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT U drugoj polovini VI. st. dolazi do novog vala seobe naroda i tada u naše krajeve, zajedno s Avarima, prodiru i Slaveni. S njima dolazi nakit iz crnomorskih radionica o čemu svjedoče nalazi luksuznog srebrnog nakita i ukrasa iz kneževskog groba u Čađavici (VII. st.). Nalazi iz VII. i VIII. stoljeća, pretežno u panonskim krajevima, pripadaju tzv. slavensko-avarskoj kulturi unutar koje se pojavljuju i tragovi bizantskog utjecaja. Među ukrasnim predmetima te kulture ističu se garniture okova, jezičaca i spona s pojasa konjske opreme. Tipične su tiještene i granulirane naušnice s privjeskom u obliku okrenute piramide, kao i bizantske grozdolike i zvjezdolike naušnice.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 615., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Sl. 11. SMILJAN, nekropola II. gr. 4 (Bakarić, 1986., Fototeka AMZ, snimio I. Krajcar, 2008.)

Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 167., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 5

Sl. 13. SREBRNI POJASNI JEZIČAC S NATPISOM Vrbljani, prva polovina IX. st., crtež Iz knjige Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) : Rano doba hrvatske kulture.

Zagreb : AGM, 1997., str. 120 (Knjižnica Medveščak, sig., 930.85(497.5) HRV.I/N)

Sl. 14. NAKIT Naušnice iz Koljana kraj Vrlike, X. – XI. st. ; dijadema iz Biskupije kraj Knina, IX. – XI. st.; nakit iz Golubića kraj Knina, VII. st.; naušnica (rećina) iz Dubrovnika, XIX. st. ; kruna iz Škrinje sv. Šimuna, XIV st. ; broš s morčićima iz Rijeke, kraj XIX. st. ; narukvica, broš i naušnice od kose s kovinskim okvirom, sred.

XIX. st., Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (1 – 4), Zagreb, Etnografski muzej (5), priv. vlasništvo (7) i Muzej za umjetnost i obrt (8 - 10); Zadar, crkva sv. Šimuna (6) Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 616., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT Na području Hrvatske nastaju u IX. stoljeću dva hrvatska državna središta, na Jadranu i u Posavini. Domaće starohrvatske radionice u Dalmaciji izrađuju nakit kićena stila u tradiciji bizantskog zlatarstva, poglavito razne tipove naušnica grozdolika i naroskana oblika, te naušnice s jednom ili više jagoda. Izrađuju se često od plemenitih kovina, u tehnici filigrana i granulacije. U međurječju Save i Drave domaće radionice nakita nastaju kasnije, tek od X. stoljeća, i pripadaju uglavnom bjelobrdskoj kulturi (naziv prema groblju u Bijelome Brdu kraj Osijeka). Značajka je toga nakita jednostavnost i rustičnost izradbe i oblika te pretežna uporaba tehnike lijevanja.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 615., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT U Sisku je vjerojatno postojala i u XI. stoljeću radionica naušnica bjelobrdskoga tipa (naziv prema groblju u Bijelome Brdu kraj Osijeka), što dokazuju nalazi kalupa.

Učvršćivanjem kršćanstva prestaje običaj polaganja vrijednih predmeta uz pokojnika.

Važne podatke o luksuznome bizantskom i srednjovjekovnom nakitu daje nekoliko predmeta očuvanih u crkvenim riznicama te mnogi arhivski dokumenti, očuvani osobito u Dubrovniku u kojima se ponekad vrlo detaljno opisuju vrste i oblici nakita.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 615., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N) 6 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

Sl. 15. NAKIT IZ GROBA MALE OD CASKE Nakit pronađen u lipnju 2010. godine na položaju sv. Juraj iznad Caske (Novalja). Pronađene su brončane naušnice s jednom jagodom, omiljeni nakit Hrvatica od druge polovine 9. do 11. stoljeća, jedan srebrni prsten te pozlaćena brončana ogrlica kakva do danas nije pronađena niti u jednom starohrvatskom grobu. Analizom je utvrđeno da se radi o curici staroj između 8 i 9 godina visine 122 cm koja je, pretpostavlja prof. Šlaus, rano preminula od teške bolesti uzrokovane najvjerojatnije malom ranom koja je (u nedostatku antibiotika) uzrokovala meningitis. Naime, između ruba nosa i usta vidljiv je mali ožiljak koji upućuje na takav scenarij. Sa željom da se točnije datira vrijeme kada je živjela ''Mala od Caske'', kostur je poslan na radiokarbonsku analizu u Kiel u Njemačku. S 95,4 % točnosti može se reći da je djevojčica živjela između 886. i 975. godine. Ogrlica i naušnice izrađene su od pozlaćene slitine srebra i bakra. Na šest mjesta otkriveni su tragovi pređe kojim je ogrlica vjerojatno bila fiksirana na odjeću. U žici jednog privjeska pronađena su vlakna lana.

Prema tekstu Prezentirani rezultati istraživanja Male od Caske, dostupno na http://www.novalja.hr/index.php? news=160520138045.

NAKIT U razdoblju XII. – XV. stoljeća nosilo se mnogo nakita, među kojima je velika raznovrsnost prstenja. Veliko prstenje od pozlaćene bronce nosili su biskupi iznad rukavica na svečanostima vezanim uz crkvene praznike. Osobito je važno pečatno prstenje s heraldičkim motivima urezanim u kovinsku podlogu ili umetnute antičke i suvremene geme. Prstenje u osnovi ima gotička obilježja a izrađuju ga uglavnom domaći majstori odgojeni na kasnoantičkim i bizantskim tradicijama, što im daje posebne karakteristike i izdvaja ih u posebnu skupinu. Naušnice iz tog doba različitih su oblika : s dvije ili tri jagode, lepezaste, s privjescima i piramidnim završecima. Iz arhivskih se podataka zna da ih je bilo vrlo skupocjenih – od zlata, s rubinima, safirima, smaragdima, optočenih biserom.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 615., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT Na pojasevima su se čest nosile skupocjene kopče urešene niellom (crna metalna slitina sumpora sa srebrom, bakrom ili olovom) emajlom ili graviranjem. Nerijetko su na njima ugravirani natpisi, a najljepši i najstariji primjerak u nas je zapon (kopča) humskog kneza Petra, nastao oko 1230. izrađen od zlata, urešen graviranim biljnim i životinjskim motivom s dvojezičnim natpisom, na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Jedan glasi: Zapon velnega kneza hlmskoga Petra, a drugi na talijanskom: Pretende comiiti pet (Pripada knezu Petru).

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 615., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 7

NAKIT Među najljepše primjerke gotičkoga luksuznoga nakita od zlata s raznobojnim dragim kamenjem i biserima ubrajaju se votivni darovi iz rake sv. Šimuna u Zadru. Ističe se kruna urešena rubinima, smaragdima i biserima, te dvadesetak raskošnih prstenova, od kojih su neki urešeni emajlom. Jedan od njih ima starofrancuski natpis ljubavnog sadržaja, a drugi molitveni pozdrav na latinskom jeziku.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. ., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT Sl. 16. ZAPON (KOPČA) HUMSKOG KNEZA PETRA, oko 1230.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 615., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

U riznici zagrebačke katedrale čuvaju se dva vrijedna primjerka gotičkog draguljarstva: tzv. Gyulayeva mitra z XIV. st., izvedena od zlata i dragoga kamenja, u oblicima visoke gotike te križ na lancu koji je pripadao zagrebačkom biskupu Luki Baratinu (1500. – 1510.), urešen emajlom, dragim kamenjem i tipičnim ornamentima cvjetne gotike. Razdoblju visoke gotike pripada i srebrna pozlaćena kopča s emajlom i poludragim kamenjem iz riznice splitske katedrale.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT

Sl. 17. ŽENSKI SVILENI POJAS S UKRASNOM KOPČOM – PAS – Dalmacija tehnika filigrana i domaće svileno tkanje; srebro Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 90, (Knjižnica Medveščak, sig.

39 VRT n)

U doba renesanse u Europi dolazi do važnih promjena u pogledu proizvodnje nakita, njegovih oblika, kao i putova njegova širenja. Unatoč specifičnim prilikama koje upravo u to vrijeme nastaju na Balkanu zbog prodora Turaka, renesansna je kultura u većoj ili manjoj mjeri utjecala na prostor Hrvatske. Važna se promjena očituje u prisnijoj vezi između zlatara, kipara i slikara. Pojedini ugledni majstori izrađivali su nacrte za nakit kao i knjige uzoraka koje su bile umnožavane, te se na taj način renesansni stil brzo širio. Najreprezentativniji oblik renesansnog nakita je privjesak nošen na lancu, ogrlici ili pojasu. Često je u obliku križa, raspela, malih relikvijara, ili pak u obliku brodova, ptica i različitih morskih nemani. Privjesci za pojas imali su oblik minijaturnih molitvenika ili pomandera - spomenica u obliku jabuke, s pretincima za aromatična ulja, trave ili ljubavne napitke. Ogrlice su nerijetko bile vrlo duge, urešene biserima, dragim kamenjem i emajlom. Lanci su izrađivani od zlata, bili su emajlirani i sjajnih boja. Pečatno je prstenje i dalje najbrojnije.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N) Sl. 19. POMANDER, 1518.

detalj iz portreta Jan Gerritza van Egmonda van de Dijenborgh, Jacob Cornelisz van Oostsanen (1470. – 1533.)

Dostupno na https://en.wikipedia.org/wiki/Pomander.

8 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

NAKIT U renesansi se, kao novi oblik nakita, pojavljuje se emajlni medaljon koji ponekad sadržava i minijaturni portret. Na području SZ Hrvatske i Slavonije očuvano je malo renesansnog nakita; nešto je brojnije u Dalmaciji, osobito u Dubrovniku, kao što pokazuju novija istraživanja crkvenih riznica (posebno se ističe monumentalni privjesak u obliku orla, urešen emajlom i smaragdom; u riznici dubrovačke katedrale).

Padom pod tursku vlast, zbog smanjene potražnje iz unutrašnjosti, dubrovački se zlatari sve više okreću izradbi jednostavnijega i jeftinijega pučkoga nakita. U dva stoljeća baroka (XVII. – XVIII. st.) vrste nakita se nisu bitno izmijenile u odnosu na prethodno razdoblje. Stari oblici postoje i dalje, a novosti se ogledaju u pojavi cvjetnih motiva i većoj uporabi dragog kamenja. Nova tehnika rezanja dijamanata utjecala je na stvaranje uresa s brojnim sitnijim kamenjem umjesto jednoga većega kamena, te općenito na stvaranje razgranatih i svjetlucavih oblika.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Sl. 20. NAKIT OD ŽENSKE KOSE U doba bidermajera bio je u SZ Hrvatskoj, kao i u čitavoj sr. Europi, osobito omiljen nakit od ženske kose. U Zagrebu su postojale specijalizirane pletionice različitih tipova nakita, a zlatari su ga upotpunjavali kovinskim okovima. U tome je poslu bio poznat zagrebački zlatar Laube.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT U XVIII. se stoljeću jeftinije varijante pravoga nakita počinju izrađivati i za šire slojeve. Dijamante zamjenjuje brušeno staklo, često podloženo obojenom folijom, tzv. strass (prema G. F. Strassu, koji ga je izumio u Parizu oko 1730.), dok legura bakra i kositra, tzv. Pinchbeck zamjenjuje zlato. Izumljen je i proces za lijevanje graviranih gema od staklene paste; markezit (željezni pirit) se obrađuje sitnim fasetiranjem, imitirajući briljante.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Sl. 18. MITRA ZAGREBAČKOG BISKUPA WOLFGANGA GYULAYA, 1549. GODINE Iz knjige Ilustrirana povijest Hrvata.

Zagreb : Stvarnost, 1990., str. 113, (Knjižnica Medveščak, sig. 949.75 ILU/n)

SL. 21. OGRLICA, PERUŽINI, DUBROVNIK (18. stoljeće) Tehnika filigrana; zlato Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 58, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

NAKIT Klasicistička obnova potkraj XVIII. st. pokrenula je zanimanje za antički nakit. U prvoj polovini XIX. stoljeća Zapad, osobito Beč i Venecija, snažno utječu na oblikovanje nakita s klasicističkim obilježjima. Kamenje od staklene paste ili rezane školjke iz napuljskih radionica izrađuje se po uzoru na antičke geme. Male mozaike s prikazanim rimskim ruševinama, uvezene iz Venecije, zlatari okivaju u zlatne okvire, izrađuju od njih broševe, naušnice, narukvice, i sl. Mnogobrojni primjerci takvog nakita sreću se u Dalmaciji, ali ih ima i u gradovima u unutrašnjosti. Iz Beča stižu Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 9

kalupi koji se prilagođuju ukusu i potrebama domaćeg stanovništva. Jača zanimanje za ženski nakit, koji upotpunjuje građansku žensku nošnju. Mnogi primjerci nakita iz druge polovine XIX. stoljeća, za koje se smatralo da su folklornog podrijetla, nastali su zapravo u bečkim radionicama prema ukusu domaćih naručitelja.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT U drugoj polovini XIX. stoljeća postoji u Europi vrlo omiljen crni nakit od gagata (u Engleskoj za vrijeme udovišta kraljice Viktorije). Izrađivao se od različitih crnih materijala: stakla, drva, gagata (vrsta crnog lignita koja se cijeni kao ukrasni kamen), lave i crnog granata, a nosio se u velikim kompletima od nekoliko redova ogrlica te narukvice, naušnica, broševa, pribadača i ukrasnih češljeva. Moda crnog nakita u Hrvatskoj zahvaća osobito srednji građanski stalež, i traje do kraja XIX. stoljeća.

Riječki zlatari razvili su od sredine XIX. stoljeća proizvodnju raznovrsnoga zlatnoga nakita urešenoga glavama ili poprsjima crnaca (morȃ, morčića). Takav su nakit nosili najprije muškarci, a od kraja XIX. stoljeća nosi se kao građanski i etnografski nakit.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Sl. 22. IVANJE: LADARICE IZ OKOLICE JASTREBARSKOG, 1934.

Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 373 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

NAKIT Sve do potkraj XIX. stoljeća traje duga tradicija pučke kulture. Ona proizlazi iz načina života i organizacije društva koji se u osnovi nisu stoljećima mijenjali. Proučavanja narodne kulture i prikupljanje njezinih ostataka pokazuje da u pučkim oblicima, pa tako i u nakitu, traje paralelna povijest kulture. Za razliku od arheoloških i drugih ostataka ili arhivskih dokumenta, ona se očuvala u životu. U njoj traju prastare slavenske tradicije, bizantski, sredozemni ili srednjovjekovni utjecaji. Oponašajući u pojedinim razdobljima oblike visoke kulture uz djelomične preobrazbe u obliku i materijalu ona ih je prenosila naraštajima i vremenima. Tako je stvorena bogata i raznovrsna riznica oblika, te je, osobito u bogatim krajevima, gotovo svako selo njegovalo posebne oblike (dubrovačko primorje). Unatoč tome mogu se u Hrvatskoj izdvojiti tri velike etnografske zone koje se po nekim karakteristikama međusobno razlikuju: jadranska, dinarska i panonska.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

10 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

NAKIT Karakteristika jadranske zone jest veća uporaba filigranskog zlatnoga nakita, često u kombinaciji sa sitnim biserima. Nakit dinarskoga tipa karakteriziraju lijevani, kovani i nešto manje filigranski oblici, urešeni poludragim kamenjem i staklom, a vrlo često upotrebljavaju se mjedene legure i srebro (burma). Za panonsku zonu karakterističan je nakit izveden od koraljnih zrna, sedefa, granata, porculanskih i staklenih zrna, kao i ogrlice od srebrnog i zlatnog novca.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

NAKIT Na početku XX. stoljeća nakit je, kao i drugi predmeti primijenjene umjetnosti, pod utjecajem secesije, očuvane predmete karakteriziraju asimetrijska biljna vitica i kolorizam raznobojnoga emajla, osobito kod primjeraka uvezenih iz Beča. Između dvaju svjetskih ratova prevladava masovna strojna proizvodnja nakita. Upotrebom strojeva za graviranje i obradbu glatkih reflektirajućih površina metala ona je brža i preciznija od ručne obradbe.

Metalni lanci za narukvice izrađuju se od strojno proizvedenih karika. Centrifugalno lijevanje omogućava izvedbu finih i preciznih odljeva kojima nije potrebna završna ručna obrada. U novije vrijeme zlatarski obrtnici uglavnom izrađuju standardno oblikovan nakit, većinom modernizirane varijante tradicionalnih tipova.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv.

1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Sl. 23. PRSNI NAKIT, KITICA SVATOVSKA, HRVATSKO ZAGORJE Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 69, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Sl. 24. ISUS PRIJATELJ MALENIH, Pariz, 1888.

Vlaho Bukovac (1855. – 1922.)

Iz knjige Kružić Uchytil, Vera. Vlaho Bukovac : život i djelo 1855. – 1922.. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2005., str. 58- 59., (Knjižnica Medveščak, sig. 75 KRU v/N)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 11

SIMBOLIKA NAKITA BISER

Sl. 25. KRUNA BOSANSKIH KRALJEVA oteta od Turaka 1463. na Bobovcu, Povijesni muzej Beč Dostupno na https:// commons.wikimedia.org/wiki/ File:Crown_of_Stephen_Bocskay.jpg

Biser je lunarni simbol koji se povezuje s vodom i ženom. Istraživanja Mircee Eliadea, i drugih etnologa, pokazala su da su značenja bisera nepromjenjiva i sveobuhvatna. On je bitni simbol stvaralačke ženskosti. Iz trostrukog simbolizma mjesec – voda – žena proizlaze sve magične osobine bisera: ljekovita, ženska, pogrebna. U Grka je biser bio amblem ljubavi i braka.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

53. – 55., (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

BISER Biser se, prema legendi, rađa kad bljesne munja, ili kad kap rose padne na školjku: on je uvijek trag nebeskog djelovanja i zametak tjelesnog ili duhovnog rođenja. U perzijskim mitovima biser povezuju s prvom objavom. Biser je u svojoj školjci poput duha u tami. U Kini je biser simbol besmrtnosti.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

53. – 55., (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

BISER U kršćanstvu se biser poistovjećuje s Kristom. Traganje za biserima simbolizira duhovnu dramu čovjekova pada i spasenja. Biser znači i misterij transcendencije koja postaje vidljivom, objavu Boga u Kozmosu. Biser je atribut anđeoskog savršenstva.

Kao dragocjen, slika je kraljevstva nebeskog (Matej, 13, 45 - 46). On je svjetlost razuma u srcu. Kad se jednom stekne, taj se biser ne smije bacati pred svinje (Matej 7, 6), tj. znanje ne treba nepromišljeno prenositi onima koji su ga nedostojni.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

53. – 55., (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

BISER U Indiji se vjeruje da biser pomaže protiv krvarenja, žutice, slaboumnosti, trovanja, bolesti očiju, sušice te kao afrodizijak. U europskoj medicini koristi se u liječenju potištenosti, padavice i slaboumnosti. Na Istoku imaju afrodizijačke, plodotvorne i talismanske osobine. U kineskoj se medicini rabio samo neprobušen, djevičanski biser, za koji se držalo da liječi sve bolesti očiju. Takve osobine biseru pridaje i arapska medicina.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

53. – 55., (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

BISER Pohranjen u grob regenerira mrtvaca. U nekim krajevima Indije biserima se napune usta mrtvaca; takav običaj postoji i na Borneu. Američki Indijanci ukrašavaju biserima grobove kraljeva, poput Egipćana u Kleopatrino doba. U jednom velikom hramu, španjolski moreplovci su otkrili lijesove s balzamiranim mrtvacima i pored njih košarice pune bisera. U Laosu, prilikom žrtvovanja i pogrebnih ceremonija mrtvace opremaju biserima, utisnu ih u prirodne otvore trupla.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str. 53. - 55 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N) 12 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

ČEŠALJ Češalj je ukrasni predmet na glavi. On je u japanskoj mitologiji sredstvo sporazumijevanja s nadnaravnim silama ili poistovjećivanje s njima. Zupci su zrake nebeske svjetlosti što kroz gornji dio glave prodiru u biće.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str. 101 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

FIBULA Svi srednjovjekovni irski tekstovi pod nazivom broš (delg) pomno opisuju taj nakit od bronce ili srebra, katkad i od zlata, s ukrasnim kamenovima i emajlima, koji je blistao na grudima junaka prikapčajući im ogrtač. Fibula je i skupocjeni nakit, simbol odjevne raskoši ratničkog staleža. Predmeti od zlata i srebra ili bronce pronađeni su u grobnicama na području Galije, Velike Britanije i cijelog starog keltskog carstva. Fibulu se nosilo kao zavjet ili kao simbol moći. Ponekad se iz fibule izvodi simbol djevičanstva ili vjernosti. Broš je simbol ljubavi koja može sjediniti i raniti dva bića.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str. 172 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

Sl. 26. FRAGMENTIRANI ČEŠALJ S DVA REDA ZUBACA sastoji se od tri koštane pločice koje su međusobno povezane metalnim zakovicama kasna antika Dostupno na: http://www.muzejvukovar.hr/Zbirke/Arheolo%C5% A1ka%20zbirka.

Sl. 27. FIBULA U OBLIKU RIBE Bronca i zeleni emajl, Sisak, Arheološki muzej, Zagreb Iz knjige Sanader, Mirjana. Ranokršćanska arheologija : od početaka do konstantinskog obrata. Zagreb : Školska knjiga, 2016., str. 91 (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 SAN ra)

JANTAR Tales je oko 600. godine pr. Krista otkrio magnetske osobine jantara. U grčkom se žuti jantar naziva elektron, pa odatle ime elektricitetu. Brojanice i amuleti od jantara neka su vrsta kondenzatora struje. Puneći sami sebe strujom, oslobađaju višak struje osobe koje ih nose ili prebiru.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str. 235 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

JANTAR Jantar prikazuje psihičku nit koja individualnu energiju povezuje s kozmičkom , a pojedinačnu dušu s dušom svijeta. Jantar simbolizira sunčevu, duhovnu i božansku privlačnu snagu. Lica junaka i svetaca često su od jantara, koji označuje odraz neba u njihovu licu. Apolon je lio jantarne suze kad je nakon protjerivanja s Olimpa došao kod Hiperborejaca. Te su suze bile izraz njegove čežnje za rajem i tanane veze koja ga je još spajala s Elizijem. Prema pučkom vjerovanju , čovjeka koji uvijek sa sobom nosi predmet od jantara ne može izdati muškost.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str. 235 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

Sl. 28. OGRLICA SA ZRNIMA OD JANTARA Kompolje kraj Otočca, 10. – 1. st. pr.

Kr. Iz knjige Balen-Letunić, Dubravka.

Japodi : Arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću. Ogulin : Matica hrvatska, 2006., str. 43 (Knjižnica Medvečak, sig. 902/904 BAL j)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 13

KOPČA Kopča se povezuje sa simbolikom pojasa, čvora i veza. Zatvorena kopča znači samoobranu: štiti onoga tko je nosi. Otvorena kopča navješćuje oslobođenje: nudi ili daje ono što označuje. Kopča, grizući vlastiti rep, opisuje put koji vraća na polaznu točku. Tako poprima cikličnu vrijednost vječnog povratka na početak gdje alfa i omega neprestano jedno drugo obnavljaju: evocira sudbinu.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

302 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N) Sl. 29. NARUKVICA, brončano doba Gradski muzej Vukovar

KORALJ Koralj ima udjela i u simbolizmu stabla (os svijeta). Po crvenoj boji srodan je krvi.

Oblik mu je izrazito krivudav. Simbol je utrobe. Prema jednoj grčkoj legendi koralj je nastao od kaplja krvi što ih je prolila Meduza, jedna od gorgona; Meduzina glava, koju je odsjekao Perzej, pretvorila se u koralj, a iz krvi što je iz nje šiknula rodio se Pegaz.

Prema unutarnjoj dijalektici simbola to se čini razumljivim, sjetimo li se da je Meduzina glava mogla skameniti onoga tko je pogleda. Simbolizam koralja ovisi o njegovoj boji.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

KORALJ U starini koralj je služio kao amulet koji je štitio od uroka. Smatralo se da zaustavlja krvarenje te otklanja grom. U srednjovjekovnim tekstovima koraljna crvena boja vezana je za žensku ljepotu, ponajprije usne. U Srednjoj Europi, od XVI. Do XVIII. stoljeća, barokni su zlatari, kombinirajući koralje s likovima od dragocjene kovine, izrađivali svakovrsna čudovišta i mitska bića i tako od koralja stvorili opipljivu prirodnu sliku imaginarnog, fantastičnog svijeta.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

Sl. 30. KORALJARI SA ZLARINA Iz knjige Eterović, Ivo. Kameni brodovi Jadrana. fotografije Ivo Eterović, tekst Čedomir Kolar. Ljubljana : Državna založba Slovenije, 1984. , str. 78 - 79 (posudba izvan Knjižnice)

KRUNA Simbolizam krune ovisi o tri glavna čimbenika. Mjesto krune na vrhu glave daje joj najuzvišenije značenje: ona nije samo dionik vrijednosti glave, vrhunac ljudskoga tijela, nego i vrijednosti onoga što nadvisuje i samu glavu, dar koji dolazi odozgor: 14 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

kruna označuje transcendentalnost ispunjenja. Njezin kružni oblik znači savršenstvo i udio u nebeskoj naravi , koju simbolizira krug: U okrunjenome kruna spaja ono što je ispod njega s onim što je iznad, ali označuje mu granice koje , u svemu što nije on, odvajaju zemaljsko od nebeskog, ljudsko od božanskog: kao naknada za kušnju, kruna je obećanje besmrtnog života, kakav je život bogova. Tvar, od koje je kruna izrađena, biljna ili mineralna, posvetom ovom bogu ili onoj božici, određuje narav izvršenog junačkog djela i narav dodijeljene božanske nagrade. Kruna simbolizira dostojanstvo, vlast, kraljevstvo, pristup višem položaju i višim silama.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

349., (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

KRUNA Riječ kruna, vijenac (lat. corona) je vrlo bliska riječi rog (lat. cornu) i izražava istu misao: uzdizanje, moć, prosvjetljenje. I kruna i rog uzdižu se nad glavom i znak su moći i svjetlosti. Kruna je nekada bila ukrašena šiljcima koji su kao i rogovi prikazivali svjetlosne zrake. Svaka kruna ima u sebi nešto od sjaja i simbolizma solarne krune. Od najdavnijih dana kruni se pripisuje zaštitna vrijednost. Zbog njezina kružnog oblika srodna je simbolizmu neba.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

350 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

Sl. 31. MARIJA I. ANŽUVINAC, ugarsko-hrvatska kraljica (1382. – 1396.)

Iz knjige Nazor, Ante; Zoran, Ladić.

Povijest Hrvata: ilustrirana kronologija = History of Croatians Illstrated Chronology. Zagreb : Multigraf, 2003., str. 112., (Knjižnica Medveščak, sig. 945.75 NAZ p/N)

KRUNA U Grčkoj i Rimu kruna je znak posvete bogovima. Pri žrtvovanju okrunjeni su i prinositelj i žrtva. Bogovi napuštaju one koji pred njih stanu bez krune, govorilo se u staroj Grčkoj. Kruna je simbol poistovjećivanja. U ikonografiji Srednje Amerike pojavljuje se tek s poljodjelskim bogovima. Indijanska kruna od perja, zlatna kruna i aureola. Pokazuju pokušaj poistovjećivanja sa solarnim božanstvom, pa, prema tomu, i izvanredno osvajanje vlasti.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

350 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

KRUNA U svim civilizacijama kruna je kraljev atribut. Židovska je vjera je katkad zlatni dijadem što ga nosi veliki svećenik izjednačavala s krunom. Bog kao vrhovni vladar može okruniti ljude i narode svojim blagoslovom. Proroci čak kažu da je Izrael kruna svog Boga, tj. znak njegova svemoćnog djelovanja ljudima u korist. U tekstovima Otkrivenja (4 - 10): 24 starca, koja na nebu prikazuju Crkvu Božju, nose krune, koje pred Božjim prijestoljem odlažu. Krist se pojavljuje kao vladar okrunjen poput samog Boga (Otkrivenje, 14,14).

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

351 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

KRUNA Srednjovjekovni obred posvete djevica: ceremonijal proslave sakramenta ženidbe.

Glavni su im simboli veo, prsten i vijenac. Veo simbolizira volju i molitvu djevojčinu da je ljubav spram vječnih dobara sačuva od svake ljage; prsten simbolizira odanost vjeri; znak Duha Svetoga, da se nazoveš zaručnicom Isusa Krista.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str. 351 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

Sl. 32. JADVIGA ANŽUVINSKA (vladala između 1373. i 1374., umrla 1399.), POLJSKO-LITAVSKA KRALJICA I KATOLIČKA SVETICA, kći je Elizabete Kotromanić, hrvatskougarske kraljice i Ludovika I. Anžuvinca, unuka bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Mlađa je sestra hrvatsko-ugarske kraljice Marije Anžuvinske. Udala se za litavskog kneza Vladislava Jagela koji je vladao Poljskom kao Vladislav II. (1386. – 1434.). Bila je iznimno dobro obrazovana. Govorila je nekoliko jezika i prevela je mnoge knjige s latinskog na poljski.

Osnovala je mnoge bolnice i biskupiju u Vilniusu. Svojim donacijama, skupljenim od prodaje vlastitog nakita i kraljevskih obilježja, pomogla je Sveučilištu u Krakovu.

Prema članku dostupnom na https:// upload.wikimedia.org/wikipedia/ commons/6/6c/Lesseur-Jadwiga.jpg.

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 15

NAUŠNICE Naušnice se nose u svim kulturnim sredinama. U sjevernoj Africi imaju posebno značenje, seksualnog podrijetla. Seksualni simbol naušnica jasno je izražen u alžirskom Aurèsu gdje žene od puberteta do klimakterija nose naušnice zvane bularwah, što doslovno znači nositeljica duše. Starije žene imaju naušnice u obliku jednostavnog srebrnog koluta, ukrašenog kopčom od roga ili jantara. Taj nakit, povezan s plodnošću žene, personificira i zaručnicu kiše.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.462 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

OGRLICA Sl. 33. PORTRET KRALJICE KATARINE Iz knjige Regan, Krešimir. Bosanska kraljica Katarina : Pola stoljeća Bosne (1425 – 1478). Zagreb : Naklada Breza, 2010., str. 32., (Knjižnica Medveščak, sig. 949.76 REG b)

Osim što služi kao nakit, ogrlica može označavati funkciju, titulu, vojničko ili građansko priznanje, vezanost (rob, zatočenik, domaća životinja). Općenito, ogrlica simbolizira vezu između osobe koja je nosi i osobe koja ju je darovala ili nametnula.

Stoga katkad ima i erotsko značenje.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

482 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

OGRLICA U kozmičkom i psihičkomsmislu simbolizira sažimanje višestrukog u jedno, težnju da se smjesti ili sredi više ili manje kaotična raznovrsnost. I obrnuto, rasuta ogrlica znači raspad utvrđenog reda ili skupljenih dijelova.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.172 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

OGRLICA

Sl. 34. NEVJESTINSKO OGLAVLJE, KRUNA, POKUPLJE Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 21, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Keltska mitologija zna za samo jednu ogrlicu, onu koju je nosio mitski sudac Morann; a bi se ogrlica stegnula oko vrata kad bi donio nepravednu presudu, a postala bi labavom kad bi donio pravednu presudu. Takvu moć ima i zlatna kaciga kralja majmuna, koji je postao svećenik podčinjenim bogovima, u slavnom kineskom predajnom romanu Putovanje na Zapad.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.172 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

Sl. 35. - 36. OGRLICA TORKVA i UMIRUĆI GAL iz 3. st. pr. Kr. Detalj helenističke skulpture na kojoj se vidi keltska torkva i karakteristični brkovi.

Dostupno na http://www.wikiwand.com/hr/Keltska_umjetnost.

16 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

PRSTEN Prsten se pojavljuje kao znak saveza, zavjeta, zajednice i zajedničke sudbine ( vjenčani, pastirski, ribarski ). Služi kao papinski pečat, a mora se slomiti kad papa umre kako bi se vidjelo da služi, prije svega, za obilježavanje povezanosti.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

PRSTEN Zaručnici razmijene prsten prigodom vjenčanja što znači da je veza uspostavljena dvostruko, to jest veza koja zahtijeva od supružnika da postanu svaki gospodar i rob onoga drugog.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

Sl. 43. OGRLICA, KRAGULJ, POSAVINA – SAMOBOR rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 51, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

PRSTEN Prsten s pečatnjakom je simbol moći, vlasti, duhovne i materijalne. Takvom prstenu Salomon duguje svoju mudrost. Jednoga dana pečatom svog prstena obilježio sve demone što ih je bio okupio radi svojih proricanja i sve ih pretvorio u svoje robove.

Jedanput je izgubio prsten u Jordanu pa je, da bi ponovno stekao oštroumnost, morao čekati da mu ga donese neki ribar. Salomonov prsten je simbol znanja i moći koju je Salamon imao nad drugim bićima. Nalik je na ognjeni pečat, primljen s neba, koji označuje njegovu duhovnu i materijalnu nadmoć.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N) Sl. 42. ZLATNI PRSTEN IZ GROBA TVRTKA I. na Milima, (Arnautovići, Visoko, BiH) Arheološkim iskopavanjem u Milima (Arnautovići, Visoko, BiH) otkriveno je u crkvi Sv. Nikola grobno mjesto u kojem je bio pokopan bosanski kralj Tvrtko I. i supruga Doroteja Bdinska. U grobu su nađeni dijelovi kraljevskog plašta sa znakom (simbolom) ljiljana i kraljev zlatni prsten. Mile su bile kraljevsko stolno i saborsko mjesto velikog rusaga bosanskog te krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva prije izgradnje kraljevskog mauzoleja na Bobovcu.

Dostupno na http://www.lipovec.me/ vladari_datoteke/image103.jpg

Sl. 37 - 41. PEČAT PETRA KREŠIMIRA (1070.), PETARA KREŠIMIRA IV. PRIZNAJU ZA KRALJA (J. F. MÜCKE, 1868.), LIK HRVATSKOGA KRALJA NA PRIJESTOLJU Solin-Split (druga pol. XI. st.), KAPA SV. JAKOVA MUČENIKA (Zadar, kraj XI. st.), ŠKRINJICA – MOĆNIK SV. JAKOVA I ARONCIJA (Nin, XI. st.)

Iz knjige Nazor, Ante; Zoran, Ladić. Povijest Hrvata: ilustrirana kronologija = History of Croatians Illstrated Chronology. Zagreb : Multigraf, 2003., str. 49., (Knjižnica Medveščak, sig. 945.75 NAZ p/N)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 17

PRSTEN Ribarski prsten spaja u sebi dvije vlasti, jer je istodobno simbol prolazne moći i duhovne pokornosti. Prometej kojega je oslobodio Heraklo morao je na prstu nositi željezni prsten uz znak sjećanja na kavkasku stijenu i okove kojima je za nju bio zakovan, a osobito u znak pokornosti Zeusu.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

PRSTEN

Sl. 45. OGRLICE Biskupija – Bračića podvornice, Ostrovica – Greblje, od IX. do XI. stoljeća Iz knjige Petrinec Maja. Groblja od 8. Do 11. Stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države. Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2009., str.

238, (Knjižnica Medveščak, sig.

902/904/N PET g)

Sl. 46. UKRAS ZA GLAVU (KOSU) I DVODIJELNE SLJEPOČNIČARKE gr. 68, Prozor, 7. st. pr. Krista (Drechsler-Bižić, 1973.; Fototeka AMZ, snimio I. Krajcar, 2008.)

Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 199., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

U kršćanstvu prsten simbolizira slobodno prihvaćanu vjernu privrženost. Dovodi se u vezu s vremenom i kozmosom. Pitagorine riječi: Ne stavljajte Božju sliku na prsten, kazuju da se Bog ne smije povezivati s vremenom, odnosno ne treba zazivati ime Božje uzalud te da treba osigurati slobodno i nesputano postojanje.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

PRSTEN Prvi su kršćani po uzoru na pogane nosili prstenje, pa je Klement Aleksandrijski vjernicima svoga vremena savjetovao da na oku prstena bude lik golubice, ribe ili sidra.

Vitezovima je bilo dopušteno nositi zlatan prsten.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str.

590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N)

Sl. 44. PEČATNJACI (kat. br. 73, 75); ZARUČNI PRSTEN (kat. br. 77); LANAC ZA SAT (kat.br.78) Iz knjige Škiljan, M. Iz obiteljskih ostavština. Zagreb : Povijesni muzej Hrvatske, 1977., Knjižnica Medveščak, sig. 39 ŠKI i)

UKOSNICA Kad obrazovani Kinez govori o ljepoti neke žene služi se izrazom: drvena ukosnica i tkana suknja, koji simbolizira prirodnu ljepotu i najčišći je izraz ženske elegancije. Izraz se odnosi na predajnu kraljicu ljepote u Kineza, na Xi Shi koja je živjela u V. stoljeću pr. Kr. a koja je radeći kućne poslove nosila najjednostavniju odjeću (drvene ukosnice i tkane suknje), a uvečer odijevala raskošno kraljevsko ruho.

Prema knjizi Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007., str. 590 (Knjižnica Medveščak, sig. 003 CHE r/N) 18 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

O VRSTAMA NAKITA BROŠ Francuska riječ broche = pribadača, ženski nakit, vrlo različitih oblika, koji se iglom pričvršćuje na odjeću; podrijetlo vuče od fibule. Iglu prekriva pločica od zlata, emajla, dragog kamenja, mozaika, gema i sl.; često umjetnički izrađen.

Iz enciklopedije Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, knjiga III. Be Ca, str. 212. Zagreb PRO LEKSIS, 2005. (Knjižnica Medveščak, sig. 03 ENCIK III/N)

FIBULA (lat.)

U arheologiji, kopča za pričvršćivanje pojedinih dijelova odjeće ili kose. U uporabi od 14. stoljeća prije Krista do 9. stoljeća poslije Krista. Po njima se, zbog karakterističnih stilskih osobina, datiraju pojedini nalazi. Praoblik fibule je jednostavna koštana ili metalna igla.

Razvijeni tip fibule sastoji se od igle i luka, izrađen u jednom ili dva spojena komada.

Fibula od bronce, srebra, zlata i željeza urešavala se različitim ukrasima: jantarom, emajlom, staklenim zrncima, poludragim kamenjem i sl. Oblicu fibule su raznoliki: geometrizirani, fibule u obliku životinja, spirale, okruglih pločica (preteča kasnijih broševa) i dr. U anatomiji, fibula ili lisnjača je jedna od dviju potkoljeničnih kostiju.

Fibula Praenestina, zlatna kopča iz 7. ili 6. stoljeća prije Krista, nađena u grobnici u talijanskom gradu Prenesti je najstariji spomenik lat. jezika, sadrži ime naručitelja i izrađivača.

Iz enciklopedije Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, knjiga VI. EI - Fr, str. 216. - 217. Zagreb: PRO LEKSIS, 2005. (Knjiž. Medveščak, sig. 03 ENCIK VI/N)

FIBULA (lat.)

Metalna igla, zapinjača kojom se pričvršćuju i povezuju pojedini dijelovi odjeće. Fibula je u različitim razdobljima (otprilike od XIV. pr. Kr. do VIII. st. poprimila karakteristične oblike, tako da se prema njima mogu datirati pojedini nalazi. Iz oblika jednostavne igle razvio se prvotni oblik jednolične fibule u formi gudala. Iz toga tipa fibule proizašli su u brončano i željezno doba novi oblici, kod njih se sve više ističe karakter nakita i sve se bogatije ornamentiraju luk i nožica, zatim lučna i zmijolika fibula te u obliku harfe. Iz jednostavne dvočlane fibule razvili su se kompliciraniji oblici (naočalasta, pločasta, spiralna fibula).

Iz enciklopedije Hrvatska likovna enciklopedija, sv. 2 C- Goth, str. 107. Zagreb LZMK, 2005.

Sl. 47. POZLAĆENI BROŠ – PUNTAPET Okolica Sinja Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 273 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N)

FIBULA (lat.)

Među fibulama s područja Hrvatske ima zanimljivih ilirsko-keltskih primjeraka s jantarnim uresom. U mlađe željezno doba razvili su se, uz jednostavne oblike fibula ranog, srednjeg i kasnog latenskog razdoblja, i osobito oblici fibula u obliku u maska i životinjskih glava. Te su fibule često urešene koraljem ili emajlom. Za rimske epohe pojavljuje se niz različitih oblika, proizašlih uglavnom iz latenskih fibula (koljenasta, legijske i u obliku luka za strelice) kod njih se, mjesto konstrukcije na pero, pojavljuje pretežno uređaj za na zaponac. Novi su oblici pločasta fibula i fibula u obliku životinja.

To su prethodnici kasnijih broševa. U ranom srednjem vijeku fibule se često ukrašuju, dragim ili poludragim kamenjem, staklenim zrnjem ili dekoracijom u niello-tehnici.

Fibula se, kao uporabni predmet i nakit, u modificiranim oblicima i varijantama održala sve do danas.

Iz enciklopedije Hrvatska likovna enciklopedija, sv. 2 C- Goth, str. 107. Zagreb LZMK, 2005.

Sl. 48. ZLATNI PRIVJESAK S BISERIMA – KONISTRICA, DALMACIJA Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 279 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 19

Sl. 51. SPONA - omega tipa romboidnog presjeka, ukrašena nizom uboda, savijenih krajeva s višestrukom profilacijom srebro, 1. st. d. 3,4 cm, okolica Obrovca, AMZd, lit. : 1,49, B. N. Iz knjige Nakit : Magična snaga oblika. Ptuj: Pokrajinski muzej Ptuj, Arheološki muzej Zadar, 1993. str.

50, (Knjižnica Medveščak, sig.

902/904 NAK)

Sl. 49. SPONA S PLOČASTIM DISKOM Velika dvodijelna lučna spona s iglom za spajanje i velikom ukrašenom pločom u produženju nožice te nizovima čunjastih spiralnih čunjića na luku. bronca, 8. st. pr. Krista, d. 21,6 cm, Zaton, grob 1, AMZd, inv. br. 2113, lit.: 11,22, 24 – 26, 29, 46, Z.B. Iz knjige Nakit : Magična snaga oblika. Ptuj: Pokrajinski muzej Ptuj, Arheološki muzej Zadar, 1993. str. 81, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 NAK)

Sl. 50. OGRLICA Od deblje žice s četiri privjeska koji imitiraju novce Metaponta (Italija) srebro, 4. – 5. st. pr. Krista, pr. 9,7 – 10,4 cm, Jagodnja Gornja, AMZd, inv. br. 12601, Lit: 14, 15, 18, 24-26, 29, Z. B. Iz knjige Nakit : Magična snaga oblika. Ptuj: Pokrajinski muzej Ptuj, Arheološki muzej Zadar, 1993. str. 40, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 NAK)

KRALUŠ

Sl. 52. NAUŠNICA Izrađena od srebrne žice potkovasto savijene, raskucanih i u cijev savijenih krajeva kroz koje je provučena žica. Na žici je niz kruškolikih privjesaka odvojenih prstenčićima, srebro, 4. – 5. st. pr.

Krista, vol. 6 cm, Nadin, grob 1, AMZd, inv. br. 12528, lit: 14, 15, 18, 24 – 26, i SPONA sa zavrnutom i na luk spojenom nožicom s odebljanjima (srednjolatenska vrsta), srebro, 2. – 1. st. pr. Krista, d. 8, 4, š. 3 cm, Nin, grob 82, AMZd, inv. br. 1329, lit: 11, 12, 17, 24 – 26, 29, Z. B. Iz knjige Nakit : Magična snaga oblika. Ptuj: Pokrajinski muzej Ptuj, Arheološki muzej Zadar, 1993. str.

44, (Knjižnica Medveščak, sig.

902/904 NAK)

Tradicionalni hrvatski nakit je nekada označavao starosnu dob žene, njezin bračni, društveni, a ponekad i ekonomski status. Danas je vrijedan dio kulturne baštine Samobora i okolice. Prije su se u njegovoj izradi šarene perlice ručno nizale na konjske niti, danas na najlonski konac. Kad je curica stavila kraluš oko vrata morala je imati najmanje 15 godina i značilo je da se sprema udati… Uz kraluš, u samoborskom kraju nosi se i košic, skromnija varijanta djevojačkog nakita. Za jedan kraluš potrebno je i do 6 000 perlica, metri i metri konca te pedesetak sati rada.

Prema tekstu Koraljke Maričić : Znate li što je kraluš?; dostupno na http:// www.hrt.hr/285263/magazin/znate-li-sto-je-kralus.

MORČIĆ Morčić je vrsta hrvatskog autohtonog pučkog nakita, jedan od najprepoznatljivijih simbola Rijeke, Kvarnera i Hrvatskog Primorja. Naušnice morčić su antropomorfnog oblika; crna glava s bijelim turbanom. Morčići su nastali pod utjecajem Venecije u 17. i 18. U to je vrijeme Venecija uvozila orijentalne začine, mirise, tkaninu, odjeću i nakit, a za poslugu koristili su paževe i sluge, odnosno crnce u orijentalnoj odjeći. To je potaknulo mnoge venecijanske zlatare na izradbu ukrasnih igli u obliku crnca s turbanom, zlatnog poprsja, bogato ukrašenog dragim kamenjem, prozvanog moretto.

U isto vrijeme u Rijeci nastaje morčić, kao skromnija verzija venecijanskog moretta.

Riječki su majstori koristili jeftiniju tehniku emajliranja. Izrađivali su crne morčiće s bijelim turbanima. Stakleni prah na metalnoj podlozi talio se na 650 - 850 stupnjeva.

Zbog majstorske izrade te prihvatljive cijene, morčić postaje dio tradicijskoga ženskoga nakita, ponajprije Riječanki.

Osim Riječanki, morčiće nose žene Grobinštine, Kastavštine, Vinodola, Gorskog kotara, na Pagu, Rabu, Krku i Cresu. U Rijeci ga nazivaju i "mori", u Vinodolskom kraju "morči", u Kastvu "račini morci", a u Gorskom kotaru "morčeki". Ričinu morčića (naušnice) nosili su i sinovi jedinci, pomorci (po jednu u desnom uhu), te ribari kao zaštitu, odnosno hamajliju. Uz to morčići-naušnice označivali su društveni status i ekonomsku moć, te pripadnost primorskom kraju.

Prema tekstu dostupnom na https://hr.wikipedia.org/wiki/Mor%C4%8Di%C4%87.

20 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

MORČIĆ – RIJEČKI MORČIĆ Morčići su izrađivani kao naušnice, ali i privjesci, broševi, igle ili prsteni, u bezbroj inačica, od jeftinih malenih glavica emajliranih crnim i bijelim emajlom, pa do skupocjenih koji su ukrašavani draguljima (rubin, briljant) i koraljima. Vještina taljenja emajla je prenošena s oca na sina. Osnovna dva tradicionalana oblika glavica razlikuju se po obliku turbana, pa tako razlikujemo morčića 'Turco' s klasičnom polukružnom kalotom na vrhu turbana, ili morčića 'Indiano' čiji turban podsjeća na perjanicu.

Prema tekstu dostupnom na https://hr.wikipedia.org/wiki/Mor%C4%8Di%C4%87.

MORČIĆ – RIJEČKI MORČIĆ Riječani su prvi put došli u kontakt s crncima u vrijeme saracenskih napada na jadransku obalu. Prema uzoru na islamske ratnike Maure ili More nastala je emajlirana glava crnca s turbanom kao simbolom islama. Kasnije, za vrijeme turskih napada, glava crnca s trubom se identificirala s likom Turčina, kako zbog turbana tako i zbog grubog izgleda azijskih ratnika. Žene hrvatskoga primorja počele su nositi naušnice s likom crnca kao amajliju, zbog velikog straha od ratnika s Istoka poznatih po okrutnosti.

Kasnije su ribari i pomorci počeli nositi morčića u jednom uhu kao zaštitu od zla.

Legenda kaže da se u 16. stoljeću turska vojska utaborila na Grobničkom polju i pripremala napad na Rijeku. Tada je hrvatski vojskovođa Zrinski strelicom pogodio turskog pašu nakon čega su se Turci razbježali. Za opsade Riječani su u velikom strahu molili da kamenje s neba pobije Turke. Molitve su im bile uslišene. Po grobničkom polju su ostali razbacani njihovi turbani. Kao uspomenu na taj događaj Riječani su svojim ženama dali izraditi naušnice s glavama pokrivenim turbanom. Danas se osim naušnica lik crnca s bijelim turbanom ugrađuje i na ogrlice, prstenje i broševe. Osim u Rijeci i Hrvatskom primorju morčići su popularni na cijeloj jadranskoj obali. Morčić je zaštitni znak Rijeke i Riječkog karnevala, a morčić se smatra izvornim hrvatskim nakitom.

Prema članku na http://www.svjetskiputnik.hr/Putovanja/Clanak/naslov/72znate-li-kako-su-nastali-morcici.

Sl. 53. GEMA (lat. gemma: pupoljak; dragi kamen; pečat), umjetnički obrađen poludragulj, rjeđe dragi kamen. Služi kao amulet, pečatnjak i ukras u prstenu i na ogrlici. Može biti urešen figuralno i ornamentalno (udubljeno ili reljefno) a katkad ima i natpis. Izradba je započela u III. st. pr. Kr. u Mezopotamiji. Iz Egipta se preko Krete proširila u Grčku. Široku primjenu je imala u doba helenizma. Geme su poznavali i Etruščani. Kod Rimljana su imale široku primjenu, a Bizant je nastavio rimsku tradiciju. Ponovni procvat je doživjela u renesansi i baroku te s klasicizmom, koji oponaša antičke uzore.

Dostupno na http:// www.enciklopedija.hr/ natuknica.aspx?id=21554

Sl. 54. MORČIĆ – RIJEČKI MORČIĆ Dostupno na: http:// www.svjetskiputnik.hr/Putovanja/ Clanak/naslov/72-znate-li-kako-sunastali-morcici

Sl. 55. MORČIĆI Dostupno na https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f8/Morcici_0208.jpg

MORČIĆ – RIJEČKI MORČIĆ Druga legenda s Pelješca kazuje: Jedna talijanska kontesa imala je crnu sluškinju koju je jako voljela. Darovala joj je slobodu, a kao uspomenu na nju dala je izraditi naušnice s njenim likom. Morčić je našao svoje mjesto i u Lici pa čak i u Bosnu, a morskim je putem stigao do Splita, Zadra i sjevernodalmatinskih otoka. U tom razdoblju Pavle Scarpa i Augustin Gigante osnivaju firmu "Gigante & Co" kao najjaču zlatarsku radionicu koja se bavila usavršavanjem i oblikovanjem nakita s morčićem i postižu zapažen uspjeh na Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 21

svjetskoj izložbi u Parizu 1879. godine. Ta je radionica zaslužna za školovanje mnogih poslije poznatih moretista kao što su Tominich, Rollandi i Karlo Venazi.

Prema članku na http://www.svjetskiputnik.hr/Putovanja/Clanak/naslov/72znate-li-kako-su-nastali-morcici.

PINCHBECK

Sl. 56. PINCHBECK Sl. Dostupno na: http://www.antiques-atlas.com/ antique/ fabulous_old_cut_diamond__pearl_d rop_earrings/as499a085

Sl. 57. CRNI NAKIT OD GAGATA (izrađivao se od različitih crnih materijala: stakla, drva, gagata (vrsta crnog lignita koja se cijeni kao ukrasni kamen), lave i crnog granata, a nosio se u velikim kompletima od nekoliko redova ogrlica te narukvice, naušnica, broševa, pribadača i ukrasnih češljeva.

Dostupno na http:// online.auktionsverket.se/1209/14859 6-halsband-broscher-orhangen-silversamt-gagat/

je oblik mjedi, legura bakra i cinka, pomiješana u omjerima tako da izgleda slična zlatu.

Izumio ju je u 18. stoljeću Christopher Pinnchbeck. Takva izradba nakita omogućila je kupnju i običnim ljudima. Osim toga taj nakit je korišten i kao zamjena pravom nakitu na mjestima gdje je prijetila opasanost od krađe.

REĆINA (OREĆINI) Nakit uglavnom pripada „svijetu“ženskih predmeta. Izuzetak koji potvrđuje pravilo jest jedna naušnica, sitno rećina (orećini) granulirana karičica, koju nose muškarci gotovo duž čitave jadranske obale. Iz više je izvora vidljivo da su je u Splitu nosili u 18. i 19. stoljeću.

Danas je taj modni detalj bio posve uobičajen i u ruralnim sredinama početkom 20. stoljeća. Frane Ivanišević (Zbornik za narodni život i običaje, 1904.) piše: “U sridnjin i donjin Poljicin nosu niki muškići rećinu (naušnicu) u uvu. Evo kako to učinu: Ugriju dobro na ognju iglu, sve dok pocrljeni, provrtu donje leto uva, probije krv, učini se rana, u tu ranicu stavu svile, dok zareste, promiče rećina i maže tašćon (našće srca) pljuvakon”.

Neki etnolozi nošenje (muških) naušnica tumače kao puko isticanje autoriteta pojedinca unutar uže, društvene ili obiteljske, zajednice. Dakako, to je krajnje pojednostavljeno “objašnjenje”, osobito kada se zna da se taj dio nakita nosio u svim kulturnim krugovima: u Mikeni, Ateni, Rimu itd. Nalazimo ih i u starohrvatskim grobovima. Osim što su služile kao ukras, imale su i magijsko značenje. Vjerovalo se da naušnice štite onoga tko ih nosi i žene i muškarce.

Srećko Lorger Slobodna Dalmacija, utorak 4. V. 2004.

Dostupno na http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040504/mozaik04.asp.

REĆINA (OREĆINI) Obično se izgovara sa ć, prema venecijanskom rechin, a rijetko prema toskanskom izgovoru sa k (orekin - istarska narodna pjesma: Neka mi on dela lipe orekine). Tal. orecchino (naušnica) potječe od lat. auricula, odnosno auris (uho). S aferezom o- čuje se rećina (Split, Trogir, Vis, Cres), rećin (Rab, Božava), rećine (Senj, Vrgada), rućin i deminutiv rućinić (Vrbnik na Krku), roćin (Istra), rehin, gen. rehina (Istra), a u Potomlju (Pelješac) dodano je b - brećin. Skoku je nejasna izmjena nenaglašenog e u o i u. U dubrovačkom kraju imamo orećini (m. pl.). B. Kašić je nastojao pisati dubrovački: Razdariva ubozijem kolajne, orećine, narukvice.

Srećko Lorger Slobodna Dalmacija, utorak 4. V. 2004., Dostupno na http:// arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040504/mozaik04.asp.

REĆINA (OREĆINI)

Sl. 58. NAUŠNICE IZ KOLJANA KOD VRLIKE, IX. – X. stoljeće Iz knjige Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće). Zagreb : AGM, 1997., str. 120 (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) HRV.I/N)

U 17. stoljeću, izvještava nas Danica Božić-Bužančić (Privatni i društveni život Splita u osamnaestom stoljeću, Zagreb, 1982.), građanke još ne nose redovito rećine, a plemkinje imaju zlatne, raznovrsnih oblika i ukrasa, što je ovisilo o modi i financijskoj mogućnosti vlasnika.

Srećko Lorger Slobodna Dalmacija, utorak 4. V. 2004., Dostupno na http:// arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040504/mozaik04.asp.

22 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

REĆINA (OREĆINI) Česte su bile naušnice u obliku polumjeseca, ven. a navesela (tal. navicella). Takve su naušnice bile ukrašene biserima, emajlirane, bez privjesaka, ili s jednim, dva, pa i tri kruškolika privjeska. Naušnice u obliku polumjeseca bile su poznate i među orijentalnim nakitom Bizanta. Zadržale su se u Splitu sve do 20. stoljeća, osobito među nakitom varoških žena. Biseri su uopće bili omiljeni ukras u Dalmaciji. Ne bez razloga Marin Gazarović pjeva: Bogato ćeš bit resena / Zlatom lipim i perlami, / Ureha će t’ bit vezena / Meu njima dragi kami.

Srećko Lorger Slobodna Dalmacija, utorak 4. V. 2004., Dostupno na http:// arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040504/mozaik04.asp.

REĆINA (OREĆINI) U Vrbniku na Krku imamo naš sufiks -ica: naviželica. Ivan Žic 1901. godine piše: Naviželica je od zlata šupji pol kolonbarića, doli ima o‘zdola jeden mali kolonbarić od žice zlatne (kolce, pero), gori pek drugi del je žica va jeden kraj zabjena na maskujice, a drugi kraj se vedije skroz škuje od uha, pek vedije va naviželicu: seda je zaperta i visi na uhi, seda je v uhi. Uši se probijaju ženskin, dokla su još mali, kada imaju leto, dva.

Srećko Lorger Slobodna Dalmacija, utorak 4. V. 2004., Dostupno na http:// arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040504/mozaik04.asp.

Sl. 59. NAUŠNICE - REĆINI, DUBROVNIK Tehnika filigrana; zlato Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 39, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

61. OGRLICA S NOVČANICAMA IZ 1826. – 1838.

Baranja, Branjin vrh Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 269 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

SVADBENI NAKIT Konrad von Grünemberg je prolazeći kroz Hrvatsku na putu u Sv. Zemlju 1486. godine opisao boravak u Zadru, za koji kaže da je: „prilično velik, privlačan grad s izvrsnim utvrđenjima. …. U Zadru smo vidjeli svadbenu povorku. Ženske su nosile svakojake urese od vrpce i odjeće. Mladenka je imala na glavi krasnu zlatnu krunu s dragim kamenjem, a povrh nje vjenčić. Kad je stigla do kraja jedne uličice, na mjestu gdje počinje druga, zaustavila se i poklonila mnoštvu koje je promatralo povorku. Tada su mladu iz okolnih kuća počeli obasipati žitom, zobi, pirom, ječmom i svakojakim zrnom. To se ponavljalo u svim ulicama do crkve, kao i na povratku iz crkve. Raspitasmo se kod naše gazdarice za smisao tog posipanja i bacanja žita, i što to znači; a ona nam reče da se to čini zato da donese sreću mladenki i njezinu budućem porodu, i to u tolikoj mjeri da im nikada ne uzmanjka žita, već naprotiv, da uvijek imadnu svega u izobilju. Nezasitni u želji da vidimo sve te čudne strane običaje, iskoristismo priliku da se priključimo povorci. Kad smo došli u crkvu, prisustvovali smo misi koje je bila složena po slavenskom obredu [glagoljaška

Sl. 60. SREBRNI POZLAĆENI NAKIT, SINJ Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske.

Zagreb : Spektar, 1975.

(Knjižnica Medveščak, sig. 39 NARO/N)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 23

misa]. Način na koji je svećenik obavljao Božju službu, njegove geste i pokreti, bili su vrlo neobični, a to se odnosilo i na pastvu. Prije sakramenta žrtve, okrenu se svećenik prema puku držeći križ, te su svi muškarci došli da križ poljube. Zatim je uzeo u ruku jednu pločicu s likom Naše Gospe, pa su sve ženske došle da je poljube. Svatko u crkvi držao je u rukama goruću svijeću, sve dok se misa nije završila..."

Konrad von Grünemberg, 1486. Zadar, 1575, on the map by Bonifacij Natal (born in the town of Sibenik), published within the atlas Theatrum Orbis Terarum by Abraham Ortelius. (vidi Edo Pivčević, Grünemberg o hrvatskim gradovima, Hrvatska revija, Zagreb, 2(2005), str. 14 -22, a o Zadru na str. 18-19)

Sl. 62. SREBRNE FILIGRANSKE NAUŠNICE Stenjevec, grob, 97, poč. XII. st.

Iz knjige Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) : Rano doba hrvatske kulture. Zagreb : AGM, 1997., str. 139 (Knjižnica Medveščak, sig., 930.85(497.5) HRV.I/N)

Sl. 64. PREDSVADBENI DAROVI UDAVAČI, KONAVLE Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 320 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

TÒRKVES

Sl. 63. SREBRNE FILIGRANSKE VOLINSKE NAUŠNICE Stenjevec, grob, XI. st.

Iz knjige Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) : Rano doba hrvatske kulture. Zagreb : AGM, 1997., str. 139 (Knjižnica Medveščak, sig., 930.85(497.5) HRV.I/N)

Tòrkves, starorimski naziva za ogrlicu u obliku obruča, izrađenu od zlatne, srebrne ili brončane žice, obično figuralno ukrašenu na krajevima. U postrimskoj Europi razvoju oblikovanja nakita znatno su doprinijeli Kelti i Merovinzi, kvalitetom je njihov nakit bio jednak ili čak i bolji od Bizantskog. Kopče za odjeću, amuleti te pečatnjaci su najbolje znani primjeri nakita iz tog doba. Tòrkves je bio uobičajen u cijeloj Europi, te je nošen kao simbol statusa i moći.

Dostupno na: http://hjp.znanje.hr/index.php? show=search_by_id&id=f19kWBV9&keyword=torkveshttps ; //hr.wikipedia.org/wiki/

Sl. 66. OGRLICA – ĐERDAN, BUKOVICA, RAVNI KOTARI Dalmatinska zagora, tehnika filigrana, nizanja i ulaganja staklenog zrnja; srebrni novac i murano staklo Iz knjige Vrtovec, Ivanka.

Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 56, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

24 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

ŽMINJSKI RIĆIN I BARBANSKI RANČIN Naušnice nađene u starohrvatskoj nekropoli u Žminju pripadale su nošnji starohrvatskog seljačkog stanovništva, iz sredine IX. do sredine X. stoljeća. Žminjski rićin su replike žminjskih naušnica izrađene kao autohtoni suvenir. Originalni primjerci čuvaju se u Arheološkom muzeju Istre u Puli, zaštićene upisom u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Žminjski rićin zaštićen je kao industrijski dizajn u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo br. D20110114.

Barbanska naušnica nađena je na području Barbanštine, a datira u polovinu XI. stoljeća.

Originalna naušnica izrađena je od srebra s pozlatom, a njezine tri kuglice tehnikom lijevanja. Naušnica je kružnog oblika i ide u u red najznačajnijih primjeraka istarskog i dalmatinskog srednjovjekovnog nakita, te pokazuje zavidnu vještinu domaćih majstora.

Originalni primjerci čuvaju se u Arheološkom muzeju Istre u Puli, zaštićene upisom u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Barbanski rančin zaštićen je kao industrijski dizajn u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo br. D20110075.

Prema tekstu dostupnom na http://www.istra.hr/.app/upl_files/b2_Nakit-krozstoljeca.pdf

Sl. 65. OGRLICA – ĐERDAN, BUKOVICA, RAVNI KOTARI Dalmatinska zagora, tehnika filigrana, nizanja i ulaganja staklenog zrnja; srebrni novac i murano staklo Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 56, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Sl. 68. BARBANSKI RANČIN Dostupno na http://www.istra.hr/.app/ upl_files/b2_Nakit-kroz-stoljeca.pdf

Sl. 67. ŽMINJSKI RIĆIN Dostupno na http://www.istra.hr/.app/upl_files/b2_Nakit-kroz-stoljeca.pdf

Sl. 69. OGRLICA OD STAKLENIH ZRNACA, TORJANCI, BARANJA Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 271 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 25

NAKIT U KNJIŽEVNOSTI KOLAJNA V. Ove su riječi crne od dubine, ove su pjesme zrele i bez buke.

- One su, tako, šiknule iz tmine, i sada streme ko pružene ruke.

Sl. 70. OGRLICA OD STAKLENIH ZRNACA – GRLINČEK Pokuplje, Kupinec Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 264 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N)

Nisam li pjesnik, ja sam barem patnik i katkad su mi drage moje rane.

Jer svaki jecaj postati će zlatnik, a moje suze dati će đerdane.

- No one samo imati će cijenu, ako ih jednom, u perli i zlatu, kolajnu vidim slavno obješenu, ljubljeno dijete, baš o tvome vratu Tin Ujević Iz knjige Antologija hrvatskoga pjesništva od davnina pa do naših dana. Zagreb : Školska knjiga, 2007., str. 418 – 419, (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-1 ANTO.HR)

KORALJ VRAĆEN MORU Vraćam ovaj skerletni obruč sunca, tu zvijezdu zemlje u zrcalu mora utjelovljeni vid života koji se ne da iščupati, koji raste u naseobini živog podmorskog korijenja i velikih, nepomičnih riba, vraćam što uzeh na početku da se okitim kao biljka za svečanost ljudi i proljeća pred jutarnjom ikonom svjetlosti i vjetrovima iz daljine vraćam sjeme života, taj crveni granati cvijet što nije ni kamen ni školjka ni sô ni loza ni klica a živi i raste i može da postane brdo i ostrvo.

Vraćam svoju mladost i svoju smrt i sve što učini drvo od jutra do večeri.

Vraćam lađe na pučinu i ptice na kopno potoke u djetelinu, gnijezda u kovčege svjetlosti na istoku nježnost gorkima i zbunjenima, hrabrost skupljenima na polazak samoću zalutalom mjesecu, tugu stadima iz praskozorja planinskog.

Vraćam kolijevku u more, razdvajam vatru u dva kremena i nastavljam da koračam nepoznatim putovima moga života koji je preuzet od hoda zvijezda i od obilja tišine.

Vesna Parun Iz knjige Parun, Vesna. Koralj vraćen moru. Zagreb : Mladost, 1988., str. 40, (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-1 PARUN kor) 26 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

NAKIT Draga mi bješe gola i, koliko me znala, tek zveketav nakit ne htjede da skine, i bogatim je bljeskom pobjednički sjala, ko maursko roblje, iz sretnije davnine.

I kad u plesu zveknu, živo, pustopašno, taj svjetlucav svijet dragulja i metala, bijah oduševljen, jer volim, volim strašno, stvari u jedinstvu zvuka i svjetla.

Tad leže, podatna, i usta joj već gore u zadovoljnu smiješku što s divana vidi moju ljubav, tihu i bezdanu ko more, gdje se penje k njoj, ko val svojoj hridi.

Sl. 71. NAKIT OD KORALJA, DALMACIJA Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 277 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N)

Ko ukroćen tigar, promatra me s čudom, odsutna i snena položaje mijenja, a njena nevinost, ujedinjena s bludom, obli novom draži ta preobraženja, a njene ruke, noge, stražnjica i bedre, ljuljuškavi ko labud i kao ulje glatki, bogate mi oči, vidovite i vedre; a njen trbuh i dojke, ti grozdovi slatki, približuju se, mazni, ko anđeli svih zala, da sruše mir u koji moja duša stiže i da ju silom zgrabe s hridi od kristala, na koju osamljena i spokojna se diže.

I kada vidjeh novi crtež, gdje se združi bedro Antiope s poprsjem dječaka, toliko vitak struk iz karlice se pruži, uz mrku put se divno složi šminka laka.

- I kad mi lampa zamrcnu, da mrije, iz kamina skine plam iz žara, iz kojega kanda žarki uzdah bije i krvlju kupa put bojom ćilibara!

Charles Baudelaire Iz knjige Baudelaire, Charles. Cvijeće zla. Koprivnica: Šareni dućan, 2016., str.

236/237., (Knjižnica Medveščak, sig. 840-1 BAU c)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 27

PJESMA NAD PJESMAMA (odlomak) Lijepi su obrazi tvoji među naušnicama, vrat tvoj pod ogrlicama.

Učinit ćemo za tebe zlatne naušnice s privjescima srebrnim.

Sl. 72. LJETNO VEZIVANJE MARAME I BOGATSTVO NAKITA Snimio, Branko Miletić, 1987.

Iz knjige Bagur, Radojka. Nošnja u delti Neretve kroz stoljeća. Zagreb, 2015., str. 117 (knjiga posuđena privatno)

Pjesma nad pjesmama : iz glagoljskog Ljubljanskoga (Beramskog) brevijara. Zagreb : Erasmus, 212., str. 23. - 24., (Knjižnica Medveščak, sig. 892.4-1 PJES) PRSTEN Kad me pitaju, kakav je Prsten moj, i odakle je, odgovaram: Srebrni prsten, zar ne vidite. A kamen, kap Tamne krvi koju zovu karneol, Nosio je, u davno doba, na polasku U križarski rat, vitez neki (Tko zna išta O njemu?) Kasnije, mnogo kasnije, Nürnberški zlatar kamen je okovao U srebro. I prsten, u malom nizu stoljeća, Prelazaše s ruke na ruku. (Te su ruke prah I pepeo, mogla bi za njih reći živa usta.)

Pa je došao, jednoga dana, i na moju ruku; Ona je o njemu (godine, godine!) napisala stih: "Na ruci mojoj žalosnoj crveni prsten Javorov."

A nitko nije pomišljao da je doista Na ruci mojoj žalosnoj crveni prsten Javorov.

Nego me ispitivahu: Koliko bi on stajao, I odmah dodavali: Hiljade, teške hiljade.

Ne bi slušali moj zbunjeni odgovor, Da nisam o tome mislio, i da ne znam Hoće li on sa mnom leći U zemlju ili će biti na nepoznatoj ruci Kad moja bude pepeo i prah. Ona neće znati Da se i meni činilo, kao i onima Preda mnom, da se ruka moja neće nikada Rastati od prstena, od prstena od srebra, S kamenom tamnim kao krv, a zovu ga karneol Oni koji poznaju drago kamenje. Gotova je pjesma O prstenu. O mojem ili tvojem prstenu?

Dragutin Tadijanović Zagreb (Ilica), 1. prosinca 1955., četvrtak, popodne Iz knjige Tadijanović, Dragutin. Čarolije : poezija i proza. Zagreb : Mozaik knjiga, 1994. str. 178., (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-8 TADIJANOVIĆ č)

28 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

DA BIS, B'JONDA, ZNALA Da bis, b'jonda znala jubav kû ti nosim ti bis mi podala ča od tebe prosim.

Ne prosin ti, dušo, ni slebra ni zlata, neg ti prosin, dušo, ote dvi jabuke, ote dvi jabuke kê tʼje majka dala.

Ne bis meni, dušo, jednu darovala, ako nećeš jednu, ti mi podaj obe, neka momci kažu da mi dobro hoćeš.

Maši se za nidra izvadi jabuku, A ja njojzi prsten na desnicu ruku.

Sl. 73. PRSTEN, od IX. do XI. stoljeća, Muć Gornji – Sv. Petar. Iz knjige Petrinec Maja. Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2009., str. 241, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904/ N PET g)

Usmena narodna pjesma iz Bola na otoku Braču Iz knjige Biserno uresje : izbor iz hrvatske usmene ljubavne poezije / priredio Stipe Botica. Zagreb: Mladost, 1990., str. 103, (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-91 BIS)

MARINA KRUNA Naranža se vetru moli, da njoj grane ne sprelomi: „Ne lomi me, tihi vetre, zač sam mlada obrodila na kitici tri naranže, a na vrhu po četire.“ Skoči sokol na naranžu, zi kljuna mu voda teče.

Ter pogjeda v ravno poje, kadi mlade tanac vode.

Lipa Mare meju njima.

Propuhnul je tihi vetar, tihi vetar od Levanta i odnesal Mari krunu.

Sprogovara lipa Mare: -Ajme meni, kruno moja!

Ki bi meni krunu našal, njegova bih juba bila. Šli iskat ju dva Bakrana, dva Bakrana, tri Ričana i još jedan črni Moro.

Vse vodice prečrpali, vse kamenje prehitali, vse travice prežinjali,

Sl. 74. PRSTEN, KRASTAVČAR, DUBROVNIK Tehnika lijevanja i granulacije; zlato Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 83, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 29

Mari nisu krunu našli.

Našal ju je jedan mali, jedan mali, črni Moro.

Al govori lipa Mare: -Volila bih krunu zgubit, Ner črnog Mora jubit.

Sl. 76. KRUNA HRVATSKIH KRALJEVA Dostupno na http://www.igre123.net/ husaria/slike/kruna-hrvatskihkraljeva/184188

Usmena narodna pjesma Iz knjige Antologija hrvatskoga pjesništva od davnina pa do naših dana. Zagreb: Školska knjiga, 2007., str. 180, (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-1 ANTO.HR)

75. MARINA KRUNA Rad učenika Drvodjeljske škole iz Zagreba

SOKOL SJEDI NA UDBINI GRADU Sokol sjedi na Udbini gradu, žútê mu se noge do koljena, zlátê mu se krila do ramena, vije mu se kruna nad očima.

Pitale ga Udbinke djevojke: Oj sokole, siva ptico moja, tko ti žúti noge do koljena, tko ti zláti krila do ramena, tko ti vije krunu nad očima?

Odgovara sokol ptica siva: Služio sam kralja ʼrvatskoga; u njega su do tri lijepe kćerke, jedna žuti noge do koljena, druga zlati krila do ramena, treća vije krunu nad očima.

Usmena narodna pjesma iz Smiljana Iz knjige Biserno uresje : izbor iz hrvatske usmene ljubavne poezije / priredio Stipe Botica. Zagreb: Mladost, 1990., str. 115, (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-91 BIS) 30 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

SPAVA JANKO POD JABLANKOM Spava Janko pod jablankom, a na nyemu srebrn pojas, a na prstu zlatni prsten; K-nyem dolaze tri sestrice, jedna drugoj govorila: shtobi, seko, najvolila?

Najstaria govorila: jabi prsten najvolila; a sridnya je govorila: jabi pojas najvolila; a najmlagya govorila: jabi Janka najvolila; jerbi persten izgubila, a pojasbi poderala, a Jankabi oblybila

Sl. 77. ŽENSKI KOSITRENI POJAS - LITAR Ravni kotari Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 256 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N

Slavonija, pjeva se u kolu djevojaka, XVIII. st.

Iz knjige Usmene lirske pjesme / priredio Stipe Botica. Zagreb : Matica hrvatska, 1996., str. 100., (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-91 USM)

V SE TIČICE LEPO POJU DA GORA ZVONI V se tičice lepo poju da gora zvoni, ne slušala mlada gospa pod gorom stoječ.

Kada čula ni razmela vsake ptice glas.

- Idi, idi, moj slaviček, kam te šilam ja.

- Išel, išel, draga gospo, da bi ja znal kam.

- Lehko znati, moj slaviček, na vugersku stran, na vugerskom, moj slaviček, zeleni javor, pod javorom, moj slaviček, hladna senčica, vu senčici, moj slaviček, baršunska postela, na posteli, moj slaviček, dragi moj leži, na prstu mu zlati prsten, vezmi mu ga ti.

Sl. 78. MLADENKA S VIJENCEM CRVENE BOJE KOJA JE ŠTITI OD UROKA I ZLIH SILA, Draganić, okolica Karlovca Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 458 (Knjižnica Medveščak, sig.

Kajkavska, XVIII. st.

Iz knjige Biserno uresje : izbor iz hrvatske usmene ljubavne poezije / priredio Stipe Botica. Zagreb: Mladost, 1990., str. 177, (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-91 BIS)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 31

VISOKA JE I ŠIROKA JELA

39 HRV/N) Sl. 79. SREBRNE TOKE I DRUGI UKRASI NA MUŠKOM PRSLUKU – JAČERMI Dalmacija, Okolica Sinja Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 255 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N

Visoka je i široka jela, pod njom igra kolo divojaka; u tom kolu Ivanova seka.

Al evo ti bana Marijana, pa se hvata do Ivine seke; niše kolom kano vitar gorom.

Al govori Ivanova seka: - Lakše, lakše, bane Marijane, podera mi kavez mamuzama, podrobi mi prsten nad prstenom, potrza mi đerdan ispod vrata.

Al govori bane Marijane: - Ako derem kavez mamuzama, moje su ga i sašile kalfe; ako drobim prsten nad prstenom, moje su ga i skovale kalfe; ako trzam đerdan ispod vrata, moje su ga nanizale kalfe!

Usmena narodna pjesma iz Komletinca Iz knjige Biserno uresje : izbor iz hrvatske usmene ljubavne poezije / priredio Stipe Botica. Zagreb: Mladost, 1990., str. 129, (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-91 BIS)

Sl. 80. JUDITA I HOLOFERNO Bela Čikoš Sesija (1864. – 1931.)

Iz knjige : Zlamalik, Vinko. Bela Čikoš Sesija : začetnik simbolizma u Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1984., str. 209, (Knjižnica Medveščak sig. 75 ČIK be)

32 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

JUDITA (odlomak) 1085 Ona ju ne psova da reče: Opravi se i pojti van krova sa mnom sad spravi se toj rekši, izvi se iz vriće i vodom po puti umi se i namaza vonjom.

1090 Splete glavu kosom, vitice postavi kontuš s urehom svom vazam na se stavi.

S ošvom ruke spravi, uši s ušerezmi, na nogah napravi čizmice s podvezmi.

1095 Zlatmi žicami sjahu se poplitci, a trpetljicami zvonjahu uvitci; stahu zlati cvitci po svioni viti. razlici, ne ritci po skutih pirliti, 1100 Svitlo čarljeniti ja rubin na parstih, cafir se modriti, bilit na rukavih biser i na bustih, i sve od zlatih plas sjati se na bedrih prehitro kovan pas.

1105 Velik urehe glas da liposti veći, ka biše kako klas iz trave resteći, al kami, ki steći u zlato, zlatu da izvarsno svitleći da zlato većma sja.

1110 Tako t̕ ona prida uresi krasosti poveće ner prija od njeje liposti.

I to ne bi dosti, kako pismo pravi Bog njeje svitlosti uljudstva pristavi.

Marko Marulić Iz knjige Marulić, Marko. Judita. Split : Književni krug Split, 1989., str. 49, (Knjižnica Medveščak, sig. 886.2-1 MARULIĆ j)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 33

NAKIT U IZREKAMA Ciknu đerdan ispod grla bijela (slavonska narodna pjesma) Kad se srce naveže ne vremenite stvari prerano ostari, oslabe mu osjeti, zamuti se razum… (sv. Bazilije) Lijepa misao, ljepša je od rijetkog bisera. (perzijska izreka)

Sl. 81. KORČULANKA Iz knjige Otoci hrvatskoga Jadrana. Zagreb : Laurana, 1996., str. 153, (Knjižnica Medveščak, 908(497.5) OTOC/N)

Najvrijedniji i najljepši nakit jedne žene jesu njezina djeca. (narodna mudrosnica)

Nakit je kroz povijest često nošen kao simbol moći kojim su se slale poruke.

Zanimljivo je što su u različitim razdobljima nakit nosili načelno muškarci. Očigledno je da su kroz povijest krune bile među signalima koje su slali ljudi visokog ranga.

Madeleine Albright Odlučila sam da sam apsolutno protiv nakita. Zato je sve što imam lažno. Nema razloga posjedovati prave dijamante. Ljudi ionako misle da su pravi.

Liza Minnelli (1946. -) Prva stvar koju sam učinio kada sam prodao moju knjigu je da sam kupio novi vjenčani prsten i upitao svoju ženu hoće li se ponovo udati za mene.

Nicholas Sparks

Razlika između lažnih uspomena i pravih je ista kao i s draguljima: lažni su oni koji izgledaju najstvarnije, najsjajnije.

Salvador Dali Sva umjetnost je autobiografska. Biser je autobiografija školjke.

Federico Fellini Zdravlje je pravo bogatstvo, a ne srebro i zlato.

Mahatma Gandhi Sl. 82. ALKARSKI VOJVODA BRUNO VULETIĆ Iz knjige Sinjska alka. Beograd : Jugoslovenska revija, 1987., str. 75, (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85 (497.5) SINJ)

Sl. 83. LJEPOTU OVOG ŠTITA ALKOM PRONOSI ŠTITONOŠA Iz knjige Blaga Hrvatske : neprocjenjiva prirodna i kulturna baština. Zagreb : Mozaik knjiga, 2013., str. 274, (Knjiž. Medveščak, sig. 930.85(497.5) BLAG)

Zlato ne može biti čisto, niti ljudi mogu biti savršeni. kineska poslovica

Sl. 84. ZLATNI GUMBI (PUCETA), Trilj, 8. stoljeće Iz knjige Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta. Zagreb : LZMK, , str. 68, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 STO/N)

34 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

POPIS IZLOŽAKA

Sl. 86. BRONČANI PRAPORCI, 1451.

Sl. 85. ALBERO MAESTRO, TUŽNA PAULINA I OSTALA DJELA, 1979.

Marčelo Brajnović (1934.-) Iz Enciklopedije hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 118., (Knjiž. Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

ALKARSKI VOJVODA BRUNO VULETIĆ U svečanoj povorci na Alci 1981. godine. Bio je alkarski vojvoda od 1964. do 1985. g.

Iz knjige Sinjska alka. Beograd : Jugoslovenska revija, 1987., str. 75, (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) SINJ)

AVERS PRIVJESKA IZ 1786., REBERS PRIVJESKA IZ 1786., AVERS DRUGE REPLIKE Z. HUZEKA IZ 2010.

Iz knjige Bagur, Radojka. Nošnja u delti Neretve kroz stoljeća. Zagreb, 2015., str. 55 (knjiga posuđena privatno)

BREŽANSKI ZVONČARI U PRIPREMI LOMAČE Primorsko-goranska županija, općina Matulji Iz knjige Blaga Hrvatske : neprocjenjiva prirodna i kulturna baština. Zagreb : Mozaik knjiga, 2013., str. 218, (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) BLAG)

BRONČANO DOBA – FIGURA IZ DALJA, VJEDRO TIPA KURD, FIBULA IZ SVILOŠA Zagreb, Arheološki muzej Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str.

118., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Sl. 87. BRONČANA IGLA S JANTARNOM GLAVOM (detalj), gr. 384 iz Kompolja, 7. st. pr. Krista (Fototeka AMZ, snimio I. Krajcar, 2008.); JANTARNA OGRLICA IZ PROZORA, (Bakarić – Križ Šoufek, 2006., 155/87, Fototeka AMZ) Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 200., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 35

BROŠ/BROOCH srebro, slonovača, 1/silver, ivory, 1976.

Iz knjige Roban, Nenad. Nakit = Jewellery / autori tekstova Sandra Križić Roban, Maroje Mrduljaš. Zagreb : Galerija Križić Roban, 2005., str. 35, (Knjižnica Medveščak, sig. 73 ROB n)

DJEVOJKA OPREMLJENA U STARINSKU NOŠNJU iz Bizovca u podravskoj Slavoniji Iz knjige Lijepa naša Hrvatska. Zagreb, 1994., str. 36

dr. NIKOLA pl. TOMAŠIĆ (1864. -1918.), profesor

Sl. 88. DJEVOJKA S UKRASNIM PREVJESOM – ĐERDAN Dalmatinska zagora, Vrlika Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 260 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N)

Z. Bielen, ulje na platnu (PFZ) Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 95 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

dr. STJEPAN SPEVEC ( 1839. – 1905.), profesor Z. Bielen ulje na platnu (PFZ) Zagreb : Pravni fakultet, 2001., str. 69, (Knjižnica Medveščak, sig. 378 PRA)

IDOL IZ DALJA Srednje brončano doba) Ložnjak Dizdar, Daria, Hrvoje Potrebica. Brončano doba Hrvatske u okviru srednje i jugoistočne Europe. Zagreb : Meridijani, 2017., naslovna stranica (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 LOŽ b) Sl. 89. ČEONI NAKIT – PAPE Okolica Imotskog Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 260 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N)

Sl. 90. HRVATSKI SABOR 1848.

(D. Weingȁrtner, 1885.)

Iz knjige Nazor, Ante; Zoran, Ladić. Povijest Hrvata: ilustrirana kronologija = History of Croatians Illstrated Chronology. Zagreb : Multigraf, 2003., str. 283., (Knjižnica Medveščak, sig. 945.75 NAZ p/N)

36 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

IZIDOR KRŠNJAVI Ferdinand Quiquerez (1845. – 1893.)

Osijek, Galerija likovnih umjetnosti Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str.

488., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

JOSIPA VANCAŠ r. ANDRASSY, kat. br. 1077.

Mihael Stroj (Stroy) (1803. – 1891.)

Iz knjige Hrvatski narodni preporod : 1790. – 1848. : Hrvatska u vrijeme Ilirskog preporoda (Izložba od 17. XII. 1985. – 17. III. 1986). Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 1985., str. 50 (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) HRVAT)

KAŠTELANKA, oko 1860.

N. Arsenović Iz mape Kaštelanska narodna nošnja. Split : Etnografski muzej Split, 1999.

KAŠTELANKA Nepoznati autor, oko 1840.

Iz mape Kaštelanska narodna nošnja. Split : Etnografski muzej Split, 1999.

KAŠTELANKA, 1846.

R. Focosi Iz mape Kaštelanska narodna nošnja. Split : Etnografski muzej Split, 1999.

Sl. 91. KARIČICE / LOOPS – VELIKA GRUDA (kat. br. 44); REKONSTRUKCIJA NOŠNJE ZLATNIH KARČICA (po Primas 1996., Abb. 6.3).

Crna Gora, Tivat, Velika i Mala Gruda Iz knjige Durman, Aleksandar.

Simbol Boga i kralja, prvi europski vladari : katalog izložbe : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 7. veljače – 2. travanj 2006. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2006., str. 94, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 DUR s)

KITNJACI - ŽENSKI PRIVJESCI ZA PLETENICE Iz zbirke Ženski nakit Etnografskoga muzeja u Zadru

Sl. 92. KRALJICE ILI LJELJE Godišnji proljetni ophod u Gorjanima kraj Đakova Iz knjige Blaga Hrvatske : neprocjenjiva prirodna i kulturna baština. Zagreb : Mozaik knjiga, 2013., str. 209, (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) BLAG)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 37

KOMPLET ZLATNOG NAKITA: OGRLICA S PRIVJESKOM, PRSTENJE, NAUŠNICE, UKRASNE IGLE, UKOSNICA Srednja Dalmacija Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 274 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

KORČULA MOREŠKA, VITEŠKA NARODNA IGRA Iz knjige Eterović, Ivo. Kameni brodovi Jadrana. fotografije Ivo Eterović, tekst Čedomir Kolar. Ljubljana : Državna založba Slovenije, 1984. , str. 139 (posudba izvan Knjižnice)

KRUNICA S POMANDEROM (detalj) Barthel Bruyn, stariji (1493. – 1555.)

Dostupno na https://en.wikipedia.org/wiki/Pomander.

KRUNIDBA KRALJA ZVONIMIRA Ferdinand Quiquerez (1845. – 1893.)

Iz knjige Nazor, Ante; Zoran, Ladić. Povijest Hrvata: ilustrirana kronologija = History of Croatians Illstrated Chronology. Zagreb : Multigraf, 2003., str. 55, (Knjižnica Medveščak, sig. 945.75 NAZ p/N)

LIK HRVATSKOGA VLADARA Iz 10. – 11. stoljeća, krstionica splitske katedrale Iz knjige Nazor, Ante; Zoran, Ladić. Povijest Hrvata: ilustrirana kronologija = History of Croatians Illstrated Chronology. Zagreb : Multigraf, 2003., str. 49., (Knjižnica Medveščak, sig. 945.75 NAZ p/N)

Sl. 93. MALA BALERINA, Prag, oko 1918.

Vlaho Bukovac (1855. – 1922.)

Iz knjige Kružić Uchytil, Vera. Vlaho Bukovac : život i djelo 1855. – 1922.. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2005., str. 295., (Knjižnica Medveščak, sig. 75 KRU v/N)

38 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

MASIVNA BROČANA NARUKVICA S DVA SPIRALNA DISKA brončano doba Dostupno na: http://www.muzej-vukovar.hr/Zbirke/Arheolo%C5%A1ka% 20zbirka.

MISAL HRVOJA VUKČIĆA HRVATINIĆA (1350. – 1416.), bosanskog vojvode i splitskog hercega, jedne od najzanimljivijih hrvatskih ličnosti toga doba. Hrvojev misal bogato je ukrašen minijaturama, inicijalima, heraldičkim elementima i kalendarskim alegorijama Iz knjige Ilustrirana povijest Hrvata. Zagreb : Stvarnost, 1990., str. 79, (Knjižnica Medveščak, sig. 949.75 ILU/n)

MLADA PATRICIJKA Vlaho Bukovac (1855. – 1922.)

Zagreb, Moderna galerija Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str.

135., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

MLADA ŽENA U NARODNOJ NOŠNJI – DUBROVNIK Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske. Zagreb : Spektar, 1975., (Knjižnica Medveščak, sig. 39 NARO/N)

NAKIT IZ 19. STOLJEĆA Iz knjige Vodanović Kukec, Vanja. Brački testamenat. Zagreb : Golden marketing, 2001., str. 106, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VOD b)

Sl. 95. NARUKVICE OD STAKLENOG ZRNJA, SLAVONIJA Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 271 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N)

Sl. 94. KOMPLET ZLATNOG NAKITA: ogrlica s privjeskom, prstenje, naušnice, ukrasne igle, ukosnica srednja Dalmacija Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 274 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 39

NAKIT IZ KNEŽEVSKOG GROBA Čađavica, (Virovitičko-podravska županija), VI. st.

Iz knjige Horvat, Josip. Kultura Hrvata kroz 1000 godina. Knjiga prva. Zagreb : Naklada Fran, 2006., str. 72, (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) HOR k/I/N)

NAKIT S JAPODSKE NOŠNJE iz 5. st. pr. Kr. i

Sl. 96. NAUŠNICE, REĆINE, DALMATINSKA ZAGORA, BUKOVICA tehnika filigrana i granulacije; srebro Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 35, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Balen-Letunić, Dubravka. Japodi : Arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću. Ogulin : Matica hrvatska, 2006., str. 60 (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 BAL j)

NALAZ IZ GROBA 1 Biskupija (Knin) – Crkvina, oko 800. godine.

Iz knjige Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) : Rano doba hrvatske kulture. Zagreb : AGM, 1997., str. 120 (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) HRV.I/N)

NARUKVICA OD MASIVNE BRONCE okrugla presjeka, ukrašena urezanim geometrijskim motivima, nosila se kao ukras na ruci od 1230. do 1100. g. pr. Krista. Arheološki nalaz na otoku Krku.

NAUŠNICA Izrađena od srebrne žice potkovasto savijene, raskucanih i u cijev savijenih krajeva kroz koje je provučena žica. Na žici je niz kruškolikih privjesaka odvojenih prstenčićima, srebro, 4. – 5. st. pr. Krista, vol. 6 cm, Nadin, grob 1, AMZd, inv. br.

12528, lit: 14, 15, 18, 24 – 26, Iz knjige Nakit : Magična snaga oblika. Ptuj: Pokrajinski muzej Ptuj, Arheološki muzej Zadar, 1993. str. 44, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 NAK)

Sl. 97. NAUŠNICE - REĆINI, ISTRA Tehnika lijevanja, emajliranja i cizeliranja; zlato i emajl Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 44, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Sl. 98. NISKA OD PUŽIĆA (Columbella rustica) Iz knjige Čečuk, Božidar, Dinko Radić. Vela spila – višeslojno pretpovijesno nalazište – Vela Luka, otok Korčula. Vela Luka: Centar za kulturu Vela Luka, 2005., str. 65, (Knjižnica Medveščak, sig., 902/904 ČELČ v)

40 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

NAUŠNICE BJELOBRDSKE KULTURE od IX. do XI. stoljeća Iz knjige Petrinec Maja. Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države. Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2009., str. 230, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904/N PET g)

NEPOZNATA DAMA DRŽI POMANDER NA ZLATNOM LANCU (između 1560. -1565.)

Pieter Jansz Pourbus(1523. –1584.)

Dostupno na https://en.wikipedia.org/wiki/Pomander

OGRLICA – KRALUŠ, ZAGREB

Sl. 103. OGRLICA OD STAKLENOG ZRNJA I RIJEČNIH PUŽIĆA Ciglenik, okolica Slavonskog Broda, Slavonija Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 268 (Knjižnica Medveščak, sig.

39 HRV/N)

rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 49, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Sl. 104. OGRLICA S NEKROPOLE NA BUDINJAKU Ovakve staklene ogrlice bile su sastavni dio ženskog nakita u halštatskoj kulturi. U potpunosti sačuvana, ova ogrlica pronađena je kao grobni prilog u nekropoli na Budinjaku Radovčić, Jakov; Želimir Škoberne.

Zagreb prije početka : Najstarija prošlost grada i okolice. Zagreb : Mladost, 1989., str. 127, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 RAD z)

Sl. 99. OGRLICA – KRALUŠI, POSAVINA Rukom nizano koraljna zrna Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb: GZH, 1985., str. 49, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n) Sl. 100. OGRLICA, KRAGULJ, POSAVINA – SAMOBOR rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb: GZH, 1985., str. 47, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n) Sl. 101. OGRLICA, ĐUNĐ, ZAGREB rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb: GZH, 1985., str. 52, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n) Sl. 102. OGRLICA, KLARUŠ, ZAGREB rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : GZH, 1985., str. 51, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 41

OGRLICA, KLARUŠ, ZAGREB rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 51, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

OGRLICA, KLARUŽ, HRVATSKO ZAGORJE rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 51, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

OGRLICA KRALUŽ, POKUPJE Sl. 106. OGRLICA SA ZRNIMA OD STAKLENE PASTE Prozor kraj Otočca, 9. – 4. st. pr. Kr. Balen-Letunić, Dubravka. Japodi : Arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću. Ogulin : Matica hrvatska, 2006., str. 42 (Knjižnica Medvečak, sig. 902/904 BAL j)

rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 52, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

OGRLICA S NOVČANICAMA IZ 1826. – 1838.

Baranja, Branjin vrh Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb: Barbat (etc), 2001., str. 269 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

OGRLICA S PRIVJESCIMA OD NOVČANICA Ravni kotari Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb: Barbat (etc), 2001., str. 256 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

Sl. 107. POJAS IZ PROZORA 8. st. pr. Krista (Bakarić, 2004.

Fototeka AMZ) Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 203., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

OGRLICA, ZRNJE, SLAVONIJA rukom nizano stakleno zrnje Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 52, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Sl. 105. OSTRUGE IZ BISKUPIJE KRAJ KNINA Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Iz Enciklopedije hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 2, str. 95., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI II/N)

42 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

OSTRUGA druga polovina IX. stoljeća Biskupija (Knin) – Crkvina, grobni nalaz Iz knjige Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) : Rano doba hrvatske kulture. Zagreb : AGM, 1997., str. 122 (Knjižnica Medveščak, sig., 930.85(497.5) HRV.I/N)

PAŽANKA U NARODNOJ NOŠNJI Iz knjige Otoci hrvatskoga Jadrana. Zagreb : Laurana, 1996., str. 88, (Knjižnica Medveščak, sig. 908(497.5) OTOC/N)

PEČAT PETRA KREŠIMIRA (1070.)

Iz knjige Nazor, Ante; Zoran, Ladić. Povijest Hrvata: ilustrirana kronologija = History of Croatians Illstrated Chronology. Zagreb : Multigraf, 2003., str. 49., (Knjižnica Medveščak, sig. 945.75 NAZ p/N)

Sl. 108. NEZNANKA U BIJELOJ ODJEĆI Mihael Stroj (Stroy) (1803. – 1891.)

Ljubljana, Narodna galerija Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 2, str. 242., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI II/N)

PJESMA NAD PJESMAMA (odlomak) iz glagoljskoga Ljubljanskoga (Beramskog) brevijara Iz knjige Pjesma nad pjesmama (odlomak), iz glagoljskoga Ljubljanskoga (Beramskog) brevijara. Zagreb : Erasmus, 2012.

POČASNI GRADONAČELNIKOV LANAC IZ 1902.

Iz knjige Kuzmić, Zdenko. Priča o gradu Zagrebu. Zagreb : August Šenoa, 1990., str.

83, (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) KUZ p)

Sl. 109. PORTRET ISE KRŠNJAVOG, Zagreb, 1895.

Vlaho Bukovac (1855. – 1922.)

Iz knjige Kružić Uchytil, Vera. Vlaho Bukovac : život i djelo 1855. – 1922..

Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2005., str. 89., (Knjižnica Medveščak, sig. 75 KRU v/N)

Sl. 110. gđa LESIĆ SA SINOM, Prag, 1920.

Vlaho Bukovac (1855. – 1922.)

Iz knjige Kružić Uchytil, Vera. Vlaho Bukovac : život i djelo 1855. – 1922.. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2005., str. 152., (Knjižnica Medveščak, sig. 75 KRU v/N)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 43

POPIS SLIKA

Sl. 111. ZLATNE SLJEPOOČNIČARKE S JEDNOM JAGODOM Solin – Majdan, od 9. do 11. stoljeća Iz knjige Petrinec Maja. Groblja od 8.

Do 11. Stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2009., str. 209, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904/ N PET g)

Sadak Hrvatice iz Velike Čiste; 2. Sadak Srpkinje iz Kistanja, 3. Špijuda iz Galovaca; 4. Kitnjaci iz Bilišana; 5. Kitnjaci iz Pridrage; 6. Kitnjaci iz Pridrage; Osmorokuke sadaka pod br. 1; 8. Majita od skerleta iz Kruševa (lijevo), Majita od skerleta iz Dikla (desno); 9. detalji broja 8.; 10. sadak Srpkinje iz Gornje Jagodnje; Sadak Hrvatice iz sjeverne Dalmacije; 12. Detalj sadaka pod br. 11.

Iz časopisa Vrulje, glasilo Narodnog muzeja u Zadru, sv. 2, god II.. Zadar, Narodni muzej Zadar, 1972., str. 52. – 53., (časopis posuđen izvan Knjižnice)

POPIS SLIKA Torbe i pregače iz dinarskog područja; Pregače iz Dalmacije; Pojasevi – dio nošnje dinarskog područja; Muške toke iz Vrlike, koporan (prsluk) iz Obrovca i oružje iz Sinja, Dalmacija; Muška kapa iz Like i ženska kapica iz Bukovice; dijelovi ženske narodne nošnje, Konavle: Nakit iz dubrovačkog područja Iz knjige Ilustrirana povijest Hrvata. Zagreb : Stvarnost, 1990., str. 217, (Knjižnica Medveščak, sig. 949.75 ILU/n

PORTRET ANE NOVAK, oko 1820.

Sl. 112. ZLATNA OGRLICA Trilj – sv. Mihovil, od IX. do XI. stoljeća Iz knjige Petrinec Maja. Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2009., str. 137, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 PET g/ N)

nepoznati slikar Iz knjige Gamulin, Grgo. Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća. Zagreb : Naprijed, 1995., str. 60, (Knjižnica Medveščak, sig. 75 (091)/N)

PORTRET FRANJICE VLAŠIĆ, oko 1840.

Mihael Stroj (Stroy) (1803. – 1891.)

Iz knjige Gamulin, Grgo. Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća. Zagreb : Naprijed, 1995., str. 70, (Knjižnica Medveščak, sig. 75 (091)/N)

PORTRET JOSIPE OTTENFELS-GSCHWIAND, 1837.

F. Schrotzberg Iz knjige Gamulin, Grgo. Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća. Zagreb : Naprijed, 1995., str. 130, (Knjižnica Medveščak, sig. 75 (091)/N) Sl. 114. PRSTNI NAKIT (PEKTORAL)

Napravljen od dvije ploče ukrašene glavama ptica i nizom privjesaka, te spojen međusobno nizovima lanaca, bronca, 7. st. pr.

Krista, v. 60 cm, Zaton, grob 6, AMZd, inv. br. 2112, Lit: 11. 24-26, 29, Z.B. Iz knjige Nakit : Magična snaga oblika. Ptuj: Pokrajinski muzej Ptuj, Arheološki muzej Zadar, 1993. str. 71, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 NAK)

44 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

PORTRET KATARINE BULJAN GILARDI Ivan Skvarčina (1825. – 1891.)

Split, Galerija umjetnina Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 2, str.

242., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI II/N)

PORTRET LJUBICE KUKULJEVIĆ-PISAČIĆ Matija (Matej) Brodnik (1814. – 1845.)

Varaždin, Galerija slika Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str.

127., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

PORTRET MAKSIMILIJANA VRHOVCA A.G. Rȁhmel Iz knjige Gamulin, Grgo. Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća. Zagreb : Naprijed, 1995., str. 45, (Knjižnica Medveščak, sig. 75 (091)/N)

PORTRET MLADE ŽENE nepoznati slikar Iz knjige Gamulin, Grgo. Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća. Zagreb : Naprijed, 1995., str. 45, (Knjižnica Medveščak, sig. 75 (091)/N)

PORTRET NEPOZNATE NAKITOM, oko 1870.

GOSPOĐE

U

BOGATOJ

ODJEĆI

S

Franjo Giffinger (1826. – 1878.)

Osijek, Galerija likovnih umjetnosti Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str.

278., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

PORTRET STJEPANA MILETIĆA, Zagreb, 1891.

Vlaho Bukovac (1855. – 1922.)

Iz knjige Kružić Uchytil, Vera. Vlaho Bukovac : život i djelo. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2005., str. 91., (Knjiž. Medveščak, sig. 75 KRU v/N)

Sl. 113. PRIKAZ ŽENSKE NOŠNJE iz 8. st. pr. Kr. Balen-Letunić, Dubravka. Japodi : Arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću. Ogulin : Matica hrvatska, 2006., str. 45 (Knjižnica Medvečak, sig. 902/904 BAL j)

POVORKA POKLADARA NA LASTOVU Iz knjige Eterović, Ivo. Kameni brodovi Jadrana. Ljubljana : Državna založba Slovenije, 1984. , str. 7 (posudba izvan Knjižnice)

PRAPOVIJESNA NARUKVICA Gradski muzej Sisak Sl. 115. PRSNI KRIŽ BISKUPA LUKE BARATINA, 1500. god. urešen safirima, rubinima i biserima, Iz knjige Ilustrirana povijest Hrvata.

Zagreb : Stvarnost, 1990., str. 101, (Knjižnica Medveščak, sig. 949.75 ILU/n)

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 45

Sl. 116. PRSTENJE, od IX. do XI. stoljeća, Muć Gornji – Sv. Petar Iz knjige Petrinec Maja. Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2009., str. 241, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904/ N PET g)

Sl. 117. POPIS SLIKA Šljem na provjesla iz Narone (Vid kod Metkovića), 6. st.; Brončane matrice otiskivanje, Biskupija kod Knina, 7. st.; Germanska bogato ukrašena kopča, 6. st.; kasnoantička vojnička pojasna kopča s rovašenim ukrasom, Solin, 6. st.; Zlatna naušnica, Golubić, 7. st.

Iz knjige Ilustrirana povijest Hrvata. Zagreb : Stvarnost, 1990., str. 31, (Knjižnica Medveščak, sig. 949.75 ILU/n

Sl. 118. SMILJAN, Gospić, nekropola II. gr. 1, 8. st. pr. Krista (Bakarić, 1986., Fototeka AMZ, snimio I. Krajcar, 2008.); 2.

POLUMJESEČASTI PEKTORAL IZ DRENOVOG KLANCA, 8. st. pr. Krista (Bakarić, 2004. 103. sl. 131) Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 167., (Knjižnica Medveščak, sig.

902/904 KUK j)

PREVJES (OGRLICA I PRSNI NAKIT), PREGAČA S NOVCIMA, ĐENDAR ILI ĐERDAN ILI GENDAR, VRLIKA Tehnika aplikacije i nizanja (na vuneno i pamučno tkanje) kovanog novca i kauri pužića te lijevanih mjedenih pločica Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 57, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n) Sl. 119. PRIVJESAK U OBLIKU ORLA, XV st. Dubrovnik, Riznica katedrale; NARUKVICA, rad N. Robana iz 1986.

BROŠ, rad L. Lumezija iz 1983.

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 617., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

PRSNI NAKIT – PERIŠAN – ILI – VINAC Dalmatinska zagora Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 56, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

PRSTEN, PLOČAŠ, DUBROVNIK Tehnika lijevanja; zlato Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 83, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

PRSTEN, UKRASNI, PRSTEN, SPLIT Tehnika lijevanja, granulacije i tordirane žice; zlato i stakleno zrno

46 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985., str. 83, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

RUBIDO ANTUN SA SUPRUGOM SIDONIJOM rođ. ERDŐDY Heinrich Bonifacije (Thugut) 19. st., ulje na platnu; 125 x 101 cm Iz knjige Hrvatski narodni preporod : 1790. – 1848. : Hrvatska u vrijeme Ilirskog preporoda (Izložba od 17. XII. 1985. – 17. III. 1986). Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 1985., str. 246 (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) HRVAT

RUKAVAČKI ZVONČARI Primorsko-goranska županija, Rukavac, općina Matulji Iz knjige Blaga Hrvatske : neprocjenjiva prirodna i kulturna baština. Zagreb : Mozaik knjiga, 2013., str. 218, (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) BLAG)

SERŽAN, HRVATSKI PJEŠAK IZ VOJSKE GENERALA I BANA JELAČIĆA, 1848.

Sl. 120. SREBRNA BRITVA česti ukras ženske nošnje u Dalmaciji Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske.

Zagreb : Spektar, 1975.

(Knjižnica Medveščak, sig. 39 NARO/N)

Zvonimir Grbašić Iz knjige Hrvati – slike iz ratničke prošlosdti. Zagreb : Carski Husar, 1993., str. 193., (Knjižnica Medveščak, sig. 949.75 MAŽ hr)

SLUNJANKA, 1848. – 49.

Vjekoslav Karas (1821. – 1858.)

Iz knjige Gamulin, Grgo. Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća. Zagreb : Naprijed, 1995., str. 99, (Knjižnica Medveščak, sig. 75 (091)/N)

SMILJAN Nekropola II. gr. 4 (BAKARIĆ, 1986., Fototeka AMZ, snimio I. Krajcar, 2008.)

Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 163., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

SREBRNI PRSTEN, od 9. do 11. stoljeća Iz knjige Petrinec Maja. Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države. Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2009., str. 241, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904/N PET g)

Sl. 121. SVEČANA ŽENSKA NOŠNJA Kaštela kraj Splita Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske.

Zagreb : Spektar, 1975.

(Knjižnica Medveščak, sig. 39 NARO/N)

STAROHRVATSKE NAUŠNICE Iz knjige Črnja, Zvane. Kulturna povijest Hrvatske. Rijeka : Otokar Keršovani, 1978., STR. 101., (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85 (497.5) ČRNJ k I/N)

STOLOVANJE KRALJA ZVONIMIRA – BISKUPIJA, 1938.

Jozo Kljaković (1889. – 1969.)

Dostupno na: http://picssr.com/tags/kljakovi%C4%87.

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 47

Sl. 122. SREBRNO OGLEDALO Pula, 1. - 2. st. (AM/Pula) Iz knjige Matijašić, Robert. Pula antički grad. Zagreb : Laurana, 2005., str. 40 (Knjižnica Medveščak, sig.

902/904 MATI p)

Sl. 126. KANICA I PAFTE Pafe sa sakalukom iz zbirke Lovre Jakšića, urara i zlatara iz Metkovića Snimio Miro Nikoletić, Metković, 1983.

Iz knjige Bagur, Radojka. Nošnja u delti Neretve kroz stoljeća. Zagreb, 2015., str. 57 (knjiga posuđena privatno)

Sl. 123. SREBRNE ČETVEROJAGODNE FILIGRANSKE NAUŠNICE IZ GROBA Crikvenica - Stranče, 2. pol. IX. st.

Iz knjige Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) : Rano doba hrvatske kulture. Zagreb : AGM, 1997., str. 127 (Knjižnica Medveščak, sig., 930.85(497.5) HRV.I/N)

sv. MARTIN I PROSJAK (detalj poliptiha u crkvi na Dančama u Dubrovniku) Nikola Božidarević (1460. – 1517.)

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str.

114., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

SVEČANA ŽENSKA NOŠNJA IZ MUĆA Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske. Zagreb : Spektar, 1975. (Knjižnica Medveščak, sig. 39 NARO/N)

TALIRI I PLOČA, ŽENSKI NAKIT ZA PRSA Ravni kotari, okolica Zadra Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske. Zagreb : Spektar, 1975. (Knjižnica Medveščak, sig. 39 NARO/N)

UKRAS ZA GLAVU (KOSU) I DVODIJELNE SLJEPOČNIČARKE gr. 68, Prozor, 7. st. pr. Krista (Drechsler-Bižić, 1973.; Fototeka AMZ, snimio I. Krajcar, 2008.)

Iz knjige Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009., str. 199., (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 KUK j)

ZLATNA OGRLICA Sl. sv. 124. JULIJAN, detalj poliptiha u crkvi Gospe na Dančama u Dubrovniku Lovro Dobričević (1415. – 1478.)

Iz enciklopedije Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 2, str. 156., (Knjižnica Medveščak sig. 7.0(03) ENCI II/N)

Trilj, 8. stoljeće Iz knjige Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta. Zagreb : LZMK, , str. 68, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 STO/N)

48 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

Sl. 127. UKRAS ZA PRSA (PEKTORAL) S VELIKOM BULOM Kompolje kraj Otočca, 5. st. pr. Kr. Balen-Letunić, Dubravka. Japodi : Arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću. Ogulin : Matica hrvatska, 2006., str. 60 (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 BAL j)

ZLATNE JEDNOJAGODNE FILIGRANSKE NAUŠNICE IZ GROBA, X. st.

Sl. 125. SVEČANI MUŠKI POJAS – PRIPAŠNJAČA Okolica Sinja Iz knjige ultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 258 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)

Iz knjige Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) : Rano doba hrvatske kulture. Zagreb : AGM, 1997., str. 127 (Knjižnica Medveščak, sig., 930.85(497.5) HRV.I/N)

ZLATNI PRSTEN S KUPOLASTOM KRUNOM Biskupija – Crkvina, od 9. do 11. stoljeća Iz knjige Petrinec Maja. Groblja od 8. Do 11. Stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države. Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2009., str. 243, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904/N PET g)

ŽENA IZ RAVNIH KOTARA, okolica Zadra Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske. Zagreb : Spektar, 1975. (Knjižnica Medveščak, sig.

39 NARO/N)

ŽENA U NARTODNOJ NOŠNJI - JAMNICA – POKUPJE Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske. Zagreb : Spektar, 1975., (Knjižnica Medveščak, sig. 39 NARO/N)

ŽENE IZ DVORANACA, PISAROVINA, JUŽNO OD ZAGREBA Iz knjige Narodne nošnje Hrvatske. Zagreb : Spektar, 1975., (Knjižnica Medveščak, sig. 39 NARO/N)

ŽENSKA UKRASNA KOPČA – ŠPIJUDA Iz zbirke Ženski nakit Etnografskoga muzeja u Zadru Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 49

LITERATURA Antologija hrvatskoga pjesništva od davnina pa do naših dana. Zagreb : Školska knjiga, 2007.

Baudelaire, Charles. Cvijeće zla. Koprivnica: Šareni dućan, 2016.

Bagur, Radojka. Nošnja u delti Neretve kroz stoljeća. Zagreb, 2015.

Balen-Letunić, Dubravka. Japodi : Arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću. Ogulin : Matica hrvatska, 2006.

Biserno uresje : izbor iz hrvatske usmene ljubavne poezije / priredio Stipe Botica.

Zagreb : Mladost, 1990.

Blaga Hrvatske : neprocjenjiva prirodna i kulturna baština. Zagreb : Mozaik knjiga, 2013.

Chevalier, Jean i Alain Gheerbrant. Rječnik simbola : mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Jesenski i Turk, 2007 Čečuk, Božidar, Dinko Radić. Vela spila – višeslojno pretpovijesno nalazište – Vela Luka, otok Korčula. Vela Luka: Centar za kulturu Vela Luka, 2005. Črnja, Zvane. Kulturna povijest Hrvatske. Rijeka : Otokar Keršovani, 1978.

Ložnjak Dizdar, Daria, Hrvoje Potrebica. Brončano doba Hrvatske u okviru srednje i jugoistočne Europe. Zagreb : Meridijani, 2017.

Durman, Aleksandar. Simbol Boga i kralja, prvi europski vladari : katalog izložbe : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 7. veljače – 2. travanj 2006. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2006.

Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1- 2.

Eterović, Ivo. Kameni brodovi Jadrana. fotografije Ivo Eterović, tekst Čedomir Kolar.

Ljubljana : Državna založba Slovenije, 1984.

Horvat, Josip. Kultura Hrvata kroz 1000 godina. Knjiga prva. Zagreb : Naklada Fran, 2006.

Hrvatska i Europa : kultura, znanosti umjetnost. sv. I. srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) : Rano doba hrvatske kulture. Zagreb : AGM, 1997.

Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001.

Hrvatski narodni preporod : 1790. – 1848. : Hrvatska u vrijeme Ilirskog preporoda (Izložba 17. XII. 1985. – 17. III. 1986). Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 1985.

Ilustrirana povijest Hrvata. Zagreb : Stvarnost, 1990.

Kružić Uchytil, Vera. Vlaho Bukovac : život i djelo 1855. – 1922.. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2005.

50 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu

Sl. 128. ZLATNI NAKIT SREDNJEG BRONČANOG DOBA IZ OKOLICE ZAGREBA svjedoči kako je već odavno zlato bilo dragocjeni metal. Taj nalaz ujedno pokazuje kako su se u ovim krajevima već onda razmjenjivala različita dobra.

Radovčić, Jakov; Želimir Škoberne. Zagreb prije početka : Najstarija prošlost grada i okolice. Zagreb : Mladost, 1989., str. 99, (Knjižnica Medveščak, sig. 902/904 RAD z)

Kukoč, Sineva. Japodi – fragmentna symbolica. Split : Književni krug, 2009.

Kuzmić, Zdenko. Priča o gradu zagrebu. Zagreb : August Šenoa, 1990.

Marulić, Marko. Judita. Split : Književni krug Split, 1989.

Matijašić, Robert. Pula antički grad. Zagreb : Laurana, 2005.

Nakit : Magična snaga oblika. Ptuj: Pokrajinski muzej Ptuj, Arheološki muzej Zadar, 1993.

Nazor, Ante; Zoran, Ladić. Povijest Hrvata: ilustrirana kronologija. Zagreb : Multigraf, 2003.

Otoci hrvatskoga Jadrana. Zagreb : Laurana, 1996.

Parun, Vesna. Koralj vraćen moru. Zagreb : Mladost, 1988.

Pjesma nad pjesmama : iz glagoljskog Ljubljanskoga (Beramskog) brevijara. Zagreb : Erasmus, 212.

Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu =Faculty of Law University of Zagreb : 1776. – 2001. Zagreb : Pravni fakultet, 2001.

Radovčić, Jakov; Želimir Škoberne. Zagreb prije početka : Najstarija prošlost grada i okolice. Zagreb : Mladost, 1989.

Regan, Krešimir. Bosanska kraljica Katarina : Pola stoljeća Bosne (1425 – 1478).

Zagreb : Naklada Breza, 2010.

Roban, Nenad. Nakit = Jewellery / autori tekstova Sandra Križić Roban, Maroje Mrduljaš. Zagreb : Galerija Križić Roban, 2005.

Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 51

Sanader, Mirjana. Ranokršćanska arheologija : od početaka do konstantinskog obrata.

Zagreb : Školska knjiga, 2016.

Sinjska alka. Beograd : Jugoslovenska revija, 1987. Škiljan, Maja. Iz obiteljskih ostavština. Zagreb : Povijesni muzej Hrvatske, 1977.

Tadijanović, Dragutin. Čarolije : poezija i proza. Zagreb : Mozaik knjiga, 1994.

Usmene lirske pjesme / priredio Stipe Botica. Zagreb : Matica hrvatska, 1996.

Vodanović Kukec, Vanja. Brački testamenat. Zagreb : Golden marketing, 2001.

Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985.

Vrulje, glasilo Narodnog muzeja u Zadru, sv. 2, god II.. Zadar, Narodni muzej Zadar, 1972.

Sl. 130. POČASNI GRADONAČELNIKOV LANAC IZ 1902.

Iz knjige Kuzmić, Zdenko. Priča o gradu zagrebu. Zagreb : August Šenoa, 1990., str. 83, (Knjižnica Medveščak, sig. 930.85(497.5) KUZ p)

Zadar. Zagreb : Fabra, 2004.

Zlamalik, Vinko. Bela Čikoš Sesija : začetnik simbolizma u Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1984.

Internetski izvori (pristup 15.10.2017.): 

Antiques Atlas. URL: http://www.antiques-atlas.com/antique/ fabulous_old_cut_diamond__pearl_drop_earrings/as499a085



Lorger, S. Dalmatinske riči : Rećina (orećini). (04.05.2004.) // Slobodna Dalmacija. URL: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040504/mozaik04.asp-



File:Crown of Stephen Bocskay.jpg. // Wikimedia Commons. URL: https:// commons.wikimedia.org/wiki/File:Crown_of_Stephen_Bocskay.jpg



„Pomander“. // Wikipedia. URL: https://en.wikipedia.org/w/index.php? title=Pomander&oldid=804684171



„Gema“. // Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/ natuknica.aspx?id=21554



Tòrkves. // Hrvatski jezični portal. URL: http://www.hjp.znanje.hr/index.php? show=search_by_id&id=f19kWBV9&keyword=torkveshttps



„Nakit“. // Wikipedia. URL: https://hr.wikipedia.org/w/index.php? title=Nakit&oldid=4969772



„Morčić“. // Wikipedia. URL: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mor% C4%8Di%C4%87&oldid=4859257



Maričić, K. Znate li što je kraluš? (20. 05. 2015.). // HRT Magazin. URL: http:// www.hrt.hr/285263/magazin/znate-li-sto-je-kralus



Nakit kroz stoljeća. URL: http://www.istra.hr/.app/upl_files/b2_Nakit-krozstoljeca.pdf



Janko Lipovec, istraživanje povijesti. URL: http://www.lipovec.me/ vladari_datoteke/image103.jpg



Gradski muzej Vukovar : Arheološka zbirka. URL: http://www.muzejvukovar.hr/Zbirke/Arheolo%C5%A1ka%20zbirka

52 | Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu



Šuljić, M. Prezentirani rezultati istraživanja Male od Caske. (16.05.2013.). // Novalja.hr. URL: http://www.novalja.hr/index.php?news=160520138045



Auktion : Halsband broscher örhängen silver samt gagat . // Stockholms Auktionsverk Online. URL: http://www.online.auktionsverket.se/1209/148596halsband-broscher-orhangen-silver-samt-gagat/



Znate li kako su nastali morčići? : Izvorni hrvatski nakit. (15.11.2012.). // SvjetskiPutnik.hr. URL: http://www.svjetskiputnik.hr/Putovanja/Clanak/ naslov/72-znate-li-kako-su-nastali-morcici



File:Lesseur-Jadwiga.jpg. // Wikimedia Commons. URL: https:// commons.wikimedia.org/wiki/File:Lesseur-Jadwiga.jpg



File:Morcici 0208.jpg. // Wikimedia Commons. URL: https:// commons.wikimedia.org/wiki/File:Morcici_0208.jpg



Keltska umjetnost. // Wikiwand. URL: http://www.wikiwand.com/hr/ Keltska_umjetnost



Flickr photos tagged kljaković. // Picssr. URL: http://picssr.com/tags/kljakovi% C4%87



Husaria. Kruna hrvatskih kraljeva. // Igre 123. URL: http://www.igre123.net/ husaria/slike/kruna-hrvatskih-kraljeva/184188

Sl. 131. BROŠ, SRCE, POKUPLJE Tehnika apliciranja staklenog zrnja na papir Iz knjige Vrtovec, Ivanka. Narodni nakit Hrvatske. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1985. str. 57, (Knjižnica Medveščak, sig. 39 VRT n)

Sl. 129. PORTRET LUJZE PESJAKOVE (bidermajer) Mihael Stroj (Stroy) (1803. – 1891.)

Ljubljana, Narodna galerija Iz Enciklopedije hrvatske umjetnosti. Zagreb : LZMK, 1995. sv. 1, str. 89., (Knjiž. Medveščak sig. 7.0(03) ENCI I/N)

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Medveščak, listopad 2017.

Izložbu pripremila, postavila i katalog priredila Milka Tica Plakat izložbe i naslovnicu kataloga izradila Jagoda Ille Izložba postavljena uz suradnju s Knjižnicom Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 53